"to jedna knjiga napisana 1920. moe rei suvremenim investitorima o njihovim financijama?

Moe rei puno ako se radi o izvrsnom skupu pripovjedaka Georgea Clasona koje objanjavaju osnovne principe novca. Ovo je odlian poklon za nekog diplomanta ili bilo koga drugoga zbunjenog svijetom financija, kao i prekrasno, osvjeavajue tivo ak i za najiskusnije investitore." -Los Angeles Times

Pred vama se prua budunost, poput ceste koja vodi u daljinu. Uz cestu se nalaze ambicije koje elite ostvariti, elje koje elite ispuniti. Da biste svoje ambicije i elje realizirali, morate biti uspjeni s novcem. Upotrijebite financijska pravila iznesena na stranicama koje slijede. Dopustite da vas od oskudice povedu do ispunjenijeg, sretnijeg ivota koji omoguava puna lisnica. Kao i zakon gravitacije, zakoni novca su univerzalni i nepromjenjivi. Neka vam budu, kao to su bili mnogima prije vas, siguran put do pune lisnice, viih bankovnih rauna i radosnog financijskog napretka.

Izdava: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin Moslavaka 9, Varadin, tel. 042/241-000 Za izdavaa: Mirjana Ptiek, dipl. inf. Urednitvo: Vedran Martinez, Robertino Bartolec Naslov originala: The Richest Man in Babylon First published in the United States under the title RICHEST MAN IN BABYLON by George Clason. Copyright George S. Clason, 1955, 1954, 1957, 1946, 1950, 1937, 1936, 1933, 1932, 1931, 1930, 1926. Published by arrangement with Plume, a member of Penguin Puntam Inc. Prijevod: Ivana Gali Dizajn korica: Sanja urin ISBN 953-236-019-0
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb UDK 336.74(0:82-32) CLASON, George S. Najbogatiji ovjek u Babilonu / George S. Clason ; <prijevod Ivana Gali>. Varadin : "Katarina Zrinski", 2004. (Biblioteka 21. stoljee) Prijevod djela: The richest man in Babylon ISBN 953-236-019-0 440326150

George S. Clason

Najbogatiji ovjek u Babilonu

KATARINA ZRINSKI d.o.o. VARADIN 2004.

Novac je mjerna jedinica zemaljskog uspjeha. Novac omoguava uivanje u onom najboljem to svijet nudi. Novca u izobilju imaju oni koji razumiju jednostavne zakone stjecanja novca. Novcem danas upravljaju isti zakoni koji su ga kontrolirali u doba kada su bogati ljudi hodali ulicama Babilona prije est tisua godina.

Bez pridravanja prava gore spomenutog autora, nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati, pohranjivati ni prenositi u bilo kojem obliku i na bilo koji nain (elektronski, mehaniki, fotokopiranjem, snimanjem i slino) bez prethodnog pismenog doputenja vlasnika autorskih prava i gore navedenog izdavaa ove knjige. Ukoliko ste ovu knjigu kupili bez korica, morate biti svjesni da je takva knjiga ukradena. Prijavljena je kod izdavaa kao "neprodana i unitena" te ni autor ni izdava nisu dobili naknadu za takvu knjigu. 4

NOVCA U IZOBILJU IMAJU ONI KOJI RAZUMIJU JEDNOSTAVNA PRAVILA STJECANJA NOVCA.

- Ponite puniti svoju lisnicu - Kontrolirajte svoje trokove - Umnoite svoje zlato - titite svoje bogatstvo od gubitka - Neka va dom bude dobar ulog - Osigurajte si prihod za budunost - Poveajte svoju mogunost za zaradu - Najbogatiji ovjek u Babilonu

ITAJTE

DALJE!

SADRAJ

Predgovor ovjek koji je udio za zlatom Najbogatiji ovjek u Babilonu Sedam lijekova protiv tanke lisnice Upoznajte boicu sree Pet zakona zlata Zajmodavac iz Babilona Zidine Babilona Trgovac devama iz Babilona Glinene ploe iz Babilona Najsretniji ovjek u Babilonu Povijesni prikaz Babilona

7 9 15 25 41 53 65 75 79 89 99 115

Predgovor
Napredak nae nacije ovisi o osobnom financijskom napretku svakog pojedinca. Ova se knjiga bavi osobnim uspjesima svakog od nas. Uspjeti znai ostvariti neto vlastitim naporom i vlastitim sposobnostima. Odgovarajua priprema je klju naega uspjeha. Nai postupci ne mogu biti pametniji od naih misli. Nae razmiljanje ne moe biti pametnije od naega razumijevanja. Ova knjiga je prozvana vodiem do financijskog razumijevanja. To je, zapravo, njena svrha: pruiti onima ija je ambicija financijski uspjeh uvid u ono to e im pomoi da zarade novac, zadre novac i zarade jo vie novca. Na stranicama koje slijede, vratit emo se u Babilon, kolijevku njegovanja temeljnih financijskih naela koja su danas cijenjena i koritena u cijelome svijetu. Novim itateljima autor od sveg srca eli da na stranicama koje slijede pronau inspiraciju za velike bankovne raune, vee financijske uspjehe i rjeenje tekih osobnih financijskih problema o kakvima svjedoe itatelji od jedne do druge obale Amerike. Poslovnim voama koji su te prie nesebino prenijeli prijateljima, roacima, zaposlenicima i suradnicima, autor ovom prilikom iskreno zahvaljuje. Nema vee potvrde za ovjeka od one kada ljudi iz struke cijene njegove teorije, budui da su oni u vlastitom poslu postigli velike uspjehe upravo primjenom principa koje ova knjiga zagovara. Babilon je postao najbogatijim gradom staroga svijeta zato to su njegovi stanovnici bili najbogatiji ljudi svoga vremena. Oni su cijenili vrijednost novca. Oni su koristili pouzdana financijska naela o stjecanju novca, uvanju novca i zaradi dodatnog novca. Oni su sebi priskrbili ono to svi mi prieljkujemo: prihode za budunost. G.S.C. 7

ovjek koji je udio za zlatom

Bansir, graditelj koija iz Babilona, bio je duboko potiten. Sjedei na niskom zidiu koji je okruivao njegov posjed, tuno je gledao prema svojoj skromnoj kui i otvorenoj radionici u kojoj je stajala djelomino dovrena koija. Njegova bi se ena svako malo pojavila na vratima. Njeni diskretni pogledi u njegovom smjeru su ga podsjeali na to da su zalihe mesa bile gotovo pri kraju i da bi on trebao biti u radionici i dovravati koiju, udarati ekiem i rezati pilom, latiti i oslikavati, navlaiti kou preko rubova kotaa, pripremati koiju za isporuku kako bi mu bogati kupac mogao isplatiti novac. Ipak, njegovo snano, miiavo tijelo nepomino je sjedilo na zidiu. Njegov umrtvljeni um ustrajno se borio s problemom za kojega nije mogao pronai rjeenje. Vrue, tropsko sunce, tako tipino za dolinu Eufrata, nemilosrdno je peklo. Kapljice znoja su se formirale na njegovom elu i neprimjetno kapale. Iznad njegove kue uzdizali su se visoki zidovi kraljeve palae. U blizini, prianjajui uz plavo nebo, uzdizao se oslikani toranj Belovog hrama. U sjeni takve grandioznosti nalazio se njegov skromni dom i mnogi drugi, jo neuredniji i zaputeniji domovi. Babilon je bio upravo to: mjeavina sjaja i prljavtine, neizmjernog bogatstva i krajnjeg siromatva zbijenih jedno pored drugog bez plana ili reda unutar zajednikih zidina grada. Da se okrenuo i pogledao, Bansir bi vidio koije bogataa koje su se sudarale i gurale prolazei pored trgovaca u sandalama i bosonogih prosjaka. ak su i bogati bili prisiljeni ulaziti u jarke kako bi oslobodili put dugim kolonama robova u "kraljevoj slubi" koji su nosili vodu, teglei teke mijehove pune vode za visee vrtove. Bansir je bio previe zaokupljen svojim osobnim problemom da bi obratio panju na zbrkani mete uurbanog grada. Ono to ga je trgnulo iz sanjarenja bili su iznenadni zvuci struna poznate lire. 9

George S. Clason

Okrenuo se i ugledao njeno, nasmijeeno lice svog najboljeg prijatelja Kobbija, glazbenika. "Neka te Bogovi velikoduno blagoslove, moj dobri prijatelju", zapoeo je Kobbi ljubaznim pozdravom. "Ipak, ini se da su ve bili dovoljno velikoduni kada vie ne treba raditi. Veseli me tvoja srea. tovie, ak bih je i podijelio s tobom. Molim te, moe li iz svoje lisnice, koja mora da je prepuna jer bi inae bio zaposlen u svojoj radionici, izdvojiti samo dva skromna ekela i posuditi mi ih do veeranjeg plemikog slavlja. Bit e ti vraeni prije nego primijeti da ih nema." "Kada bih imao dva ekela," odgovori Bansir zlovoljno, "nikome ih ne bi posudio - ak ni tebi, mom najboljem prijatelju; jer oni bi bili moje bogatstvo - moje cijelo bogatstvo. Nitko ne posuuje svoje cijelo bogatstvo, ak ni najboljem prijatelju." "to", usklikne Kobbi iskreno iznenaen. "Nema ni jedan ekel u svojoj lisnici, a ipak sjedi kao kip na zidiu! Zato ne dovri onu koiju? Kako e drugaije zadovoljiti svoj aristokratski apetit? To nije nalik tebi, moj prijatelju. Gdje je tvoja nepresuna energija? Da li te neto mui? Jesu li ti Bogovi donijeli kakvu nevolju?" "To mora da je nevolja od Bogova", sloi se Bansir. "Poelo je s jednim snom, bezazlenim snom, u kojem sam mislio da sam imuan ovjek. S mojeg je remena visjela lijepa lisnica, puna novia. U njoj je bilo ekela koje sam bezbrino i velikoduno bacao prosjacima; bilo je tu i srebrnoga novca kojim sam eni kupovao nakit, a sebi to god sam poelio; bilo je i zlatnoga novca koji mi je davao sigurnost za budunost i zbog kojeg se nisam bojao troiti srebro. Bio sam ispunjen neopisivim osjeajem sree! Ne bi prepoznao u meni svoga prezaposlenoga prijatelja. Niti bi prepoznao moju enu ije je lice bilo bez bora i blistalo od sree. Ponovno je bila ona nasmijana djevojka s poetka naega braka." "Lijep san, doista," komentirao je Kobbi, "ali zato su te onda tako ugodni osjeaji koje je san pobudio pretvorili u namrtenu statuu na zidiu?" "Kako, zato! Zato to me je, kad sam se probudio i sjetio kako je prazna moja lisnica, preplavio osjeaj bijesa. Hajdemo o tome popriati zajedno, budui da, kako to mornari kau, plovimo u istom brodu. Kao djeaci, zajedno smo ili kod sveenika uiti

10

Najbogatiji ovjek u Babilonu

mudrost. Kao mladii, uivali smo u istim stvarima. Kao odrasli mukarci, oduvijek smo bili bliski prijatelji. Bili smo zadovoljni podanici. Bili smo zadovoljni to radimo duge sate i slobodno troimo svoj novac. Zaradili smo mnogo novca u godinama koje su iza nas, ali ipak, da bi iskusili zadovoljstva koja novac prua mi moramo o njima sanjati. Ah! Jesmo li mi glupe ovce? ivimo u najbogatijem gradu na svijetu. Putnici kau da mu ni jedan drugi grad po bogatstvu nije ravan. Oko nas se nalazi jako puno bogatstva, ali mi od njega ne posjedujemo nita. Nakon pola ivota tekoga rada ti, moj najbolji prijatelj, ima praznu lisnicu i kae mi: 'Mogu li posuditi samo dva ekela do plemikog slavlja veeras?' to sam onda ja odgovorio? Jesam li rekao: 'Evo ti moja lisnica; rado u njen sadraj podijeliti s tobom?' Ne, ja priznajem da je moja lisnica jednako prazna kao i tvoja. U emu je na problem? Zbog ega mi ne moemo zaraditi srebra i zlata - vie nego to je potrebno za hranu i odjeu? Takoer, uzmi u obzir nae sinove, nastavi Bansir, zar oni ne idu stopama svojih oeva? Trebaju li oni, njihove obitelji, njihovi sinovi i njihovih sinova obitelji proivjeti itav svoj ivot pored tolikih koliina zlata, a ipak se, poput nas, zadovoljiti kiselim kozjim mlijekom i zobenom kaom?" "Nikada te prije, tijekom svih godina naega prijateljstva, nisam uo da ovako pria, Bansire." Kobbi je bio zbunjen. "Nikada prije tijekom svih tih godina nisam tako razmiljao. Od rane zore pa sve do mraka radio sam kako bih izgradio najljepe koije koje ovjek moe napraviti, strpljivo se nadajui da e jednoga dana bogovi prepoznati moje asne zasluge i nagraditi me velikim blagostanjem. Ali oni to nikada nisu uinili. Napokon shvaam da nikada ni nee. Stoga je moje srce ispunjeno tugom. elim biti imuan ovjek. elim posjedovati svoju zemlju i stoku, imati finu odjeu i novie u svojoj lisnici. Spreman sam raditi za te stvari svom svojom snagom, svom vjetinom svojih ruku i svom svojom pameu, ali elim da moj trud bude poteno nagraen. U emu je na problem? Ponovno te pitam! Zato mi ne moemo imati svoj zaslueni dio dobrih stvari koje u izobilju imaju oni koji posjeduju zlato kojim ih mogu kupiti?" "Kad bih barem znao odgovor", odgovori Kobbi. "Ja nisam nita zadovoljniji od tebe. Zarada od moje lire brzo nestane. esto sam

11

George S. Clason

prisiljen planirati i smiljati kako da moja obitelj ne ostane gladna. Takoer, duboko u svojim grudima udim za lirom koja bi bila dovoljno velika da moe odsvirati sve njene zvukove glazbe koje zamislim. S takvim bi instrumentom moja glazba bila ljepa i od one koju je kralj ikada uo." "Takvu bi liru ti trebao imati. Nijedan ovjek u cijelom Babilonu ne bi ju mogao svirati bolje. Ne samo kralj, ve bi i bogovi bili oduevljeni. Ali kako e si ju ti priutiti kada smo obojica siromani kao kraljevi robovi? uj zvono! Evo ih, dolaze." Pokazao je na dugaku kolonu polugolih, oznojenih nosaa vode koji su se mukotrpno probijali uskom cestom koja je vodila od rijeke. Hodali su jedan pored drugoga, savinuti pod tekim mijehom punim vode. "Pogledaj kako je pristao ovjek koji ih vodi." Kobbi pokae na mukarca koji je drao zvono i stupao naprijed bez ikakvog tereta. "Bogat ovjek u svojoj zemlji, odmah se vidi." "U toj je koloni jako puno pristalih ljudi," Bansir se sloi, "ljudi poput nas. Visoki, svijetli mukarci sa sjevera, nasmijani crni mukarci s juga, niski preplanuli mukarci iz susjednih zemalja. Svi zajedno stupaju od rijeke do vrtova, tamo i natrag, dan za danom, godinu za godinom. Bez imalo nade u sreu. Spavaju na krevetima od slame, jedu kau od tvrde zobi. ali jadne stvorove, Kobbi!" "Ja ih i alim. Ipak, oni me podsjeaju na to kako je nama samo malo bolje, iako se zovemo slobodnim ljudima." "To je istina, Kobbi, koliko god to bila neugodna pomisao. Mi ne elimo ivjeti naim robovskim ivotima iz godine u godinu. Rad, rad, rad! A ne postiemo nita." "Zar ne moemo otkriti kako drugi dolaze do zlata i raditi isto to i oni?" upita Kobbi. "Moda postoji neka tajna koju moemo nauiti kada bi ju samo potraili kod onih koji je znaju", razmiljao je Bansir. "Upravo sam danas", ree Kobbi, "proao pored naeg starog prijatelja, Arkada, koji se vozio u svojoj zlatnoj koiji. I moram rei da me nije samo proao pogledom kao to bi mnogi njegovoga poloaja uinili. Umjesto toga, mahnuo mi je rukom i uputio prijateljski osmjeh meni, glazbeniku." "Za njega kau da je najbogatiji ovjek u cijelom Babilonu",

12

Najbogatiji ovjek u Babilonu

razmiljao je Bansir na glas. "Tako bogat da se pria da i kralj trai njegovu pomo u zlatu kada iskrsnu problemi s dravnom riznicom", odgovori Kobbi. "Tako bogat," ubaci se Bansir, "da se bojim da bih stavio ruke na njegovu debelu lisnicu kada bih ga sreo negdje u mraku." "Glupost," usprotivi se Kobbi. "ovjekovo bogatstvo nije u lisnici koju nosi. Debela se lisnica brzo isprazni ako nema dotoka zlata koje ju ponovno napuni. Arkad ima prihod koji stalno odrava njegovu lisnicu punom, bez obzira na to koliko mnogo troi." "Prihod, u tome je stvar", doda Bansir. "Ja prieljkujem prihod koji e stalno pritjecati u moju lisnicu bez obzira na to da li sjedim na zidiu ili putujem u daleke zemlje. Arkad sigurno zna kako ovjek moe stvoriti prihod. Misli li da je to neto to bi mogao objasniti glupom mozgu kao to je moj?" "Ja mislim da je on svoje znanje prenio svom sinu, Nomasiru", odgovori Kobbi. "Nije li on otiao u Ninive i postao, tako barem priaju u gostionici, bez pomoi svoga oca jedan od najbogatijih ljudi u tom gradu?" "Kobbi, dao si mi jednu odlinu ideju." Bansirove su oi zasjale. "Nita nas ne kota da potraimo mudar savjet kod dobrog prijatelja, a Arkad je to uvijek bio. Nije vano to to su nam lisnice prazne kao sokolovo gnijezdo od prije godinu dana. Neka nas to ne obeshrabri. Umorni smo od toga da smo bez zlata usred obilja. elimo postati imuni ljudi. Hajde, idemo do Arkada i upitajmo ga kako moemo stvoriti prihod." "Tvoje su rijei uistinu nadahnute, Bansire! Daje mi neke nove spoznaje. Pomae mi da shvatim zato nikada nismo pronali nikakvo bogatstvo. Nikada ga nismo traili. Ti si ustrajno radio gradei najpouzdanije koije u Babilonu. U taj si cilj uloio svoj najvei trud. Zato si u tome i uspio. Ja sam se trudio postati vjeti svira lire. I u tome sam uspio. U onim stvarima u kojima smo dali najvie od sebe, uspjeli smo. Bogovi su se zadovoljili time da nam dopuste da tako i nastavimo. Ali sada, napokon, mi vidimo svjetlo, sjajno poput onog izlazeeg sunca. Ono nas poziva da uimo vie kako bismo mogli napredovati. Nove e nam spoznaje pomoi da otkrijemo potene naine na koje moemo ostvariti svoje elje."

13

George S. Clason

"Poimo Arkadu jo danas", ree Bansir. "Takoer, pozovimo i nae prijatelje iz djetinjstva, kojima nije nita bolje nego nama, da nam se pridrue kako bi i oni mogli uivati u njegovoj mudrosti." "Ti si oduvijek mislio na svoje prijatelje, Bansire. Zato i ima tako mnogo prijatelja. Bit e kako ti kae. Idemo danas i vodimo i njih sa sobom."

14

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Jednom davno u starom je Babilonu ivio jedan jako bogat ovjek koji se zvao Arkad. Nadaleko je bio poznat po svom velikom bogatstvu. Takoer je bio poznat i po svojoj rastronosti. Bio je velikoduan u svojim davanjima. Bio je velikoduan prema svojoj obitelji. Bio je rastroan i u svojim vlastitim uicima. Ipak, svake bi se godine njegovo bogatstvo poveavalo bre nego to ga je troio. Nekoliko njegovih prijatelja iz djetinjstva dolo mu je i upitalo: "Ti si, Arkade, sretniji od nas. Postao si najbogatiji ovjek u Babilonu dok se mi ostali borimo za golu egzistenciju. Ti nosi najfinije tkanine i uiva u najukusnijim jelima, dok smo mi sretni ako uspijemo odjenuti svoje obitelji u pristojnu odjeu i nahraniti ih najbolje to moemo. Ipak, jednom davno bili smo jednaki. Ili smo istom uitelju. Igrali smo iste igre. A ti ni u uenju ni u igrama nisi bio nita bolji od nas. A u godinama koje su uslijedile, nisi bio nita asniji graanin. Niti si radio vie ili predanije, barem po onom to se nama ini. Zato je, onda, prevrtljiva sudbina ba tebe odluila izdvojiti i dati ti da uiva u svim dobrim stvarima ivota, a zanemariti nas ostale koji smo jednako zasluni?" Na to se Arkad pobunio, rekavi: "Ako od dana kada smo bili mladi niste uspjeli stei vie od gole egzistencije, to je zato to niste nauili zakone koji upravljaju stvaranjem bogatstva, ili ih uope ne poznajete. 'Prevrtljiva Sudbina' je zla boica koja nikome ne donosi trajnu sreu. Naprotiv, donosi propast gotovo svakom ovjeku kojega obdari nezaraenim zlatom. Ona stvara raskalaene rasipnike, koji vrlo brzo spiskaju sve to dobiju i ostanu zarobljeni u neutaivim apetitima i eljama koje nisu u mogunosti zadovoljiti. Oni, pak, koji su u njenoj milosti postaju krti i gomilaju svoje bogatstvo, bojei se potroiti ono to imaju jer znaju da nisu sposobni stei novo bogatstvo. Takoer su 15

George S. Clason

zakoeni strahom od lopova i osuuju same sebe na ivot ispunjen prazninom i potajnom bijedom. Vjerojatno postoje i oni drugi koji mogu prihvatiti nezaraeno zlato, poveati ga i nastaviti ivjeti ivotom sretnih i zadovoljnih graana. Ali tako ih je malo da ih znam samo po priama. Sjetite se ljudi koji su iznenada naslijedili bogatstvo i uvjerite se nije li tako." Njegovi su prijatelji priznali da je to tono kada su u pitanju ljudi koji su naslijedili bogatstvo, te ga zamolie da im objasni na koji je nain on postao vlasnikom tolikog bogatstva, stoga on nastavi: U svojoj sam se mladosti osvrnuo oko sebe i ugledao sve lijepe stvari koje donose sreu i zadovoljstvo. I shvatio sam da bogatstvo poveava snagu svih njih. Bogatstvo je mo. S bogatstvom su mnoge stvari mogue. ovjek moe opremiti kuu najluksuznijim namjetajem. ovjek moe ploviti udaljenim morima. ovjek se moe gostiti hranom iz udaljenih zemalja. ovjek moe kupovati ukrase od zlata i dragog kamenja. ovjek ak moe sagraditi velike hramove bogovima. ovjek moe initi sve te stvari i mnoge druge u kojima se skriva uitak za osjetila i hrana za duu. I kada sam sve to shvatio, odluio sam da u traiti svoj dio dobrih stvari. Da neu biti jedan od onih koji stoje sa strane, gledajui sa zaviu druge kako uivaju. Neu biti zadovoljan time da se oblaim u najjeftinije tkanine. Neu se zadovoljiti izgledom siromanoga ovjeka. Naprotiv, bit u jedan od uzvanika na gozbi dobrih stvari. Kako sam, kao to znate, bio sin siromanoga trgovca iz velike obitelji bez anse za nasljedstvom i kako nisam bio obdaren, kako ste vi otvoreno rekli, velikom snagom mudrosti, shvatio sam, ako elim ostvariti ono to sam naumio, da e mi biti potrebni vrijeme i uenje. to se tie vremena, njega svi ljudi imaju napretek. Vi ste dopustili da vam promakne mnogo vremena u kojem ste se mogli obogatiti. Ipak, vi priznajete da se nemate ime pohvaliti osim svojim dobrim obiteljima, na koje s pravom moete biti ponosni. to se tie uenja, nije li nas na mudri uitelj nauio da postoje dvije vrste znanja: jedno se odnosi na stvari koje

16

Najbogatiji ovjek u Babilonu

smo nauili i znamo, a drugo je vjetina koja nas upuuje na to kako da otkrijemo ono to ne znamo? Stoga sam odluio da moram saznati kako ovjek moe stei bogatstvo i kada to otkrijem, da to mora postati moj cilj koji u onda i ostvariti. Nije li mudro da ovjek uiva dok ivi u svjetlosti sunca, jer dovoljno e tuge sii na nas kada budemo otputovali u tamu svijeta duhova? Zaposlio sam se kao pisar i svaki sam dan provodio duge sate nad glinenim ploama. Radio sam tjedan za tjednom, mjesec za mjesecom, a od moje mi zarade ipak nije ostajalo nita. Hrana, odjea, pokora bogovima i ostale stvari kojih se ni ne sjeam, pojele su sav moj prihod. Ali moja me odluka nije napustila. I onda je jednoga dana Algami, zajmodavac, doao u kuu gradskoga majstora i naruio primjerak Devetog Zakona, te mi rekao: 'Moram to imati za dva dana, a ako zadatak do tada bude obavljen, dva u bakrena novia dati tebi.' Radio sam mukotrpno, ali zakon je bio dugaak i kada se Algami vratio zadatak nije bio dovren. Algami je bio ljut i, da sam ja bio njegov rob, istukao bi me. Ali budui da je znao da mu gradski majstor ne bi dopustio da me ozlijedi, nije me bilo strah, pa sam mu rekao: 'Algamiu, vi ste veoma bogat ovjek. Recite mi kako da i ja postanem bogat, pa u cijelu no urezivati zakone i kada sunce izae, bit u gotov.' Nasmijao mi se i odgovorio: 'Ti si smion momak! Dogovoreno.' Cijelu sam no urezivao zakone iako su me boljela lea, a od mirisa uljanice toliko me zaboljela glava da sam jedva gledao. Ali kada se ujutro vratio, ploe su bile gotove. 'A sada', rekao sam, 'ispriajte mi ono to ste mi obeali.' 'Ti si, sine moj, ispunio svoj dio nagodbe', rekao mi je toplo, 'i ja sam spreman ispuniti svoj. Rei u ti stvari koje eli znati zato to postajem star ovjek, a star jezik voli priati. Kad mladost doe u godine za savjet, prima mudrost od starosti. Ali preesto mladost misli da starost zna samo mudrost prolih dana i da zato od nje nema nikakve koristi. No upamti ovo, sunce koje sije danas je sunce koje je sijalo i onda kada se tvoj otac rodio i koje e sijati i onda kada tvoj zadnji unuk bude preao u tamu.

17

George S. Clason

'Misli mladih', nastavi on, 'su bljetava svjetla koja sjaje poput meteora koji esto obasjavaju nebo, ali mudrost starosti je poput nepominih zvijezda koje sjaje tako nepromjenjivo da se mornar moe osloniti na njih u svojoj plovidbi. Upamti dobro moje rijei, jer ako to ne uini, nee shvatiti istinu koju u ti rei i mislit e da je tvoj noanji rad bio uzaludan.' Tada me je mudro pogledao ispod svojih gustih obrva i rekao mi tihim, odlunim glasom: 'Otkrio sam put do bogatstva onda kada sam odluio da dio svega to zaradim mora ostati meni. Tako e i ti.' Tada me je nastavio gledati svojim prodornim pogledom, ali vie nita nije rekao. 'Je li to sve?' upitao sam. 'To je sve to je bilo potrebno da se srce pastira pretvori u srce zajmodavca', odgovorio je. 'Ali sve to ja zaradim ostaje meni, nije li tako?' upitao sam. 'Daleko od toga', odgovori on. 'Ne plaa li proizvoau odjee? Ne plaa li proizvoau sandala? Ne plaa li hranu? Moe li ivjeti u Babilonu a da ne troi? to ti je ostalo od tvoje zarade od prolog mjeseca? to je pak s onom od prole godine? Budalo! Plaa svima osim samome sebi. Glupane, ti radi za druge. Isto kao da si rob i da radi za ono to ti gospodar daje da jede i obue. Kada bi uistinu sauvao za sebe jednu desetinu svega to zaradi, koliko bi imao za deset godina?' Moje znanje matematike nije me izdalo, pa sam odgovorio: 'Onoliko koliko zaradim u godinu dana.' 'To je samo polovino tono', odgovori on. 'Svaki zlatnik kojega sauva je rob koji za tebe radi. Svaki bakreni novi kojega on zaradi je njegovo dijete koje takoer radi za tebe. Ako eli biti bogat, tada tvoja uteevina mora zaraivati i njena djeca moraju zaraivati, kako bi ti zajedniki pomogli da ostvari izobilje za kojim udi. Ti misli da sam te prevario za tvoj naporan noni rad,' nastavi on, 'ali znao bi da ti ja plaam tisuu puta vie kada bi samo imao inteligencije da shvati istinu koju ti nudim. Dio svega to zaradi mora ostati tebi. To ne bi smjelo biti manje od jedne desetine bez obzira na to koliko malo zarauje. To je moda najvie to si moe priutiti. Najprije plati sebi. Ne

18

Najbogatiji ovjek u Babilonu

kupuj od trgovca odjee ili trgovca sandalama vie nego to si moe priutiti od ostatka, a neka ti ostane i za hranu i pokoru bogovima. Bogatstvo, kao i drvo, raste iz sitnoga sjemena. Prvi bakreni novi kojega utedi je sjeme iz kojega e izniknuti tvoje drvo bogatstva. to prije posadi to sjeme, prije e drvo narasti. A to vie bude hranio i zalijevao to drvo stalnom uteevinom, to e prije zadovoljno uivati u njegovoj hladovini.' Tako kazavi, uzeo je svoje ploe i otiao. Mnogo sam razmiljao o onome to mi je rekao i inilo mi se razumnim. Stoga sam odluio da u tako i napraviti. Svaki put kad bi mi platili, uzeo bih jedan od deset bakrenih novia i sakrio ga. I koliko god zvualo neobino, nisam imao manje sredstava nego prije. Primijetio sam malu razliku, ali uspijevao sam ivjeti i bez toga. esto sam, kako je moja zaliha rasla, dolazio u iskuenje da ju potroim na neku od lijepih stvari koje su trgovci izlagali, a koje su devama i brodovima dovozili iz zemlje Feniana. Ali mudro sam se suzdrao. Dvanaest mjeseci nakon to je Algami otiao, ponovno se vratio i upitao me: 'Sine, jesi li plaao sebi jednu desetinu svega to si zaradio u proloj godini?' Ponosno sam odgovorio: 'Jesam, gospodine.' 'To je dobro', odgovori on smijeei mi se. 'I to si uinio s tim novcem?' 'Dao sam ga Azmuru, ciglaru, koji mi je rekao da putuje preko mora i da e mi u Suru kupiti rijetke dragulje Feniana. Kad se vrati, prodat emo ih po vioj cijeni i podijelit emo dobitak.' 'Svaka budala mora nauiti,' progunao je, 'ali zato vjeruje ciglaru kada su u pitanju dragulji? Bi li iao kod pekara i ispitivao ga o zvijezdama? Ne, tako mi moje tunike, iao bi astrologu, da ima neto u glavi. Tvoja je uteevina nestala, mladiu, iupao si svoje drvo bogatstva iz korijena. Ali posadi novo. Pokuaj opet. I idui put kada ti bude trebao savjet o draguljima, idi kod trgovca draguljima. Ako eli znati istinu o ovcama, idi pastiru. Savjet je jedina stvar koja se besplatno daje, ali pazi da uzme samo ono to vrijedi. Onaj koji prima savjete o uteevini od nekog tko je neiskusan u tim pitanjima, svojom e uteevinom platiti potvrdu netonosti tih miljenja.' Tako rekavi, ode.

19

George S. Clason

I bilo je tako kako je on rekao. Jer Feniani su hulje koje su Azmuru prodale bezvrijedne komadie stakla koji su izgledali poput dragog kamenja. Onako kako mi je Algami zapovjedio, ponovno sam poeo tedjeti svaki deseti bakreni novi, jer sada mi je to ve prelo u naviku i nije mi bilo teko. Ponovno, nakon dvanaest mjeseci, Algami je doao i obratio mi se: 'Kakav si napredak ostvario otkad sam te zadnji put vidio?' 'Dosljedno sam sebe plaao,' odgovorio sam mu, 'a svoju sam uteevinu povjerio Aggaru koji izrauje titove, da kupi broncu, a on mi svaka etiri mjeseca isplauje kamate.' To je dobro. A to ti ini s tim kamatama?' 'Poastim se medom, finim vinom i pikantnim kolaima. Takoer sam si kupio i grimiznu tuniku. A jednoga dana u si kupiti i mladoga magarca kojega mogu jahati.' Na to se Algami nasmijao: 'Ti stvarno jede djecu svoje uteevine. Kako onda oekuje da ona rade za tebe? I kako oni mogu imati svoju djecu koja e takoer raditi za tebe? Najprije se opskrbi vojskom zlatnih robova, a tada bez grinje savjesti moe uivati u brojnim bogatim gozbama.' Tako rekavi, ode. Prole su dvije godine otkako sam ga vidio; kada se ponovno vratio, lice mu je bilo puno dubokih bora, a oi su mu utonule, jer postajao je vrlo star ovjek. I tada mi ree: 'Arkade, jesi li stekao bogatstvo o kojem si sanjao?' A ja sam mu odgovorio: 'Ne onoliko koliko sam prieljkivao, ali imam neto novca koji dalje zarauje, a njegova zarada isto tako zarauje.' 7 prima li i dalje savjete od ciglara?' 'O ciglama daju odline savjete', odgovorio sam. 'Arkade', nastavi on, 'dobro si nauio svoju lekciju. Najprije si nauio ivjeti od manje svote od one koju zarauje. Zatim si nauio traiti savjet od onih koji su postali struni kroz vlastito iskustvo. I, naposljetku, nauio si kako da tvoje zlato dalje radi za tebe. 'Nauio si samoga sebe kako stei novac, kako ga zadrati i kako ga upotrijebiti. Stoga si dorastao za jedan odgovoran zadatak. Ja starim. Moji sinovi misle samo na to kako

20

Najbogatiji ovjek u Babilonu

potroiti novac, a ne i na to kako ga zaraditi. Moji su posjedi veliki i bojim se da nisam sposoban brinuti se za njih. Ako ode u Nippur i pobrine se za moje posjede, uinit u te svojim partnerom i pripast e ti dio mog imanja.' Tako sam otiao u Nippur i preuzeo u svoje ruke njegovo imanje koje je uistinu bilo veliko. A budui da sam bio pun ambicija i da sam usvojio tri zakona uspjenog upravljanja bogatstvom, bio sam u stanju uvelike uveati vrijednost njegovog vlasnitva. Tako sam se ve znatno obogatio i kada je duh Algamia otputovao u svijet tame, pripao mi je po zakonu dio njegovog posjeda.

Tako je ispriao Arkad i kada je zavrio svoju priu jedan, od njegovih prijatelja ree: "Uistinu si imao sree to te je Algami uinio svojim nasljednikom." "Imao sam sree utoliko to sam imao elje napredovati prije nego to sam ga upoznao. Nisam li dokazao odlunost svoje namjere uvajui etiri godine jednu desetinu onoga to sam zaradio? Da li bi za nekog ribara koji je godinama prouavao navike riba kako bi svakom promjenom vjetra mogao baciti svoje mree oko njih nazvao sretnim? ansa je ohola boica koja ne troi svoje vrijeme na one koji nisu spremni." "Imao si jaku snagu volje da ustraje ak i onda kada si izgubio uteevinu iz prve godine. U tome si zaista osobit", ree drugi. "Snaga volje!" odvrati Arkad. "Kakva glupost. Misli li ti da je snaga volje ono to daje ovjeku snagu da podigne teret kojega ni deva ne moe nositi, ili da vue masu koju ni vol ne moe pomaknuti? Snaga volje je samo nepopustljiva namjera da se izvri zadatak koji si sam sebi postavio. Kad bih ja sebi postavio zadatak, ak i kada bi bio malen, ja bih se pobrinuo i da se ostvari. Kako u inae imati povjerenja u sebe kada su u pitanju velike stvari? Kada bih si rekao: 'Iduih sto dana kada budem preko mosta iao u grad, podii u jedan kameni s ceste i baciti ga u rijeku', ja bih to i uinio. Kada bih sedmoga dana proao, a da to zaboravim uiniti, ne bih rekao: 'Sutra u baciti dva kamenia jer to je isto.' Umjesto toga, vratio bih se i bacio kameni. Niti bih dvadesetoga dana rekao sebi: 'Arkade, ovo je besmisleno. Kakva ti je korist od bacanja kamenia svaki dan? Baci aku i zavri s

21

George S. Clason

tim.' Ne, ne bih tako niti rekao, niti uinio. Kada sam sebi postavim neki cilj, onda ga i dovrim. Stoga sam oprezan da ne zadam sebi neke teke i nepraktine zadatke, jer volim ljenariti." Tada je drugi prijatelj rekao: "Ako je to to pria istina, a ini se da je uistinu tako, kad bi to bilo tako jednostavno i kad bi tako svi ljudi napravili, ne bi bilo dovoljno bogatstva za sve." "Bogatstvo raste svaki put kada ljudi upotrijebe snagu", odgovori Arkad. "Ako bogat ovjek sebi izgradi palau, da li je zlato koje on plati nestalo? Ne, ciglar dobije dio, radnik dobije dio i umjetnik dobije dio. I svatko drugi tko radi na kui dobije dio. Ipak kad je palaa dovrena, nije li ona vrijedna svih trokova? I ne vrijedi li zato zemljite na kojem ona stoji vie? I nije li susjedno zemljite vrednije zato to je ona tamo? Bogatstvo raste na magine naine. Nijedan ovjek ne moe odrediti njegove granice. Nisu li Feniani izgradili ogromne gradove na neplodnom tlu bogatstvom koje potjee od njihovih trgovakih brodova?" "to nam onda savjetuje da inimo kako bismo i mi postali bogati?" upita jedan od prijatelja. "Godine su prole i vie nismo mladi, a nismo nita odvojili sa strane." "Savjetujem vam da posluate mudar Algamiov savjet i da kaete samima sebi: 'Dio svega to zaradim mora ostati meni.' Recite si to ujutro kada se tek probudite. Recite si to u podne. Recite si to naveer. Recite si to svakog sata, svakog dana. Recite to samima sebi dok rijei ne postanu plamena slova ispisana na nebu. Oduevite se tom idejom. Ispunite se tom milju. Tada odredite svotu koja se ini razumnom. Neka ne bude manja od jedne desetine i izdvajajte ju sa strane. Uredite svoje trokove tako da vam preostala svota bude dovoljna. Ali najprije izdvojite svoju svotu sa strane. Uskoro ete shvatiti kako je predivan osjeaj kada posjedujete bogatstvo koje pripada samo vama. Kako bude raslo, sve e vas vie poticati. Oduevit e vas novi uitak ivljenja. Dobit ete jo veu volju da i dalje tedite. A kada se vaa uteevina povea, nee li postotak od toga opet pripasti vama? Zatim nauite kako da vae bogatstvo radi za vas. Uinite ga svojim robom. Neka njegova i djeca i njihove djece djeca rade za vas. Osigurajte si prihod za budunost. Pogledajte starije i sjetite se da ete i vi u godinama koje dolaze biti meu njima. Zato ulaite svoje bogatsvo s krajnjim oprezom kako ga ne biste

22

Najbogatiji ovjek u Babilonu

izgubili. Lihvarski krediti su varave sirene koje one neoprezne pjesmom mame na stijene gubitka i krivnje. Pobrinite se takoer da vaa obitelj ne ostane neosigurana u sluaju da vas bogovi pozovu u svoje carstvo. Za takav sluaj je dovoljno redovno izdvajati male svote. Zato tedljiv ovjek ne ivi u iekivanju neke velike svote koja e mu posluiti u takve korisne svrhe. Savjetujte se s mudrim ljudima. Traite savjete od ljudi koji svakodnevno rade s novcem. Neka vas oni potede greke koju sam ja uinio kada sam povjerio svoj novac Azmuru, ciglara. Mala i sigurna zarada bolja je od rizika. Uivajte u ivotu dok ste jo tu. Nemojte se muiti ili pokuavati utedjeti previe. Ako je jedna desetina od svega to zaradite najvie to moete odvojiti, budite time zadovoljni. Inae ivite u skladu sa svojim primanjima i ne dopustite sebi da postanete krti i preplaeni od troenja. ivot je lijep i bogat vrijednim stvarima u kojima treba uivati." Njegovi su mu prijatelji zahvalili i otili. Neki su bili tihi zato to nisu imali mate i nisu ga mogli razumjeti. Neki su bili sarkastini zato to su smatrali da netko tako bogat ne bi trebao dijeliti svoje tajne sa starim prijateljima koji su imali manje sree od njega. Ali neki su u oima imali novi sjaj. Shvatili su da se Algami svaki put vraao u prostoriju gdje su bili pisari zato to je gledao kako jedan ovjek utire svoj put iz mraka u svjetlo. Kada je taj ovjek pronaao svjetlo, ekalo ga je njegovo mjesto. Nitko nije mogao popuniti to mjesto sve dok on sam nije doao do svoje spoznaje, sve dok nije bio spreman za svoju ansu. Ovi posljednji su bili oni koji su, u godinama koje su uslijedile, redovito posjeivali Arkada, koji ih je rado primao. Savjetovao ih je i nesebino im dijelio svoju mudrost kako to i inae ljudi irokoga iskustva rado ine. I pomogao im je da uloe svoju uteevinu tako da im osigura siguran i dobar prihod i da se ne izgube u ulaganjima koja su neisplativa. Prekretnica u ivotu tih ljudi bio je onaj dan kada su shvatili da je istina od Algamia preko Arkada dola do njih.

23

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Sedam lijekova protiv tanke lisnice

Slava Babilona traje i danas. Kroz itava stoljea do nas dopire njegova reputacija kao jednog od najbogatijih gradova na svijetu. Ipak nije uvijek bilo tako. Bogatstvo Babilona je rezultat mudrosti njegovih stanovnika. Oni su najprije morali nauiti kako postati bogatima. Kada se dobri kralj Sargon vratio u Babilon nakon to je porazio svoje neprijatelje Elamite, zatekao je teko stanje. Kraljevski kancelar je to stanje kralju objasnio ovako: "Nakon mnogo godina velikoga bogatstva koje je ljudima omoguilo vae velianstvo gradnjom velikih kanala za navodnjavanje i velianstvenih hramova bogovima, sada kada su ti radovi gotovi ini se da ljudi vie nisu u mogunosti uzdravati se. Radnici su bez posla. Trgovci imaju malo muterija. Poljoprivrednici ne mogu prodati svoje proizvode. Ljudi nemaju dovoljno zlata da kupe hranu." "Ali gdje je nestalo svo zlato koje smo potroili na sva ta velika poboljanja?" upita kralj. "Bojim se da je zavrilo", odgovori Kancelar, "u rukama nekolicine veoma bogatih stanovnika naega grada. Procurilo je kroz ruke veine naih graana kao to kozje mlijeko proe kroz cjedilo. Sada kada je zlato prestalo pritjecati, veini naih stanovnika nije ostalo nita od zarade." Kralj je neko vrijeme bio zamiljen. Tada je upitao: "Zbog ega je tako mali broj ljudi bio u stanju stei svo zlato?" "Zato to znaju kako", odgovori Kancelar. "ovjek ne moe osuditi drugoga ovjeka zato to zna kako uspjeti. Niti itko ima pravo uzeti od ovjeka ono to je poteno zaradio, kako bi dao onome koji je manje sposoban." "Ali, zato", upita kralj, "svi ljudi ne bi mogli nauiti kako skupiti zlato i tako sami sebe uiniti bogatima i uspjenima?"

25

George S. Clason

"U pravu ste, vae velianstvo. Ali tko ih tome moe pouiti? Zasigurno ne sveenici, jer oni nita ne znaju o stjecanju novca." "Tko u naem gradu najbolje zna kako se obogatiti, kancelaru?" upitao je kralj. "Sami ste odgovorili na svoje pitanje, vae velianstvo. Tko je prikupio najvee bogatstvo u Babilonu?" "Pravo velite, moj dragi kancelaru. To je Arkad. On je najbogatiji ovjek u Babilonu. Dovedite mi ga sutra." Slijedeega dana, kako je kralj zapovjedio, Arkad se pojavio pred njim, uspravan i snaan iako mu je bilo sedamdeset godina. "Arkade," ree kralj, "je li istina da si ti najbogatiji ovjek u Babilonu?" "Tako se pria, vae velianstvo, a nitko to ne porie." "Kako si ti postao tako bogat?" "Tako to sam iskoristio prilike koje su dostupne svim graanima naega grada." "Nisi imao nita ime bi zapoeo?" "Samo veliku elju za bogatstvom. Izuzev toga, nita." "Arkade," nastavio je Kralj, "na se grad nalazi u veoma loem stanju zato to samo nekoliko ljudi zna kako stei bogatstvo pa stoga imaju monopol nad njim, dok mnotvu naih sugraana nedostaje znanje o tome kako da zadre bilo koji dio zlata koji dobiju. Moja je elja da Babilon bude najbogatiji grad na svijetu. Zato mora biti grad s jako mnogo bogatih ljudi. Stoga moramo nauiti sve ljude kako da steknu bogatstvo. Reci mi, Arkade, postoji li neka tajna o stjecanju bogatstva? Moe li se ona nauiti?" "Ona je praktina, vae velianstvo. Ono to jedan ovjek zna, mogu nauiti i ostali." Kraljeve su oi zasjale. "Arkade, ti govori rijei koje elim uti. eli li se ti posvetiti tom plemenitom zadatku? eli li svoje znanje podijeliti s uiteljima, od kojih e zatim svaki poduavati druge sve dok ne bude dovoljno izuenih za prenoenje tih istina svim vjernim podanicima moga kraljevstva?" Arkad se nakloni i ree: "Va ponizni sluga po zapovjedi. Koje god znanje posjedujem rado u ga podijeliti u cilju boljeg ivota mojih sugraana i slave moga kralja. Neka va dobri kancelar okupi za mene razred od stotinu ljudi i ja u im otkriti sedam tajni

26

Najbogatiji ovjek u Babilonu

koje su popunile moju lisnicu, od koje nekada nije bilo tanje u cijelom Babilonu." Dva tjedna nakon toga, u skladu s kraljevim odredbama, odabranih stotinu se okupilo u velikom predvorju hrama, sjedei na arenim prstenima u polukrugu. Arkad je sjedio kraj malog podnoka na kojem je dimila sveta svjetiljka isputajui neobian i ugodan miris. "Pogledaj najbogatijeg ovjeka u Babilonu", proaptao je jedan student gurnuvi laktom ovjeka koji je sjedio do njega kada je Arkad ustao. "On je isti kao i mi." "Kao odani podanik naega velikoga kralja," zapoeo je Arkad, "stojim pred vama u njegovoj slubi. Budui da sam jednom bio siromaan mladi koji je jako udio za zlatom i budui da sam pronaao znanje koje mi je omoguilo da ga steknem, kralj me je zamolio da svoje znanje podijelim s vama. Svoje sam bogatstvo poeo stvarati na skroman nain. Nisam uivao nikakve pogodnosti koje vama ili ostalim graanima Babilona nisu dostupne. Prvo skladite moga bogatstva bila je izlizana lisnica. Prezirao sam njezinu beskorisnu prazninu. elio sam da bude zaobljena i puna, da odzvanja zlatom. Stoga sam traio bilo kakav nain da popunim lisnicu. Pronaao sam ih sedam. Vama, koji ste se okupili preda mnom, otkrit u sedam tajni kako popuniti lisnicu i preporuam ih svim ljudima koji ude za zlatom. Svakog dana u tjednu otkrit u vam po jednu od sedam tajni. Paljivo sluajte ono to vam govorim. Raspravljajte sa mnom. Priajte o tome meusobno. Nauite te lekcije temeljito, kako biste i vi u svoje lisnice mogli posaditi sjeme bogatstva. Najprije svatko od vas mora mudro poeti graditi vlastito bogatstvo. Onda ete, i jedino onda, moi poduavati druge tom procesu. Ja u vas na jednostavan nain poduiti tome kako da napunite svoje lisnice. To je prvi korak koji vas vodi u hram bogatstva i nijedan se ovjek ne moe do njega popeti ako ne moe odluno nainiti prvi korak. Sada emo promotriti prvu tajnu.

27

George S. Clason

PRVA TAJNA Ponite puniti svoju lisnicu Arkad se obrati zamiljenom ovjeku u drugom redu. "Moj dobri prijatelju, kojim se zanatom bavi?" "Ja sam pisar i urezujem natpise na glinene ploe", odgovori ovjek. "ak sam i tako tekim radom uspio zaraditi svoje prve bakrene novie. Dakle, ti ima jednaku ansu zaraditi bogatstvo." Zatim se obrati ovjeku rumena lica koji je sjedio podalje. "Reci nam, molim te, ime ti zarauje svoj kruh." "Ja sam mesar", odgovori ovjek. "Kupujem koze od stoara koji ih uzgajaju, ubijem ih te poaljem meso kuanicama, a kou proizvoaima sandala." "Budui da ti takoer radi i zarauje, ima sve mogunosti za uspjeh koje sam imao ja." Arkad je nastavio ispitivati kako njegovi uenici zarauju za ivot. Kada je zavrio s ispitivanjem, ree: "Kao to vidite, uenici moji, postoji mnogo zanata i poslova kojima ljudi mogu zaraditi novac. Svaki nain zarade jedna je bujica zlata, a ovjek bi se kroz svoj rad trebao pobrinuti za to da se jedan njen dio slije i u njegovu lisnicu. Stoga bi u lisnicu svakoga od vas trebao ulaziti priljev novia velikih ili malih, ovisno o vaoj sposobnosti. Nije li tako?" Svi su se sloili da je tako. "Dakle," nastavi Arkad, "ako svatko od vas eli za sebe izgraditi bogatstvo, nije li onda mudro da ponete tako to ete koristiti onaj izvor bogatstva koji ste ve stvorili?" Sloili su se s tim. Tada se Arkad okrenuo prema siromanom ovjeku koji je rekao da je trgovac jajima. "Ako ti odabere jednu od svojih koara i svako jutro u nju stavi deset jaja, a svaku veer izvadi devet jaja, to e se dogoditi? "S vremenom e postati prepuna." "Zato?" "Zato to u svakoga dana staviti jedno jaje vie nego to u izvaditi."

28

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Arkad se okrenuo prema ostalima sa smijekom. "Ima li itko ovdje tanku lisnicu?" Najprije im je to bilo zabavno. Zatim su se nasmijali. Naposljetku su ustro poeli mahati svojim lisnicama. "U redu", nastavi on. "Sada u vam rei prvu tajnu koju sam nauio za lijeenje tanke lisnice. Radite upravo onako kako sam rekao trgovcu jajima. Od svakih deset novia koje stavite u svoju lisnicu za troenje izdvojite samo devet. Vaa e se lisnica odmah poeti puniti, a njena teina e goditi vaoj ruci i donijeti zadovoljstvo vaoj dui. Nemojte se rugati onome to govorim zato to zvui jednostavno. Istina je uvijek jednostavna. Rekao sam vam da u vam kazati kako sam izgradio svoje bogatsvo. To je bio moj poetak. Ja sam, takoer, nosio praznu lisnicu i proklinjao ju jer nije bilo niega u njoj to bi zadovoljilo moje elje. Ali kada sam iz svoje lisnice poeo vaditi samo devet desetina, ona se poela puniti. I vaa e. Sada u vam rei jednu neobinu istinu, koju ne shvaam. Kada sam prestao davati vie od devet desetina svoje zarade, ivio sam jednako dobro. Nisam imao nita manje novca nego prije. Takoer, nedugo zatim, novac mi je pritjecao lake nego prije. To je svakako zakon bogova koji se pobrinu za to da onome tko uva i ne potroi odreeni dio svoje plae, zlato dolazi lake. Jednako tako, onog ija je lisnica prazna zlato zaobilazi. to vi najvie elite? Ispunjavanje elja svaki dan, nakit, malo luksuza, bolju odjeu, vie hrane; stvari koje su prolazne i koje se brzo zaborave? Ili su to trajnije stvari: zlato, zemlja, stoka, roba, ulaganja koja donose prihod? Novac koji izvadite iz svoje lisnice donijet e vam ono prvo. Novac koji ostavite u njoj, donijet e vam ovo drugo. To je, moji uenici, prva tajna koju sam nauio:
'Od svakih deset novia koje stavim u lisnicu, potroit u samo devet.'

Razgovarajte o tome meusobno. Ako netko dokae da nisam u pravu, neka mi to kae sutra kada emo se opet sastati."

29

George S. Clason

DRUGA TAJNA Kontrolirajte svoje trokove "Neki od vas, mojih uenika, pitali su me kako ovjek moe zadrati u svojoj lisnici jednu desetinu svega to zaradi kada ni svi novii koje zaradi nisu dovoljni za njegove osnovne trokove. Koliko vas je juer nosilo tanku lisnicu?" "Svi mi," odgovore uenici. "Ipak, svi vi ne zaraujete isto. Neki zarauju mnogo vie od drugih. Neki imaju mnogo vee obitelji koje moraju uzdravati. Ipak, sve su lisnice jednako tanke. Sada u vam rei jednu neobinu stvar o ljudima: ono to svatko od nas naziva svojim 'osnovnim trokovima' uvijek e iznositi jednako kao i naa primanja. Nemojte brkati osnovne trokove sa svojim eljama. Svi vi, skupa s vaim lanovima obitelji, imate mnogo vie elja nego to ih vaa plaa moe podmiriti. Zato ispunjavate svoje elje dokle god vaa plaa to omoguava. Ipak, jo uvijek imate mnogo neispunjenih elja. Svi su ljudi optereeni s vie elja nego to ih mogu zadovoljiti. Mislite li da ja zbog svoga bogatstva mogu ispuniti svaku svoju elju? To je pogreno miljenje. Postoje ogranienja u mom vremenu. Postoje ogranienja u mojoj snazi. Postoje ogranienja u udaljenosti koju mogu proputovati. Postoje ogranienja u onome to mogu jesti. Postoje ogranienja u strasti koju mogu osjetiti. Kaem vam, kao to korov u polju naraste svaki put kada ratar ostavi mjesta za njegovo korijenje, jednako tako nesputano rastu i ovjekove elje svaki put kada postoji mogunost da im se udovolji. Vaih je elja jako puno, a one koje moete ispuniti su malobrojne. Paljivo prouite svoje ustaljene ivotne navike. Tu se najee mogu nai odreeni prihvaeni trokovi koje se moe mudro reducirati ili eliminirati. Neka va moto postane traiti stopostotnu vrijednost za svaki potroeni novi. Stoga, zapiite svaku stvar na koju elite potroiti novac. Odaberite one koje su nune i one ostale koje je mogue kupiti od devet desetina vaega prihoda. Ostale precrtajte i smatrajte ih

30

Najbogatiji ovjek u Babilonu

dijelom onog velikoga mnotva elja koje se ne mogu ostvariti i ne alite za njima. Tada nainite raspored svojih osnovnih trokova. Ne dirajte onu jednu desetinu koja puni vau lisnicu. Neka to bude vaa velika elja koja se ispunjava. Radite na svom rasporedu, prilagoavajte ga sebi tako da vam pomae. Neka on postane va najblii suradnik u zatiti lisnice koja se puni." Na to se jedan od uenika, odjeven u crveno-zlatnu halju, ustao i rekao: "Ja sam slobodan ovjek. Ja vjerujem da je moje pravo da uivam u svim lijepim stvarima ivota. Zato se bunim protiv ropstva rasporeda koji odreuje koliko mogu potroiti i na to. Mislim da bi mi to oduzelo previe zadovoljstva i ne bih bio nita vie od obinoga tovara koji nosi svoj teret." Njemu Arkad odgovori: "Tko e, moj prijatelju, odrediti tvoj raspored?" "Ja u ga sam sebi odrediti", odgovori ovaj buntovno. "Reci, kada bi jedan tovar radio raspored svog posla, misli da bi u njega ukljuio noenje dragulja, sagova i tekih poluga zlata? Nipoto. Ukljuio bi slamu, ito i vodu za put kroz pustinju. Svrha rasporeda je da pomogne vaoj lisnici da se popuni. Da vama pomogne da zadovoljite svoje osnovne potrebe i, koliko je to mogue, i ostale elje. Njegova je svrha da vam pomogne da shvatite koje su vae najvee elje i da ih obranite od vaih sporednih elja. Poput bljetavog svjetla u mraku peine, va vam raspored pokazuje gdje vaa lisnica curi i omoguuje vam da to zaustavite i da kontrolirate svoje trokove radi konkretnih i pametnih ciljeva. To je dakle druga tajna: Planirajte svoje trokove kako biste imali novie kojima ete platiti svoje osnovne trokove, svoje uitke te ispuniti svoje plemenite elje bez da potroite vie od devet desetina svoje plae."

31

George S. Clason

TREA TAJNA Umnoite svoje zlato "Primijetite kako se vaa lisnica puni. Disciplinirali ste sebe da ostavite u njoj jednu desetinu svega to zaradite. Kontrolirali ste svoje trokove kako biste zatitili svoje rastue bogatstvo. Sada emo razmotriti naine na koje ete svoje bogatstvo zaposliti i uveati. Zlato u lisnici je ugodno posjedovati i ono godi ispaenoj dui, ali ono nita ne zarauje. Zlato koje moemo stei od svojih prihoda samo je poetak. Prihodi koji e nastati iz njega su oni koji e nam donijeti bogatstvo." Tako ree Arkad svojim uenicima na poetku treega dana. "Kako onda moemo zaposliti svoje zlato? Moje prvo ulaganje je bilo nesretno, jer izgubio sam sve. Priat u o tome kasnije. Moje prvo isplativo ulaganje bio je novac koji sam posudio ovjeku koji se zvao Aggar, izraiva titova. Jedan put godinje on bi za svoj posao kupio velike koliine bronce koju bi dovezli brodom preko mora. Kako mu je nedostajalo kapitala da plati trgovcima, posudio bi od onih koji su imali vika novia. Bio je poten ovjek. Svoj bi dug vraao, skupa s velikodunim kama- tama, nakon to bi prodao svoje titove. Svaki put kad bih mu posudio novac, dobio bih natrag i kamate koje bi mi on platio. Tako da ne samo da se moj kapital poveavao, ve su se i prihodi od njega poveavali. Bilo je jako ugodno kada su se te svote vraale u moju lisnicu. Kaem vam, uenici moji, ovjekovo bogatstvo nije u novcima koje nosi u svojoj lisnici; ono je u prihodu kojega ovjek stvori, u zlatnoj bujici koja neprestano pritjee u njegovu lisnicu i ini ju stalno punom. To je ono to svaki ovjek eli. To je ono to svatko od vas eli; prihod koji neprestano pritjee bez obzira na to da li radite ili putujete. Veliki sam prihod stekao. Tako velik da za mene kau da sam jako bogat ovjek. Moja pozajmica Aggaru bila je moja prva lekcija o isplativom ulaganju. Stekavi mudrost iz tog iskustva, proirio sam svoje pozajmice i ulaganja. Najprije iz malobrojnih, a kasnije iz mnogobrojnih izvora, u moju je lisnicu pritjecala zlatna bujica

32

Najbogatiji ovjek u Babilonu

bogatstva koju sam mogao koristiti na koji sam god nain htio. Dakle, od svoje sam skromne zarade stekao vojsku zlatnih robova, od kojih je svaki radio i zaraivao jo vie zlata. Kako su radili za mene, tako su i njihova djeca i njihove djece djeca radila za mene sve dok zarada njihovih udruenih snaga nije postala velika. Zlato se brzo poveava, ako mudro zaraujete kao to je prikazano u sljedeoj prii: Jedan je farmer, kada mu se rodio prvi sin, uzeo deset srebrnih novia, odnio ih jednom zajmodavcu i zamolio ga da ih uva za njegovog sina sve dok ovaj ne napuni dvadeset godina. To je zajmodavac i uinio, i sloili su se da e kamata iznositi jednu etvrtinu vrijednosti novca za svake etiri godine. Farmer ga je zamolio, budui da je to bio novac namijenjen njegovom sinu, da kamate pridoda glavnici. Kada je djeak napunio dvadeset godina, farmer je ponovno otiao kod zajmodavca pitati ga za srebro. Ovaj mu je pojasnio da je svota bila uveana za kamate na kamatu, tako da je poetnih deset novia srebra preraslo u trideset. Farmer je bio jako zadovoljan, a budui da sin nije trebao novce, farmer ih je ostavio kod zajmodavca. Kada je sin napunio pedeset godina, zajmodavac mu je isplatio sto ezdeset i sedam srebrnih novia. Tako se u pedeset godina ulog kroz kamate uveao gotovo sedamnaest puta. To je, dakle, trea tajna: svaki novi zaposlite kako bi od njega nastali novi novii, poput stada koje se stalno iri. Oni e vam pomoi da ostvarite prihod, bujicu bogatstva koja e stalno pritjecati u vau lisnicu."

33

George S. Clason

ETVRTA TAJNA titite svoje bogatsvo od gubitka "Nesrea voli bljetavilo. Zlato u ovjekovoj lisnici mora se strogo nadzirati, inae je izgubljeno. Stoga je mudro da najprije osiguramo male svote i nauimo kako ih zatiti prije nego nam Bogovi povjere vee." Tako ree Arkad etvrtoga dana svojim uenicima. "Svakoga vlasnika zlata povremeno dovode u iskuenje odreene prilike u kojima se ini da e zaraditi velike svote novca ulaui u neke projekte. Vrlo esto njegovi prijatelji i roaci spremno ulaze u takva ulaganja pa tjeraju i njega da ih slijedi. Prvo razumno naelo ulaganja je sigurnost vaeg poetnog kapitala. Je li mudro biti privuen veom zaradom ako pritom va poetni kapital moe biti izgubljen? Ja mislim da ne. Cijena rizika je mogui gubitak. Paljivo obratite pozornost, prije nego se oprostite od svoga bogatstva, na jamstva da e vam ono biti sigurno vraeno. Nemojte da vas zavedu vae vlastite romantine elje o brzom stjecanju bogatstva. Prije nego posudite nekome novac, uvjerite se u njegovu sposobnost da vam ga vrati i njegovu reputaciju da e to uiniti, kako mu nezaslueno ne biste poklonili svoje teko steeno bogatstvo. Prije nego uloite svoj novac u bilo koje podruje, upoznajte se s opasnostima koje vrebaju. Moje je prvo ulaganje za mene bilo tragedija. Svoju brino steenu uteevinu povjerio sam ciglaru, Azmuru, koji je putovao dalekim morima i u Suru mi planirao kupiti rijetke dragulje Feniana. Njih smo po njegovom povratku trebali prodati i podijeliti zaradu. Feniani su hulje i prodali su mu komadie stakla. Moje je bogatstvo bilo izgubljeno. Danas, moje bi mi iskustvo odmah reklo koliko je glupo povjeriti ciglaru da kupi dragulje. Stoga vam iz vlastitoga iskustva savjetujem: ne oslanjajte se previe na vlastitu mudrost kada povjeravate svoje bogatstvo. Puno je bolje da se pouzdate u one koji imaju iskustva u uspjenom poslovanju s novcem. Takvi se savjeti besplatno daju

34

Najbogatiji ovjek u Babilonu

onima koji ih trae i mogu biti jednako vrijedni kao i zlato koje elite uloiti. Ovo je, dakle, etvrta tajna, i od velike je vanosti ako ne elite da se vaa lisnica isprazni nakon to ste je napunili.
titite svoje bogatstvo od gubitka tako to ete ulagati samo tamo gdje je va temeljni kapital siguran, odakle ga moete povui ako elite i gdje ete sigurno zaraditi veliki novac. Savjetujte se s mudrim ljudima. Opskrbite se savjetima onih koji imaju iskustva s isplativim ulaganjem zlata. Neka njihova mudrost uva vae blago od nesigurnih ulaganja."

PETA TAJNA Neka va dom bude dobar ulog "Ako ovjek odvoji devet dijelova svoje plae od kojih ivi i uiva u ivotu, i ako bilo koji od tih devet dijelova moe pretvoriti u unosan ulog a da pritom ne radi na tetu svoje udobnosti, tada e njegovo bogatsvo rasti jo bre." Tako ree Arkad svojim uenicima na petom satu. "Previe stanovnika Babilona podie svoje obitelji u neuglednim etvrtima. Oni plaaju pozamane najamnine za sobe u kojima njihove ene nemaju niti malo mjesta za cvijee, koje tako veseli ensko srce, a njihova se djeca nemaju gdje igrati osim na neistim ulicama. Niija obitelj ne moe u potpunosti uivati u ivotu ako nema bar malo dvorite gdje se djeca mogu igrati i gdje ena moe posaditi ne samo cvijee ve i povre kojim e hraniti svoju obitelj. ovjeku prija kada moe pojesti smokvu s vlastitoga stabala i groe iz vlastitoga vinograda. Imati vlastiti dom i imati ga na mjestu za koje se sa zadovoljstvom brine, znai imati mir u srcu i vei polet. Stoga vam savjetujem da se pobrinete da imate krov nad glavom koji e tititi vas i vau obitelj. Posjedovati dom nije van mogunosti nijednoga dobronamjernoga ovjeka. Zar nije na

35

George S. Clason

veliki kralj proirio zidove Babilona toliko da u njemu sada ima jako puno neiskoritene zemlje koja se moe kupiti po iznimno povoljnoj cijeni? Takoer vam kaem, uenici moji, da zajmodavci rado uzimaju u obzir elje onih ljudi koji trae kuu i zemlju za svoje obitelji. Slobodno posudite novce u tako hvalevrijedne svrhe kao to su plaanje ciglara ili zidara, ako ste pritom i sami skupili dobar dio potrebne svote za tu svrhu. Kada kua bude izgraena, zajmodavcu moete plaati jednako redovito kao to ste plaali stanodavcu. Budui e da e svaka uplata smanjivati va dug, nekoliko godina bit e dovoljno da vratite dug. Tada e vae srce biti sretno zato to ete posjedovati vrijedno imanje i va e jedini troak biti porezi kralju. Takoer, vaa e dobra ena ee odlaziti na rijeku da bi prala vau odjeu, kako bi svaki put na povratku mogla donijeti mijeh vode kojim e zaliti cvijee." To su mnogi blagoslovi koje prima ovjek koji posjeduje svoju vlastitu kuu. I to e uvelike smanjiti njegove trokove ivota, ostavljajui vei dio njegove zarade za uitke i ispunjavanje njegovih elja. To je, dakle, peta tajna:
Posjedujte svoju kuu.

ESTA TAJNA Osigurajte si prihod za budunost "ivot svakoga ovjeka tee od njegovog djetinjstva prema njegovoj starosti. To je put s kojega nitko ne moe skrenuti osim ako ga bogovi preuranjeno ne pozovu na drugi svijet. Zato i kaem da ovjeku dolikuje da si osigura odgovarajui prihod za dane koji dolaze, kada vie nee biti tako mlad i da se pobrine za svoju obitelj kada vie nee biti uz njih da im prui utjehu i potporu. Ovo e vas predavanje poduiti kako da se opskrbite punom lisnicom kada vas vrijeme uini manje sposobnima za uenje." Tim se rijeima Arkad obratio uenicima esti dana.

36

Najbogatiji ovjek u Babilonu

"ovjek koji, zahvaljujui svom razumijevanju zakona bogatstva, stekne rastui dodatni prihod, trebao bi razmiljati o tim buduim danima. Trebao bi planirati odreena ulaganja ili zalihe koje bi godinama postojano trajale, a koje bi bile dostupne kada doe vrijeme koje je tako mudro predvidio. Postoje razliiti naini na koje ovjek moe sigurno planirati svoju budunost. Moe pronai neko skrovito mjesto i tamo zakopati svoje tajno bogatstvo. Ipak, bez obzira na to kako vjeto ono bilo sakriveno, svejedno moe postati plijenom lopova. Iz tih razloga ne preporuujem taj plan. ovjek moe kupiti kue ili zemljite u tu svrhu. Ako su mudro odabrane u pogledu koristi i vrijednosti za budunost, one su postojane u svojoj vrijednosti i njihova zarada ili prodaja e dobro posluiti svrsi. ovjek moe povjeriti malu svotu posuivau novca i poveavati ju u redovnim razmacima. Kamate koje bi posuiva novca pridodao uvelike bi uveale poetni ulog. Poznajem proizvoaa sandala, koji se zove Ansan, koji mi je nedavno objasnio da je osam godina svaki tjedan svom posuivau novca povjeravao dva srebrna novia. Posuiva mu je nedavno isplatio svotu koja ga je jako obradovala. Ukupan iznos njegovih malih uplata s kamatama po uobiajenoj jednoj etvrtini njihove vrijednosti za svake etiri godine sada se pretvorio u tisuu i etrdeset srebrnih novia. Ja sam ga zduno ohrabrio da nastavi i dalje, pokazavi mu da ako u iduih dvanaest godina nastavi sa svojim redovitim uplatama od samo dva srebrna novia tjedno, posuiva novca e mu onda dugovati etiri tisue srebrnih novia, to je vrijedna zaliha do kraja njegova ivota. Dakle, ako takva mala redovita uplata moe dovesti do tako isplativih rezultata, nijedan ovjek sebi ne smije dopustiti da ne osigura bogatstvo za svoju starost i zatitu za svoju obitelj, bez obzira na to kolika su njegova primanja ili ulaganja. Volio bih rei malo vie o tome. U mojoj glavi ivi nada da e jednoga dana pametni ljudi stvoriti plan koji e biti osiguranje u sluaju smrti, i to tako to e mnogi ljudi redovito uplaivati male svote, dok e ukupan prihod biti lijepa svota za obitelj svakoga ovjeka koji pree u drugi svijet. To je neto to vidim kao jako poeljno i to bih mogao toplo preporuiti. Ali danas to nije

37

George S. Clason

mogue ostvariti. Moralo bi biti stabilno poput kraljevog postolja. Ipak, osjeam da e jednoga dana takav plan biti mogu i da e mnogim ljudima biti blagoslov, jer e i prva mala uplata priskrbiti dovoljno bogatstva za obitelj lana koji premine. Ali, budui da ivimo u sadanjosti, a ne u budunosti, moramo iskoristiti sva ona sredstva i naine postizanja cilja koja nam stoje na raspolaganju. Stoga svim ljudima preporuujem da se uz pomo naih mudrih i promiljenih metoda osiguraju od tanke lisnice u svojim zrelim godinama. Jer tanka je lisnica ovjeku koji vie nije u stanju zaraivati i njegovoj obitelji prava tragedija." To je, dakle, esta tajna:
Unaprijed se pobrinite za svoje potrebe u starosti i zatitu svoje obitelji."

SEDMA TAJNA Poveajte svoju mogunost za zaradu "Danas u vam, dragi uenici, priati o jednoj od najvanijih tajni bogatstva. Ipak, neu priati o zlatu ve o vama, o ljudima u arenoj odjei koji sjede ispred mene. Priat u vam o onim stvarima u ivotima ljudi koje rade u korist ili protiv njihovog uspjeha." Tim se rijeima Arkad obratio svojim uenicima na poetku sedmoga dana. "Ne tako davno doao je k meni jedan mladi elei posuditi novac. Kada sam ga upitao za to treba novac, objasnio mi je da je njegova plaa nedovoljna da pokrije njegove trokove. Rekao sam mu da to nije dobra preporuka za posuivaa novca, budui da nije posjedovao viak prihoda od kojega bi mogao otplatiti dug. 'Ono to ti treba, mladiu,' rekao sam mu, 'je zaraditi vie novaca. to ti ini kako bi poveao svoju zaradu?' 'Sve to mogu', odgovori on. 'est puta u dva mjeseca zamolio sam svoga gazdu da mi povea plau, ali bezuspjeno. Nisam mogao ii ee od toga.' Mi se moemo smijati njegovoj naivnosti, iako je on posjedovao

38

Najbogatiji ovjek u Babilonu

jedan od najvanijih uvjeta za poveanje zarade. U sebi je nosio arku elju da zaradi vie; asnu i hvalevrijednu elju. Ono to prethodi postignuu je elja. Vae elje moraju biti snane i konkretne. Openite elje su samo slaba htjenja. ovjeku malo vrijedi ako eli postati bogat. ovjek koji eli pet zlatnih novia, ima opipljivu elju koju moe provesti u djelo. Nakon to je svoju elju za pet zlatnih novia podupro snagom volje da to i ostvari, uskoro e pronai sline naine kako da zaradi deset novia, a onda dvadeset novia, i gle, uskoro je bogat. Uei se kako da ostvari svoju malu konkretnu elju, nauio je samoga sebe ostvarivati i vee elje. To je proces kojim se gomila zlato: najprije u malim koliinama, a zatim, kako ovjek vie ui i postaje sposobniji, tako gomila sve vee bogatstvo. elje moraju biti jednostavne i konkretne. One idu protiv samih sebe ako su mnogobrojne, komplicirane ili izvan ovjekove sposobnosti da ih ostvari. Kako se ovjek usavrava u svom zanimanju, tako se i njegova sposobnost zarade poveava. Kada sam bio siromani pisar koji je svaki dan zaraivao nekoliko bakrenih novia, primijetio sam da su ostali radnici koji su radili vie od mene bili i plaeni vie. Zato sam odluio da neu dopustiti nikome da bude bolji od mene. Niti mi je trebalo dugo da otkrijem razlog njihovog veeg uspjeha. Vie zainteresiranosti za posao, vie koncentracije u radu, vie upornosti i truda, i gle, samo je nekoliko ljudi u jednom danu moglo ispisati vie natpisa od mene. Uskoro su moje sposobnosti bile nagraene, a da nisam traio poviicu. to vie mudrosti posjedujemo, to vie moemo zaraditi. ovjek koji eli nauiti vie o svom poslu, bit e bogato nagraen. Ako je obrtnik, morat e nauiti metode i tehnike onih najsposobnijih iz svoga zanata. Ako se bavi zakonom ili lijeenjem, morat e se savjetovati i razmijeniti znanje s ostalima iz svoje struke. Ako je trgovac, morat e stalno traiti bolju robu koju e prodavati po povoljnoj cijeni. Rad ljudi stalno se mijenja i poboljava zato to pametni ljudi ele poveati svoje sposobnosti kako bi mogli bolje sluiti onima o ijoj zatiti ovise. I zato svim ljudima savjetujem da budu u prvim redovima napretka i da ne stoje na mjestu, ako ele napredovati. Mnoge stvari obogauju ovjekov ivot korisnim iskustvima. Ako

39

George S. Clason

sam sebe potuje, ovjek mora napraviti slijedee stvari: Mora platiti svoje dugove najbre to moe, ne kupujui ono to nije u stanju platiti. Mora se pobrinuti za lanove svoje obitelji kako bi oni lijepo mislili i govorili o njemu. Mora napraviti svoju oporuku, kako bi, u sluaju da ga bogovi pozovu, bila mogua pravedna i asna podjela njegove imovine. Mora imati suosjeanja prema onima kojima je teko i koji su pogoeni nesreom i pomoi im. Mora biti paljiv prema svojim blinjima. Stoga je sedma i posljednja tajna:
njegujte svoje sposobnosti, uite i postanite pametniji, postanite vjetiji, ponaajte se s potovanjem prema sebi. Tako ete stei vjeru u sebe, vjeru da moete ostvariti svoje paljivo odabrane elje.

To je dakle sedam tajni, koje, iz iskustva dugog i uspjenog ivota preporuam svim ljudima koji ele stei bogatsvo. Vie je zlata u Babilonu, dragi moji uenici, nego to ste vi uope u stanju zamisliti. Ima ga u izobilju. Sada idite i upotrijebite ovu mudrost kako biste mogli napredovati i stei bogatstvo, to je vae pravo. Idite i irite tu mudrost kako bi svaki asni podanik njegovoga velianstva mogao slobodno uivati u obilnom bogatstvu naeg voljenog grada."

40

Upoznajte boicu sree

Ako ovjek ima sree, nemogue je predvidjeti dokle ona see. Bacite ga u Eufrat i on e izroniti s biserom u ruci.

- Babilonska poslovica

elja za sreom je univerzalna. Ona je u grudima stanovnika staroga Babilona prije etiri tisue godina bila jednako snana kao i u srcima ljudi danas. Svi se mi nadamo da smo miljenici hirovite boice sree. Postoji li nain kako upoznati i privui njenu ugodnu panju i njene velikodune usluge? Postoji li nain kako privui sreu? To je upravo ono to su stanovnici starog Babilona eljeli doznati. To je upravo ono to su odluili otkriti. Oni su bili lukavi ljudi i otroumni mislioci. To objanjava zato je njihov grad postao najbogatijim i najmonijim gradom onog vremena. U toj dalekoj prolosti, oni nisu imali ni kole ni fakultete. Ipak, imali su jedno mjesto za uenje i to vrlo praktino. Meu visokim graevinama Babilona nalazio se hram koji se po vanosti mjerio s kraljevom palaom, viseim vrtovima i hramovima bogova. Rijetko ete nai da se spominje u povijesnim knjigama, ali je unato tome imao veliku ulogu u ono vrijeme. To je bio hram uenja gdje su mudrost prolosti tumaili uitelji volonteri i gdje su se aktualne teme raspravljale na otvorenim forumima. Unutar zidina hrama svi su ljudi bili ravnopravni. Najsiromaniji rob mogao je nekanjeno polemizirati s princem iz kraljevske kue. Meu mnogima koji su posjeivali hram uenja bio je i jedan imuan mudar ovjek zvan Arkad, kojega su prozvali najbogatijim ovjekom u Babilonu. On je imao svoju posebnu dvoranu gdje su se gotovo svake veeri okupljale velike skupine mukaraca, 41

George S. Clason

neki stariji, neki jako mladi, ali veina sredovjeni, kako bi razgovarali i raspravljali o zanimljivim temama. Pogledajmo jesu li znali kako privui sreu. Sunce je poput velike crvene plamene kugle upravo izalo treperei kroz izmaglicu pustinjske praine kada je Arkad doao do podija. Ve je osamdesetak ljudi ekalo na njegov dolazak, sjedei na malim tepisima rairenima po podu. Pristizalo ih je jo. "O emu emo danas razgovarati?" upitao je Arkad. Nakon krae stanke, obratio mu se jedan visoki tkalac. "Ja imam temu o kojoj bih volio da se pria, ali oklijevam ju ponuditi zato to se bojim da ne ispadnem smijean pred vama, Arkade, i pred mojim dobrim prijateljima koji su ovdje." Nakon to su ga Arkad i ostali nagovorili, on nastavi: "Danas sam imao sree jer sam pronaao lisnicu u kojoj je bilo zlatnih novia. Moja je velika elja da i dalje imam sree. Budui da osjeam da svi ljudi dijele tu moju elju, predlaem da razgovaramo o tome kako privui sreu ne bi li otkrili naine na koje ju ovjek moe privui sebi." "Upravo je ponuena veoma zanimljiva tema," komentirao je Arkad, "i te kako vrijedna nae rasprave. Nekim ljudima srea donese sluajnu priliku koja, poput nesree, moe zadesiti ovjeka bez svrhe ili razloga. Drugi pak vjeruju da sreu potie naa najdareljivija boica, Atar, koja eljno eka nagraditi bogatim darovima one koji joj se sviaju. Recite, prijatelji moji, hoemo li pokuati otkriti postoje li sredstva kojima moemo navesti sreu da posjeti svakoga od nas?" "Da! Da! I te kako!" odgovorila je velika skupina zainteresiranih sluatelja. Na to je Arkad nastavio: "Za poetak nae rasprave posluajmo najprije one meu vama koji su imali slina ugodna iskustva poput tkalca koji je sluajno, bez truda, doao do vrijednoga bogatstva." Nastala je tiina u kojoj su svi gledali naokolo ekajui da netko neto kae, ali nije nitko. "to, zar nema takvih?" upita Arkad. "Onda mora da se ta srea zaista rijetko dogaa. Tko e nam sada predloiti gdje da nastavimo nau potragu?"

42

Najbogatiji ovjek u Babilonu

"Ja u to uiniti", rekao je lijepo odjeveni mladi, diui se na noge. "Kada ovjek pria o srei, nije li prirodno da njegove misli odmah skrenu prema kockarskom stolu? Ne nalazimo li tamo mnoge ljude koji trae uslugu boice u nadi da e ih blagosloviti bogatim dobitkom?" Kada je sjeo na svoje mjesto, netko mu je doviknuo: "Nemoj stati! Nastavi priu! Reci nam, jesi li ti pridobio naklonost boice na kockarskom stolu? Je li okrenula kocke tako da si napunio svoju lisnicu ili je dopustila da drugi zgru tvoje teko zaraeno srebro?" Mladi se dobronamjerno nasmijeio, a zatim odgovorio: "Nije me sram priznati da je izgledalo kao da nije ni znala da sam tamo. A to je s vama ostalima? Jeste li je ikada sreli na takvim mjestima kako bi bacila kocke u vau korist? eljni smo uti i uiti." "Pametan poetak", ubacio se Arkad. "Sastali smo se ovdje kako bismo razmotrili sve strane svakoga pitanja. Kada bi zanemarili kockarnicu, to bi znailo da smo previdjeli instinkt koji je zajedniki svim ljudima, ljubav prema riskiranju s malim iznosom srebra u nadi dobivanja mnogo zlata." "To me podsjea na jueranju utrku", rekao je drugi sluatelj. "Ako boica posjeuje kockarnice, svakako ne proputa ni utrke gdje pozlaene koije i zapuhani konji nude mnogo vie uzbuenja. Reci nam iskreno, Arkade, je li ti ona juer priapnula da se kladi na one sive konje iz Niniva? Ja sam stajao odmah iza tebe i nisam mogao vjerovati svojim uima kada sam uo da se kladi na njih. Ti zna jako dobro kao i svi mi da nijedan tim u cijeloj Asiriji ne moe pobijediti nae drage riane u potenoj utrci. Je li ti boica priapnula da se kladi na sive?" Arkad se blago nasmijeio na to bockanje. "Iz kojeg razloga mi smatramo da je dobra boica toliko zainteresirana za bilo iju okladu? Za mene je ona boica ljubavi i dostojanstva kojoj je uitak pomagati onima kojima je potrebno i nagraditi one koji to zasluuju. Ja nju ne pokuavam nai za kockarskim stolovima ili na utrkama gdje ljudi gube vie zlata nego to ga dobivaju, ve na drugim mjestima gdje je ono to ljudi ine vrednije i dostojnije nagrade. U obraivanju zemlje, u potenom trgovanju, u svim ljudskim poslovima lei ansa da se ostvari zarada kroz vlastite napore i djela. ovjek moda nee biti nagraen svaki put, jer ponekad e njegove prosudbe moda biti krive, a drugi put e

43

George S. Clason

moda vjetrovi i vrijeme unititi njegove napore. Ipak, ako bude ustrajan, obino moe oekivati ostvarenje svoje zarade. To je zato to su anse za zaradu uvijek na njegovoj strani. Ali kada ovjek igra igre, situacija je obratna zato to su anse za zaradu uvijek protiv njega i uvijek na strani onoga koji igru vodi. Igra je tako ureena da uvijek favorizira onoga koji ju vodi. On planira ostvariti veliku zaradu od novca koji su uloili igrai. Malo igraa shvaa koliko je sigurna zarada onog koji vodi igru i koliko su nesigurne njihove anse za pobjedu. Na primjer, pogledajmo uloge na kocku. Svaki put kada je baena, mi se kladimo na to koja e strana biti okrenuta prema gore. Ako se okrene crvena strana, vlasnik igre plaa nam etiri puta onoliko za koliko smo se kladili. Ali ako bilo koja druga od pet strana bude okrenuta prema gore, mi gubimo okladu. Tako nam brojevi pokazuju da za svako bacanje imamo pet ansi za gubitak, ali budui da crvena donosi etiri puta vie, imamo etiri anse za dobitak. U jednoj noi, vlasnik igre moe oekivati da e zadrati kao svoju zaradu jednu petinu svih uloenih novia. Moe li ovjek oekivati neto vie od povremene pobjede kada je sve ureeno tako da on izgubi jednu petinu svih svojih oklada?" "Ipak, neki ljudi ponekad dobiju velike svote", javio se netko od prisutnih. "Istina, dobiju", nastavio je Arkad. "Uzimajui to u obzir, pitam se da li novac dobiven na taj nain donosi trajnu vrijednost onima koji su imali takvu sreu. Meu mojim poznanicima su mnogi uspjeni ljudi Babilona, ali meu njima ne mogu navesti ni jednoga koji je zapoeo svoj uspjeh na takav nain. Vi koji ste se veeras okupili ovdje poznajete mnogo vie naih imunih sugraana. Ja bih volio znati koliko naih uspjenih graana moe zahvaliti kockarnicama za poetak svoga uspjeha. Svatko od vas mogao bi spomenuti jednu takvu osobu. to kaete?" Nakon due pauze, jedan aljivac je dobacio: "Ukljuuje li vae pitanje i one koji vode igru?" "Ako se ne moete sjetiti nikog drugog", odgovorio je Arkad. Ako se nitko od vas ne moe sjetiti bilo koga drugoga, to je s vama? Ima li moda meu nama upornih pobjednika koji oklijevaju priznati takav izvor zarade? ini se da ne traimo sreu na mjestima koje posjeuje boica", nastavio je on. "Stoga istraimo

44

Najbogatiji ovjek u Babilonu

ostala podruja. Nismo ju nali u pronalaenju izgubljenih lisnica. Niti smo ju nali za kockarskim stolom. to se tie utrka, moram priznati da sam izgubio daleko vie novaca nego to sam ih ikada dobio. Sada predlaem da uzmemo u obzir nae zanate i poslove. Nije li prirodno da nakon to zakljuimo unosan posao to ne smatramo sreom ve samo nagradom za na trud? Ja sam sklon vjerovati da mi moda isputamo iz vida darove boice. Moda nam ona uistinu pomae kada mi ne cijenimo njezinu velikodunost? Tko eli nastaviti raspravu?" Na to se ustao jedan stariji trgovac, gladei svoju finu bijelu halju. "S vaim doputenjem, cijenjeni Arkade i moji prijatelji, imam jedan prijedlog. Ako mi, kako vi kaete, dugujemo svoj poslovni uspjeh svojoj marljivosti i sposobnosti, zbog ega ne bismo uzeli u obzir uspjehe koje smo zamalo postigli, ali su nam izmakli? Oni bi, da su se dogodili, bili rijetki primjeri sree. Ali, budui da se nisu ostvarili, ne moemo ih smatrati svojim pravednim nagradama. Siguran sam da mnogi ljudi ovdje mogu posvjedoiti takva iskustva." "To je mudar pristup", sloio se Arkad. "Kome je od vas srea bila na dohvat ruke i nestala pred oima?" Mnogi su podigli ruku, meu njima i trgovac. Arkad mu je dao znak da pone priati. "Budui da si ti predloio ovaj pristup, najprije bismo voljeli uti tebe." "Rado u podijeliti s vama jednu priu," nastavio je on, "koja pokazuje kako se srea moe pribliiti ovjeku i kako joj glupo on moe dopustiti da pobjegne, na svoju alost i gubitak.
Prije mnogo godina, kad sam bio mladi, upravo vjenan i zaposlen, jednoga mi je dana doao otac i gorljivo me stao moliti da se upustim u jedan posao. Sin njegovog dobrog prijatelja primijetio je jedan neobraeni komad zemlje nedaleko vanjskih zidina naega grada. Nalazio se visoko iznad kanala gdje nije dopirala voda. Skovao je plan da kupimo taj komad zemlje, izgradimo troja velika vodena kola koja bi pokretali volovi i tako podignemo potrebnu vodu do plodnog tla. Nakon to bismo to napravili, podijelili bismo posjed u manje dijelove i prodavali stanovnicima grada za uzgoj biljaka.

45

George S. Claso n

Sin oevog prijatelja nije posjedovao dovoljno zlata da bi se upustio u takav pothvat. Poput mene, bio je mlad ovjek koji je pristojno zaraivao. Njegov je otac, kao i moj, imao veliku obitelj i mala primanja. Stoga je odluio zainteresirati grupu ljudi da uu s njim u taj pothvat. Grupa se trebala sastojati od dvanaestorice, od kojih je svaki trebao zaraivati novac i pristati na odvajanje jedne desetine svoje plae za pothvat sve dok zemlja ne bude spremna za prodaju. Tada bi zaradu poteno podijelili razmjerno s novcem koji su uloili. 'Ti si, sine moj,' rekao mi je otac, 'sada mladi mukarac. Moja je arka elja da ti pone graditi vrijedno imanje za sebe kako bi te jednoga dana u drutvu potovali. elim vidjeti kako izvlai pouku iz nepromiljenih greaka tvoga oca.' 'Ja to elim svim srcem, oe', odgovorih mu. 'Tada ti savjetujem slijedee. Uini ono to sam ja trebao uiniti u tvojim godinama. Od svoje plae odvajaj jednu desetinu kako bi ju uloio u neto korisno. S tom jednom desetinom svoje plae i onim to e od toga zaraditi moe sebi, prije nego doe u moje godine, prikupiti vrijedan imetak.' 'Mudro govori, oe. arko elim bogatstvo. Ali jako je puno stvari na koje odlazi moja plaa. Stoga oklijevam napraviti onako kako mi ti savjetuje. Mlad sam. Ima jo puno vremena.' 'Tako sam i ja mislio u tvojim godinama. Ali gle, mnogo je godina prolo, a ja nisam ni na poetku.' 'Mi ivimo u drugom vremenu, oe. Ja u izbjei tvoje greke.' 'Prilika stoji pred tobom, sine moj. Nudi ti se ansa koja te moe dovesti do bogatstva. Molim te, ne ekaj. Idi ve sutra kod sina moga prijatelja i dogovori se s njim da izdvaja jednu desetinu svoje plae za to ulaganje. Idi odmah ujutro. ansa nikoga ne eka. Danas je tu; sutra je nema. I zato, ne ekaj!' Unato savjetu moga oca, ja sam oklijevao. Bilo je prelijepih novih halja koje su nedavno donijeli trgovci s Istoka, halja tako raskonih i lijepih da smo moja dobra supruga i ja smatrali da svatko mora posjedovati po jednu. Kada bih ja pristao na davanje jedne desetine svoje plae za onaj pothvat, mi bismo se morali odrei tih i ostalih uitaka za

46

Najbogatiji ovjek u Babilonu

kojima smo udjeli. Odgaao sam donoenje odluke sve dok nije bilo prekasno, na moju veliku alost. Pothvat se pokazao mnogo unosnijim nego to je to itko mogao pretpostaviti. To je moja pria, koja pokazuje kako sam dopustio da mi srea pobjegne.

"U ovoj prii vidimo kako srea eka onog ovjeka koji prihvaa nove prilike", komentirao je jedan crnomanjasti ovjek iz pustinje. "Da bi se izgradio imetak, uvijek se od neega mora poeti. Taj poetak moe biti samo nekoliko srebrnih ili zlatnih novia koje ovjek odvoji od svoje plae za svoje prvo ulaganje. Ja sam osobno vlasnik mnogih stada. Sa svojim sam stadima zapoeo jo dok sam bio djeak, kada sam jednim srebrnim noviem kupio mlado tele. To je, kao poetak moga bogatstva, bilo od velike vanosti za mene. Prvi korak koji poduzmete u stvaranju svoga imetka najvea je srea koja vas moe zadesiti. Taj prvi korak je za sve ljude jako vaan zato to vas od ljudi koji zarauju vlastitim radom mijenja u ljude koji ubiru prihode od zarade svoga zlata. Neki, sreom, to shvate jo dok su mladi te zato i nadmae u financijskom uspjehu one koji to shvate kasnije ili pak one nesretnike, poput oca naega trgovca, koji to nikada ne shvate. Da je na prijatelj trgovac poduzeo pravi korak u svojoj mladosti, kada mu se ukazala prilika, danas bi uivao u mnogo vie zemaljskih dobara. "Hvala vam! Ja bih takoer elio neto rei", ustao je neki stranac. "Ja sam Sirijac. Ne priam va jezik tako dobro. elio bih ovog prijatelja trgovca nazvati jednim imenom. Moda vam se to nee uiniti pristojnim. Ipak, ja ga elim tako nazvati. Ali, naalost, ne znam vau rije za to. Ako ju kaem na sirijskom, neete me razumjeti. I zato, molim vas dobri ljudi, neka mi netko kae pravi naziv koji vi imate za ovjeka koji odlae one stvari koje za njega mogu biti dobre." "Otezalo", dodao je netko. "To je on", poviknuo Sirijac, uzbueno maui rukama. "On ne prihvaa priliku kada mu se ukae. On eka. Kae da je trenutno previe zaokupljen. Uskoro u popriati s njim. ansa, ona nee ekati tako sporog tipa. Ona misli da ovjek, koji eli biti sretan, mora koraati brzo. Svaki ovjek koji ne koraa brzo kada mu se

47

George S. Clason

ukae prilika, veliko je otezalo poput naeg prijatelja trgovca." Trgovac je ustao i prijateljskim naklonom odgovorio na smijeh koji se proirio prostorijom. "Divim ti se strance koji si doao u na grad, to se usudi rei istinu. A sad ujmo jo neku priu o proputenim prilikama. Tko nam ima ispriati jo neko iskustvo?" upitao je Arkad. "Ja imam", odgovorio je jedan sredovjeni mukarac u crvenoj halji. "Ja kupujem ivotinje, uglavnom deve i konje. Ponekad kupujem i ovce i koze. Pria koju u vam sada ispriati istinita je i govori o tome kako mi se prilika ukazala jedne noi kada sam je najmanje oekivao. Moda sam joj zato i dopustio da pobjegne. To ete vi prosuditi. Vraajui se jedne veeri u grad nakon obeshrabrujueg desetodnevnog putovanja po pustinji u potrazi za devama, veoma sam se razljutio kada sam vrata grada naao zatvorenima i zakljuanima. Dok su moji robovi podizali atore prije spavanja, a nakon oskudne veere, priao mi je jedan stariji farmer koji se, poput nas, naao pred zakljuanim vratima. 'Potovani gospodine,' obratio mu se, 'po vaem izgledu zakljuujem da ste kupac. Ako je tako, bilo bi mi jako drago kada biste kupili najbolja stada ovaca koja sam upravo dovezao. Naalost, moja dobra ena lei jako bolesna s temperaturom. Moram se vratiti to prije. Kupite moje ovce kako bismo moji robovi i ja mogli urno otputovati nazad.' Bilo je tako mrano da nisam mogao vidjeti njegovo stado, ali sam po blejanju shvatio da ima mnogo ovaca. Budui da sam deset dana potroio u potrazi za devama koje nisam mogao pronai, bilo mi je drago to se mogu pogaati s njim. U svojoj urbi ponudio je jako povoljnu cijenu. Prihvatio sam pogodbu, dobro znajui da e ujutro moji robovi provesti stado kroz vrata grada i prodati ih po veoj cijeni. Kada je pogodba bila zakljuena, pozvao sam svoje robove da donesu baklje kako bi mogli pobrojati stado za koje je farmer rekao da broji devet stotina. Neu vas optereivati, dragi prijatelji, s opisom tekoa koje smo imali dok smo pokuavali prebrojati toliko ednih, nemirnih ovaca. To se

48

Najbogatiji ovjek u Babilonu

pokazalo neostvarivim zadatkom. Stoga sam farmera obavijestio da u ih prebrojati po danu i da u mu ih onda platiti. 'Molim vas, potovani gospodine,' preklinjao me, 'platite mi samo dvije treine cijene veeras kako bih mogao krenuti na put. Ostavit u vam svog najpametnijeg i najobrazovanijeg roba da vam pomogne da ih ujutro prebrojite. On je pouzdan i njemu moete platiti ostatak.' Ali ja sam bio tvrdoglav i odbio sam mu platiti te veeri. Iduega jutra, prije nego sam se probudio, gradska vrata su se otvorila i etiri su kupca izjurila u potrazi za stadima. Bili su jako zainteresirani i spremni platiti velike svote zato to je gradu prijetila opsada, a hrane nije bilo dovoljno. Gotovo je tri puta veu cijenu od one koju je ponudio meni dobio farmer za stado. Tako mi je rijetka srea promakla."

"To je veoma neobina pria", komentirao je Arkad. "to moemo iz nje nauiti?" "Moemo nauiti da je mudro platiti odmah nakon to se uvjerimo da smo sklopili povoljnu pogodbu", ree jedan stari izraiva sandala. "Ako je pogodba dobra, tada ti treba zatita od vlastite slabosti jednako kao i zatita od drugog ovjeka. Mi smrtnici smo kolebljivi. Naalost, moram rei da smo skloniji mijenjati svoje miljenje kada smo u pravu nego kada smo u krivu. Kada smo u krivu, zaista smo tvrdoglavi. Kada smo u pravu, skloni smo kolebanju i doputamo da nam prilika promakne. Moja prva prosudba je najbolja. Ipak, uvijek mi je teko prisiliti samoga sebe da nastavim s dobrom pogodbom kada ju sklopim. I zato, kao zatitu od vlastite slabosti, odsada pa na dalje odmah plaam. To bi me trebalo potedjeti kasnijeg kajanja zbog sree koja je mi je promakla." "Hvala ti! Volio bih ponovno neto rei." Sirijac je ponovno ustao. "Te su prie veoma sline. Svaki put prilika proleti iz nekog razloga. Svaki put ona doe otezalu, donosei mu dobar plan. Svaki put on oklijeva, ne kae: 'Sada je najbolje vrijeme, uinit u to brzo.' Kako ljudi mogu uspjeti na taj nain?" "Mudro govori, prijatelju moj", odgovorio je kupac. "Srea je pobjegla od otezala u obje prie. Ali to nije nita udno. Duh otezanja je u svim ljudima. Prieljkujemo bogatstvo, a ipak nas duh otezanja u nama esto tjera da na razliite naine

49

George S. Clason

odugovlaimo kad se pred nama ukae prilika. Kada ga posluamo, mi postajemo svoji najvei neprijatelji. U svojim mladim danima nisam poznavao tu rije u kojoj na prijatelj Sirijac tako uiva. Najprije sam mislio da je moja loa prosudba kriva to sam izgubio mnoge unosne poslove. Kasnije sam to pripisao svojoj tvrdoglavosti. Naposljetku sam shvatio to je to uistinu - navika bespotrebnog odugovlaenja gdje se trailo djelovanje, odluno i pravovremeno djelovanje. Kako sam ju mrzio kada se njezin pravi karakter razotkrio. Sa estinom divljega magarca upregnutog u koiju, oslobodio sam se okova toga neprijatelja na mom putu prema uspjehu. "Hvala ti! Htio sam postaviti pitanje gospodinu trgovcu", kae Sirijac. "Ti nosi lijepe halje, za razliku od siromanih ljudi. Ti pria poput uspjenoga ovjeka. Reci nam, poslua li danas duh otezala kada ti apue?" "Poput naeg prijatelja kupca, ja sam takoer trebao prepoznati i pobijediti otezanje", odgovori trgovac. "Doivljavao sam otezanje kao neprijatelja koji je stalno vrebao i ekao da osujeti moja postignua. Pria koju sam ispriao samo je jedna od mnogih slinih primjera koji bi mogli posvjedoiti o tome kako je otezanje otjeralo moje prilike. Jednom, kada prepoznate otezanje, nije se teko savladati. Nijedan ovjek ne doputa svjesno lopovu da ukrade njegove posude sa itom. Niti bilo koji ovjek svjesno doputa neprijatelju da mu otjera muterije i otme mu zaradu. Jednom kada sam prepoznao ta djela otezanja, odluno sam im se suprotstavio. Tako bi svaki ovjek trebao ovladati svojim duhom otezanja prije nego poeli dijeliti bogatstvo Babilona. to kae, Arkade? Budui da si ti najbogatiji ovjek u Babilonu, mnogi te smatraju i najsretnijim. Slae li se sa mnom da nijedan ovjek ne moe u punoj mjeri postii uspjeh sve dok ne uniti duh otezanja u sebi?" "Upravo je tako kako govori", potvrdio je Arkad. Tijekom svog dugog ivota gledao sam generacije za generacijama kako hodaju stazama trgovine, znanosti i uenja koje vode do uspjeha u ivotu. Prilike su se ukazivale svim tim ljudima. Neki su svoje zgrabili i ustrajno se posvetili ispunjavanju svojih najdubljih elja, ali veina je oklijevala, posrtala i zaostajala." Arkad se okrenuo prema tkalcu. "Ti si predloio da priamo o

50

Najbogatiji ovjek u Babilonu

srei. Reci nam sada to ti misli o toj temi?" "Ja sada sreu vidim u drugom svijetlu. Mislio sam da je ona neto najbolje to se moe dogoditi ovjeku bez truda s njegove strane. Sada shvaam da takvi dogaaji nisu neto to ovjek moe sebi privui. Iz naega sam razgovora nauio da ako elimo sreu privui sebi, moramo iskoristiti prilike koje nam se pruaju. Stoga u se u budunosti truditi, kada mi se te prilike ukau, iskoristiti ih na najbolji mogui nain." "Ti si dobro shvatio istine koje su proizale iz naih diskusija", ree Arkad. "Sreu, kao to vidimo, esto prati prilika, a rijetko dolazi drugaije. Na bi prijatelj trgovac pronaao veliku sreu da je prihvatio priliku koju je dobra boica stavila pred njega. Na bi prijatelj kupac, takoer, uivao u srei da je prihvatio kupnju stada i prodao ga po tako dobroj cijeni. Mi smo zapoeli raspravu kako bismo otkrili sredstva kojima sebi moemo privui sreu. Mislim da smo pronali nain. Obje su prie pokazale kako srea ide uz ansu. Tu lei istina koju mnoge sline prie o srei, naenoj ili izgubljenoj, ne bi mogle promijeniti. Istina je slijedea: srea se moe privui prihvaanjem anse. Oni koji su spremni zgrabiti prilike koje e im poboljati ivot, privlae boicu sree. Ona eli pomoi onima koji joj se sviaju. Najvie joj se sviaju poduzetni ljudi. "Poduzetnost e te dovesti do uspjeha koji prieljkuje."

BOICA SREE VOLI PODUZETNE LJUDE

51

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Pet zakona zlata

"Vrea puna zlata ili glinena ploa na kojoj su urezane rijei mudrosti; da moete birati, to biste odabrali?" Kraj treperavog svjetla pustinjske vatre preplanula lica uenika znatieljno su zasjala. "Zlato, zlato", uglas ree njih dvadeset sedam. Stari Kalabab se znalaki nasmijei. "ujte", nastavi, podiui ruku. "Sluajte divlje pse u noi. Oni zavijaju i cvile zato to umiru od gladi. Vi ih nahranite, i to oni naprave? Potuku se i prave se vani. Zatim se opet jo malo tuku i prave vani ne mislei na sutra koje e sigurno doi. Tako je i s ljudima. Dajte im da biraju izmeu zlata i mudrosti - i to e napraviti? Zanemarit e mudrost i spiskati zlato. Sutradan e cviljeti zato to nemaju vie zlata. Zlato je rezervirano za ljude koji poznaju njegove zakone i koji po njima postupaju." Kalabab je omotao svoju bijelu halju oko mravih nogu zato to je puhao hladan vjetar. "Budui da ste me odano sluili tijekom naeg dugog putovanja, dobro se brinuli za moje deve, hodali po vruem pustinjskom pijesku ne alei se, budui da ste se hrabro borili protiv lopova koji su me htjeli opljakati, noas u vam ispriati priu o pet zakona zlata, priu kakvu jo nikada niste uli. Sluajte dobro i paljivo rijei koje u vam rei, jer ako shvatite njihovo znaenje i posluate ih, u danima koji dolaze bit ete veoma bogati." Znakovito je zastao. Na plavetnilu iznad njih zvijezde su blistavo sjajile na kristalno istom nebu Babilonije. Iza njihovih lea izranjali su izblijedjeli atori koje su vrsto zategnuli radi moguih pustinjskih oluja. Pored atora su se nalazile uredno posloene bale robe prekrivene koama. U blizini se stado deva izleavalo na pijesku, neke su zadovoljno vakale svoju hranu, dok su druge hrkale.

53

George S. Clason

"Ispriao si nam mnogo lijepih pria, Kalabab", ree glavni radnik. "Nadamo se da e nas tvoja mudrost voditi jednoga dana kada naa sluba kod tebe doe kraju." "Ja sam vam samo priao o svojim pustolovinama u stranim i dalekim zemljama, ali noas u vam priati o mudrosti Arkada, mudrog i bogatog ovjeka." "Mnogo smo uli o njemu," ree glavni radnik, "jer on je bio najbogatiji ovjek koji je ikada ivio u Babilonu." "Bio je najbogatiji ovjek zato to je bio mudar po pitanju zlata, onako kako to nijedan ovjek prije njega nije bio. Noas u vam priati o njegovoj velikoj mudrosti, onako kako je mi je o njoj govorio Nomasir, njegov sin, prije mnogo godina u Niniveu, kada sam bio mladi. "Moj gospodar i ja smo se zadrali dugo u no u Nomasirovoj palai. Pomagao sam svom gospodaru da unese velike hrpe finih sagova koje je Nomasir trebao pogledati sve dok ne pronae sag odgovarajue boje. Naposljetku je bio zadovoljan i zapovjedio nam je da sjednemo s njim i popijemo vino koje je fino zamirisalo i zagrijalo mi utrobu. Zatim nam je ispriao priu o velikoj mudrosti Arkada, njegovoga oca, onako kako u je ja sada ispriati vama.
U Babilonu je, kao to znate, obiaj da sinovi bogatih oeva ive sa svojim roditeljima oekujui da e naslijediti imetak. Arkad nije odobravao taj obiaj. I zato, kada je Nomasir stasao u mladia, otac ga pozove kod sebe i ree mu: 'Dragi sine, moja je elja da ti naslijedi moj imetak. Ipak, najprije mora dokazati da si sposoban mudro upravljati njime. Stoga elim da ode u svijet i dokae da si sposoban stei bogatstvo i potovanje ljudi. Kako bih ti olakao poetak, dat u ti dvije stvari koje osobno nisam imao kada sam kao siromani mladi poinjao graditi svoje bogatstvo. Prvo, dajem ti ovu vreu zlata. Ako ju mudro upotrijebi, bit e temelj tvog budueg uspjeha. Drugo, dajem ti ovu glinenu plou na kojoj je napisano pet zakona zlata. Ako bude postupao po njima, donijet e ti prihod i sigurnost.

54

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Za deset godina ti se vrati u dom svoga oca i podnesi svoje raune. Ako se pokae dostojnim, uinit u te nasljednikom svoga imanja. U protivnom, dat u ga sveenicima kako bi njime kod bogova mogli traiti milost za moju duu.' I tako je Nomasir krenuo na svoj put, uzevi svoju vreu zlata, svoje robove i konje. Proe deset godina te se Nomasir, kako je bilo dogovoreno, vrati u kuu svoga oca koji je priredio veliko slavlje u njegovu ast i pozvao mnogo prijatelja i rodbine. Nakon to je slavlje zavrilo, otac i majka su se smjestili u stolice na jednom kraju velike dvorane, dok je Nomasir stao ispred njih kako bi im poloio svoje raune i time ispunio svoje obeanje ocu. Bila je veer. Prostorija je bila zamagljena dimom uljanica. Robovi u bijelim istkanim platevima i tunikama su dugakim palminim listovima ritmiki mahali hladei zrak. Atmosfera je bila dostojanstvena. Nomasirova supruga i njegova dva mala sina, prijatelji i ostali lanovi obitelji sjedili su na sagovima iza njegovih lea, pozorno sluajui. 'Oe,' zapone on ponizno, 'klanjam se pred tvojom mudrou. Kada sam prije deset godina bio na pragu zrelosti, ti si me uputio da odem u svijet i postanem mukarac nad mukarcima, umjesto da ostanem rob tvoga bogatstva. Ti si mi velikoduno dao svoje zlato. Ti si mi velikoduno dao svoju mudrost. to se tie zlata, moram, naalost, priznati da sam njime loe upravljao. Pobjeglo je, doista, iz mojih ruku poput divljeg zeca koji prvom prilikom bjei od djeaka koji ga je ulovio.' Otac se blago nasmijei. 'Nastavi, sine, tvoja me pria zanima sa svim pojedinostima.' 'Odluio sam otii u Ninive, budui da je to bio grad koji se razvijao, vjerujui da tamo mogu pronai svoju ansu. Pridruio sam se jednoj karavani i meu njenim lanovima stekao brojne prijatelje. Meu njima su bila i dva slatkorjeiva ovjeka koja su imala dva prelijepa konja, brza poput vjetra. Tijekom naeg putovanja, u povjerenju su mi rekli da u Niniveu ivi jedan bogati ovjek koji ima tako brzog konja da ga nitko nikada nije uspio pobijediti. Njegov je vlasnik vjerovao da ne postoji konj koji bi ga mogao nadmaiti u brzini. Stoga je bio spreman kladiti se u bilo

55

George S. Clason

koju svotu da e njegov konj pobijediti bilo kojeg konja u Babiloniji. U usporedbi s njihovim konjem, tako su mi rekli prijatelji, taj je konj bio epavi magarac kojega bi se moglo s lakoom pobijediti. Ponudili su mi, kao veliku uslugu, da im se prikljuim u okladi. Taj me plan doista oduevio. Na je konj bio teko poraen, a ja sam izgubio veliki dio svoga zlata.' Otac se nasmijao. 'Kasnije sam saznao da je to bio prevarantski. plan i da su ti ljudi stalno putovali karavanama traei rtve. ovjek u Niniveu bio je njihov kompanjon koji je dijelio s njima dobivene oklade. Ta me je lukava prijevara nauila prvu lekciju o brizi za sebe. Uskoro sam nauio drugu, podjednako gorku lekciju. U karavani je bio jo jedan mladi s kojim sam se sprijateljio. Bio je sin bogatih roditelja i, kao i ja, putovao je u Ninive kako bi pronaao dobar posjed. Nedugo po naem dolasku, rekao mi je da je jedan trgovac umro i da se njegov duan s vrijednom robom i inventarom mogao kupiti po beznaajnoj cijeni. Rekao mi je da emo biti ravnopravni partneri, ali da se on najprije mora vratiti u Babilon po svoje zlato, te me je nagovorio da kupim imovinu svojim zlatom, dok e njegovo kasnije biti upotrijebljeno za nastavak pothvata. Dugo je otezao sa svojim putom u Babilon, pokazavi se u meuvremenu kao lo kupac i nepromiljeni potroa. Naposljetku sam ga otjerao, ali tek nakon to se posao pogorao do te mjere da smo ostali s bezvrijednom robom i bez zlata da kupimo drugu. Ono to je ostalo, prodao sam jednom Izraelcu po mizernoj cijeni. Uskoro su, velim ti oe, uslijedili teki dani. Traio sam posao i nisam ga naao, jer bio sam bez zanata koji bi mi omoguio da zaraujem. Prodao sam svoje konje. Prodao sam svog roba. Prodao sam svoje preostale halje za hranu i mjesto za spavanje, a svakim me je danom teka oskudica sve vie pritiskala. Ali u tim sam se tekim danima sjetio tvoje vjere u mene, dragi oe. Ti si me poslao u svijet da postanem mukarac i to sam odluio i postii.' Majka je rukama prekrila lice i tiho zaplakala. 'U to sam se vrijeme sjetio ploe koju si mi dao, a na koju si urezao pet zakona zlata. Tada sam veoma paljivo proitao

56

Najbogatiji ovjek u Babilonu

tvoje rijei mudrosti i shvatio da ne bih izgubio svoje zlato da sam prvo traio mudrost. Napamet sam nauio svaki zakon i odluio, kada mi se boica sree ponovno nasmijei, da u dati da me vodi mudrost starosti, a ne neiskustvo mladosti. Za dobrobit vas koji sjedite tu veeras, proitat u mudre rijei moga oca onako kako su bile zapisane na glinenoj ploi koju mi je dao prije deset godina:

PET ZAKONA ZLATA 1. Zlato lako i u izobilju dolazi svakom ovjeku koji sa strane izdvaja najmanje jednu desetinu svoje plae kao zalog za svoju i budunost svoje obitelji. 2. Zlato marljivo i zadovoljno radi za mudroga vlasnika koji ga zaposli na isplativ nain, uveavajui ga poput stada na polju. 3. Zlato ostaje uz opreznoga vlasnika koji ga ulae po savjetu ljudi koji su iskusni u njegovom upravljanju. 4. Zlato izmie ovjeku koji ga ulae u poslove ili ciljeve s kojima nije upoznat ili koje ne odobravaju oni koji su iskusni u njegovom upravljanju. 5. Zlato bjei od ovjeka koji ga silom ulae u neostvarive pothvate, ovjeka koji slijedi arobne savjete prevaranata i spletkara ili pak onoga koji se u ulaganjima oslanja na vlastito neiskustvo i romantine elje.
To je pet zakona zlata kako ih je napisao moj otac. Ja ih proglaavam vrjednijima od zlata, kako e se i pokazati u nastavku moje prie.' Ponovno se okrenuo prema svom ocu: 'Rekao sam ti u koliko me je duboko siromatvo i oaj dovelo moje neiskustvo. Kako bilo, nema te nesree koja ne doe svom kraju. Mojoj nesrei doao je kraj kada sam si naao posao nadzornika grupe robova koji su radili na novom vanjskom zidu grada. Koristei prvi zakon zlata, sauvao sam jedan bakreni novi od svoje prve plae, dodajui mu kad god sam mogao srebrni novi. To je teklo sporo, jer ovjek mora od neega ivjeti. Priznajem, nevoljko sam troio zato to sam

57

George S. Clason

odluio, prije nego proe tih deset godina, povratiti to je mogue vie zlata koje si mi ti, oe, dao. Jednoga mi je dana gospodar robova, s kojim sam se bio sprijateljio, rekao: 'Ti si tedljiv mladi koji ne troi lako ono to zaradi. Odvaja li ti to zlato sa strane? 'Da,' odgovorih. 'Moja je najvea elja da prikupim zlato kojim bih nadomjestio ono koje mi je moj otac dao i koje sam izgubio.' 'To je, priznajem, hvale vrijedna ambicija. A zna li da zlato koje si utedio moe raditi za tebe i zaraditi ti jo vie zlata?' 'Naalost, moje je iskustvo bilo gorko, jer zlato koje mi je dao otac je 'pobjeglo' od mene i veoma me strah da mi se to opet ne dogodi.' 'Ako bude imao povjerenja u mene, dat u ti lekciju o isplativom upravljanju novcem', odgovori on. 'U iduih godinu dana, vanjski e zid biti dovren i spreman za ugradnju velikih bronanih vrata koja e biti stavljena na svaki ulaz kako bi zatitila grad od kraljevih neprijatelja. U cijelom Niniveu nema dovoljno metala za izradu tih vrata, a kralj se nije pobrinuo da ga osigura. Moj plan je slijedei: nekoliko nas skupit e svoje zlato i poslati jednu karavanu do udaljenih rudnika bakra i kositra te donijeti u Ninive metal za vrata. Kada kralj bude rekao: 'Napravite velika vrata,' mi sami moemo osigurati metal i naplatiti visoku cijenu za njega. Ako kralj ne bude htio kupiti od nas, mi emo i dalje imati metal koji moemo prodati po pristojnoj cijeni.' U ovoj sam ponudi prepoznao priliku da postupim po treem zakonu i uloim svoju uteevinu po savjetu mudrih ljudi. I nisam se razoarao. Na se pothvat pokazao uspjenim, a moja se mala zaliha srebra znatno poveala tim poslom. Uskoro sam s tom istom skupinom ljudi sudjelovao i u nekim drugim poslovima. To su bili mudri ljudi kada se radilo o isplativom ulaganju novca. Paljivo bi razmotrili svaki plan prije nego to bi se u njega upustili. Nisu se usudili riskirati svoj temeljni kapital ili ga vezati uz neisplative projekte u kojima bi njihovo zlato bilo nepovratno izgubljeno. Gluposti poput konjskih utrka i partnerstva u koje sam uao voen svojim neiskustvom oni ni na trenutak ne bi uzeli u obzir. Istoga bi trena prozreli slabosti lake zarade.

58

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Kroz moje druenje s tim ljudima nauio sam na siguran nain ulagati zlato kako bi mi se ono na isplativ nain vratilo. Kako su godine protjecale, moje je bogatstvo raslo sve bre i bre. Ne samo da sam povratio ono to sam izgubio, ve i vie od toga. Kroz svoje sam nesree, nevolje i uspjeh testirao vrijeme, ali i mudrost pet zakona zlata, oe, i pokazali su se tonima na svakom testu. Onome tko ne poznaje pet zakona, zlato ne dolazi esto, a odlazi brzo. Ali onome tko postupa po tih pet zakona, zlato dolazi i radi za njega kao odani rob. Nomasir je prestao priati i pozove roba s drugog kraja sobe. Rob donese, jednu po jednu, tri teke kone torbe. Jednu od njih Nomasir uzme i stavi na pod ispred svog oca obrativi mu se ponovno: 'Ti si meni dao vreu zlata, babilonskoga zlata. Umjesto njega, ja tebi vraam vreu ninivekoga zlata jednake teine i jednakog iznosa, kako e svi posvjedoiti. Ti si meni dao glinenu plou na kojoj je bila urezana mudrost. Ali umjesto nje, ja tebi vraam jo dvije vree zlata.' Tako rekavi, uzme od roba druge dvije vree i jednako ih tako stavi na pod pred svoga oca. 'To inim, oe, kako bih ti pokazao koliko vrijednijom smatram tvoju mudrost od tvoga zlata. Ipak, tko moe vreama zlata mjeriti vrijednost mudrosti? Bez mudrosti, zlato brzo izgube oni koji ga imaju, ali s mudrou, oni koji ga nemaju ga mogu stei, kako ove tri vree zlata i dokazuju. Zaista mi je veliko zadovoljstvo, oe, stajati pred tobom i rei ti da sam, zahvaljujui tvojoj mudrosti, uspio stei bogatstvo i potovanje ljudi.' Otac tada njeno poloi svoju ruku na Nomasirovo elo. 'Dobro si nauio svoje lekcije, i ja sam, uistinu, sretan to imam sina kojemu mogu povjeriti svoje bogatstvo.'"

Kalabab je zavrio svoju priu i kritiki promotrio svoje sluatelje. "to vama znai ova pria o Nomasiru?" nastavi on. "Tko meu vama moe otii svome ocu ili ocu svoje supruge i posvjedoiti o mudrom upravljanju svojom uteevinom? to bi ti stari ljudi pomislili kada bi im vi rekli: 'Putovao sam mnogo, nauio mnogo,

59

George S. Clason

radio mnogo i zaradio mnogo, ali naalost, od zlata mi je ostalo malo. Neto sam potroio mudro, neto sam potroio budalasto i mnogo sam ga izgubio na nepromiljen nain.' Mislite li jo uvijek da je nestalna sudbina ta koja odreuje da neki ljudi imaju puno bogatstva, a neki nita? Tada grijeite. Ljudi imaju mnogo zlata onda kada usvoje pet zakona zlata i postupaju po njima. Budui da sam ja u svojoj mladosti nauio tih pet zakona zlata i postupao u skladu s njima, postao sam bogati trgovac. Nisam nikakvom neobinom arolijom prikupio svoje bogatstvo. Zlato koje brzo doe, brzo i ode. Zlato koje daje sreu i zadovoljstvo svom vlasniku dolazi postupno, zato to je to dijete roeno u znanju i upornosti. Zaraditi bogatstvo lagani je zadatak pametnom ovjeku. Ustrajno obavljanje tog zadatka iz godine u godinu vodi do konanog cilja. Pet zakona zlata nudi vam bogatu nagradu ako ih se pridravate. Svaki od tih pet zakona je bogat znaenjem i, ukoliko ste ih zbog kratkoe prie propustili primijetiti, sada u ih ponoviti. Znam ih napamet zato to sam u mladosti spoznao njihovu vrijednost i nisam bio zadovoljan dok ih nisam nauio od rijei do rijei." PRVI ZAKON ZLATA Zlato lako i u izobilju dolazi svakom ovjeku koji sa strane izdvaja najmanje jednu desetinu svoje plae kao zalog za svoju budunost i budunost svoje obitelji. "Svaki ovjek koji sa strane ustrajno bude izdvajao jednu desetinu svoje plae i ulagao ju mudro, zasigurno e stvoriti vrijedan imetak koji e mu omoguiti prihod za budunost i jamiti sigurnost njegovoj obitelji u sluaju da ga bogovi pozovu u svijet tame. Ovaj zakon kae da zlato rado dolazi takvom ovjeku. Ja to u potpunosti mogu potkrijepiti primjerom iz svog ivota. to vie zlata skupim, to mi ono bre pritjee i u sve veim koliinama. Zlato koje tedim zarauje jo vie. Tako e zaraivati i vae zlato, a i njegova zarada jo vie, i to je ostvarenje prvoga zakona."

60

Najbogatiji ovjek u Babilonu

DRUGI ZAKON ZLATA Zlato marljivo i zadovoljno radi za mudrog vlasnika koji ga zaposli na isplativ nain, uveavajui ga poput stada na polju. "Zlato je uistinu marljiv radnik. Ono e se rado umnoiti kada mu se za to prui prilika. Svakom ovjeku koji sa strane ima izdvojenu zalihu zlata, prua se prilika da ga iskoristi na najbolji mogui nain. Kako godine prolaze, ono se uveava na neoekivane naine." TREI ZAKON ZLATA Zlato ostaje uz opreznoga vlasnika koji ga ulae po savjetu ljudi koji su iskusni u njegovom upravljanju. "Zlato, doista, ostaje uz opreznoga vlasnika, jednako kao to bjei od nepromiljenoga vlasnika. ovjek koji trai savjete ljudi koji su mudri u upravljanju zlatom uskoro naui da ne riskira sa svojim bogatstvom, ve da ga uva u sigurnosti i zadovoljno uiva u njegovom poveavanju."

ETVRTI ZAKON ZLATA Zlato izmie ovjeku koji ga ulae u poslove ili u ciljeve s kojima nije upoznat ili koje ne odobravaju oni koji su iskusni u njegovom upravljanju. "ovjeku koji ima zlato, ali koji nije iskusan u njegovom upravljanju, mnogi se naini na koje ga moe potroiti ine isplativima. Preesto mu prijeti opasnost gubitka, a kada bi

61

George S. Clason

njegove planove analizirali pametni ljudi, pokazala bi se mala mogunost zarade. Stoga se neiskusni vlasnik zlata koji vjeruje vlastitoj prosudbi i ulae zlato u poslove ili ciljeve s kojima nije upoznat, preesto uvjeri da mu je procjena bila kriva i svojim zlatom plati vlastito neiskustvo. Mudar je, zaista, onaj koji ulae svoje bogatstvo po savjetima ljudi koji su iskusni po pitanju zlata."

PETI ZAKON ZLATA

Zlato bjei od ovjeka koji ga silom ulae u neostvarive pothvate, ovjeka koji slijedi arobne savjete prevaranata i spletkara ili pak onoga koji se u ulaganjima oslanja na vlastito neiskustvo i romantine elje.

"Uzbudljive ideje koje oduevljavaju poput pustolovnih pria uvijek padaju na pamet novom vlasniku zlata. One, ini se, njegovom bogatstvu daju arobnu snagu koja e mu omoguiti nevjerojatnu zaradu. Ipak, posluajte mudre ljude jer oni uistinu poznaju opasnosti koje se skrivaju iza svakoga plana koji nudi brzo postizanje velikog bogatstva. Ne zaboravite bogate ljude iz Ninivea koji ne bi riskirali da izgube svoj temeljni kapital ili ga vezali uz neisplativa ulaganja. Time zavrava moja pria o pet zakona zlata. Priajui vam je, otkrio sam vam tajne vlastitoga uspjeha. Ipak, to nisu tajne, ve istine koje svaki ovjek mora najprije nauiti, a zatim slijediti ako se eli izdvojiti iz mase koja se, poput divljih pasa, mora svaki dan brinuti za hranu. Sutra dolazimo u Babilon. Pogledajte! Vidite vjenu vatru koja gori iznad Belovog hrama! Ve smo nadomak zlatnoga grada. Sutra e svatko od vas imati zlato, zlato koje ste poteno zaradili svojom odanom slubom. Za deset godina, to ete moi rei o ovom zlatu? Ako meu vama ima ljudi koji e poput Nomasira iskoristiti dio svoga zlata kao poetak gradnje svoga imetka, i ako e ih od danas voditi mudrost Arkada, za deset godina, to je sigurna oklada, poput Arkadovog sina uivat e bogatstvo i potovanje ljudi. 62

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Naa nas mudra djela slijede itav ivot kako bi nam ugaala i pomagala. Jednako tako, nai nas nepromiljeni postupci stalno prate kako bi nas gnjavili i muili. Naalost, teko ih se zaboravlja. U prvom redu muka koje nas prate nalaze se sjeanja na stvari koje smo trebali uiniti, prilike koje su nam se pruile, a koje nismo iskoristili. Veliko je bogatstvo Babilona, toliko veliko da ni jedan ovjek ne moe izraunati njegovu vrijednost u zlatu. Svake godine, ono postaje sve vee i sve vrjednije. Poput bogatstva svake zemlje, ono je nagrada, bogata nagrada koja eka uporne ljude koji su odluili dobiti svoj zaslueni dio. U snazi vaih vlastitih elja krije se magina mo. Upravljajte tom snagom pomou pet zakona zlata pa ete i vi uivati u bogatstvu Babilona."

63

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Zajmodavac iz Babilona
Pedeset zlatnika! Nikada prije Rodan, izraiva koplja iz staroga Babilona, nije nosio toliko zlata u svojoj lisnici. Sretan je kroio kraljevom cestom izaavi iz palae velikodunog Velianstva. Kako se njegova lisnica objeena za pojasom njihala dok je koraao, zlato je radosno zveckalo - bila je to najljepa glazba koju je ikada uo. Pedeset zlatnika! I sve to njegovo! Nije mogao ni zamisliti kolika je to srea. Koliko moi skrivaju ti sjajni novii! Njima je mogao kupiti sve to je htio: veliku kuu, zemlju, stoku, deve, konje, koije, togod je poelio. Kako bi ih trebao potroiti? Te veeri dok je sporednom ulicom iao prema kui svoje sestre, nije se mogao sjetiti niega to bi radije volio posjedovati nego te sjajne, teke, zlatne novie. Nekoliko dana kasnije Rodan je uao u duan Mathona, zajmodavca i trgovca draguljima i rijetkim tkaninama. Ne gledajui arene proizvode vjeto izloene po trgovini, produio je do sobe u stranjem dijelu. Tu je pronaao ljubaznoga Mathona kako sjedi na sagu i uiva u jelu koje mu posluuje sluga. "Trebao bih tvoj savjet zato to ne znam to mi je initi." Mathonovo usko, blijedo lice prijateljski se osmjehnulo. "to si tako nepromiljeno uinio da ti treba zajmodavac? Jesi li izgubio za kockarskim stolom? Ili te je smotala kakva armantna ena? Jer poznajemo se mnogo godina, ali nikada od mene nisi traio da ti pomognem u tvojim nevoljama." "Ne, ne. Nita takvo. Ne traim zlato. Umjesto toga elim tvoj mudri savjet." "ujte ovo! to ovaj ovjek govori? Nitko ne dolazi zajmodavcu po savjet. S mojim uima mora da neto nije u redu." "S njima sve je u redu." "Je li to mogue? Rodan, izraiva koplja, pokazuje se lukavijim od svih ostalih, jer Matonu dolazi ne po zlato, ve po savjet. Mnogi 65

George S. Clason

ljudi dolaze kod mene po zlato kojim e platiti svoje gluposti, ali savjet ne ele. Ipak, tko moe bolje savjetovati ljude nego jedan zajmodavac. "Ti e veerati sa mnom, Rodane," nastavi on. "Bit e moj gost veeras. Ando!" zapovjedi slugi, "donesi jo jedan sag za mog prijatelja Rodana, izraivaa koplja, koji dolazi po savjet. On e biti moj poasni gost. Donesi mu mnogo hrane i najveu au. Dobro odaberi najbolje vino tako da uiva u piu. A sada mi reci to te mui." "Rije je o kraljevom poklonu." "Kraljevom poklonu? Kralj ti je neto poklonio, a tebe to mui? O kakvom poklonu je rije?" "Budui da mu se veoma svidio moj nacrt za novi vrak koplja kraljevske garde koji sam izradio, dao mi je pedeset zlatnih novia, a ja sam sada veoma zbunjen. Svaki put kad sunce proe nebom netko me zaklinje da ga podijelim s njim." "To je normalno. Vie ljudi eli zlato nego to ga ima, i ele da ga onaj koji ga lako dobije podijeli s njima. Ali zar ne moe rei 'Ne?' Nije li tvoja volja jaka kao tvoja aka?" "Mnogima mogu rei ne, ali nekad bi bilo lake rei da. Moe li ovjek odbiti svoju sestru za koju je duboko vezan?" "Naravno, tvoja sestra tebi ne bi htjela uskratiti uivanje u tvojoj nagradi." "Ali ona to trai zbog Aramana, svoga supruga, kojeg eli vidjeti kao bogatog trgovca. Ona smatra da on nikad nije dobio priliku i preklinje me da mu posudim svoje zlato kako bi on mogao postati imuni trgovac i vratiti mi novac od svoje zarade." "Prijatelju moj," nastavi Mathon, "naeo si vrijednu temu. Zlato svome vlasniku donosi odgovornost i mijenja njegove odnose s njegovim blinjima. Ono mu donosi strah da ga ne izgubi i da ga netko ne prevari. Donosi mu osjeaj moi i mogunost da radi dobra djela. Isto tako, donosi mu anse u kojima ga njegove dobre namjere mogu dovesti u neprilike. "Jesi li ikada uo priu o farmeru iz Ninivea koji je mogao razumjeti jezik ivotinja? Ja ju nisam znao, jer to nije ona vrsta prie kakvu ljudi vole priati u talionici bronce. Ja u je tebi ispriati kako bi znao da je posuivanje novca neto vie od prelaza zlata iz ruke jednog ovjeka u ruku drugog ovjeka.

66

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Dakle, bio jednom jedan farmer, koji je mogao razumjeti to su ivotinje govorile jedna drugoj, do kasno je ostajao u dvoritu svake veeri samo da bi uo to govore. Jedne je veeri uo kako se jedan vol ali magarcu na to kako je teka njegova sudbina: 'Ja od jutra do mraka vuem plug. Bez obzira koliko je vrue, ili koliko me bole noge, ili koliko mi uzde steu vrat i dalje moram raditi. Ali ti si bie dokolice. Preko tebe je objeena arena deka i ne radi nita drugo osim to nosi naeg gospodara gdje on eli. Kada nigdje ne ide ti se po cijeli dan odmara i jede zelenu travu.' Magarac je pak, unato svojim otrim kopitima, bio dobro stvorenje i suosjeao je s volom. 'Moj dobri prijatelju,' odgovori on, 'ti zaista radi jako naporno i ja bih ti rado olakao ivot. Stoga u ti rei kako sebi moe uzeti jedan dan odmora. Ujutro kada doe rob da te upregne u plug, isprui se na tlo kako bi on mogao rei da si bolestan i da ne moe raditi.' Tako vol prihvati savjet magarca i idueg se jutra rob vrati do gospodara i kae mu da je vol bolestan i da ne moe vui plug. 'Onda' ree farmer, 'upregni magarca u plug jer moramo nastaviti s oranjem.' Cijeli je taj dan magarac, koji je samo htio pomoi prijatelju, bio prisiljen raditi volov zadatak. Kada se spustila no i kada su ga odvezali od pluga srce mu je bilo puno gorine, noge su mu bile iscrpljene, a vrat ga je bolio jer su ga cijeli dan stezale uzde. Farmer se zadrao u dvoritu da bi uo to priaju. Vol je prvi zapoeo. 'Ti si moj dobar prijatelj. Zbog tvog sam mudrog savjeta uivao cijeli dan odmora.' 'A ja,' odvrati magarac, 'sam poput ostalih naivina koje krenu pomoi prijatelju, a zavre obavljajui njegov posao. Od danas ti vuci svoj plug, jer uo sam kako gospodar govori robu da te poalje mesaru ako se ponovno razboli. Ja se nadam da hoe, jer ti si jedna obina lijenina.' Od tada vie nisu priali - to je bio kraj njihovog prijateljstva.

Moe li rei koja je pouka ove prie, Rodan?

67

George S. Clason

"Zanimljiva pria," odgovori Rodan, "ali ne shvaam koja je njena pouka." "Nisam ni mislio da e ju shvatiti. Ali pouka postoji i veoma je jednostavna. Glasi ovako: Ako eli pomoi svom prijatelju, uini to tako da teret tvoga prijatelja ne padne na tvoja lea." "Nisam se toga sjetio. To je mudra pouka. Ja ne elim na sebe preuzeti teret sestrinog mua. Ali reci mi neto. Ti posuuje mnogima. Zar dunici ne vraaju posueno natrag?" Mathon se nasmijei osmjehom ovjeka ija je dua bogata iskustvom. "Da li bi zajam bio poten kada ga dunik ne bi mogao vratiti? Zar ne mora zajmodavac biti mudar i paljivo procijeniti da li e dunik zlato iskoristiti na pametan nain i vratiti mu ga ili e ga glupo protratiti i ostaviti zajmodavca bez njegovog bogatstva, a sebe ukopati u dug koji ne moe otplatiti? Pokazat u ti podsjetnike u mojoj krinji i neka ti oni ispriaju nekoliko pria." U sobu je unio ogromnu krinju presvuenu crvenom svinjskom koom i ukraenu bronanim crteima. Stavio ju je na pod i unuo pred nju, drei ju s obje ruke. "Od svake osobe kojoj posudim novac, ja uzmem podsjetnik za svoju krinju, koji ostaje u njoj sve dok mi se dug ne otplati. Kada je otplaen, ja ga vratim, a ako ga nikada ne vrate, uvijek e me podsjeati na onoga koji je iznevjerio moje povjerenje. "Najsigurnije pozajmice, moja mi krinja to pokazuje, su onim osobama koje posjeduju vie nego to trae. Oni posjeduju zemlju, ili dragulje, ili deve, ili druge stvari koje se mogu prodati da bi se otplatio dug. Neki od podsjetnika koje sam dobio su dragulji koji su vrjedniji nego pozajmice. Drugi su obeanja da e mi osoba, ako se dug ne otplati, dostaviti nagodbu o vlasnitvu. To znai da e mi zlato biti vraeno kroz najamninu, jer je pozajmica zasnovana na vlasnitvu. "U drugoj se skupini nalaze oni koji imaju mogunost zarade. To su takvi kao ti, koji rade ili slue i za to su i plaeni. Oni imaju prihod i ako su poteni te ako ih ne zadesi nikakva nesrea, ja znam da e mi oni otplatiti zlato koje im posudim i kamatu na koju imam pravo. Takve su pozajmice zasnovane na ljudskom trudu. "Ostali su oni koji nemaju ni vlasnitvo ni osiguranu mogunost zarade. ivot je teak i uvijek e biti onih koji mu se ne mogu

68

Najbogatiji ovjek u Babilonu

prilagoditi. ao mi je pozajmica koje sam njima dao, ak i ako nisu vee od jednog centa. S njima sam uvijek na gubitku, osim ako za njih ne jame dobri prijatelji." Mathon otkljua lokot i digne poklopac. Rodan se znatieljno nagne nad krinju. Na vrhu krinje nalazila se bronana ogrlica na grimiznoj tkanini. Mathon podigne ogrlicu i njeno ju dotakne. "Ovo e zauvijek ostati u mojoj krinji zato to je njen vlasnik preao u svijet velike tame. uvam njegov podsjetnik i uvam uspomenu na njega jer on mi je bio dobar prijatelj. Zajedno smo veoma uspjeno trgovali sve dok s istoka nije doveo enu kojom se htio vjenati; prekrasnu, ali drugaiju od naih ena. Oaravajue stvorenje. Obilno je troio svoje zlato kako bi udovoljio njenim eljama. Tuan je doao kod mene kada je potroio svo svoje zlato. Ja sam ga savjetovao. Rekao sam mu da u mu pomoi da jo jednom stekne nadzor nad svojim poslovima. Zakleo se znakom Velikog Bika da e vratiti dug. Ali to se nije dogodilo. U jednoj svai ona mu je zabila no u srce nakon to ju je on izazvao da to uini." "A to se dogodilo s njom?" Upita Rodan. "Dakako, ovo je bilo njezino." Podignuo je grimiznu tkaninu. "Zbog grinje savjesti bacila se u Eufrat. Ove dvije pozajmice nikad nee biti otplaene. krinja ti govori, Rodan, da ljudska bia u naletima velikih emocija nisu siguran klijent zajmodavcu. "A ovo? to je to?" Posegnuo je za prstenom izraenim od volove kosti. "To pripada jednom farmeru. Ja kupujem sagove njegovih ena. Naili su skakavci i unitili im itav usjev. Ja sam mu pomogao i kada je urodila nova ljetina on mi je vratio dug. Kasnije je opet doao i priao mi o neobinim kozama u dalekim zemljama koje mu je opisao jedan putnik. Imale su dugu dlaku koja je bila tako fina i njena da bi se od nje mogli isplesti sagovi kakvi jo nikada nisu bili vieni u Babilonu. On je elio stado, ali nije imao novaca. Stoga sam mu ja posudio zlato kako bi otiao na put i doveo crne koze. Sada njegovo stado raste i slijedee godine iznenadit u gospodare Babilona s najskupljim sagovima koje su mogli ikada kupiti. Uskoro mu moram vratiti prsten. On insistira na tome da mi to prije vrati novac." "Zar neki posuivai novca to rade?" zaudi se Rodan.

69

George S. Clason

"Ako posude za svrhe koje im donesu novac, zna se tako dogoditi. Ali ako ga posude zbog svojih pogreaka, upozoravam te da bude oprezan ako eli ponovno imati zlato u svojim rukama." "Reci mi neto o ovome", zatrai Rodan, podiui teku zlatnu narukvicu optoenu draguljima. "ene se doista sviaju mom dobrom prijatelju", zadirkivao ga je Mathon. "Ja sam mnogo mlai od tebe", uzvrati Rodan. "Priznajem to, ali ovaj put ti trai romansu tamo gdje je nema. Vlasnica te narukvice je debela i stara, puno pria a malo kae i to me izluuje. Nekad je imala mnogo novca i bila dobra muterija, ali zadesila su je loa vremena. Ona ima sina od kojega eli napraviti trgovca. Stoga je dola i posudila od mene zlato kako bi on mogao postati partner jednog vlasnika karavane koji putuje prodavajui u jednom gradu onom to kupi u drugom. Taj se ovjek pokazao kao lupe zato to je ostavio jadnog deka u dalekom gradu bez novca i bez prijatelja, oduljavi se jednog jutra dok je deko jo spavao. Moda e mi jednoga dana, kada mladi odraste i otplatiti; do tada ja ne dobivam nikakvu naknadu za pozajmicu - samo mnogo prie. Ali moram priznati da su dragulji vrijedni pozajmice." "Je li ta gospoa traila tvoj savjet u vezi toga koliko je pozajmica mudra?" "Ba naprotiv. Ona je sebi zamislila svoga sina kao bogatog i monog ovjeka Babilona. Kada bih joj rekao neto suprotno razbjesnio bih je. Poteno me je ukorila. Znao sam koliki je rizik za tog neiskusnog deka, ali kada je ponudila jamstvo, nisam ju mogao odbiti. "A ovo," nastavi Mathon maui komadom ueta svezanim u vor, "pripada Nebaturu, trgovcu devama. Kada kupi stado vee od onoga to mu doputaju njegovi prihodi donese mi ovaj vor i ja mu posudim koliko mu treba. On je mudar trgovac. Imam povjerenja u njegovu sposobnost prosuivanja i bez straha mu posuujem. Mnogi su drugi trgovci Babilona pridobili moje povjerenje svojim asnim ponaanjem. Njihovi podsjetnici esto ulaze i izlaze iz moje krinje. Dobri trgovci su vrijedna imovina naega grada, a meni se isplati pomagati im da razvijaju svoj posao kako bi Babilon bio bogat." Mathon podigne jednog tirkiznog kukca i prezirno ga baci na pod. 70

Najbogatiji ovjek u Babilonu

"Kukac iz Egipta. Deko koji ga posjeduje ne mari za to da li u ja dobiti svoje zlato natrag. Kad mu se pribliim on mi kae: 'Kako ti mogu platiti kad me zla kob neprestano prati? Ti ima mnogo vie.' to ja tu mogu? Podsjetnik pripada njegovom ocu potenom ovjeku malih primanja koji je zaloio svoju zemlju i stoku da bi platio sinovljeve pothvate. Mladi je na poetku imao uspjeha a zatim je postao eljan jo veeg bogatstva. Njegovo je znanje bilo nedovoljno i njegov je pothvat propao. "Mladost je ambiciozna. Mladost eli krenuti preicom do bogatstva i poeljnih stvari koje ono podrazumijeva. Da bi brzo osigurala bogatstvo, mladost esto nepromiljeno posuuje. Mladost, budui da nikad nije imala iskustva, ne moe shvatiti da je velik dug duboka provalija u koju se ovjek brzo moe strmoglaviti i gdje se uzaludno moe koprcati danima. To je provalija tuge i alosti gdje svjetlost sunca prekriva naoblaka i gdje je no teka zbog nemirnog sna. Ipak, ja ne smatram da je posuivanje zlata loe. Ja ga potiem. Ja ga preporuam, ali samo ako je za mudre ciljeve. Ja sam osobno kao trgovac svoj prvi pravi uspjeh postigao posuenim zlatom. "to, dakle, zajmodavac treba uiniti u tom sluaju? Mladi je oajan i ne postie nita. Obeshrabren je. Ne trudi se vratiti dug. Moje se srce protivi tome da oca ostavi bez njegove zemlje i stoke." "Ti mi pria mnogo zanimljivih stvari," odvai se Rodan, "ali ja ne dobivam odgovor na svoje pitanje. Trebam li posuditi svojih pedeset zlatnika suprugu moje sestre? Oni mi mnogo znae." "Tvoja sestra je potena ena koju ja izuzetno cijenim. Kada bi njezin suprug doao kod mene i pitao me da mu posudim pedeset zlatnika ja bih ga pitao kako ih namjerava iskoristiti. "Kada bi on odgovorio da eli postati trgovac poput mene i baviti se draguljima i bogatim pokustvom, ja bih upitao: 'Kakvo je tvoje znanje o trgovini? Zna li gdje moe kupiti robu po najnioj cijeni? Zna li gdje je moe prodati po najvioj cijeni?' Bi li on mogao odgovoriti pozitivno na ta pitanja? "Ne, ne bih mogao", prizna Rodan. "On mi je mnogo pomogao u izraivanju koplja i pomagao je nekim ljudima u duanima." "Onda bih mu ja rekao da njegova namjera nije pametna. Trgovci moraju nauiti svoj posao. Njegova ambicija, iako hvale

71

George S. Clason

vrijedna, nije ostvariva i ja mu ne bih pozajmio nimalo zlata. "Ali pretpostavimo da on kae: 'Da, ja sam esto pomagao trgovcima. Znam kako putovati do Smirne i po niskoj cijeni kupiti sagove koje tkaju domaice. Takoer poznam mnogo bogatih ljudi iz Babilona kojima ih mogu prodati i ostvariti dobru zaradu.' Tada bih ja rekao: 'Tvoja je svrha mudra, a tvoja je ambicija potena. Bit e mi drago posuditi ti pedeset zlatnika ako mi da jamstvo da e mi biti vraeni.' Ali ako bi on rekao da nema nikakvo jamstvo osim toga da je poten ovjek i da e ti zasigurno vratiti dug, tada bih ja odvratio: 'Ja veoma cijenim svaki zlatnik. Kada bi ti ga lopovi oduzeli tijekom tvog putovanja u Smirnu ili kada bi ti oduzeli sagove na povratku, tada ti ne bi imao nikakvih sredstava kojima bi mi otplatio dug i moje bi zlato bilo izgubljeno.' "Vidi, Rodane, zlato je roba zajmodavca. Lako ga je posuditi. Ako je posueno nepromiljeno, tada ga je teko vratiti. Pametnoga zajmodavca ne zanima rizik pothvata, ve jamstvo sigurne otplate. "Plemenito je," nastavi on, "pomagati onima koji su u nevolji, plemenito je pomagati onima prema kojima sudbina nije bila blaga. Plemenito je pomoi onima koji su na poetku kako bi mogli dalje napredovati i postati cijenjenim graanima. Ali pomo mora biti pruena na mudar nain, osim ako u svojoj elji da pomognemo ne elimo, poput farmerova magarca, preuzeti na sebe teret koji pripada drugome. "Ponovno sam odlutao od tvoga pitanja, Rodane, ali evo ti moj odgovor: zadri svojih pedeset novia. Ono to svojim radom zaradi i to ti je dano za nagradu je samo tvoje i nijedan drugi ovjek nema pravo traiti od tebe da se odvoji od svoje nagrade osim ako to nije tvoja elja. Ako ti eli pozajmiti svoj novac tako da ti moe donijeti jo vie zlata, onda ga pozajmi oprezno i na mnogo razliitih mjesta. Ja ne volim besposleno zlato, a jo manje volim veliki rizik. Reci, koliko godina izrauje koplja?" "Pune tri godine." "Koliko si, osim kraljevog poklona, utedio?" "Tri zlatnika." "Za svaku godinu koju si radio ti si se odrekao dobrih stvari da bi od svoje plae utedio jedan zlatnik?" "Upravo tako." "Moe li onda u pedeset godina rada samoodricanjem utedjeti

72

Najbogatiji ovjek u Babilonu

pedeset zlatnika?" "To bi bio cijeli ivotni vijek rada." "Misli li ti da bi tvoja sestra htjela da riskira uteevinu od pedeset godina rada zbog bronanog lonca za taljenje nad kojim bi njen suprug mogao eksperimentirati kada bi postao trgovac?" "Ne bi kada bih joj se obratio tvojim rijeima." "Onda idi kod nje i reci joj: 'Tri sam godine radio svakim danom osim praznikom, od jutra do mraka i odrekao sam se mnogih stvari za kojima mi je srce udjelo. Za svaku godinu rada i odricanja ja mogu pokazati po jedan zlatnik. Ti si moja najdraa sestra i ja bih volio da se tvoj suprug moe upustiti u posao koji bi ga uinio bogatim. Ako mi on pokae plan koji se mom prijatelju Mathonu ini razboritim i ostvarivim, onda u mu rado pozajmiti svoju uteevinu od itave godine kako bi on mogao dobiti priliku da uspije.' Uini tako, kaem ti, i ako on u sebi ima duh uspjeha on e to i dokazati. Ako ne uspije, nee ti dugovati vie nego to se moe nadati da e ti jednoga dana otplatiti. "Ja sam zajmodavac zato to posjedujem vie zlata nego to mi treba u mom poslu. Ja elim da moj viak zlata radi za druge i tako zaradi jo vie zlata. Ja ne elim riskirati gubitak svoga zlata jer sam mnogo radio i mnogo ega sam se odrekao kako bih ga priskrbio. Zato ga neu vie pozajmljivati tamo gdje nije sigurno i da e mi biti vraeno. Niti u ga pozajmljivati tamo gdje nisam uvjeren da e mi njegova zarada biti odmah isplaena. "Otkrio sam ti, Rodane, nekoliko tajni moje krinje. Iz njih moe shvatiti neke slabosti ljudi i njihovu elju da posude ono za to ne mogu biti sigurni da e otplatiti. Iz toga moe vidjeti koliko su esto njihove velike nade u bogatu zaradu koju bi ostvarili kada bi imali zlato samo lane nade za ije ostvarenje nemaju ni sposobnosti ni znanja. "Ti, Rodane, sada ima zlato koje bi trebao zaposliti tako da ti zarauje jo vie zlata. Postat e, kao i ja, zajmodavac. Ako svoje bogatstvo bude uvao na siguran nain, ono e ti donijeti obilnu zaradu i bit e ti nepresuan izvor uitka i prihoda tijekom cijelog tvog ivota. Ali ako mu dopusti da ti pobjegne, bit e ti samo izvor vjene tuge i alosti. "to najvie eli zlatu u svojoj lisnici?" "Da bude sigurno." "Mudro reeno", potvrdi Mathon. "Tvoja prva elja je sigurnost. 73

George S. Clason

Misli li da e u rukama supruga tvoje sestre biti istinski zatieno od mogueg gubitka?" "Bojim se da ne, jer on nije sposoban zatititi zlato." Onda ne daj da te ponesu besmisleni osjeaji dunosti pa da povjeri svoje bogatstvo bilo kome. Ako eli pomoi svojim prijateljima i obitelji, pronai druge naine, ali nemoj riskirati gubitak svoga bogatstva. Ne zaboravi da zlato na neoekivane naine bjei od onih koji su ga nesposobni zatititi. Isto je da li neumjereno rasipa svoje bogatstvo ili dopusti drugima da ti ga izgube. to jo osim sigurnosti eli ovom svojem bogatstvu?" "Da zaradi jo vie bogatstva." "Ponovno pria mudro. Ono je stvoreno da zarauje i postane jo vee. Zlato koje je mudro pozajmljeno moe se ak i udvostruiti s onim to zaradi prije nego ovjek poput tebe ostari. Ako riskira njegov gubitak, onda riskira gubitak svega onoga to bi ti ono moglo zaraditi. I zato ne daj da te zavedu fantastini planovi nepromiljenih ljudi koji misle da znaju kako prisiliti tvoje zlato da zarauje neobino velike svote. Takvi planovi su proizvod sanjara koji nemaju iskustva sa sigurnim i pouzdanim zakonima trgovine. Budi oprezan u onome to oekuje da e zaraditi kako bi zadrao i uivao u svom bogatstvu. Posuivati ga traei lihvarske kamate znai prizivati gubitak. Gledaj da se povee s ljudima i pothvatima iji je uspjeh siguran kako bi tvoje bogatstvo moglo slobodno zaraivati pod njihovim strunim vodstvom i pametno zatieno njihovom mudrou i iskustvom. Tako moe izbjei brojne gubitke." Kad mu je Rodan htio zahvaliti na mudrim savjetima ovaj to nije htio uti, rekavi: "Kraljev poklon e te nauiti mudrosti. Ako eli sauvati svojih pedeset zlatnika, mora uistinu biti razborit. Mnoge e te stvari dovesti u kunju. Mnoge e savjete uti. Ponudit e ti brojne prilike za veliki profit. Prie iz moje krinje trebale bi te upozoriti, prije nego ijedan zlatnik napusti tvoju lisnicu, da mora biti siguran da ga moe posuditi. Ako ti moji savjeti budu trebali u budunosti, doi opet. Rado ih dajem. Prije nego ode, proitaj ovo to sam napisao ispod poklopca krinje. Jednako se odnosi i na posuivaa i na zajmodavca:
BOLJE MALO OPREZA NEGO PUNO ALJENJA

74

Zidine Babilona
Stari Banzar, smrknuti ratnik, uvao je strau uz prolaz koji je vodio do vrha starih zidina Babilona. Visoko gore, hrabri su se borci borili da zadre vlast nad zidinama. O njima je ovisila budunost ovog velikog grada i stotina tisua njegovih stanovnika. Preko zidina dopirali su povici neprijateljskih vojnika, vika ljudi, topot konja, zagluujua buka drvenih stupova koji su se zabijali u bronana vrata. U ulici iza vratiju stajali su kopljanici, spremni da brane ulaz u sluaju da vrata popuste. Bilo ih je samo nekoliko. Glavne postrojbe Babilona bile su uz kralja, daleko na istoku, u velikom pohodu protiv Elamita. Budui da se nisu oekivali nikakvi napadi na grad tijekom njihove odsutnosti, obrambene snage bile su malobrojne. Neoekivano, sa sjevera, spustile su se jake postrojbe Asiraca. I sada zidovi moraju izdrati, inae Babilonu prijeti propast. Oko Banzara okupilo se mnotvo prestraenih graana blijedih lica, nestrpljivo iekujui vijesti o borbi. S tihim su strahopotovanjem gledali kolonu ranjenih i mrtvih koje su nosili ili izvodili iz prolaza. Tada je nastupio kljuni dio napada. Nakon to je tri dana kruio oko grada, neprijatelj se iznenada svom snagom obruio na jedan dio grada i na vrata. Branitelji s vrha zidina suprotstavljali su se strijelama, vrelim uljem i kopljem. Tisue neprijateljskih strijelaca je na branitelje sasulo smrtonosnu kiu strijela. Stari Banzar se nalazio na najpogodnijem mjestu za davanje informacija. Bio je najblie borbi i prvi je uo za svaki novi napad pomahnitalih neprijatelja. Jedan stariji trgovac, ije su ruke drhtale, mu se pribliio. "Reci mi, reci mi!" molio ga je. "Reci mi da nee ui. Moji su sinovi uz dobroga kralja. Nitko ne moe zatititi moju staru suprugu. Ukrast 75

George S. Clason

e mi svu robu. Nee mi ostaviti nita od hrane. Mi smo stari, prestari da bi se obranili - prestari da bi bili robovi. Umrijet emo od gladi. Poginut emo. Reci mi da nee ui." "Smiri se, dobri ovjee," odgovori straar. "Zidine Babilona su vrste. Vrati se kui i reci svojoj supruzi da e zidine zatititi i tebe i sve to posjeduje jednako kao to tite bogatstvo kralja. Hodaj uza zid, da te ne pogode strijele!" Nakon to se starac povukao na njegovo je mjesto dola ena s djetetom u naruju. "Zapovjednice, kakve su vijesti s vrha? Recite mi istinu kako bih mogla umiriti svoga mua. On lei teko ranjen s temperaturom, ali ipak i dalje eli svoj oklop i strijele kako bi zatitio mene koja sam trudna. Kae da e osvetnika strast naih neprijatelja biti strahovita ako provale." "Budi mirne due, ti koja si majka i koja e to opet postati; zidine Babilona zatitit e i tebe i tvoju djecu. One su visoke i vrste. Ne uje li povike naih hrabrih branitelja?" "Da, ujem ih, ali takoer ujem i udarce drvenih stupova koji prijete naim vratima." "Vrati se svome muu. Reci mu da su vrata vrsta i da mogu podnijeti drvene stupove. Takoer, da se neprijatelji penju zidinama, ali da ih tamo doekuju strijele. Pazi kuda hoda i brzo proi kraj onih zgrada." Banzar se odmakne sa strane kako bi oslobodio put za teko naoruano pojaanje. Nakon to su protutnjali vojnici sa zveketavim bronanim titovima, jedna ga je djevojica potegnula za pojas. "Reci mi, vojnice, jesmo li mi sigurni?" upitala je. "ujem strane zvukove. Vidim da svi mukarci krvare. Tako me strah. to e se dogoditi s naim obiteljima, mojom mamom, malim bratom i bebom?" Stari smrknuti vojnik zatreptao je oima i izbacio svoju bradu naprijed kada je opazio dijete. "Ne boj se, malena", umirio ju je. "Zidine Babilona zatitit e tebe i tvoju mamu i malog brata i bebu. Zbog sigurnosti takvih kao to si ti dobra ih je kraljica Semiramida izgradila prije vie od stotinu godina. Jo nikada nisu bile probijene. Vrati se i reci svojoj majci i malom bratu da e ih zidine Babilona zatititi i da se ne moraju bojati."

76

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Dan za danom stari je Banzar stajao na svom poloaju i gledao kako se pojaanje reda u prolazu, spremajui se za ustrajnu borbu sve dok ih ranjene ili mrtve ne vrate iz borbe. Oko njega su se sve vie okupljale skupine preplaenih graana koji su tjeskobno iekivali hoe li zidine izdrati. S uzvienim dostojanstvom staroga vojnika sve ih je uvjeravao da e ih zidine Babilona zatititi. Tri tjedna i pet dana napad je trajao bespotednom estinom. Banzarovo lice bilo je sve ozbiljnije i tmurnije kako se prolaz iza njegovih lea prekrivao krvlju brojnih ranjenika. Svakim su se danom tijela ubijenih neprijatelja gomilala u hrpe ispred zidina. Svake su ih noi zakapali. Pete noi etvrtoga tjedna buka izvana se stiala. Prve zrake sunca koje su osvijetlile polja otkrile su velike oblake praine koju su podizale postrojbe koje su se povlaile. Glasan se uzvik uo sa poloaja branitelja. Nije bilo sumnje oko toga to je znaio. Ponovile su ga postrojbe koje su ekale iza zidina. Odjeknuo je meu graanima na ulicama. Pomeo je ulice grada snagom oluje. Ljudi su istrali iz kua. Ulice su bile zakrene ljudima. Strah koji se gomilao tjednima naao je oduka u nesputanom izljevu radosti. S vrha visokog tornja Belovog hrama poletjeli su uzvici pobjede. Prema nebu se vinuo stup plavog dima kako bi pronio poruku nadaleko i nairoko. Zidine Babilona jo su jednom odbile monog i stranog neprijatelja koji je odluio poharati njegovo obilno bogatstvo te okrasti i pokoriti njegove graane.

Babilon je opstao stoljeima zato to je bio u potpunosti zatien. Nije se moglo dopustiti da bude drugaije. Zidine Babilona bile su izvrstan primjer ovjekove potrebe i elje za zatitom. Ta je elja uroena ljudskoj vrsti. Ona je danas jednako jaka kao to je bila i prije, samo to smo danas razvili opsenije i bolje planove za postizanje tog istog cilja. Danas se iza neprobojnih zidina osiguranja, tednih knjiica i pouzdanih ulaganja moemo zatititi od neoekivanih nesrea koje mogu ui na bilo koja vrata i smjestiti se uz bilo ije ognjite. 77

George S. Clason

NE M O E M O SI DOPUSTITI DA BUDEMO BEZ ODGOVARAJUE ZATITE

78

Trgovac devama iz Babilona

to je ovjek gladniji, to mu mozak bolje radi - a postaje i osjetljiviji na mirise hrane. Tarkad, Azurov sin, je svakako mislio tako. Puna dva dana nije ni okusio hranu osim dvije male smokve koje je ukrao iz jednog vrta. Nije ih ni mogao ukrasti vie nakon to je bijesna ena izletjela iz kue i pojurila za njim niz ulicu. Njeno prodorno deranje mu je i dalje odjekivalo u uima dok je prolazio trnicom. Ono mu je pomoglo da obuzda svoje nemirne prste koji su htjeli posegnuti za primamljivim voem koje je virilo iz koara ena na trnici. Nikada prije nije primijetio koliko se hrane dovozi na trnice Babilona i kako dobro ona mirie. Kad je otiao s trnice, doao je do svratita i stao koraati naprijed-nazad ispred gostionice. Moda e tu sresti nekog poznatog, nekog od koga bi mogao posuditi jedan bakreni novi koji bi na licu neljubaznog vlasnika svratita izmamio osmjeh, a skupa s njim i obilnu porciju hrane. Znao je predobro koliko e bez tog bakrenog novia biti nepoeljan. Udubljen u misli, neoekivano se naao licem u lice s ovjekom kojega je najvie elio izbjei: Dabasirom, trgovcem devama. Od svih prijatelja i poznanika od kojih je posudio male svote, kraj Dabasira se osjeao najnelagodnije zbog svojih neispunjenih obeanja o brzom povratku novca. Dabasirovo je lice zasjalo kad ga je ugledao. "Ha! Pa to je Tarkad, upravo onaj kojeg sam traio kako bi mi mogao vratiti dva bakrena novia koje sam mu posudio prije mjesec dana i srebrni novi koji sam mu posudio prije toga. Dobro da smo se sreli. Danas mi ba trebaju ti novii. Sto kae, deko? Da te ujem?" Tarkad je neto promucao, a lice mu se zacrvenilo. Nije imao nita to bi ga ohrabrilo da se suprotstavi Dabasiru koji nije znao okoliati. "ao mi je, veoma mi je ao," promrmljao je tiho, "ali 79

George S. Clason

danas nemam ni bakrenih ni srebrnih novia kojima bih ti mogao otplatiti dug." "Onda ih nabavi," uporno e Dabasir. "Zacijelo moe nabaviti nekoliko bakrenih i jedan srebrni novi kojima bi vratio ono to ti je tako velikoduno dao stari prijatelj tvoga oca koji ti je pomogao kada ti je bilo potrebno?" "Ne mogu ti otplatiti zato to me progoni loa srea." "Loa srea! Ti krivi bogove za svoje slabosti. Loa srea prati svakog ovjeka koji vie misli na to kako e posuditi nego vratiti posueno. Doi sa mnom, deko, dok budem jeo. Gladan sam i elim ti ispriati jednu priu." Tarkadu se nije dopadala Dabasirova surova iskrenost, ali je barem dobio poziv da ue u gostionicu, za ime je toliko eznuo. Dabasir ga je odveo do udaljenog kuta prostorije gdje su sjeli na male sagove. Kada se Kauskor, vlasnik, pojavio sa smijekom na licu, Dabasir mu se obrati sa svojom uobiajenom neposrednou: "Debeli pustinjski gmaze, donesi mi jednu kozju nogu, smeu i jako sonu, kruh i svakakvog povra jer sam gladan i elim puno hrane. Ne zaboravi na mog prijatelja ovdje. Njemu donesi bokal vode. Neka bude hladna, jer danas je vru dan." Tarkadovo je srce potonulo. Mora li sjediti tu i piti vodu gledajui kako ovaj ovjek prodire cijelu kozju nogu? Nije rekao nita. Nije znao to rei. Dabasir, meutim, nije znao za utnju. Smijeei se i prijateljski maui ostalim gostima, koji su ga svi poznavali, nastavi s priom. "uo sam od jednog putnika koji se upravo vratio iz Urfe o jednom bogatom ovjeku koji ima komad kamena koji je tako tanak da se moe gledati kroz njega. Stavio ga je na prozor svoje kue kako bi otjerao kiu. Dopustio je putniku da pogleda kroz njega, a kad je ovaj to uinio, cijeli mu je vanjski svijet izgledao neobino i nestvarno. to kae na to, Tarkade? Misli li ti da jednom ovjeku cijeli svijet moe izgledati drugaije boje nego to jest?" "Mogue," odgovori mladi, kojega je puno vie zanimao komad mesa ispred Dabasira.

80

Najbogatiji ovjek u Babilonu

"Pa, ja znam da je tako jer sam i ja osobno svijet vidio u drugaijoj boji od one koju zaista ima, a pria koju u ti ispriati govori o tome kako sam ga uspio doivjeti u njegovoj pravoj boji." "Dabasir e ispriati priu," apnuo je ovjek za susjednim stolom ovjeku koji je bio do njega, te primaknuo svoj sag blie. Ostali gosti su prinijeli svoju hranu i okupili se u polukrug. Tarkad je sluao njihovo glasno vakanje. On je jedini bio bez hrane. Dabasir ga nije ponudio niti malim komadiem tvrdoga kruha koji je pao s pladnja na pod. "Pria koju u ispriati," zapoeo je Dabasir zaustavivi se na trenutak kako bi otkinuo komad mesa, "govori o mojim mladim danima i o tome kako sam postao trgovac devama. Je li netko od vas znao da sam ja bio rob u Siriji?" Meu okupljenima se ulo zaueno mrmljanje koje je Dabasir zadovoljno primijetio. Kad sam bio mladi, nastavi Dabasir nakon jo jednog slasnog zalogaja kozje noge, "izuio sam zanat svoga oca, sedlara. Radio sam s njim u njegovoj radionici i oenio se. Budui da sam bio mlad i neiskusan, zaraivao sam malo, dovoljno da na skroman nain uzdravam svoju krasnu suprugu. udio sam za lijepim stvarima koje si nisam mogao priutiti i za finim haljama. Vlasnici duana dopustili su mi da kupljenu robu platim s odgodom. Budui da sam bio mlad i neiskusan nisam znao da onaj koji troi vie nego to zarauje sije vjetrove uitka iz kojih e zasigurno eti vihore muka i ponienja. Ugaao sam svojim hirovima kupujui finu odjeu i skupe stvari za moju dobru suprugu i za nau kuu. Plaao sam kako sam znao i neko je vrijeme sve ilo dobro. Ali s vremenom sam otkrio da ne mogu svoju plau koristiti i za ivot i za plaanje dugova. Vjerovnici su me poeli proganjati da platim svoje neumjerene trokove, a ivot mi je postao jadan. Posuivao sam od svojih prijatelja, ali ni njima nisam mogao vratiti. Stvari su ile od loega na gore. Moja se supruga vratila svom ocu, a ja sam odluio napustiti Babilon i potraiti neki drugi grad gdje mladi ovjek ima vee anse. Dvije sam godine ivio nemirnim i neuspjenim ivotom radei za trgovce u karavanama. Upao sam u drutvo

81

George S. Clason

lukavih pljakaa koji su putovali pustinjom u potrazi za nenaoruanim karavanama i pljakao s njima. Takva cijela nisu bila dostojna sina moga oca, ali ja sam na svijet gledao kroz obojani kamen i nisam shvaao koliko sam nisko pao. Imali smo uspjeha na svom prvom putovanju zaplijenivi bogatu koliinu zlata, srebra i vrijedne robe. Taj smo plijen zatim odvezli u Dinir i spiskali. Drugi put nismo imali toliko sree. Netom nakon to smo zavrili sa svojom zapljenom, napali su nas kopljanici jednog domaeg poglavice kojemu su karavane plaale zatitu. Nai su dvojica voe bili ubijeni, a mi ostali odvedeni smo u Damask gdje su nam skinuli odjeu i prodali nas kao robove. Kupio me je jedan sirijski pustinjski poglavica za dva srebrna novia. Sa svojom oianom glavom i niim osim komada tkanine oko bokova, nisam se mnogo razlikovao od ostalih robova. Budui da sam bio lakoumni mladi, sve sam to gledao kao jednu pustolovinu, sve dok me moj gospodar nije odveo pred svoje etiri supruge i rekao im da me mogu imati kao eunuha. Tada sam, uistinu, shvatio beznadnost svog poloaja. Ti pustinjsku ljudi su bili nagli i ratoborni. Bio sam podvrgnut njihovoj volji bez oruja ili mogunosti bijega. Stajao sam preplaen dok su me te ene promatrale. Pitao sam se mogu li oekivati saaljenje od njih. Sira, prva supruga, bila je starija od ostalih. Promatrala me je tupog izraza lica. Okrenuo sam se od nje s malom utjehom. Slijedea je bila ohola ljepotica koja me je gledala ravnoduno kao da sam bio crv iz zemlje. Dvije mlae su se smijuljile kao da je sve to bila uzbudljiva ala. inilo se da stoljeima stojim ekajui na presudu. inilo se da je svaka od njih htjela da druge donesu odluku. Napokon je progovorila Sira hladnim glasom. 'Eunuha imamo mnogo, ali onih koji se znaju brinuti za deve je malo i poprilino su bezvrijedni. Ve bih danas otila posjetiti svoju majku koja je bolesna i ima temperaturu, a nemamo ni jednog roba kojem bih se usudila povjeriti svoju devu. Pitaj ovog roba da li zna voditi devu.' Na to me moj gospodar priupitao: 'to ti zna o devama?' Pokuavajui sakriti svoju nestrpljivost, odgovorio sam mu:

82

Najbogatiji ovjek u Babilonu

'Mogu ih natjerati da sjednu, mogu ih natovariti, mogu ih voditi na duga putovanja bez da ih sveem. Ako je potrebno, mogu popraviti i njihove orme.' 'Ovaj je rob dovoljno rekao,' primijetio je moj gospodar. 'Ako ti tako eli, Sira, moe uzeti ovog ovjeka da se brine za tvoju devu.' I tako sam stavljen na raspolaganje Siri, a toga sam dana poveo njenu devu na dugi put do njene bolesne majke. Iskoristio sam priliku da joj zahvalim na njenom zauzimanju za mene i da joj kaem da nisam rob roenjem, ve da sam sin slobodnoga ovjeka, cijenjenog sedlara iz Babilona. Takoer sam joj ispriao i dobar dio svoje ivotne prie. Njeni su me komentari zbunili i kasnije sam mnogo razmiljao o onome to mi je rekla. 'Kako se moe smatrati slobodnim ovjekom kada te tu dovela tvoja slabost? Ako ovjek u sebi ima duu roba, nee li onda on to i postati bez obzira na to to je po svom roenju? Ako ovjek u sebi ima duu slobodnog ovjeka, nee li on postati cijenjen i astan u svom gradu unato svojoj nevolji?' Vie od godinu dana sam bio rob i ivio s robovima, ali nisam se mogao uklopiti meu njih. Jednoga me je dana Sira upitala: 'Dok se za vrijeme odmora ostali robovi drue i uivaju u meusobnom drutvu, zbog ega ti sjedi sam u svom atoru?' Na to sam odgovorio: 'Razmiljam o onom to ste mi rekli. Pitam se da li imam duu roba. Ne mogu im se pridruiti, pa onda moram sjediti sam.' 'Ja takoer moram sjediti sama,' povjerila mi je. 'Moj je miraz bio bogat i moj me je gospodar oenio zbog toga. Ali on mene ne eli. Ono za im svaka ena udi je da bude eljena. Zbog toga i zbog injenice da sam neplodna i da nemam ni sina ni ker, ja moram sjediti sama. Da sam mukarac, radije bih umrla nego bila rob, ali obiaji naega plemena od ena ine robove.' 'Kakvo si miljenje stekla o meni do sada?' upitao sam ju iznenada. 'Imam li ja duu ovjeka ili duu roba?' 'Ima li ti elju otplatiti svoje dugove u Babilonu?' uzvrati mi ona protupitanjem. 'Da, imam elju, ali ne vidim naina.'

83

George S. Clason

Ako mirno doputa da godine prolaze i ne trudi se otplatiti dug, tada uistinu ima prezira vrijednu duu roba. ovjek koji ne potuje samoga sebe nije nita drugo nego rob, a nitko ne moe potovati samoga sebe ako poteno ne otplauje svoje dugove.' 'Ali to mogu uiniti kad sam ja samo jedan obian rob u Siriji?' 'Ostani rob u Siriji, slabiu jedan.' 'Ja nisam slabi,' odgovorio sam Ijutito. 'Onda to i dokai.' 'Kako?' 'Ne bori li se tvoj veliki kralj protiv svojih neprijatelja na svaki mogui nain i svim moguim orujem? Tvoji dugovi su tvoji neprijatelji. Oni su te protjerali iz Babilona. Ti si ih napustio i oni su postali prejaki za tebe. Da si im se suprotstavio kao mukarac, mogao si ih pobijediti i biti cijenjen meu svojim sugraanima. Ali ti nisi imao hrabrosti boriti se protiv njih i tvoj je ponos pao tako nisko da si postao rob u Siriji.' Dosta sam razmiljao o njezinim tekim optubama i mnogo sam isprika smislio kako bih dokazao da nisam rob u dui, ali ih nisam dobio priliku izrei. Tri dana kasnije Sirina slukinja me dovela pred svoju gospodaricu. 'Moja je majka opet jako bolesna,' rekla mi je. 'Osedlaj dvije najbolje deve iz stada moga supruga. Spremi vodu i torbe za dugi put. Slukinja e ti dati hranu u kuhinjskom atoru.' Spremio sam deve udei se koliinama koje je slukinja spremila, jer do majke je trebalo putovati manje od jednog dana. Slukinja je jahala na jednoj devi, a ja sam vodio devu moje gospodarice. Kada smo stigli do kue njezine majke tek se bio spustio mrak. Sira je otpustila slukinju i upitala me: 'Dabasire, ima li ti duu slobodnoga ovjeka ili duu roba?' 'Duu slobodnoga ovjeka,' rekao sam odluno. 'Sada je tvoja prilika da to i dokae. Tvoj je gospodar mnogo popio, a njegovi su poglavice omamljeni. Uzmi zato ove deve i bjei. U ovoj se torbi nalazi odjea tvoga gospodara kojom se moe zamaskirati. Ja u rei da si ukrao deve i pobjegao dok sam ja bila uz moju bolesnu majku.' 'Vi imate duu kraljice,' rekao sam joj. 'Volio bih da vas

84

Najbogatiji ovjek u Babilonu

mogu usreiti.' 'Srea,' odgovori ona, 'ne eka odbjeglu suprugu koja ju trai u dalekim zemljama meu stranim ljudima. Idi svojim putem i neka te tite bogovi pustinje jer put je dug. Nije me vie trebalo nagovarati, toplo sam joj se zahvalio i nestao u noi. Nisam poznavao ovu stranu zemlju i imao sam samo nejasnu predodbu o pravcu koji je vodio u Babilon, ali hrabro sam produio kroz pustinju prema brdima. Jednu sam devu jahao, a drugu vodio za sobom. Putovao sam cijelu no i cijeli idui dan, tjeran spoznajom o stranoj sudbini koja eka svakog roba kojega zateknu u bijegu s ukradenom robom gospodara. Kasno tog popodneva stigao sam u neuglednu zemlju praznu poput pustinje. Otro kamenje zabadalo se u stopala mojih odanih deva i one su uskoro koraale polako. Nisam sreo ni jednog ovjeka i bilo mi je potpuno jasno zato ljudi izbjegavaju tu neprijateljsku zemlju. Od tada je put bio takav da malo ivih ljudi moe priati o njemu. Dan za danom sam se teko probijao. Hrane i vode je ponestajalo. Sunce je nemilosrdno peklo. Pri kraju devetoga dana, skliznuo sam sa svoga sedla s osjeajem da sam preslab da bih se popeo natrag i da u zacijelo umrijeti, naputen u ovoj dalekoj zemlji. Ispruio sam se na tlo i zaspao, ne budei se sve do prvih zraka sunca. Ustao sam i pogledao oko sebe. U jutarnjem se zraku osjeala svjeina. Moje su klonule deve leale nedaleko mene. Oko mene se prostirala pusto neravne zemlje prekrivene kamenjem, pijeskom i bodljama, bez traga vode i hrane za ovjeka ili devu. Je li mogue da u u ovoj mirnoj tiini doekati svoj kraj? Moj je mozak bio bistriji no ikad prije. Moje se tijelo inilo beskorisnim. Moje ispucale i krvave usne, moj suhi i nateeni jezik, moj prazni eludac, vie nisu osjeali velike agonije jueranjeg dana. Pogledao sam preko u neprivlanu daljinu i jo sam si jednom postavio pitanje: 'Imam li ja duu roba ili duu slobodnog ovjeka?' Tada sam jasno shvatio, ako imam duu roba, onda bih trebao odustati, ostati leati u pustinji i umrijeti, to je primjeren kraj za odbjeglog roba.

85

George S. Clason

Ali ako imam duu slobodnog ovjeka, to bih onda trebao uiniti? Svakako bih se trebao prisiliti na put u Babilon, vratiti dug ljudima koji su mi vjerovali, donijeti sreu mojoj eni koja me je istinski voljela i donijeti mir i zadovoljstvo mojim roditeljima. 'Tvoji dugovi su tvoji neprijatelji koji su te protjerali iz Babilona,' rekla je Sira. Uistinu je bilo tako. Zato se nisam borio kao mukarac? Zato sam dopustio da se moja supruga vrati svom ocu? Tada se dogodila jedna neobina stvar. Cijeli je svijet promijenio boju kao da sam ga do tad gledao kroz obojani kamen koji mi je iznenada maknut. Napokon sam vidio istinske vrijednosti u ivotu. Umrijeti u pustinji! Ne ja! S novim sam razumijevanjem vidio stvari koje moram uiniti. Najprije u se vratiti u Babilon i suoiti se sa svakim ovjekom kojem dugujem neotplaeni dug. Trebao bih svima rei da sam se nakon godina lutanja i nesrea vratio otplatiti svoje dugove onoliko brzo koliko mi to bogovi dopuste. Zatim bih trebao izgraditi kuu za svoju suprugu i postati graanin kakvim e se moji roditelji ponositi. Moji su dugovi moji neprijatelji, ali ljudi kojima sam bio duan su moji prijatelji zato to su imali povjerenja u mene i vjerovali su mi. Nesigurno sam ustao. to je znaila glad? to je znaila e? To su bile samo male nezgode na putu za Babilon. U meni je izronila dua slobodnoga ovjeka koji eli pobijediti svoje neprijatelje i nagraditi svoje prijatelje. Ta me je velika odluka ispunila sreom. Staklene oi mojih deva zasjale su nakon to je moj promukao glas dobio novu boju. Velikim su naporom, nakon nekoliko pokuaja, uspjele stati na noge. Teko i ustrajno su se probijale prema sjeveru, a neto je u meni govorilo da emo pronai Babilon. Pronali smo vodu. Doli smo u plodniju zemlju gdje je bilo trave i voa. Pronali smo cestu za Babilon zato to dua slobodnog ovjeka gleda na ivot kao na niz problema koje treba rijeiti i koje zatim i rijei, dok dua roba zapomae: 'to mogu napraviti kad sam ja samo jedan obini rob?'

"to je, pak, s tobom, Tarkade? Da li tvoj prazni eludac ini tvoj mozak bistrim? Jesi li spreman krenuti putem koji e te ponovno

86

Najbogatiji ovjek u Babilonu

dovesti do samopotovanja? Vidi li svijet u njegovoj pravoj boji? Ima li ti elju poteno otplatiti svoje dugove, bez obzira na to koliko ih je puno i opet postati potovani graanin Babilona?" Oi mladia su se ovlaile. Odluno je ustao. "Ti si mi otkrio jednu istinu; ve sad osjeam kako dua slobodnog ovjeka izranja u meni." "Ali od ega si ivio po svom povratku?" upita Dabasira jedan zainteresirani sluatelj. "Gdje postoji vrsta odluka, postoji i nain," odgovori Dabasir. "Ja sam tada imao vrstu odluku pa sam stoga odluio pronai i nain. Najprije sam posjetio svakog ovjeka kojem sam bio duan i molio za njegovo strpljenje dok ne zaradim novac kojim u otplatiti dug. Veina njih me je doekala ljubazno. Nekolicina me je otjerala, ali ostali su mi odluili pomoi; jedan mi je doista ponudio upravo onu pomo koja mi je trebala. Bio je to Maton, zajmodavac. uvi da sam se u Siriji brinuo za deve, poslao me starom Nebaturu, trgovcu devama, kojemu je na dobri kralj upravo bio povjerio da kupi nekoliko stada zdravih deva za njegov veliki pohod. S njim sam svoje znanje o devama na odlian nain iskoristio. Postupno sam otplatio svaki bakreni novi i svaki srebrni novi. Onda sam napokon mogao uzdii svoju glavu i osjetiti da sam cijenjen ovjek meu ljudima." Dabasir se ponovno posvetio svojem jelu. "Kauskore, puu jedan," ree glasno kako bi ga uli i u kuhinji, "hrana je hladna. Donesi mi jo svjee peenog mesa s rotilja. Donesi takoer i jednu veliku porciju za Tarkada, sina mog starog prijatelja, koji je gladan i koji e jesti sa mnom." Tako je zavrio priu Dabasir, trgovac devama iz starog Babilona. On je pronaao svoju vlastitu duu onda kada je shvatio jednu veliku istinu, istinu koju su znali i koristili mudri ljudi puno prije njegovog vremena. Ona je ljude svih godina izbavila iz nevolja i dovela do uspjeha i bit e tako i dalje s onima koji su dovoljno mudri da shvate njenu maginu mo. Moe ju upotrijebiti svaki ovjek koji proita ovu reenicu: GDJE POSTOJI VRSTA ODLUKA, POSTOJI I NAIN

87

88

Glinene ploe iz Babilona

KOLED ST. SWITHIN'S Sveuilite u Nottinghamu Newark-on-Trent Nottingham

21. listopada, 1934 Profesor Franklin Caldwell, Centar Britanske znanstvene ekspedicije, Al-Hillah, Mezopotamija Potovani profesore! Pet glinenih ploa iz vaeg zadnjeg iskapanja po ruevinama Babilona stiglo je istim brodom kao i vae pismo. Bio sam beskrajno fasciniran i proveo sam mnogo ugodnih sati prevodei njihove natpise. Trebao sam odgovoriti na vae pismo odmah, ali odgaao sam s tim dok nisam zavrio s prijevodom koji vam aljem u pismu. Ploe su stigle neoteene, zahvaljujui vaoj paljivoj zatiti i odlinom pakiranju. Bit ete jednako kao i mi u laboratoriju oduevljeni priama koje donose. ovjek bi rekao da dokumenti iz daleke prolosti govore o romantinim priama i pustolovinama. Ali kada umjesto toga otkrijete da se bave problemom ovjeka koji se zove Dabasir i koji ne moe otplatiti svoje dugove, shvatite da se u pet tisua godina neke stvari i nisu promijenile onoliko koliko bi ovjek mogao oekivati. Znate, malo je udno, ali imam osjeaj da me ti stari natpisi malo "zafrkavaju", kako to kau moji studenti. Budui da

89

George S. Clason

sam sveuilini profesor, smatra se da sam razumno ljudsko bie koje posjeduje praktino poznavanje velikog broja tema. Ipak, iz prainom prekrivenih ruevina Babilona izlazi taj starac koji mi govori kako da otplatim svoje dugove na nain za koji nikada prije nisam uo, te kako da istovremeno steknem zlato koje e zveckati u mojoj lisnici. Privlana ideja, moram priznati, a i zanimljivo bi bilo provjeriti da li danas funkcionira jednako kao i u starom Babilonu. Gospoa Shrewsbury i ja planiramo testirati taj plan na naim financijama kojima bi dobro dolo poboljanje. elim vam puno sree u vaem hvale vrijednom pothvatu i s nestrpljenjem iekujem nau iduu suradnju. Srdaan pozdrav! Alfred H. Shrewsbury, Odsjek za arheologiju.

Prva ploa Sada kada mjesec postaje pun, ja, Dabasir, koji sam se nedavno vratio iz zarobljenitva u Siriji, s vrstom nakanom da platim svoje mnogobrojne dugove i postanem imuan i potovan ovjek u svom rodnom gradu Babilonu, urezujem na ovu plou trajno sjeanje na moje poslove, kako bi me ono vodilo i pomagalo u ostvarenju mojih plemenitih elja. Pod mudrim vodstvom svog dobrog prijatelja Mathona, zajmodavca, odluan sam slijediti precizan plan za kojega on kae da e svakog potenog ovjeka izbaviti iz duga i dovesti do novca i samopotovanja. Ovaj plan ukljuuje tri cilja koji su moja nada i elja. Prvo, plan treba osigurati moje budue bogatstvo. Stoga u jednu desetinu svega to zaradim izdvojiti sa strane kao neto to pripada samo meni. Jer Mathon je govorio mudro kad je rekao: "Onaj ovjek koji u svojoj lisnici nosi zlato i srebro koje ne treba potroiti je dobar prema svojoj obitelji i odan svom kralju.

90

Najbogatiji ovjek u Babilonu

ovjek koji u svojoj lisnici ima samo nekoliko bakrenih novia je ravnoduan prema svojoj obitelji i ravnoduan prema svom kralju. A ovjek koji nema nita u svojoj lisnici je lo prema svojoj obitelji i neodan prema svom kralju, jer njegovo je srce ogoreno. Stoga ovjek koji eli biti uspjean mora imati novie koji e zveckati u njegovoj lisnici, jer onda u srcu nosi ljubav za svoju obitelj i odanost svom kralju." Drugo, plan se brine za to da budem u mogunosti hraniti i odijevati moju dobru enu koja mi se odano vratila iz kue svoga oca. Jer Mathon je rekao da briga za vjernu enu daje samopotovanje srcu mukarca te snagu i odlunost njegovim namjerama. I zato e sedam desetina svega to zaradim biti upotrijebljeno za kuu, odjeu, hranu i neke dodatne trokove kako nam ivot ne bi bio lien uitaka i zabave. On nam takoer nalae da budemo veoma paljivi da u te svrhe ne potroimo vie od sedam desetina onoga to zaradim. U tome lei uspjeh plana. Moram ivjeti tako i nikada ne smijem potroiti ni kupiti vie nego to tim iznosom mogu platiti.

Druga ploa Tree, plan predvia da e od moje zarade biti otplaeni moji dugovi. Stoga svaki put kad je mjesec pun, dvije desetine svega to sam zaradio poteno u i pravedno podijeliti onima koji su imali povjerenja u mene i kojima sam duan. Na taj e nain u dogledno vrijeme sav moj dug zasigurno biti otplaen. Stoga ovdje urezujem ime svakog ovjeka kojemu sam duan i toan iznos moga duga. Fahru, tkalac, 2 srebrna novia, 6 bakrenih novia. Sinjar, izraiva kaua, 1 srebrni novi. Ahmar, moj prijatelj, 3 srebrna novia, 1 bakreni novi.

91

George S. Clason

Zankar, moj prijatelj, 4 srebrna novia, 7 bakrenih novia. Askamir, moj prijatelj, 1 srebrni novi, 3 bakrena novia. Harinsir, draguljar, 6 srebrnih novia, 2 bakrena novia. Diarbeker, prijatelj mog oca, 4 srebrna novia, 1 bakreni novi. Alkahad, vlasnik kue, 14 srebrnih novia. Mathon, zajmodavac, 9 srebrnih novia. Birejik, farmer, 1 srebrni novi, 7 bakrenih novia.

(Tekst se ovdje prekida. Ne moe se deifrirati.)

Trea ploa Ovim vjerovnicima ja dugujem sve skupa stotinu i devetnaest srebrnih novia i stotinu etrdeset i jedan bakreni novi. Budui da sam dugovao te svote, a nisam naao naina kako da ih otplatim, u svojoj sam gluposti dopustio mojoj eni da se vrati svom ocu i napustio sam rodni grad traei brzo bogatstvo na nekom drugom mjestu, ali naao sam samo nesreu i ponienje ropstva. Sada kada mi je Mathon pokazao kako mogu otplaivati svoj dug u malim iznosima od moje zarade, shvaam kolika je bila moja glupost kada sam pobjegao od posljedica svoje rastronosti. Zato sam posjetio svoje vjerovnike i objasnio im da nemam sredstava kojima bih otplatio svoj dug osim svoje sposobnosti da zaradim, te da namjeravam dvije desetine svega to zaradim pravedno i poteno upotrijebiti za otplatu mojih dugova. To je najvie to mogu plaati. Stoga, ako budu strpljivi, s vremenom e moja dugovanja u potpunosti biti plaena. Ahmar, kojega sam smatrao svojim najboljim prijateljem, ogoreno me je izgrdio i napustio sam ga ponien. Bijerik, farmer, molio me je da najprije njemu platim zato to mu je hitno bila potrebna pomo. Alkahad, vlasnik kue, bio je uistinu neljubazan i uporno je ponavljao da u imati problema ako mu u najkraem roku u potpunosti ne otplatim svoj dug.

92

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Svi ostali su spremno prihvatili moj prijedlog. Stoga sam vie nego ikad spreman do kraja provesti svoju odluku, jer sam uvjeren da je ovjeku lake platiti svoje dugove nego ih izbjegavati, lako ne mogu izai u susret potrebama i zahtjevima nekolicine svojih vjerovnika, svima u se pravedno oduiti. etvrta ploa Ponovno je mjesec pun. Radio sam naporno rastereenog uma. Moja dobra ena podrala je moje namjere da platim svojim vjerovnicima. Zbog nae mudre odluke, tijekom prolog mjeseca sam, kupujui za Nebatura zdrave deve dobrih nogu, zaradio iznos od devetnaest srebrnih novia. Njih sam podijelio kako je bilo planirano. Jednu desetinu sam izdvojio sa strane kao svoju, sedam desetina sam podijelio sa svojom dobrom enom kako bi njima platili svoje ivotne trokove. Dvije desetine sam u bakrenim noviima podijelio svojim vjerovnicima najpravednije to sam mogao. Ahmara nisam vidio, ali sam ostavio novie njegovoj supruzi. Birejik je bio tako sretan da mi je zamalo poljubio ruku. Stari Alkahad je jedini gunao da bih trebao otplaivati bre. Svi su mi ostali zahvalili i pohvalili moj trud. Tako je na kraju mjeseca moj dug bio umanjen za gotovo etiri srebrna novia, a posjedujem i skoro dva srebrna novia sa strane, na koje nitko nema pravo. Srce mi jako dugo vremena nije bilo tako lako. Opet je pun mjesec. Radio sam mukotrpno, ali sa slabim uspjehom. Kupio sam samo nekoliko deva. Zaradio sam svega jedanaest srebrnih novia. Bez obzira na to, moja dobra ena i ja smo se drali plana, iako nismo mogli kupiti novu odjeu i jeli smo samo povre. Ponovno sam za nas izdvojio jednu desetinu od jedanaest novia, dok smo mi ivjeli od sedam desetina. Iznenadio sam se kad je Ahmar pohvalio moju svotu iako je bila mala. Isto tako i Birejik. Ostali su, kao i prije, bili zadovoljni.

93

George S. Clason

Ponovno sjaji pun mjesec i veoma sam radostan. Naiao sam na lijepo stado deva i kupio ih mnogo zdravih, pa je zato moj prihod iznosio etrdeset i dva srebrna novia. Ovaj smo mjesec moja ena i ja kupili toliko potrebne sandale i odjeu. Takoer smo se i dobro najeli mesa. Vie od osam srebrnih novia smo platili naim vjerovnicima. ak se ni Alkahad nije pobunio. Odlian je ovo plan jer nas vadi iz duga i daje nam bogatsvo koje je samo nae. Tri puta je mjesec bio pun otkad sam zadnji put pisao na ovoj ploi. Svaki put sam si platio jednu desetinu od svega to sam zaradio. Svaki put smo moja dobra ena i ja ivjeli od sedam desetina iako je ponekad to bilo teko. Svaki sam put platio svojim vjerovnicima dvije desetine. U svojoj lisnici sada imam dvadeset i jedan srebrni novi koji pripada meni. Zbog njih hodam uspravno i ponosno meu svojim prijateljima. Moja se ena dobro brine za na dom i lijepo je odjevena. Sretni smo zajedno. Ovaj je plan neizrecivo dobar. Nije li od biveg roba stvorio asnog ovjeka? Peta ploa Opet je pun mjesec i sjeam se da ve dugo nisam pisao na glini. Dvanaest je mjeseci zapravo dolo i prolo. Ali danas neu zanemariti svoj zapis zato to sam na dananji dan otplatio posljednji od mojih dugova. Na dananji dan moja dobra ena i ja sa zahvalnou slavimo ostvarenje naeg cilja. Tijekom mog zadnjeg posjeta vjerovnicima dogodile su se neke stvari koje u dugo pamtiti. Ahmad je preklinjao moj oprost za svoje neljubazne rijei i rekao je da sam ja jedan od onih koje najvie eli za prijatelja. Stari Alkahad i nije toliko lo nakon svega. Rekao mi je: "Jednom si bio komad mekane gline kojeg je mogla gnjeiti i oblikovati svaka ruka koja ga je takla, ali sada si komad bronce koji se moe nositi i s otricom noa. Ako ti bilo kad zatreba srebra ili zlata, obrati se meni."

94

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Nije on jedini koji mi je iskazao potovanje. Mnogi drugi priaju s potovanjem o meni. Moja me dobra ena gleda sa sjajem u oima to mene ini samopouzdanim mukarcem. Ipak, za moj je uspjeh zasluan plan. On mi je omoguio da platim sve svoje dugove i da u mojoj lisnici zvecka i zlato i srebro. Preporuujem ga svima koji ele napredovati. Jer ako je jednom bivem robu omoguio da otplati svoje dugove i nosi zlato u svojoj lisnici, nee li onda pomoi i svakom drugom ovjeku da stekne svoju neovisnost? A ja jo nisam zavrio s njim, jer uvjeren sam da e me, ako ga i dalje budem slijedio, uiniti bogatim.

KOLED ST. SWITHIN'S Sveuilite u Nottinghamu Newark-on-Trent Nottingham 7. studenog, 1936 Profesor Franklin Caldwell, Centar Britanske znanstvene ekspedicije, Al-Hillah, Mezopotamija

Potovani profesore! Ako ste u svojim daljnjim iskapanjima meu ruevinama Babilona sreli duh starog trgovca devama koji se zove Dabasir, uinite mi uslugu. Recite mu da je svojim zapisima na glinenim ploama stekao doivotnu zahvalnost nekolicine ljudi s koleda ovdje u Engleskoj. Vjerujem da se sjeate mojeg pisma od prije godinu dana gdje sam vam rekao da gospoa Shrewsbury i ja planiramo

95

George S. Clason

testirati njegov plan o tome kako se izvui iz dugova i u isto vrijeme stei zlato koje e zveckati u naim lisnicama. Vjerojatno ste naslutili, iako smo to pokuali sakriti od naih prijatelja, da smo bili u gadnom kripcu. Godinama smo ivjeli u ponienju zbog mnotva naih starih dugova te veoma zabrinuti u strahu da netko od trgovaca ne pokrene skandal zbog kojega bi me izbacili s fakulteta. Plaali smo i plaali - svaki novi koji smo mukom uspjeli odvojiti od naih primanja - ali to je jedva bilo dovoljno i za osnovne trokove. Osim toga, bili smo prisiljeni kupovati tamo gdje bi nam dali na kredit, bez obzira na vie cijene. To se razvilo u jedan od onih opasnih krugova u kojima se stvari samo pogoravaju umjesto da se poboljavaju. Nai su napori postajali beznadni. Nismo se mogli preseliti u jeftiniji stan zato to smo ve bili duni kuevlasniku. inilo se da ne postoji nita to bi mogli napraviti da popravimo svoj poloaj. Ali onda se pojavio va poznanik, stan trgovac devama iz Babilona, s planom koji je sadravao upravo ono to smo htjeli uiniti. On nas je istinski ponukao da slijedimo njegov sustav. Napravili smo popis svih naih dugova kojeg sam ja zatim pokazao svima kojima smo bili duni. Objasnio sam im da im jednostavno ne mogu otplatiti dug s obzirom na to kako stvari stoje. Oni su to lijepo mogli vidjeti iz brojeva. Tada sam im objasnio da je jedini nain na koji mogu u cijelosti otplatiti dug da svakog mjeseca sa strane izdvajam dvadeset posto moje plae koji bi se onda razmjerno dijelili, ime bi im u potpunosti vratio dug za malo vie od dvije godine. Svi su bili poprilino ljubazni. ovjek kod kojeg kupujemo povre, mudri starac, odlino je to prokomentirao: "Ako platite sve to kupite, a zatim platite dio onoga to dugujete, to je bolje od onoga to ste radili do sada, jer u tri godine niste platili ni jedan raun." Napokon sam ih sve privolio na dogovor koji ih je obvezivao da nam nee dodijavati dokle god dvadeset posto naeg prihoda bude redovito odlazilo njima. Zatim smo poeli smiljati kako emo ivjeti od sedamdeset posto. Bili smo odluni u namjeri da emo dopustiti da onaj viak od deset

96

Najbogatiji ovjek u Babilonu

posto zvecka u naoj lisnici. Pomisao na srebro, a pogotovo zlato je bila veoma privlana. To je bilo poput avanture koja vodi u promjenu. Uivali smo troei na taj nain i ugodno ivei od preostalih sedamdeset posto. Poeli smo sa stanarinom i uspjeli smo dobiti veliki popust. Zatim smo razmotrili svoje omiljene vrste aja i sline stvari i bili smo ugodno iznenaeni kad smo otkrili koliko esto moemo bolje vrste kupiti po nioj cijeni. To je preduga pria za jedno pismo ali, sve u svemu, nije se pokazalo tekim. S veseljem smo uspjeli u tome. Bilo je veliko olakanje voditi poslove na taj nain i ne biti progonjen starim dugovima. Svakako vam moram rei o onih deset posto koji su trebali zveckati u naim lisnicama. Pa, neko su vrijeme doista i zveckali. Nemojte se sada prerano nasmijati. Vidite, to je najbolji dio. Zaista je zabavno skupljati novac kojega ne namjeravate potroiti. Vei je uitak skupljati takav viak nego ga troiti. Nakon to smo se do mile volje nasluali zveckanja, otkrili smo unosniji nain kako da ga iskoristimo. Uli smo u investiciju u koju smo svaki mjesec mogli ulagati tih deset posto. To se pokazalo kao najbolji dio naeg pothvata. To je prva stvar koju platimo kada dobijem plau. Veoma je ugodan osjeaj sigurnosti koji lei u spoznaji da na uloeni novac raste ujednaenom brzinom. Kada moja profesorska karijera zavri, imat emo jednu pristojnu svotu, dovoljno veliku da od nje ivimo do kraja ivota. Sve to od moje plae. Teko za povjerovati, a ipak posve istinito. Svi se nai dugovi postupno otplauju, a istodobno se na uloeni novac poveava. Osim toga, financijski nam je puno bolje nego to je to bilo prije. Tko bi rekao da postoji toliko razlike u rezultatima ovisno o tome da li slijedite financijski plan ili samo troite. Pri kraju idue godine, kada svi nai stari rauni budu otplaeni, imat emo vie novca za nae ulaganje i jo neto za putovanja. Odluni smo da nikada vie neemo dopustiti da nai trokovi premae sedamdeset posto nae zarade.

97

George S. Clason

Sada moete razumjeti zato bi eljeli prenijeti svoje zahvale starom prijatelju iji nas je plan spasio od "pakla na zemlji". On je znao. On je sve to proao. elio je da i drugi ljudi izvuku pouku iz njegovog loeg iskustva. Zato je i proveo duge teke sate urezujui svoju poruku na glinu. On je imao pravu poruku za svoje supatnike, poruku koja je toliko vana da je nakon pet tisua godina iznikla iz ruevina Babilona, podjednako istinita i podjednako snana kao i onog dana kada je zakopana. Srdaan pozdrav, Alfred H. Shrewsbury, Odsjek za arheologiju

98

Najsretniji ovjek u Babilonu

Na elu karavane ponosno je stajao Sharru Nada, trgovaki magnat iz Babilona. Volio je fine tkanine pa je nosio raskone i pristale halje. Volio je lijepe ivotinje te je oputeno sjedio na svom ivahnom arapskom pastuhu. Na prvi bi pogled ovjek teko mogao uoiti njegove pozne godine. Ali nitko nikada ne bi posumnjao da ga neto iznutra mui. Put iz Damaska je dugaak, a opasnosti u pustinji brojne. Za njih nije mnogo mario. Arapska su plemena nasilna i nastoje opljakati bogate karavane. Njih se nije bojao zato to su mu njegove jake konjike snage pruale sigurnu zatitu. Uzrok njegove zabrinutosti bio je mladi pored njega, kojega je dovodio iz Damaska. To je bio Hadan Gula, unuk njegovog nekadanjeg partnera Arada Gule, prema kojem je osjeao duboku zahvalnost za koju mu se nikada nee moi oduiti. On bi volio uiniti neto za njegovog unuka, ali to je vie o tome razmiljao, taj mu se zadatak inio sve teim i to upravo zbog samog mladia. Promatrajui mladievo prstenje i naunice, pomislio je: "On misli da je nakit za mukarca, a ima snano lice svoga djeda. Ali njegov djed nije nosio nakit i tako napadnu odjeu. Svejedno, elio sam da doe, nadajui se da u mu pomoi da nae svoj put i makne se od propalih poslova svog oca." Hadan Gula ga je prekinuo u razmiljanju: "Zbog ega vi radite tako naporno, jaui u karavanama na dugim putevima? Zar nikada ne zastanete kako biste uivali u ivotu?" Sharru Nada se nasmijao. "Uivati u ivotu" ponovi on. "Kako bi ti uivao u ivotu da si Sharru Nada?" "Kada bih imao vae bogatstvo, ivio bih poput princa. Nikada ne bih jahao preko vrele pustinje. Troio bih ekele im bi mi doli u lisnicu. Nosio bih najskuplju odjeu i najskupocjeniji nakit. To bi 99

George S. Clason

bio ivot po mom ukusu, ivot koji bi vrijedilo ivjeti." Obojica su se nasmijala. "Tvoj djed nije nosio nikakav nakit", Sharru Nada ree nepromiljeno, a zatim aljivo nastavi: "Zar ne bi ostavio nimalo vremena za posao?" "Posao je za robove", odgovori Hadan Gula. Sharru Nada je ugrizao svoju usnicu, ali nije rekao nita jaui u tiini sve dok ih put nije doveo do jednog obronka. Tu je zaustavio svoga konja i pokazujui prstom prema zelenoj dolini koja se prostirala u daljini ree: "Pogledaj, tamo je dolina. Pogledaj kako se daleko dolje jedva naziru zidovi Babilona. Toranj pripada Belovom hramu. Ako ima otar vid moe ak vidjeti i dim vjene vatre." "To je, znai, Babilon? Oduvijek sam elio vidjeti najbogatiji grad na svijetu," komentirao je Hadan Gula. "Babilon. Tamo je moj djed zapoeo svoje bogatstvo. Volio bih da je iv. Tada nam ne bi bilo ovako teko." "Zbog ega bi volio da se njegov duh zadrao na zemlji nakon svog predvienog vremena? Ti i tvoj otac moete nastaviti s njegovim dobrim poslom." "Naalost, nitko od nas nema njegovog dara. Otac i ja ne poznajemo tajnu privlaenja zlatnih ekela." Sharru Nada nije rekao nita, ve je pokrenuo svoga konja i zamiljeno jahao do doline. Iza njih je ila karavana u oblaku crvene praine. Uskoro su doli do glavne ceste i skrenuli juno preko navodnjenih polja. Tri starija mukarca koja su orala na polju su privukla pozornost Sharru Nade. inili su mu se neobino poznatima. Kako smijeno! Pa ovjek ne moe proi jednim poljem nakon etrdeset godina i sresti iste ljude kako tu oru. Ipak, neto mu je u njemu govorilo da su to isti ljudi. Jedan je nesigurno drao plug. Ostali su teko hodali pored volova, uzaludno ih udarajui ne bi li ih natjerali da vuku. Prije etrdeset godina on je zavidio ovim ljudima! Kako bi se onda rado mijenjao s njima! Ali sada su stvari bile drugaije. S ponosom se osvrnuo i pogledao svoju karavanu, odabrane deve i magarce nakrcane vrijednom robom iz Damaska. A sve je to bilo samo dio onoga to je posjedovao.

100

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Pokazao je prema oraima rekavi: "Jo uvijek oru isto polje na kojem su bili prije etrdeset godina." "Zbog ega mislite da su to isti ljudi?" "Vidio sam ih tamo", odgovori Sharru Nada. Sjeanja su mu proletjela glavom. Zbog ega nije mogao zakopati prolost i ivjeti u sadanjosti? Tada je ugledao, kao na slici, nasmijeeno lice Arada Gule. Pregrada izmeu njega i cininog mladia je nestala. Ali kako je on mogao pomoi jednom oholom mladiu s potroakim nainom razmiljanja i rukama punim zlata? Posao je mogao ponuditi onima koji su bili voljni raditi, ali ne i onima koji su sebe smatrali predobrima za rad. Ipak, dugovao je Arad Guli da neto uini. On i Arad Gula nikada nisu radili stvari na taj nain. "eli li uti kako smo tvoj djed i ja uli u partnerstvo koje se pokazalo tako unosnim?" upitao je. "Zato mi jednostavno ne kaete kako ste zaradili zlatne ekele? To je sve to me zanima", uzvratio je mladi. Sharru Nada se pravio da nije uo odgovor te nastavi:
Mi smo poeli s onim tamo ljudima to oru. Ja sam bio tvojih godina. Kako se kolona ljudi u kojoj sam se nalazio pribliavala polju, dobri stari Megiddo, farmer, podrugivao se traljavom nainu na koji su orali. Megiddo je bio svezan lancima pored mene. 'Pogledaj te Ijenine,' vikao je, 'onaj koji dri plug se uope ne trudi orati dublje, niti oni koji udaraju volove paze da idu lijebom. Kako mogu oekivati dobar urod s loim oranjem?'

"Jeste li vi upravo rekli da je Megiddo bio svezan lancima kraj vas?" Hadan Gula je upitao iznenaen. "Da, bronanim okovratnicima i dugakim tekim lancem meu nama. Do njega je bio Zabado, kradljivac ovaca. Upoznao sam ga u Harrounu. Na kraju se nalazio ovjek kojega smo zvali Gusar zato to nam nije rekao svoje ime. Mi smo smatrali da je mornar zato to je na svojim prsima imao istetovirane isprepletene zmije poput mornara. Kolona je bila sainjena tako da mukarci mogu hodati po etvoro." "Vi ste bili svezani lancima poput roba?" upitao je Hadan Gula s nevjericom. 101

George S. Clason

"Zar ti tvoj djed nije nikada rekao da sam ja bio rob?" "esto je priao o vama, ali to nije nikada spomenuo." "On je bio ovjek kojem si mogao povjeriti najdublje tajne. Ti si, takoer, ovjek kojem mogu vjerovati, nisam li u pravu?" Sharru Nada ga je pogledao ravno u oi. "Moete se pouzdati u moju utnju, ali iznenaen sam. Recite mi kako ste postali rob?" Sharru Nada je slegnuo ramenima. "Svaki ovjek moe postati rob. Kockarski stol i pivo su skrivili moju nevolju. Bio sam rtva naglosti svoga brata. U svai je ubio jednog svog prijatelja. Moj me je otac vezao uz udovicu moga brata, oajniki pokuavajui zatititi moga brata od progona. Kako moj otac nije mogao skupiti dovoljno srebra da me oslobodi, ona me je u bijesu prodala trgovcu robovima." "Kakva sramota i nepravda!" pobunio se Hadan Gula. "Ali, recite mi kako ste opet doli na slobodu?" "Doi emo do toga kasnije. Dopusti mi da dovrim svoju priu.
Dok smo prolazili, orai su nam se rugali. Jedan je skinuo svoj poderani eir i poklonio se, rekavi nam: 'Dobrodoli u Babilon, dragi gosti kralja. On vas eka na zidinama Babilona gdje je prireena gozba, cigle od blata i juha od luka.' Na to su se svi grohotom nasmijali. Gusar je pobjesnio i psovao ih na sav glas. 'to ti ljudi misle pod tim da nas kralj eka na zidinama?' upitao sam. 'Do gradskih se zidina mora penjati nosei cigle do iznemoglosti. Moda te pretuku na smrt prije nego dovri posao. Mene nee istui. Ja u ih ubiti.' Zatim je progovorio Megiddo: 'Ja ne vidim smisla u tome da gospodari tuku svoje vrijedne i marljive robove do smrti. Gospodari vole dobre robove i odnose se prema njima poteno.' 'Tko eli raditi naporno?' komentirao ie Zabado. 'Oni tamo orai mudri su momci. Oni ne rade do iznemoglosti. Samo se prave.' 'Ne moe napredovati ako zabuava', je rekao Megiddo. 'Ako izore jedan hektar, to je dobro obavljen posao i to svaki gospodar zna. Ali ako izore samo pola hektara, to je zabuavanje. Ja ne zabuavam. Ja volim raditi i volim dobro

102

Najbogatiji ovjek u Babilonu

obaviti posao, jer rad je najbolji prijatelj kojeg poznam. Donio mi je sve dobre stvari koje sam imao, moju farmu, krave i ljetinu, sve.' 'Da, i gdje su ti sada sve te stvari?' podrugljivo je dobacio Zabado. 'ini se da se vie isplati biti pametan i provui se bez rada. Vidjet e, Megiddo, ako nas prodaju na zidine, on e nositi vodu ili obavljati neki drugi laki zadatak, a ti, koji voli tako raditi, lomit e svoja lea nosei cigle.' Slatko se nasmijao. Te me je noi obuzeo strah. Nisam mogao spavati. Primaknuo sam se blie straarskom uetu, i kada su ostali zaspali, privukao sam panju Godosa koji je te noi bio prvi na strai. Bio je jedan od onih ratobornih Arapa, ona vrsta razbojnika koji nakon to ti ukrade lisnicu misli kako bi ti takoer trebao prerezati grkljan. 'Reci mi, Godose,' apnuo sam, 'kada stignemo u Babilon, hoe li nas prodati na zidine?' 'Zato eli znati?' upitao me je oprezno. 'Kako ne razumije? Ja sam mlad. Ja elim ivjeti. Ne elim raditi ili biti pretuen na smrt na zidinama. Postoji li za mene ansa da naem dobrog gospodara?' On mi je apatom odgovorio: Rei u ti neto. Ti si dobar momak, ne stvara Godosu nikakve nevolje. Najee najprije idemo na trnicu robova. Sluaj sada. Kada dou kupci, reci im da si dobar radnik, da voli puno raditi za dobrog gospodara. Neka te poele kupiti. Ako ih ne nagovori da te kupe, idueg dana nosi cigle. To je jako teak posao.' Nakon to je otiao, legao sam na topli pijesak, gledajui u zvijezde i razmiljajui o poslu. Ono to je Megiddo rekao o tome da mu je posao najbolji prijatelj potaklo me je da razmislim o tome da li bi posao mogao biti moj najbolji prijatelj. To bi zacijelo postao kada bi me izbavio odavde. Kada se Megiddo probudio, apnuo sam mu svoje dobre vijesti. To je bio na jedni traak nade dok smo koraali prema Babilonu. Kasno popodne pribliili smo se zidinama i ugledali kolone ljudi, poput crnih mrava, kako se penju gore dolje po strmim dijagonalnim stazama. Kad smo se pribliili, iznenadio nas je prizor od nekoliko tisua mukaraca koji su tamo radili. Neki su kopali u opkopu, ostali su mijeali

103

George S. Clason

prainu u blatne cigle. Najvei broj njih nosio je cigle u velikim koarama uz strme staze do zidara.1 "Nadglednici radova psovali su one koji su oklijevali i bievima tukli po leima one koji se nisu drali reda. Jadni, izmueni radnici zateturali bi i padali na lea s tekim koarama, ne mogavi ponovno ustati. Ako ih udarac ne bi podigao na noge, bili bi odgurnuti uz rub staze i preputeni umiranju u agoniji. Uskoro bi ih odvukli k ostalim kukavnim tijelima koja je trebalo sahraniti. Kad sam ugledao taj sablastan prizor, zadrhtao sam. To me dakle eka ako ne budem prodan na trnici robova. Godoso je bio u pravu. Provedeni smo kroz vrata grada do zatvora za robove, a slijedeeg smo jutra stupali do trnice. Tu su se ostali mukarci ukoili od straha i tek su ih udarci biem pokrenuli kako bi ih kupci mogli razgledati. Megiddo i ja smo rado priali sa svakim ovjekom koji bi nam dopustio da mu se obratimo. Prodava robova doveo je vojnike iz kraljeve Garde koji su Gusara okovali i brutalno ga pretukli kada se pobunio. Dok su ga odvlaili, bilo mi ga je ao. Megiddo je mislio da emo se uskoro rastati. Dok nije bilo kupca u blizini, iskreno me je stao uvjeravati koliko e mi dragocjen rad biti u budunosti: 'Neki ljudi mrze rad. Smatraju ga svojim neprijateljem. Bolje ga smatraj svojim prijateljem, zavoli ga. Nije vano to je teak. Ako razmilja o tome kako lijepu kuu gradi, koga je onda briga da li su grede teke i da li treba dugo hodati do izvora da bi donio vodu za buku. Obeaj mi, mome, ako dobije gospodara, 1 Poznate graevine starog Babilona, njegove zidove, hramove, visee vrtove i velike kanale izgradili su robovi, uglavnom ratni zarobljenici, to objanjava i razlog nehumanog postupanja s njima. Radnu snagu su takoer inili i brojni stanovnici Babilona i njegovih provincija koji su bili prodani u roblje zbog kaznenih djela ili financijskih problema. Bilo je uobiajeno da mukarci ponude sebe, svoje supruge ili svoju djecu kao jamstvo za otplatu dugova, sudskih presuda ili nekih drugih obveza. U sluaju neizvrenja obveza, oni koji su se na taj nain obvezali bi bili prodani u roblje.

104

Najbogatiji ovjek u Babilonu

da e raditi za njega najvie to moe. Ako on ne bude cijenio to to ti radi, ne mari za to. Upamti, dobro obavljeni posao ini dobro onome koji ga je obavio. ini ga boljim ovjekom.' Zaustavio se kada nam se jedan krupni farmer pribliio i kritiki nas odmjerio. Megiddo ga je pitao za njegovu farmu i urod, ubrzo ga uvjerivi da e on biti vrijedan ovjek. Nakon estokog cjenkanja s trgovcem robova, farmer je izvukao debelu lisnicu ispod svoje halje, te je uskoro Megiddo sa svojim novim gospodarom nestao iz vida. Jo je nekoliko mukaraca bilo prodano tijekom jutra. U podne mi je Godoso povjerio da je trgovcu bilo svega dosta i da ne eli ostati preko noi te da e sve one koji preostanu do zalaska sunca odvesti kraljevom kupcu. Postao sam oajan, ali onda je jedan debeli, dobroudni ovjek priao zidu i pitao da li meu nama ima pekara. Obratio sam mu se: Zbog ega bi jedan tako dobar pekar kao to ste vi traio drugog pekara koji je manje sposoban? Ne bi li bilo pametnije da poduite nekog radinog ovjeka poput mene svom zanatu? Pogledajte me, mlad sam, jak i volim raditi. Dajte mi priliku i dat u sve od sebe da za vau lisnicu zaradim zlata i srebra.' Bio je impresioniran mojom spremnou na rad i poeo se cjenkati s trgovcem koji me nikada prije nije zamijetio otkad me kupio, ali je sada elokventno stao hvaliti moju sposobnost, dobro zdravlje i dobru narav. Osjeao sam se kao debeli vol kojega prodaju mesaru. Napokon, na moje veliko zadovoljstvo, posao je sklopljen. Slijedio sam svog novog gospodara, razmiljajui o tome kako sam najsretniji ovjek u Babilonu. Moj mi se novi dom veoma svidio. Nana-naid, moj gospodar, nauio me je kako mljeti jeam u kamenoj posudi koja je stajala u dvoritu, kako naloiti vatru u pei te kako mljeti fino brano od sezama za medenjake. Imao sam svoj leaj u spremitu za ito. Swasti, stara robinja koja se brinula za kuu, dobro me je hranila i bila je zadovoljna to sam joj pomagao u tekim poslovima. Tu mi se pruila prilika kakvu sam prieljkivao: da budem od koristi dobrom gospodaru i da pronaem naina da zaradim svoju slobodu kojoj sam se nadao.

105

George S. Clason

Traio sam Nana-naida da mi pokae kako da zamijesim i peem kruh. To je on i uinio, ugodno iznenaen mojom zainteresiranou. Kasnije, kada sam to dobro svladao, zamolio sam ga da mi pokae kako da radim medenjake, i uskoro sam ja bio zaduen za svo peenje. Mom je gospodaru odgovaralo to ne mora raditi, ali Swasti je odmahivala glavom u znak neodobravanja. 'Nerad je lo za svakog ovjeka', govorila je. Osjetio sam da je dolo vrijeme da razmislim o nainu na koji bih mogao sam zaraivati novie kako bih mogao kupiti svoju slobodu. Mislio sam da e se Nana-naid sloiti s tim da, nakon to u podne zavrim s peenjem, naem za sebe plaen posao u popodnevnim satima te da podijelim s njim svoju zaradu. Zatim mi je palo na pamet da peem vie medenjaka i prodajem ih ljudima na ulicama grada. Iznio sam svoj plan Nana-naidu na sljedei nain: 'Kada bih ja popodne, nakon to zavrim s peenjem, mogao koristiti kako bih za vas zaradio novie, da li biste vi smatrali potenim podijeliti tu zaradu sa mnom kako bih mogao imati vlastiti novac za stvari koje svaki ovjek eli i treba?' 'Poteno, poteno,' priznao je on. Kada sam mu rekao za svoj plan prodavanja medenjaka, bio je zadovoljan. 'Evo to emo uiniti', predloio je. 'Ti e ih prodavati za jedan novi, zatim e pola od toga ii meni da platim brano, med i drvo za njihovo peenje. Od onoga to ostane, ja u uzeti pola i ti e zadrati pola.' Bio sam veoma zadovoljan njegovom velikodunom ponudom da mogu zadrati sebi jednu etvrtinu od onoga to prodam. Te sam noi radio do kasno kako bih izradio pladanj na kojem u izloiti medenjake. Nana-naid mi je dao jednu od njegovih starih halja kako bih pristojno izgledao, a Swasti mi je pomogla da ju zakrpam i operem. Idueg sam dana ispekao dodatnu zalihu medenjaka. Izgledali su svjee i primamljivo na pladnju dok sam prolazio ulicom, glasno dozivajui svoje kupce. Na poetku nitko nije bio zainteresiran, to me obeshrabrilo. Ali nastavio sam hodati ulicama, dok se u kasno poslijepodne, kad su ljudi ogladnjeli, kolai nisu poeli prodavati i uskoro je pladanj ostao prazan.

106

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Nana-naid je bio zadovoljan mojim uspjehom i rado mi je platio moj dio. Bio sam oduevljen injenicom da posjedujem novie. Megiddo je bio u pravu kada je rekao da gospodar cijeni marljiv rad svojih robova. Te sam noi bio toliko uzbuen zbog svog uspjeha da sam jedva zaspao pokuavajui izraunati koliko bih mogao zaraditi u godinu dana i koliko bi mi godina bilo potrebno da kupim svoju slobodu. Kako sam svakodnevno prolazio ulicom sa svojim pladnjem, uskoro sam stekao redovite muterije. Jedan od njih je bio nitko drugi nego tvoj djed, Arad Gula. On je bio trgovac sagovima i prodavao ih je kuanicama, hodajui s jednog kraja grada na drugi, s magarcem natovarenim sagovima i sa svojim robom koji se za njega brinuo. Kupio bi dva kolaa za sebe i dva za svoga roba, redovito razgovaravi sa mnom dok bi ih jeo. Tvoj mi je djed jednog dana rekao neto ega u se uvijek sjeati. 'Sviaju mi se tvoji kolai, mome, ali jo mi se vie svia tvoj poduzetni duh. Takav duh te moe dovesti daleko na putu do uspjeha.' Ali moe li ti, Hadane Gula, uope shvatiti to su te rijei ohrabrenja znaile jednom mladom robu, samom u velikom gradu, koji se svim svojim snagama borio da pronae izlaz iz svog ponienja? Kako su mjeseci prolazili, ja sam nastavio spremati novie u svoju lisnicu. Uskoro je imala ugodnu teinu. Rad se pokazivao mojim najboljim prijateljem, upravo onako kako je Megiddo bio rekao. Ja sam bio sretan, ali je Swasti bila zabrinuta. 'Bojim se to tvoj gospodar provodi tako mnogo vremena u kockarnicama,, poalila se. Bio sam presretan kada sam jednoga dana sreo svog prijatelja Megidda na ulici. Vodio je tri magarca natovarena povrem s trnice. 'Ide mi jako dobro', rekao mi je. 'Moj gospodar doista potuje moj rad i zato sam sada nadzornik. Kao to vidi, povjerava mi kupovinu, a dovest e moju obitelj ovamo. Rad mi pomae da se oporavim od svoje velike nevolje. Jednog e mi dana pomoi da kupim svoju slobodu i ponovno posjedujem svoju farmu.'

107

George S. Clason

Vrijeme je prolazilo a Nana-naid je svakog dana sa sve veim nestrpljenjem iekivao da se vratim s novcem od prodanih kolaa. ekao bi na moj dolazak, a zatim bi nestrpljivo brojao i dijelio novac. Poticao me takoer i da potraim novo trite i poveam svoju prodaju. esto sam odlazio izvan gradskih zidina kako bih ponudio nadglednike robova koji su gradili zidove. Mrzio sam se vraati na to odbojno mjesto, ali otkrio sam da su nadglednici odlini kupci. Jednog sam se dana iznenadio kada sam ugledao Zabada kako eka u redu da bi napunio svoju koaru ciglama. Bio je mrav i pogrbljen, a lea su mu bila prekrivena masnicama i ranama od udaraca biem. Bilo mi ga je ao i dodao sam mu jedan kola koji je strpao u usta poput gladne ivotinje. Kad sam mu vidio pohlepu u oima, pobjegao sam prije nego to mi zgrabi cijeli pladanj. 'Zbog ega ti tako naporno radi?' pitao me Arad Gula jednog dana. Gotovo isto pitanje koje si mi ti postavio neki dan, sjea se? Rekao sam mu to mi je Megiddo bio rekao o radu i kako se rad pokazao kao moj najbolji prijatelj. S ponosom sam mu pokazao svoju lisnicu punu novia i objasnio mu kako ih tedim da bih kupio svoju slobodu. 'Kad bude slobodan, to e uiniti?' upitao je. 'Onda,' odgovorio sam, 'planiram postati trgovac.' Tada mi je neto otkrio. Neto to nikada nisam posumnjao. 'Ti ne zna da sam i ja takoer rob. Ja sam u partnerstvu s mojim gospodarom.' "Stanite," zapovijedi Hadan Gula. "Ne elim sluati kako kleveete moga djeda. On nije bio rob." Oi su mu zasjale bijesom. Sharru Nada je ostao smiren. "Ja potujem tvog djeda zbog toga to se uzdigao nad svoju nesreu i postao vodeim g r a a n i n o m Damaska. Jesi li ti, njegov unuk, sazdan od istog materijala? Jesi li dovoljno velik da pogleda istini u oi, ili ti je drae ivjeti s lanim iluzijama?" Hadan Gula se uspravio u svom sedlu. Glasom u kojem su bili potisnuti duboki osjeaji odgovorio je: "Mojeg su djeda svi voljeli. Bezbrojna su njegova dobra djela. Kada je nastupila glad, nije li njegovim zlatom kupljeno ito u Egiptu i nisu li njegove karavane

108

Najbogatiji ovjek u Babilonu

dovezle ito u Damask i razdijelile ljudima kako nitko ne bi umro od gladi? A vi sada kaete da je on bio jedan obian prezreni rob u Babilonu." "Da je on ostao rob u Babilonu, onda bi ga moda prezirali, ali kada je vlastitim zalaganjem postao vaan ovjek u Damasku, bogovi su mu uistinu oprostili i odlikovali ga potovanjem", odgovorio je Sharru Nada.
Nakon to mi je rekao da je rob," nastavi Sharru Nada, "objasnio mi je koliko oajniki udi zaraditi svoju slobodu. Sada, kada je imao dovoljno novca da ju kupi bio je veoma uzrujan oko toga to mu je initi. Prodaja mu vie nije ila tako dobro i stoga ga je bilo strah napustiti svoga gospodara. Ja sam se usprotivio njegovoj neodlunosti: 'Otii od svoga gospodara. Osjeti ve jednom kako je to biti slobodan ovjek. Ponaaj se kao slobodan ovjek i budi uspjean kao jedan od njih! Odlui to eli postii i tada e ti rad pomoi da to i ostvari!' Otiao je svojim putem govorei kako mu je drago da sam ga posramio zbog njegovog kukaviluka.'2 Jednog sam dana ponovno otiao van gradskih zidina i iznenadio se kad sam tamo ugledao okupljeno mnotvo. Kada sam jednog ovjeka upitao to se dogaa, odgovorio mi je: "Zar niste uli? Odbjegli rob koji je ubio jednog od kraljevih straara priveden je pravdi i danas e ga iibati na smrt zbog zloina koji je poinio. ak e i sam kralj doi." Bila je tolika guva oko mjesta bievanja da sam se bojao prii blie kako mi pladanj s medenjacima ne bi ispao. Stoga sam se popeo na jedan nedovreni zid kako bih vidio iznad glava ljudi. Imao sam sree vidjeti samog

Ropski obiaji u starom Babilonu, iako bi nam se moda mogli uiniti protuslovnima, bili su strogo regulirani zakonom. Na primjer, rob je mogao imati svoje vlasnitvo bilo koje vrste, pa ak i robove nad kojima njegov gospodar nije imao prava. Robovi su se slobodno enili sa slobodnima. Djeca slobodnih majki bila su slobodna. Veina gradskih trgovaca bili su robovi. Mnogi su od njih bili u partnerskom odnosu sa svojim gospodarima i bogati u okviru svojih prava.

109

George S. Clason

Nabukodonosora dok je prolazio u svojoj zlatnoj koiji. Nikada prije nisam vidio takvu rasko, takve halje i zastore od zlatne tkanine i baruna. Nisam mogao vidjeti bievanje iako sam mogao uti vapaje jadnog roba. Pitao sam se kako netko tako plemenit poput naeg naoitog kralja moe gledati takvu patnju, ali kada sam vidio kako se smije i ali sa svojim plemiima, znao sam da je okrutan i shvatio sam zbog ega su tako nehumani zadaci bili traeni od robova koji su gradili zidove. Nakon to je rob umro, tijelo mu je objeeno na jedan stup kako bi ga svi mogli vidjeti. Kad se mnotvo poelo razilaziti, priao sam blie. Na dlakavim sam grudima vidio istetovirane dvije isprepletene zmije. Bio je to Gusar. Sljedei put kada sam sreo Arada Gulu bio je to novi ovjek. Pozdravio me je s puno entuzijazma: 'Pogledaj, rob kojeg si nekad poznavao danas je slobodan ovjek. Tvoje su rijei bile arobne. Moja se prodaja i zarada ve poveala. Moja je ena presretna. Ona je slobodna ena, neakinja moga gospodara. Jako joj je stalo da se preselimo u nepoznat grad gdje nijedan ovjek nee znati da sam nekad bio rob. Tako e naa djeca biti poteena predbacivanja zbog nesree svoga oca. Rad je postao moj najbolji pomaga. Omoguio mi je da nanovo steknem svoje samopouzdanje i svoju sposobnost prodavanja.' Bio sam presretan to sam mu se mogao, barem na skroman nain, oduiti zbog potpore koju mi je dao. Jedne je noi Swasti dola do mene veoma uznemirena: 'Tvoj je gospodar u nevolji. Strah me za njega. Prije nekoliko mjeseci izgubio je mnogo za kockarskim stolom. Ne plaa farmeru za njegovo brano i med. Ne plaa zajmodavcu. Oni su ljuti i prijete mu.' 'Zbog ega bi se mi trebali brinuti oko njegove gluposti? Mi nismo njegovi uvari,' odgovorio sam nepromiljeno. 'Budalo mlada, ti ne razumije. Zajmodavcu je zaloio tebe ' kako bi osigurao zajam. Po zakonu on na tebe ima pravo i moe te prodati. Ja ne znam to uiniti. On je dobar gospodar. Zato? O, zato je takva nevolja ba njega snala?'

110

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Swastine suze nisu bile bezrazlone. Dok sam idue jutro pekao, doao je zajmodavac s ovjekom kojega je zvao Sasi. Ovaj me je ovjek promotrio i rekao da sam dobar. Zajmodavac nije ekao moga gospodara da se vrati, ve je rekao Swasti da mu kae da me je odveo. Ni sa ime osim halje koju sam imao na sebi i lisnice koja mi je visjela o pojasu, bio sam odvuen od posla. Otrgnuli su me od mojih najdraih snova poput orkana koji iupa drvo iz zemlje i baci ga u uzburkano more. Ponovno su mi kockarski stol i pivo uzrokovali nesreu. Sasi je bio prost, grub ovjek. Dok me je vodio kroz grad, rekao sam mu za dobar posao koji sam radio za Nana-naida i dodao da se nadam da u i za njega tako dobro raditi. Njegov me odgovor nije ohrabrio: 'Ja ne volim ovaj posao. Moj ga gospodar ne voli. Kralj mu je rekao da me poalje da izgradim dio velikog kanala. Gospodar me poslao da kupim jo robova kako bi kanal bio to prije gotov. Ali kako itko moe brzo zavriti veliki posao?' Zamisli pustinju bez i jednog drveta, samo nisko raslinje i sunce koje pri tako nesmiljeno da voda u naim bavama postaje toliko vrua da ju jedva moemo piti. Zatim zamisli redove mukaraca, kako silaze u duboke jame, a zatim gore vuku teke koare praine po mekanim, pranjavim stazama od jutra do mraka. Zamisli hranu posluenu u otvorenim kontima iz kojih smo jeli kao svinje. Nismo imali atore, niti slamu za krevete. Tako je izgledalo mjesto gdje sam se zatekao. Zakopao sam lisnicu na jedno oznaeno mjesto, pitajui se hou li je ikada ponovno iskopati. Najprije sam radio marljivo, ali kako su mjeseci sporo prolazili, osjetio sam kako mi se duh slama. Onda je vruica obuzela moje tijelo. Izgubio sam apetit te sam jedva mogao jesti i teletinu s povrem. Nou bih se prevrtao zbog nesretne nesanice. U svojoj sam se bijedi pitao nije li Zabado bio u pravu kada je govorio da treba zabuavati i paziti da lea ne nastradaju u radu. Ali onda sam se sjetio kako je izgledao kada sam ga zadnji put vidio i znao sam da mu plan nije bio dobar.

111

George S. Clason

Sjetio sam se ogorenog Gusara i pitao se da li bi moda bilo bolje boriti se i ubijati. Sjeanje na njegovo krvavo tijelo me je podsjetilo da je i njegov plan bio beskoristan. Zatim sam se sjetio Megidda. Njegove su ruke bile prepune uljeva od napornog rada, ali srce mu je bilo ispunjeno i na licu mu se zrcalila srea. Njegov je plan bio najbolji. Ipak, ja sam bio jednako voljan raditi kao i Megiddo; on zasigurno nije radio vie od mene. Zbog ega mi onda moj rad nije donio sreu i uspjeh? Je li Megiddu rad donio sreu, ili moda srea i uspjeh lee u krilu bogova? Je li mi bilo sueno da do kraja ivota radim, a da ne ostvarim svoje elje - sreu i uspjeh? Sva su se ta pitanja ispreplitala u mojoj glavi, a nisam imao odgovora. Doista sam bio potpuno zbunjen. Nekoliko dana nakon toga, kada se inilo da sam na kraju svojih snaga i da e mi pitanja ostati neodgovorena, Sasi me je pozvao k sebi. Od mog je gospodara stigao glasnik s naredbom da me vrati u Babilon. Iskopao sam svoju dragocjenu lisnicu, omotao se ostacima svoje halje i krenuo na put. Dok smo jahali natrag, glavom su mi prolazile iste misli o orkanu koji me baca tamo amo. inilo se da se ostvaruju neobine rijei jedne pjesme iz moga rodnog grada Harrouna:

Napada ovjeka poput vihora, Baca ga poput oluje, Njegov put nitko ne moe slijediti, Njegovu sudbinu nitko ne moe proreci.
Je li me to moja sudbina ovako kanjavala iz meni nepoznatog razloga? Kakve su me jo nesree i razoaranja ekala? Dok smo ulazili u dvorite mog gospodara, zamisli kako sam ostao iznenaen kada sam ugledao Arad Gulu kako me eka. Pomogao mi je da siem i zagrlio me kao davno izgubljenog brata.

112

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Dok smo ili svojim putem, htio sam ga slijediti kao to rob slijedi svoga gospodara, ali mi on to nije dopustio. Stavio je svoju ruku oko mene, rekavi mi: 'Traio sam te posvuda. Kada sam ve zamalo odustao, sreo sam Swasti koja mi je ispriala o zajmodavcu, koji me je uputio do tvog plemenitog vlasnika. Teko smo se pogaali i natjerao me je da platim nevjerojatno visoku cijenu, ali ti si je vrijedan. Tvoje razmiljanje i tvoja poduzetnost potakli su me na ovaj novi uspjeh.' 'Megiddovo razmiljanje, a ne moje,' prekinuo sam ga. 'Megiddovo i tvoje. Zahvaljujui oboma, mi sada idemo za Damask i ja te elim za svoga partnera. Vidi,' uzviknuo je, 'u jednom trenutku e postati slobodan ovjek!' Kazavi to izvukao je ispod halje glinenu plou na kojoj je bilo zapisano pravo na mene. Zatim ju je podigao visoko iznad glave i bacio na plonik tako da se razbila u stotine komadia. S veseljem je poeo gaziti po komadiima sve dok se nisu pretvorili u prainu. Suze radosnice ispunile su mi oi. Znao sam da sam najsretniji ovjek u Babilonu. Tako se, dakle, rad u trenucima moje najvee nevolje pokazao mojim najboljim prijateljem. Moja spremnost na rad omoguila mi je da pobjegnem od sudbine roba koji radi na zidinama. Ona je takoer toliko zadivila tvoga djeda da me je odabrao za svoga partnera." Zatim je Hadan Gula postavio pitanje: "Je li rad bio klju uspjeha koji je moga djeda doveo do zlatnika?" "To je jedini klju kojeg je on posjedovao kada sam ga upoznao," odgovorio je Sharru Nada. "Tvoj je djed volio raditi. Bogovi su cijenili njegov trud pa su ga velikoduno i nagradili." "Poinjem shvaati," zamiljeno ree Hadan Gula. "Rad je privukao mnoge njegove prijatelje koji su se divili njegovoj radinosti i uspjehu koji mu je on donio. Rad mu je donio potovanje ljudi u Damasku. Rad mu je donio sve one stvari koje sam smatrao privlanima. A ja sam mislio da je rad samo za robove." "ivot je prepun lijepih stvari u kojima ljudi mogu uivati," nadodao je Sharru Nada. "Svaka ima svoje mjesto. Ja sam sretan to rad nije rezerviran samo za robove. Da je to tako, ja bih bio

113

George S. Clason

lien svog najveeg zadovoljstva. Uivam u mnogim stvarima, ali nita ne moe zauzeti mjesto rada." Sharru Nada i Hadan Gula su jahali u sjeni visokih zidova do masivnih, bronanih vratiju Babilona. Kad su se pribliili vratima, straari su se uspravili i s potovanjem pozdravili uvaenog graanina. Visoko uzdignute glave Sharru Nada je poveo dugaku karavanu prema ulicama grada. "Ja sam se oduvijek nadao da u biti ovjek poput moga djeda," povjerio mu je Hadan Gula. "Nikada prije nisam shvatio kakav je on zapravo ovjek bio. To ste mi vi pokazali. Sada kada to shvaam, jo mu se vie divim i jo sam odluniji u nakani da budem kao on. Osjeam da vam se nikad neu moi oduiti za to to ste mi otkrili tajnu njegova uspjeha. Od danas pa nadalje mislit u na to. Poet u skromno kako je i on poeo, to prilii mom pravom drutvenom poloaju bolje nego nakit i fina odjea." Tako rekavi, Hadan Gula je skinuo pozlaene naunice s uiju i prstenje s ruku. Zauzdavi svoga konja, povukao se natrag i s dubokim potovanjem stao jahati iza voe karavane.

114

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Povijesni prikaz Babilona

Na stranicama povijesti nije zabiljeen nijedan grad koji bi bio glamurozniji od Babilona. Sam spomen njegovog imena priziva slike bogatstva i raskoi. Njegove su zalihe zlata i dragulja bile basnoslovne. ovjek tako bogat grad automatski zamilja u odgovarajuem ambijentu tropske raskoi, okruen obilnim prirodnim bogatstvom uma i rudnika. Ali to nije bilo tako. Babilon je bio smjeten kraj rijeke Eufrat, u ravnoj, neplodnoj dolini. Nisu ga okruivale ni ume, ni rudnici - ak ni kamenje za gradnju. Nije se ak ni nalazio na trgovakom pravcu. Koliina padalina bila je nedostatna za uzgoj poljoprivrednih kultura. Babilon je izvrstan pokazatelj ovjekove sposobnosti da ostvari velike ciljeve koristei se svim moguim sredstvima koja su mu na raspolaganju. Sve izvore o kojima je ovisio ovaj veliki grad stvorio je ovjek. Svo njegovo bogatstvo stvorili su ljudi. Babilon je posjedovao samo dva prirodna izvora - plodnu zemlju i vodu iz rijeke. Uz pomo jednog od najveih graditeljskih dostignua svih vremena, babilonski su graditelji dovodili vodu iz rijeke branama i velikim kanalima za navodnjavanje. Ti su kanali prolazili preko irokih dolina donosei vodu koja je znaila ivot do plodnog tla. To se ubraja meu prve graditeljske pothvate u povijesti. Tako plodan urod, koji je bio posljedica tog sustava za navodnjavanje, nikad prije nije bio zabiljeen u svijetu. Sreom, tijekom njegovog dugog postojanja, Babilonom su vladale generacije kraljeva kojima su se osvajanje i pljaka rijetko dogaali. Iako su sudjelovali u mnogim ratovima, veinom su to bili lokalni ili obrambeni ratovi i vodili su se protiv ambicioznih osvajaa iz drugih zemalja koji su udjeli za bogatstvom Babilona. Moni vladari Babilona ostali su zabiljeeni po svojoj mudrosti, poduzetnosti i pravednosti. Babilon nije imao ohole vladare koji su eljeli pokoriti sav poznati svijet kako bi svi narodi mogli odati poast njihovoj veliini.

115

George S. Clason

Kao grad, Babilon vie ne postoji. Kada su snane ljudske snage koje su izgradile i odravale grad tisuama godina nestale, on je uskoro postao naputena ruevina. Ostaci grada nalaze se u Aziji, oko tisuu kilometara istono od Sueskog kanala, sjeverno od Perzijskog zaljeva. Geografska irina mu je oko trideset stupnjeva iznad ekvatora, praktiki ista kao i ona Yume u Arizoni. Imao je klimu slinu kao i taj ameriki grad, vruu i suhu. Danas je ta dolina Eufrata, neko naseljena poljoprivrednim dobrima, ponovno gola i naputena. Slaba trava i pustinjsko raslinje bore se za opstanak protiv nanosa pijeska koje donosi vjetar. Nestala su plodna polja, divovski gradovi i dugake karavane s bogatom robom. Nomadske skupine Arapa, koje preivljavaju brinui se za mala stada, jedini su stanovnici. To je tako negdje od poetka kranske ere. Dolina je proarana breuljcima. Stoljeima im putnici nisu pridavali neko vee znaenje. Panju arheologa su na njih privukli pronaeni slomljeni dijelovi posua i cigle isprane povremenim padalinama. Ekspedicije, koje su financirali europski i ameriki muzeji, poslane su na to podruje radi iskapanja i utvrivanja onoga to se tu nalazi. Iskapanja su uskoro dokazala da su ti breuljci zapravo stari gradovi. Gradska groblja, bilo bi bolje rei. Babilon je bio jedan od njih. Na njega su negdje oko dvadeset stoljea vjetrovi nanosili pustinjsku prainu. Kako je prvotno bio izgraen od cigle, svi su se vanjski zidovi raspali i pretvorili u prainu. Tako danas izgleda bogati grad Babilon. Toliko dugo je naputen da nijedna iva dua nije ula za njega sve dok nije otkriven paljivim otklanjanjem pijeska koji se stoljeima nakupljalo na ulicama i sruenim ostacima velianstvenih hramova i palaa. Mnogi znanstvenici smatraju civilizaciju Babilona i ostalih gradova u toj dolini najstarijom od svih za koje postoje potvreni podaci. Pronaeni su zapisi za koje se sa sigurnou moe rei da su stari 8000 godina. Zanimljiva injenica u vezi toga je nain na koji su otkriveni ti podaci. U ruevinama Babilona otkriveni su zapisi o pomrinama sunca. Moderni astronomi su spremno izraunali vrijeme kada su te pomrine sunca bile vidljive u Babilonu i tako uspostavili vezu izmeu njihovog i naeg kalendara.

116

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Na taj smo nain dokazali da su prije 8000 godina Sumerani, koji su nastanjivali Babiloniju, ivjeli u zatienim gradovima. Moemo samo nagaati koliko su godina prije toga ti gradovi postojali. Njihovi stanovnici nisu bili obini barbari koji su ivjeli unutar zidina. Oni su bili obrazovani i produhovljeni ljudi. Po onome to nam pisani podaci potvruju, oni su bili prvi graditelji, prvi astronomi, prvi matematiari, prvi financijeri i prvi narod koji je imao pisani jezik. Ve smo spomenuli njihove sustave navodnjavanja koji su sunu dolinu pretvorili u poljoprivredni raj. Ostaci tih kanala jo se uvijek mogu nai, iako su uglavnom popunjeni nataloenim pijeskom. Neki su bili tolikih dimenzija da je, kad su bili prazni, desetak konja usporedo moglo proi njihovim dnom. Po veliini se mogu usporediti s najveim kanalima u Coloradu i Utahu. Osim to su navodnjavali posjede u dolini, babilonski su graditelji osmislili jo jedan projekt jednake vanosti. Uz pomo velikog sustava odvodnjavanja uspjeli su iskoristiti prostrano movarno podruje na uu Eufrata i Tigrisa i takoer ga osposobiti za obraivanje. Herodot, grki putnik i povjesniar, posjetio je Babilon i jedini je stranac koji ga je opisao. Njegovi zapisi daju slikoviti prikaz grada i neobinih obiaja njegovih stanovnika. On spominje nevjerojatno plodnu zemlju i obilnu etvu penice i jema. Slava Babilona izblijedjela je, ali njegova je mudrost sauvana do dananjeg dana. Zbog toga mnogo dugujemo pronaenim zapisima. U toj dalekoj prolosti, papir nije postojao. Umjesto toga, marljivo su urezivali svoje zapise na ploe od vlane gline. Kad bi zavrili, pekli bi ih i one bi postale opeka. Povrina im je bila oko petnaest puta dvadeset centimetara, a debljina je iznosila dva i pol centimetra. Te glinene ploe, kako ih inae zovu, koristile su se na isti nain kako mi koristimo moderne naine pisanja. U njih su se urezivale legende, poezija, povijest, kraljeve odredbe, zakoni o zemlji, potvrde vlasnitva, zadunice, pa ak i pisma koja su se po glasnicima slala u udaljene gradove. Iz tih glinenih ploa dobivamo uvid u poslove ljudi. Primjerice, jedna ploa, oigledno iz zapisa jednog vlasnika duana, svjedoi o tome da je na odreeni datum imenovani muterija donio kravu i zamijenio ju za

117

George S. Clason

sedam vrea penice, od kojih je tri dobio odmah, a ostale etiri e ga ekati kasnije. Sigurno zakopane u unitenim gradovima, arheolozi su pronali itave knjinice na tim ploama. Jedno od najveih uda Babilona bile su ogromne zidine koje su opasavale grad. Stari su ih narodi usporeivali s velikom piramidom u Egiptu kao jednim od "sedam svjetskih uda". Kraljica Semiramida zasluna je za podizanje prvih zidina tijekom rane povijesti grada. Suvremeni arheolozi nisu uspjeli ui u bilo kakav trag prvih zidina. Niti je poznata njihova visina. Iz zapisa starijih pisaca procjenjuje se da su bile visoke od oko petnaest do devetnaest metara, s vanjske strane obloene peenom ciglom, a dalje zatiene dubokim opkopima punima vode. Kasnije i poznatije zidine zapoete su oko est stotina godina prije Krista, a poeo ih je graditi kralj Nabopolasar. Toliko je ambiciozno zamislio njihovu ponovnu gradnju, da nije doivio dovretak radova. Taj je zadatak ostao njegovom sinu Nabukodonosoru, ije je ime poznato iz Biblijske povijesti. Visina i duina tih kasnijih zidina izaziva nevjericu. Pouzdani autoriteti su potvrdili da su visoke oko sto ezdeset osam metara, to je jednako visini moderne poslovne zgrade od petnaest katova. Ukupna duina se procjenjuje na negdje izmeu etrnaest i osamnaest kilometara. Vrh je bio toliko irok da je koija sa est konja mogla proi njime. Od te velianstvene strukture danas je sauvano malo, samo dijelovi temelja i opkopa. Nakon propadanja, Arapi su dovrili unitenje lomljenjem cigli za druge graditeljske pothvate. Protiv zidina Babilona koraale su jedna za drugom pobjednike vojske svakog osvajaa iz onog vremena. Mnogi su kraljevi pokuali osvojiti Babilon, ali uzalud. Osvajake snage onoga vremena ne treba shvaati olako. Povjesniari govore o takvim brojevima kao to su 10.000 konjanika, 25.000 koija, 1.200 pjeakih postrojbi s po 1.000 vojnika po postrojbi. esto su bile potrebne dvije ili tri godine pripremanja da bi se prikupio ratni materijal i zalihe hrane kao i spomenute borbene snage. Grad Babilon bio je ustrojen poput dananjih gradova. Imao je ulice i duane. Prodavai su nudili svoju robu u naseljenim etvrtima. Sveenici su sluili u velianstvenim hramovima.

118

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Unutar grada nalazio se posebno ograen dio gdje se nalazila kraljeva palaa. Zidine oko njega bile su vie od onih koje su okruivale grad. Babilonci su bili vjeti umjetnici. To ukljuuje kiparstvo, slikarstvo, tkanje, obradu zlata i izradu metalnog oruja i poljoprivrednih alata. Njihovi su draguljari stvorili neke od najljepih komada nakita. Mnogi su sauvani iz grobnica bogatih graana i izloeni su u vodeim svjetskim muzejima. U veoma ranom stadiju povijesti, dok je ostatak svijeta sjekao stabla sjekirama od kamena, a lovio i borio se kopljem i strijelama s kamenim vrkom, Babilonci su koristili sjekire, koplja i strijele s metalnim vrkom. Babilonci su bili promuurni financijeri i trgovci. Koliko nam je poznato, oni su bili izumitelji novca kao sredstva razmjene, obveznica i pismenih isprava o vlasnitvu. U Babilon su neprijateljske vojske ule tek 540.-te godine prije Krista. ak ni tada zidine nisu osvojene. Pria o padu Babilona je veoma neobina. Kir, jedan od najveih osvajaa onoga vremena, namjeravao je napasti grad i osvojiti njegove vrste zidine. Savjetnici Nabonida, Kralja Babilona, uvjerili su ga da ode pred Kira i stupi u borbu s njim prije nego grad bude opkoljen. Nakon poraza babilonske vojske, pobjegao je iz grada. Kir je tako uao na otvorena vrata i osvojio grad bez otpora. Od tada pa nadalje snaga i ugled grada su postupno poele opadati sve dok, u razdoblju od nekoliko stotina godina, nije u potpunosti naputen, zaboravljen, preputen vjetrovima i olujama koje su ga ponovno sravnile s pustinjskom zemljom iz koje je sva ta veliina iznikla. Babilon je pao, nikada se vie nije digao, ali moderna mu civilizacija duguje mnogo. Vrijeme je smrvilo u prainu ponosne zidove njegovih hramova, ali mudrost Babilona i dalje ivi.

119

KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin Moslavaka 9, tel.: 042/241-000 fax: 042/241-828 www.kz.hr e-mail: info@kz.hr Lektura i korektura: Sanja urin Grafika priprema: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin Naklada: 1000 primjeraka Tisak: Tiskara Zelina

120