Ifigenija među Taurijcima
By Euripid
()
About this ebook
Euripid (oko 480.-406. pr. Kr.) je najmlađi u nizu tri slavna grčka tragičara (nakon Eshila i Sofokla). Orijentiran prema realizmu, prvi je radio psihološku karakterizaciju likova te se smatra tvorcem psihološke drame.
"Ifigenija među Taurijcima" nastala je - pretpostavlja se, jer podaci nisu sačuvani - između 414. i 412. godine prije naše ere. Poput njegove Helene, ovo djelo nije tragedija: ima sretan kraj, u njoj nema nasilja i smrti, pa su je žanrovski određivali kao tragikomediju, melodramu ili čak "romantičnu dramu". Pretpostavlja se da je do takvog odmaka od klasične tragike kod Euripida došlo nakon ratnih strahota kojima je njegova Atena bila izvrgnuta tijekom dugotrajnih Peloponeskih ratova sa Spartom. "Ifigenija među Taurijcima" upravo je priča o uspješnom spasu i bijegu protagonista, nakon proživljenih ratnih i drugih užasa, sretni epilog Trojanskog rata. Obradu ove drame napisao je i J. W. Goethe, u dvije verzije (prozna 1779, u stihu 1787. godine), hvaleći Euripida kao "pjesnika budućnosti" kod kojega je sudbina ljudskih protagonista rezultat njihove slobodne volje, a ne viših božanskih sila pred kojima je čovjek nemoćan.
Preveo i komentare napisao: Koloman Rac.
Read more from Euripid
Elektra Rating: 5 out of 5 stars5/5Medeja Rating: 0 out of 5 stars0 ratings
Related to Ifigenija među Taurijcima
Related ebooks
Žabe Rating: 5 out of 5 stars5/5Okovani Prometej Rating: 5 out of 5 stars5/5Hvalisavi vojnik: (Miles gloriosus) Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsSarrasine - Nepoznato remek-djelo Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsJama Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsKaranfil sa pjesnikova groba Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsTvrdica: (Aulularia) Rating: 5 out of 5 stars5/5Okviri pamćenja Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsNa Tri kralja ili kako hoćete Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsPoezija: (Psovka, Ištipana hartija) Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsSkup Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsPropali dvori Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsZaljubljena pokojnica i druge priče Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsTirena Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsKralj Edip Rating: 5 out of 5 stars5/5Prolog nenapisane drame Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsEneida Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsOdabrane pripovijetke Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsPriče s ostrva, iz grada i sa planine Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsIzabrane pjesme Rating: 5 out of 5 stars5/5Izabrane pjesme Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsSan Ivanjske noći Rating: 5 out of 5 stars5/5Antigona Rating: 3 out of 5 stars3/5U noći Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsJudita Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsIzabrane pjesme Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsPavlimir Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsNovela od Stanca Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsLovčevi zapisi Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsIzabrane štokavske pjesme Rating: 0 out of 5 stars0 ratings
Reviews for Ifigenija među Taurijcima
0 ratings0 reviews
Book preview
Ifigenija među Taurijcima - Euripid
Ifigenija među
Taurijcima
Euripid
Preveo i komentare napisao:
Koloman Rac
Sadržaj
Prvi čin
Drugi čin
Treći čin
Četvrti čin
Peti čin
Bilješke
Rječnik
Bilješka o autoru
Impressum
Lica
Ifigenija, Artemidina svećenica
Orest, njezin brat
Pilad, Orestov prijatelj
Toant, kralj Taurijaca
Pastir
Glasnik
Atena, božica
Zbor helenskih djevojaka i žena, Ifigenijinih dvorkinja
Narod
Prvi čin
Artemidin hram u Tauridi (Krimu).
Ifigenija
(pred hramom)
Na hitru konju stiže Pelop Tantalov
U Pizu[1] i Enòmajevu uze kćer.
Od nje se Atrej rodi a sin Atrejev
Menèlaj je i Agamemnon, od kog ja,
kći kćeri Tindareja, Ifigenija,
potekoh. Uz vir što ga čestim vjetrima,
prevrćuć Crno more, Eurip podiže,
zbog Helene me otac ubi - misli on -
Artèmidi u slavnoj dragi aulidskoj.
Jer grčko brodovlje od lađa tisuću
kralj Agamemnon ondje je sakupio
i htjede da Ahejci Troju osvoje,
lijep lovor-vijenac steknu, ljagu operu
sa Helenina braka, sve Menèlaju
za ljubav. Kad mu vjetri put zatvorili,
žrtvovat htjede. Tad je Kalhant rekao:
"Ti vođo ove naše vojske helenske,
pokrenut nećeš lađe, Agamemnone,
dok kćerku Ifigeniju Artèmidi
ne žrtvuješ, jer božici svjetlònoši[2]
obeća žrtvu, najljepši plod godine.
U domu tebi Klitemnestra rodi kćer,
dar za me ponajljepši: nju prinesi sad!"
Odìsejevo lùkavstvo me odmami
od majke: sa Ahìlejem ću vjenčat se,
to rekoše. Kad jadna stigoh Aulidi,
na lomaču me dignu da me žrtvuju.
Al' spasi me Artèmida i košutu
Ahejcima podmetne, svijetlim zrakom me
prenese k Taurijcima, ovdje udomi.
Tu barbarima vlada Toant barbarin
što nogom kao ptica krilom jurit zna
pa zbog brzine nogu dobi ime to.[3]
U hramu tom me svećenicom učini;
po običaju, koji drag je božici,
tu obred proslavljaju, lijep tek imenom;
o drugom šutim jer se plašim božice.
Po davnom gradskom običaju žrtvujem
Helena svakog koji stigne u naš kraj.
Ja žrtvu pòsvetim, a drugi - strašno je! -
u božičinu će je hramu zaklati.
A prošle noći usnuh san neobičan.
Da srcu lakne, nebu ću ga otkriti.
Iz ove da sam zemlje u snu otišla
u Arg te među djevojkama spavala.
Tad potres strašan u bijeg me je nagnao
i, vani stojeć, vidjeh kako vijenac tad
sa zida pada, čitav srušio se krov
i na tlo ozgo s greda se prevalio.
Tek jedan - učini se meni - osta stup
od očinskoga doma; plava kosa se
sa vrha spusti, glas se ljudski začuje.
A ja na ovaj krvnički sam zanat svoj
sve mislila, poškropila ga[4] plačući
jer mrijet mu bješe. San ovako tùmačim:
Orest je umro, njeg sam posvećivala.
Ta sinovi su svakom domu stupovi
a mrijet je onom koga moja kvasi kap.
Taj san ne mògu s drugima povezati:
kad stradah ja, u Strofija[5] sin nȅ bješe.
A sad ću žrtvu izlit bratu svojemu,
dalèka dàlekom, jer drugo ne mogu,
sa dvorkinjama, tim helenskim ženama
što kralj ih meni dade. Ali zašto ih
još nema ovdje? U dom, u hram božičin
sad poći ću jer u njemu je meni stan.
(Odlazi. Dolaze od mora Orest i Pilad.)
Orest
Daj gledaj, pazi nije l' gdje na putu tko!
Pilad
Pa gledam, motrim, pogledom se osvrćem.
Orest
Zar božice je, misliš, hram to, Pilade,
iz Arga kamo mi na lađi pođosmo?
Pilad
Ja mislim, Oreste; i ti bi trebao.
Orest
I to žrtvènik s kojeg teče grčka krv?
Pilad
Od krvi barem sav mu se crvèni rub.
Orest
Pod samom strehom vidiš li gdje visi plijen?
Pilad
Trofeji to su s ubijenih stranaca.
Orest
Al' okom kružit, dobro pazit treba sad.
O Febe, kamo si me opet zapleo
u mrežu, otkad oca svog osvetih krv
i majku ubih? Stalno me Erinije
na bijegu gone od mog doma dàleko.
Pa bježeć mnogo svijetom prebijah se svud
i dođoh pitat tebe kako našo bih
kraj ludoj skitnji i tim svojim patnjama