MANIFEST

Main Stream Backlash

Uinkovit pojam postmodernog moi e se odrediti samo au milieu na temelju proivljenog iskustva globalnog mnotva multitude. (Michael Hardt/Antonio Negri)

Ja Zoran T.Z. u samome poetku, izriito se ograujem svih moguih politilizacija umjetnosti kao mogueg aparata u rukama neke dravne forme, koja ima za cilj reformu pa ak i iznalaenje mogunosti za spas krizom zahvaene nacionalne drave! Main Stream Backlash ima za osnovu stvaranje novoga pravca- povratak ka nereprezentacijskim oblicima prakse umjetnosti, suprotstavljene ekonomskoj globalizaciji umjetnosti. Umjetnost res publica u ovome manifestu - projektu nee se baviti romantiarskim pathosom i time slaviti osnivanje neke nove globalne umjetnike zajednice. Rije je o eksperimentalnim oblicima res publica umjetnosti, koja e zapoinjati u malom okruenju, ali se razvijati u vee oblike umjenikih akcija i uglavnom u neogranienom vremenu. U osnovi djela se trae i oslobaaju mogunosti ka ulanavanju sa drugim umjetnikim eksperimentima. Main Stream Backlash nema za cilj: reformu. Ovdje se radi o konkretnim umjetnikim iskustvima, konstitutivne aktivnosti i to prije svega, unutar same umjetnosti i njenih pravaca kao socijalnog simbola drutva. Organizacijska funkcija umjetnosti sama sebi stvara nove prostore u susjednim prostorima. Umjetnost i drutvo uzajamno se susreu u preklapajuim zonama politikog aktivizma i teorijske produkcije same umjetnosti i postojeeg drutva. (Walter Benjamin) To to doivljavamo, je jedna politizacija koja je daleko radikalnija od svake do sada nam poznate, jer tendira tome da potpuno ukine razliku izmeu javnoga i privatnoga - ne u smislu prodora jedinstvenog javnog prostora u privatno, nego u smislu umnoavanja radikalno novih i razliitih politckih prostora.(Ernesto Laclau/Chantal Mouffe) Javnost- drutvo nije niti apriorna supstanca niti neki nepromjenjivi teren. U umjetnosti, ono nije odluujui zahtjev za ostvarenje jednog umjetnikog djela. Umjetnost i umjetniko djelo, kao takvo, nije niti moe biti predodba te jedne jedine javnosti (bilo da je rije o ekskluzivnoj varijanti javnosti privilegiranih slojeva, bilo da se radi o sveobuhvatnoj meta javnosti), nego permanentno konstituiranje pluralnih javnosti koje odgovaraju mnogim aspektima mnotva- multitude. Mnogobrojnost javnosti u umjetnosti i njenom stvaranju i to ne u statikom smislu, je stvaranje i emancipacija umjetnika i njegove prakse u drutvu javnosti, i obratno. Ovaj dvosmjerni smisao pokretnih proizvoda jednog ili vie umjetnika i drutva, to je artikulacija i emancipacija prakse. U ovakvim dvosmjernim situacijama ono razliito (u samom jezgru umjetnosti i javnosti) dovodi se u odnos s razliitim i stvara se pretpostavka, da razliite pozicije stupaju u uzajamnu razmjenu. Umjetnost ka javnou i aktivna javnost u umjetnosti! Granice takvih prostora nestaju i stvara se globalna umjetnost i javnost u istoj. Nije dakle rije o konsenzualnoj identitarizaciji javnosti, nego o njezinom konfliktnom otvaranju i to uz pomo umjetnikog djela i umjetnosti. Nije rije niti o homogeniziranju i totalnoj transparentnosti umjetnosti i drutva, nego o konfliktu u permanentnosti, o stalno novom pregovaranju izmeu umjetnosti i drutva i njihovih razliitih pozicija. Publika ovjek kao potroako voajeristika figura. Ona je ovdje nezamisliva!

Publika se recepciji spaktakla, suprotstavlja uz pomo proizvodnje njenih singularnih doivljaja i dogaaja. Ista daje umjetniku, kao javnoj osobi, pluralizaciju svih publikinih naina subjektiviranja naspram umjetnikog djela. Main Stream Backlash donosi sa sobom jedno pomicanje umjetnikih interesa od pitanja spoznaje na socijalne i politike aspekte. Umjesto samo jednog objekta, kao osnove, u prvi plan je postavljen vremenski neogranien projekat sa mnotvom propratnih svakodnevnih ponaanje publike i kroz nju drutva. Main Stream Backlash i Kocka te umjetnik u subjektiviranju smisla umjetnikog djela, poruke i pruenog doivljaja, je konzumacije umjetnosti - participacija. Jo od kraja osamdesetih godina, proteklog vijeka, javljaju se kritiki glasovi koji kritiziraju postojanje jedne politiko umjetnike prakse. Osnovna zamjerka je upuena ka depolitizirajuim odnosima i time pomaganju novih oblika neoliberalne ekspanzije. Kao jedan od argumenata se navodi (izmeu ostaloga): dvojbena funkcija umjetnikih projekata u procesima ili u prikrivanju razgradnje struktura socijalne drave. Umjetnost se zloupotrebljava u vidu sredstava turistike reklame, a u korist unapreenja imagea, nekoga grada ili drave, pa jo i gore, neke politike stranke. Ove zamjerke su upuene od strane marginalnih grupa i umjetnika, koji u svakome od svojih istupa, transparentno pokazuju odlike praznih glava. Ti isti su postali: direktni aparat u rukama drave i monopolistikog drutva. Te praznoglave umjetnike veliine su u strahu od globalizacije i time postaju sve lokalniji, kako u smislu (i traenju) linih koristi, tako i u traenju mogunost za lino umjetniko preivljavanje. Kao djelomini aspekt i efekt tog neutemeljenog kriticistikog vala u lokalnom umjetnikom svijetu, dolo je do zamjetnog Backlasha, povlaenja u stare prostore, povratka pitanjima spoznaje i recepcijskog iskustva. Danas je sve ono to je nedostajalo praksama osamdesetih i devedesetih, ini se, prisutno u jednoj novoj globalnoj situaciji. Rije je prije svega o postavljanju umjetnosti u jedan vei kontekst. Rije je o povezivanju sa drutvom, publikom kao predstavnikom socijalnih pokreta. Heterogenim formama kritike, dananje ekonomske globalizacije i izgleda da se najavljuje transformacija starih oblika intervencionistike umjetnosti, ali i pojava novih praksi. Jasno se ocrtava nova tendencija: umjetnost ponovno nastoji postati javnom, ali u kontekstu politikih pokreta! Main Stream Backlash i Kocka su dijametralno suprotno postavljene naspram ovih novih tendencija. Ne dozvoliti politikim interesima, povratak njihovog umjetnikog mecenata kroz stranja vrata. Niti jedan politiki pokret u smislu aktivistikog ulanavanja globalizacije, ne smije zloupotrebiti umjetnost niti civilizaciju! Main Stream Backlash je aparat u rukama umjetnosti i globalno orijentiranog drutva. Kocka je dvojbena funkcija umjetnikog djela u procesima spajanja. Main Stream Backlash ini osnovu u izgradnji relacije: umjetnost publika, kao predstavnika jednog socijalnog drutva sa svim osobinama depolitizirajuih odnosa. Zoran T. ivkovi

...aktivistiko ulanavanja globalizacije, postojeeg reima granica i migracije razvijaju se novi oblici prakse koji dovode do toga da revolucionarni strojevi, strojevi umjetnosti i analitiki strojevi naizmjenino postaju jedni drugima sastavni dijelovi i kotai. (Gilles Deleuze/Flix Guattari)