Discover millions of ebooks, audiobooks, and so much more with a free trial

Only $11.99/month after trial. Cancel anytime.

Аntropologija filosofska: Čovjek u svijetu Ideja Ljubavi, tjeskobe i brige
Аntropologija filosofska: Čovjek u svijetu Ideja Ljubavi, tjeskobe i brige
Аntropologija filosofska: Čovjek u svijetu Ideja Ljubavi, tjeskobe i brige
Ebook63 pages26 minutes

Аntropologija filosofska: Čovjek u svijetu Ideja Ljubavi, tjeskobe i brige

Rating: 0 out of 5 stars

()

Read preview

About this ebook

Hoće li Ljubav izliječiti svijet ili ljepota dubljega smisla od estetskog i da li je Ljubav tek jedan od potrošenih pojmova naših života? Za čim i briga u pravom smislu, da nije puka zabrinutost? O nečem uvijek i vodimo brigu, dublje gledano, imaju propusti u svemu, da li i kako je čovjek pozvan za nešto to više? I istražujemo. Znak je tjeskobe da nešto bitno maši čovjek sa životom egzistentno i esencijom. Mnogi su mislioci to probali i dokučiti Bitak – neki praosnov svijeta, Božansko, odatle se stiglo u pojavnost ...

LanguageСрпски језик
PublisherLetindor Vind
Release dateDec 26, 2017
ISBN9781370060863
Аntropologija filosofska: Čovjek u svijetu Ideja Ljubavi, tjeskobe i brige
Author

Letindor Vind

Filosof pisac artist ...

Read more from Letindor Vind

Related to Аntropologija filosofska

Related ebooks

Reviews for Аntropologija filosofska

Rating: 0 out of 5 stars
0 ratings

0 ratings0 reviews

What did you think?

Tap to rate

Review must be at least 10 words

    Book preview

    Аntropologija filosofska - Letindor Vind

    Letindor Vind

    Čovjek u svijetu ideja

    ljubavi,

    tjeskobe i brige

    (spis iz filosofske i egzistencijalne antropologije)

    Naslovna: Letindor

    ***

    Elektronsko izdanje:

    Izdavač: Smashwords

    ISBN: 9781370060863

    Kalifornija, S.A.D.

    decembar, 2017.

    SADRŽAJ

    UVOD

    1. KORIJENI I TEMELJI SVIJETA

    1.1. Od sebe i k Sebi

    1.2. Duh kao primarna moć za filosofsku antropologiju

    1.3. Pojam strijepnje i (ili) tjeskobe

    1.4. Ličnost i pojam Jedinstva

    1.5. Briga

    2. STEPENI DUŠEVNOG ŽIVOTA

    2.1. Odnosi Duha, Duše i tijela

    2.2. Saosjećanje

    2.3. Ljubav i mržnja

    3. PITANJE SMISLA POČETKA I KRAJA

    3.1. Suština srama i tragičnosti

    3.2. Ponor

    3.3. Sloboda za čovjeka

    ZAKLJUČAK

    END-NOTE

    LITERATURA

    UVOD

    Hoće li Ljubav izliječiti svijet ili ljepota dubljega smisla od estetskog i da li je Ljubav tek jedan od potrošenih pojmova naših života? Za čim i briga u pravom smislu, da nije puka zabrinutost? O nečem uvijek i vodimo brigu, dublje gledano, imaju propusti u svemu, da li i kako je čovjek pozvan za nešto to više? I istražujemo. Znak je tjeskobe da nešto bitno maši čovjek sa životom egzistentno i esencijom. Mnogi su mislioci to probali i dokučiti Bitak – neki praosnov svijeta, Božansko, odatle se stiglo u pojavnost svijeta, ne zna se kako i kad, zbog čega. Religija, neodvojiva, isto, od tog, direktniji je prilaz Božanskom priča gdje prestaje. To negdje je Tu filosofski, a priča o Bogu nije tek jedno odvojeno poglavlje ni filosofiji ni religiji.

    Uz Novi Zavjet i Savez s Bogom je označeno da religija je Ljubavi sabiranje u Jedno kroz Logos iza joj prethodećeg drhtanja pred autoritetom. Ipak, obje priče nam govore o Božanskoj Mudrosti s kojom su obdareni stari vladari i istinski Sveti ljudi. Ljubav od Boga i Bogu po volji tog Višeg je: ,,I gle, glas s Neba koji govori: Ovo je Sin moj Ljubazni, koji je po mojoj volji.[1] Sin je Logos, Majka Mudrost, Otac bez imena. Ljubav, dakako, krasi nam filosofiju. I Logos Heraklitu ,,... izmiče ljudskom saznanju, zato što ljudima nedostaje povjerenje[2] ili vjera.

    Valja i briga, nije sad zabrinutost. Tjeskoba govori kako se maši, a Ljubav nas vraća u Zavičaj, pjesnički.

    1. KORIJENI I TEMELJI SVIJETA

    Evropa ide k antici i sa religijskim kodiranjem života narod i moraše se obratiti Antima upravo zbog tog što su oni pokazali put ka ljudskoj prapostojbini. I Heleni su dali pojam univerzalnog čovjeka, više od svjetovnog il' sekularnog primanja svijeta i čovjeka, dato i kroz religiju. Novozavjetnu religiju Hrista i znamo k'o religiju Ljubavi, Ljubavi obratne sad od antičke, dolazeća je od Boga i u silasku bićima svijeta. Antička ljubav uz pomoć Erosa uzdiže čovjeka ka Božanskom. Suprotan smjer.

    A Levinas pita je li upravo zadržavanje daha ,,krajnja mogućnost Duha kao nosioca smisla s onu stranu Bivstvovanja."[3] Istinsko je izricanje i kroz jezik da može značiti bliskost. Drugost mnogo na višem nivou je neg kod njegova učitelja Hajdegera. Spis Drukčije od Bivstva za Levinasa još kaže da Istina nije smještena u vječni ili u vanvremenski poredak, koji nad nama na nepoznat način vlada sada vremenskim slijedom. To što vremenuje nije kao i Bivstvovanje već izricanje. Osjetljivost blizina za Drugog.

    Mnogi i pisali su o čovjeku da nije na svom mjestu kako bi valjalo biti, to piše i jedan od novijih značajnih filosofskih antropologa Oto Fridrih Bolnov ,,koji je na tako plodan način povezivao filosofske analize, dijagnoze i krize vremena i savremenog čovjeka sa filosofskim promišljanjem problema čovjekove raskorijenjenosti, bezavičajnosti, nezbrinutosti, otuđenja i slično ...[4] On ne vidi punu uspješnost ni Hajdegerove filosofije i drugih egzistencijalista (Kjerkegora, Jaspersa, Sartra), ali ih u potpunosti i ne odbacuje, Hajdegera vidi zaslužnog na polju priznanja ljudske otuđenosti u svijetu. Egzistencijalisti ukazuju na ,,raspoloženje, a Bolnov još filosofski tematizuje to, i više od osjećanja.[5] Filosofska antropologija tako naglašava čovjek da krenuti mora od sebe ,,u skladu sa dinamičkim i stvaralačkim karakterom vlastite egzistencije."[6]

    Od zemlje Bog stvori životinju,

    Enjoying the preview?
    Page 1 of 1