You are on page 1of 2

Trokovi u 3.

godini
I Jedinica mjere t l " " " " Radni dan " " 1 ha 10 Cijena u KM 40,00 Trokovi u KM / ha 400,00 200,00 600,00

1. Materijal Stajnjak Voda za zalijevanje SVEGA 2.Rad traktora Rasturanje stajnjaka Zaoravanje stajnjaka Koenje zasada Meuredna obrada SVEGA 3. Rad radnika Rasturanje stajnjaka Okopavanje, plijevljenje Kupljenje sirovine sa njive SVEGA Ukupni trokovi /1+2+3/

1,0 0,5 2,0 1,0 5,5 5 20 10 180,00 30,00 30,00 30,00 990,00 150,00 600,00 300,00 1050,00 2640,00

MATINJAK
(Melissa officinalis L., fam. Lamiaceae)

Moe se nai svuda u prirodi, a naroito pored potoka i po ivici uma. Matinjak se od davnina koristi kao vana medonosna, ljekovita, aromatina i ukrasna biljka. Koristi se kod bolesti eluano-crijevnog trakta, bolesti srca, migrena, za smirenje, kod poremeaja sna, kod bolova u organima za disanje, za pojaanje apetita. Spolja se koristi protiv neuralgije i reumatizma i olakava bolove kod uboda ose. Koristi se u industriji likera i kao zain. Dokazano je i virustatsko djelovanje na virus herpesa. Od davnina se koristi kao sredstvo koje pozitivno utie na raspoloenje, na poboljavanje koncentracije i memorije. Etarsko ulje se koristi u medicini, farmaciji, parfimerijskoj i kozmetikoj industriji. Opis biljke - Matinjak je viegodinja, zeljasta, razgranata biljka sa kratkim rizomom i podzemnim stolonima. Stabljika je uspravna, etvorougaona, razgranata i visoka do 1 m. Ima dobro razvijen korjen. Listovi su jajasti liska je tanka, krta, po obodu tupo nazubljena, sa lica tamno zelena, slabo dlakava, sa nalija svijetlo zelena. Cijela biljka je prekrivena sitnim i finim maljama. Cvjetovi su bijeli do svijetlo crveni, u grupi od 6-10 smjeteni u prljenastim cvastima u pazuhu gornjih listova. Matinjak cvjeta od juna do septembra. Sjeme je sitno, sjajno mrke boje, jajastog oblika. Plodonosi u septembru i oktobru. Kada se listovi protrljaju dlanovima mirie na limun, a okusa je gorkog i malo oporog. Matinjak je otporan na niske temperature. Gajenje matinjaka Zemljite Matinjak treba saditi u plodna i rastresita zemljita; teka i vlana zemljita nisu pogodna za gajenje. Najbolje uspijeva na niim nadmorskim visinama u rejonima sa preko 600 mm vodenog taloga. Treba ga saditi na osunanim i prozranim pozicijama. Plodored - Matinjak ostaje na istoj parceli 5-6 godina tako da se ne uvodi u plodored. Najbolje uspijeva nakon ubrenih okopavina, ali moe doi i nakon strnih ita, ili industrijskog bilja.

Vrijednost proizvodnje
Vrijednost proizvodnje Proizvodnja u 1. godini Proizvodnja u 2. godini Proizvodnja u 3. godini Koliina u kg 5 000 kg sirove herbe 10 000 kg sirove herbe 12 000 kg sirove herbe Cijena u KM 0,60 0,60 0,60 Ukupno u KM 3000,00 6000,00 7200,00

A.Vrijednost proizvodnje u 3 godine B. Ukupni trokovi 1 + 2 + 3 Dobit A-B

16 200,00 KM 14 312,00 KM 1 888,00 KM

Ekonomski efekat proizvodnje se postie u treoj godini, a eksploatacija traje 6 godina.

Izradu ovog materijala je omoguio projekt Fostering Agricultural Markets Activity (FARMA) sponzoriran od strane Agencije za meunarodni razvoj Sjedinjenih Amerikih Drava (USAID) i vedske agencije za meunarodni razvoj (Sida). Stavovi sadrani u ovom materijalu nuno ne odraavaju stavove vlada USA i kraljevine vedske, agencija za meunarodni razvoj ovih drava kao i Chemonics International Inc.

Obrada zemljita - Prilikom pripreme zemljita za sadnju matinjaka, naroitu panju treba obratiti na unitavanje korova. Zemljite za matinjak treba poorati u jesen, to ranije, na 30 - 40 cm. Ako se sadi u jesen, zemljite se priprema za sadnju odmah nakon oranja. Ako se sadi u proljee, poorana parcela se ostavlja da izmrzne u toku zime. Nakon toga se pristupa povrinskoj obradi da bi se dobilo to finije i rahlije zemljite.

ubrenje Nije preporuljivo da se matinjak direktno ubri stajnjakom. Poeljno je da je prethodna kultura bila dobro poubrena. Od mineralnih ubriva, matinjak povoljno reaguje na fosforna i kalijumova ubriva koja se unose sa predsjetvenom pripremom, dok se azot unosi kasnije u toku prihrane. Razmnoavanje Matinjak se razmnoava preko proizvodnje rasada u hladnim lejema. Hladne leje treba zasnovati na ocjeditom i dobro naubrenom zemljitu. Neophodno je da zemljite za proizvodnju rasada ima mogunost navodnjavanja, jer se rasad matinjaka u poetku obavezno zaliva. Bitno je da leje budu slobodne od viegodinjih korova koji poskupljuju proizvodnju rasada. Sjeme se sije u dobro pripremljeno i poravnato zemljite u koliini 1-2 g sjemena na 1 m. posijano sjeme se pokrije slojem zemlje pomijeane sa stajnjakom debljine do 1 cm. Sjeme nie za dvije do tri sedmice. Rasad u lejama ostaje 7090 dana dok ne dostigne visinu 10-12 cm. Sa 1 m dobije se 200-300 sadnica. Matinjak se sadi u jesen ili rano u proljee. Razmak izmeu redova treba da je 60-70 cm, a izmeu biljaka u redu 25-30 cm. Na manjim parcelama matinjak se sadi runo, dok se na veim mogu koristiti sadilice za povre. Sadi se u brazde dubine 6-8 cm. Njega Mjere njege podrazumijevaju meurednu kultivaciju, okopavanje i prihranjivanje. Okopavanje i meuredna kultivacija su obavezne mjere njege i poinju im se ukau prvi korovi. U toku vegetacije potrebno je obaviti 2 - 3 okopavanja u zavisnosti od zakorovljenosti zemljita. Poeljno je obaviti jedno okopavanje neposredno prije koenja kako bi dobijena herba bila bez primjesa drugog bilja. Matinjak se prihranjuje dva puta u toku vegetacije. Prvo prihranjivanje se obavlja u proljee, neposredno prije prvog okopavanja, a drugo nakon prve etve. Starije zasade matinjaka je poeljno naubriti i na kraju vegetacije sa NPK ubrivom. Bolesti i tetoine Matinjak moe imati problema sa bolestima i tetoinama, naroito u rejonima sa koliinom padavina oko 1000 mm. Na listovima matinjaka mogu da se pojave mrke ili crne pjege izazvane gljivicom Septoria melissae Desm. Od insekata mogu da se pojave buvai ili cikade ali najee nisu potrebne mjere zatite. Berba Matinjak daje dvije etve godinje, a u povoljnim godinama i sa navodnjavanjem i vie. Kosi se po lijepom i sunanom vremenu prije nego to biljke procvjetaju. Matinjak se kosi 5-10 cm iznad zemlje i na ovaj nain se stimulie izbijanje veeg broja izdanaka za sljedeu kosidbu. Matinjak se sui u termikim suarama. Temperatura u prva 2-3 sata treba da je oko 55 C, a kasnije se smanjuje na 40-45 C. Prinos Matinjak u prvoj godini moe da da prinos od 600-800 kg/ha suvog lista. Druge i narednih godina prinos se poveava na 2.000-3.000 kg/ha suvog lista. Prinos cijelog nadzemnog dijela (herbe) u punom rodu moe da bude od 4.000-6.000 kg/ha. Osueni list melise mora da sauva prirodnu zelenu boju, ne smije da bude usitnjen niti da sadri strane primjese. List melise veoma lako poprimi strane mirise ako se nau u masi zajedno. List treba da ima prijatan miris na limun to je osnova kvaliteta. Etarsko ulje matinjaka se dobija destilacijom vodenom parom iz svjeih vrhova granica u cvijetu. Ulje je bistro, veoma isparljivo, bezbojno ili ukasto, prijatnog, osvjeavajueg mirisa na limun i prijatnog ukusa. Ne proizvodi se u velikim koliinama zbog ega mu je i cijena visoka.

Predraun za podizanje 1 ha zasada matinjaka


Trokovi u 1. godini
I Jedinica mjere kom t l Radni dan " " " " " Radni dan " " " " 1 ha 46 500 30 Cijena u KM 0,10 40,00 Trokovi u KM / ha 4650,00 1200,00 200,00 6050,00

1. Materijal Sadnice - razmak 70x30 Stajnjak Voda za zalijevanje SVEGA 2.Rad traktora Oranje na 25 cm Tanjiranje Rasturanje stajnjaka Zaoravanje stajnjaka Mejuredna obrada Koenje zasada Ostali radovi SVEGA 3. Rad radnika Rasturanje stajnjaka Sadnja Utovar / istovar Okopavanje, plijevljenje Kupljenje sirovine sa njive SVEGA Ukupni trokovi /1+2+3/

0,6 0,3 1,0 0,5 1,0 1,0 1,0 5,4 12 20 5 20 10

180,00 30,00 30,00 30,00 30,00 30,00

972,00 360,00 600,00 150,00 600,00 300,00 2010,00 9032,00

Trokovi u 2. godini
I Jedinica mjere t l " " " " Radni dan " " 1 ha 10 Cijena u KM 40,00 Trokovi u KM / ha 400,00 200,00 600,00

1. Materijal Stajnjak Voda za zalijevanje SVEGA 2.Rad traktora Rasturanje stajnjaka Zaoravanje stajnjaka Koenje zasada Meuredna obrada SVEGA 3. Rad radnika Rasturanje stajnjaka Okopavanje, plijevljenje Kupljenje sirovine sa njive SVEGA Ukupni trokovi / 1+2+3/

1,0 0,5 2,0 1,0 5,5 5 20 10

180,00 30,00 30,00 30,00

990,00 150,00 600,00 300,00 1050,00 2640,00