Аntropologija filosofska: Čovjek u svijetu Ideja Ljubavi, tjeskobe i brige
()
About this ebook
Hoće li Ljubav izliječiti svijet ili ljepota dubljega smisla od estetskog i da li je Ljubav tek jedan od potrošenih pojmova naših života? Za čim i briga u pravom smislu, da nije puka zabrinutost? O nečem uvijek i vodimo brigu, dublje gledano, imaju propusti u svemu, da li i kako je čovjek pozvan za nešto to više? I istražujemo. Znak je tjeskobe da nešto bitno maši čovjek sa životom egzistentno i esencijom. Mnogi su mislioci to probali i dokučiti Bitak – neki praosnov svijeta, Božansko, odatle se stiglo u pojavnost ...
Letindor Vind
Filosof pisac artist ...
Read more from Letindor Vind
HAJDEGER: Bitak i Biće Rating: 3 out of 5 stars3/5Filosofska razdoblja i pravci (1. dio) - od antike do novog vijeka Rating: 5 out of 5 stars5/5PLATON: Rat Sudbina i Sloboda Rating: 5 out of 5 stars5/5Философска раздобља и правци (2. дио) - од новог до 21. вијека Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsFilosofska razdoblja i pravci (2. dio) - od novog do 21. vijeka Rating: 1 out of 5 stars1/5Философска раздобља и правци (1. дио) - од антике до новог вијека Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsPLATON i Tradicija Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsХАЈДЕГЕР: Битак и Биће Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsАнтропологија философска: Човјек у свијету Идеја Љубави, тјескобе и бриге Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsПЛАТОН: Рат Судбина и Слобода Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsПЛАТОН и Традиција Rating: 0 out of 5 stars0 ratings
Related to Аntropologija filosofska
Related ebooks
Istorija je laž: Knjiga 2 Rating: 1 out of 5 stars1/5Ma nosite se!: 7 efikasnih metoda za oslobađanje od negativnih misli Rating: 1 out of 5 stars1/51001 Citat za prosperitet Rating: 5 out of 5 stars5/5Izaberi sebe Rating: 4 out of 5 stars4/5Uspeo sam! Ja sam nepušač i zahvalan sam na tome! Rating: 4 out of 5 stars4/5Otvaranje trećeg oka Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsMrtve duše Rating: 5 out of 5 stars5/5Beogradski književni časopis 44-45 Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsSanjarije usamljenog šetača Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsSeksualnost i zavođenje: Savremena duhovnost, #5 Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsRana istorija islama, Sejid Safdar Husein Rating: 4 out of 5 stars4/5Ti to možeš!: Postigni svoj cilj i ostvari svoje snove! Rating: 5 out of 5 stars5/5Koktel misli Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsMafije sveta Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsKrug Rating: 5 out of 5 stars5/5Tvrđava Rating: 3 out of 5 stars3/5Tartaria - Vlakovi Siročadi: Serbian - Bosnian - Croatian Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsКвантна преплетеност и синхроност догађаја Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsLjuBavljenje rečima Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsAnatomija Fejsa Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsMožeš, ako hoćeš... Rating: 4 out of 5 stars4/5Jedan Od Vas Je Đavo Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsLažna slika besmisla: Savremena duhovnost, #8 Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsФилософска раздобља и правци (1. дио) - од антике до новог вијека Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsŠta Znači Biti Mudar Kao Zmija Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsTišine Rating: 5 out of 5 stars5/5Ljubav i seks Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsSećanja na Krležu Rating: 0 out of 5 stars0 ratings
Reviews for Аntropologija filosofska
0 ratings0 reviews
Book preview
Аntropologija filosofska - Letindor Vind
Letindor Vind
Čovjek u svijetu ideja
ljubavi,
tjeskobe i brige
(spis iz filosofske i egzistencijalne antropologije)
Naslovna: Letindor
***
Elektronsko izdanje:
Izdavač: Smashwords
ISBN: 9781370060863
Kalifornija, S.A.D.
decembar, 2017.
SADRŽAJ
UVOD
1. KORIJENI I TEMELJI SVIJETA
1.1. Od sebe i k Sebi
1.2. Duh kao primarna moć za filosofsku antropologiju
1.3. Pojam strijepnje i (ili) tjeskobe
1.4. Ličnost i pojam Jedinstva
1.5. Briga
2. STEPENI DUŠEVNOG ŽIVOTA
2.1. Odnosi Duha, Duše i tijela
2.2. Saosjećanje
2.3. Ljubav i mržnja
3. PITANJE SMISLA POČETKA I KRAJA
3.1. Suština srama i tragičnosti
3.2. Ponor
3.3. Sloboda za čovjeka
ZAKLJUČAK
END-NOTE
LITERATURA
UVOD
Hoće li Ljubav izliječiti svijet ili ljepota dubljega smisla od estetskog i da li je Ljubav tek jedan od potrošenih pojmova naših života? Za čim i briga u pravom smislu, da nije puka zabrinutost? O nečem uvijek i vodimo brigu, dublje gledano, imaju propusti u svemu, da li i kako je čovjek pozvan za nešto to više? I istražujemo. Znak je tjeskobe da nešto bitno maši čovjek sa životom egzistentno i esencijom. Mnogi su mislioci to probali i dokučiti Bitak – neki praosnov svijeta, Božansko, odatle se stiglo u pojavnost svijeta, ne zna se kako i kad, zbog čega. Religija, neodvojiva, isto, od tog, direktniji je prilaz Božanskom priča gdje prestaje. To negdje je Tu filosofski, a priča o Bogu nije tek jedno odvojeno poglavlje ni filosofiji ni religiji.
Uz Novi Zavjet i Savez s Bogom je označeno da religija je Ljubavi sabiranje u Jedno kroz Logos iza joj prethodećeg drhtanja pred autoritetom. Ipak, obje priče nam govore o Božanskoj Mudrosti s kojom su obdareni stari vladari i istinski Sveti ljudi. Ljubav od Boga i Bogu po volji tog Višeg je: ,,I gle, glas s Neba koji govori: Ovo je Sin moj Ljubazni, koji je po mojoj volji.[1] Sin je Logos, Majka Mudrost, Otac bez imena. Ljubav, dakako, krasi nam filosofiju. I Logos Heraklitu ,,... izmiče ljudskom saznanju, zato što ljudima nedostaje povjerenje
[2] ili vjera.
Valja i briga, nije sad zabrinutost. Tjeskoba govori kako se maši, a Ljubav nas vraća u Zavičaj, pjesnički.
1. KORIJENI I TEMELJI SVIJETA
Evropa ide k antici i sa religijskim kodiranjem života narod i moraše se obratiti Antima upravo zbog tog što su oni pokazali put ka ljudskoj prapostojbini. I Heleni su dali pojam univerzalnog čovjeka, više od svjetovnog il' sekularnog primanja svijeta i čovjeka, dato i kroz religiju. Novozavjetnu religiju Hrista i znamo k'o religiju Ljubavi, Ljubavi obratne sad od antičke, dolazeća je od Boga i u silasku bićima svijeta. Antička ljubav uz pomoć Erosa uzdiže čovjeka ka Božanskom. Suprotan smjer.
A Levinas pita je li upravo zadržavanje daha ,,krajnja mogućnost Duha kao nosioca smisla s onu stranu Bivstvovanja."[3] Istinsko je izricanje i kroz jezik da može značiti bliskost. Drugost mnogo na višem nivou je neg kod njegova učitelja Hajdegera. Spis Drukčije od Bivstva za Levinasa još kaže da Istina nije smještena u vječni ili u vanvremenski poredak, koji nad nama na nepoznat način vlada sada vremenskim slijedom. To što vremenuje nije kao i Bivstvovanje već izricanje. Osjetljivost blizina za Drugog.
Mnogi i pisali su o čovjeku da nije na svom mjestu kako bi valjalo biti, to piše i jedan od novijih značajnih filosofskih antropologa Oto Fridrih Bolnov ,,koji je na tako plodan način povezivao filosofske analize, dijagnoze i krize vremena i savremenog čovjeka sa filosofskim promišljanjem problema čovjekove raskorijenjenosti, bezavičajnosti, nezbrinutosti, otuđenja i slično ...[4] On ne vidi punu uspješnost ni Hajdegerove filosofije i drugih egzistencijalista (Kjerkegora, Jaspersa, Sartra), ali ih u potpunosti i ne odbacuje, Hajdegera vidi zaslužnog na polju priznanja ljudske otuđenosti u svijetu. Egzistencijalisti ukazuju na ,,raspoloženje
, a Bolnov još filosofski tematizuje to, i više od osjećanja.[5] Filosofska antropologija tako naglašava čovjek da krenuti mora od sebe ,,u skladu sa dinamičkim i stvaralačkim karakterom vlastite egzistencije."[6]
Od zemlje Bog stvori životinju,