Motiv ponora u Pavliievoj Rupi na nebu i Breanovoj Vrajoj utrobi

STUDENTICA:

MENTOR:

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

Sadraj
1.Uvod.3 2. Rupa na nebu...4 2.1. O autoru..4 2.2. O romanu6 2.3. Simbolika..10 3. Vraja utroba..12 3.1. O autoru.12 3.2. O romanu...13 3.3. Simbolika...18 4. Razrada21 4.1. Apokalipsa u djelima..25 5. Zakljuak.26 6. Literatura..27

Uvod
Motiv i simbol ponora gotovo je nepresuan. Postoje razliite perspektive promatranja istog, kao i bezbroj slinih motiva s kojima ga moemo povezati. Ovdje se radi o dva velika pisca hrvatske fantastine knjievnosti, obojica su suvremeni pisci i angairani fantastiari. Postmodernisti kao sto su Ivo Brean i Pavao Pavlii uvode u knjievnost (fantastinu) i neke druge motive. Kljuni simboli postmodernistike poetike upravo su muzej, biblioteka i labirint1 Ovdje se radi o dva opsena romana koja imaju slinu pouku, ali se radnjom bitno razlikuju. To nam govori da je bezbroj naina u fantastinog pisca da poalje svoju poruku, ali je teina u tome kako to kamuflirati da ju razumiju samo oni koji trebaju. Na slijedeim stranicama istraiti emo problematiku ponora, njegovo preneseno i doslovno znaenje, vidjeti emo zato je labirint toliko zanimljiv hrvatskim postmodernistikim piscima, te emo pokuati dokuiti ifrirane poruke autora.

Kornelija Kuva Levai: Mitski jezik u hrvatskoj fantastinoj prozi, disertacija, Zadar, 2006., str. 114.

2. Rupa na nebu
2.1. O autoru2
Pavao Pavlii jedan je od pisaca koji su temeljito dezideologizirali knjievnost i ukinuli joj svako prosvjetiteljsko nagnue. Stvorio je nepregledan i raznovrstan, ali kronoloki vrlo stabilan prozni opus i posjeduje iznimno nizak stupanj drutvene angairanosti. Ovaj se pisac rodio u Vukovaru, 1946. godine, dugogodinji je profesor komparativne knjievnosti na zagrebakom Filozofskom fakultetu, prevodilac je Itala Calvina , dobar poznavalac knjievne teorije i versifikacije, prouavatelj renesansne i barokne knjievnosti, romanopisac i pisac pripovjedaka, feljtonist i memoarist. Djela u kojima se posvetio svom djetinjstvu su: Nevidljivo pismo iz 1992., kola pisanja iz 1994. i Diksilend iz 1995. koja ujedno sadre i autobiografske elemente. Pisao je i o svom rodnom gradu, Vodi po Vukovaru, iz 1995 koja je i svojevrstan autoportret. Knjigom Laa od vode iz 1972. godine ulazi u fantastinu knjievnost. O fantastici nam Pavlii govori u svom Krasopisu: Nisam se bojao jednostavno zato to sam ve bio prekoraio onu stranu granicu koja fikciju dijeli od zbilje. Stvari su se oko mene u posljednje vrijeme zbivale onako kako se u zbilji nikada ne zbivaju, ali kako se redovito zbivaju u knjigama. Bilo mi je teko da se odluim, ali sasvim sam jasno uviao da se i ja moram poeti vladati na nain knjievnog junaka.3 Reprezentativna djela Pavliieve fantastike su i : Dar govora, Vilinski vatrogasci iz 1975., ; potom djela kriminalistikog karaktera poput Dobri duh Zagreba, Plava rua iz 1977., Stroj za maglu (1978.) i Umjetni orao iz 1978. godine. U duhu od 1980. do danas nastao je niz najboljih Pavliievih djela. Radi se o djelima koji imaju atraktivan sloj drutvene analitinosti, koji tematiziraju kulturne u knjievne dogaaje, priaju o ljudima

2 3

Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske knjievnosti, svezak IV., Marjan tisak , Split 2004., str. 84 88. Pavao Pavlii: Krasopis, Zagreb, 1987., str. 6.

koji su na neki nain povezani s knjigama i slikama i meusobnom sudbinom. Radi se o djelima: Veernji akt, 1985., Rupa na nebu, Sretan kraj, i iz 1989. Koraljna vrata. Jednim od njegovih najboljih romana smatra se Kronika provincijskog kazalita iz 2003. godine. Navest emo jo to Kreimir Nemec govori o ovom autoru: Odve velika briga o itatelju i njegovim oekivanjima odredila je i tipine osobine njegove proze: tenju za istoom i jasnoom pisma, povratak prii i pripovijedanju, posuivanje kodova i postupaka iz popularne literature, ienje romana od natruha psihologije, filozofije i, openito tereta velikih tema 4

Kreimir Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000., kolska knjiga, Zagreb, 2003., str. 299.

2.2 O romanu
Pavliiev roman Rupa na nebu podijeljen je u 10 poglavlja,a svako od njih nosi simbolian naziv jednog od planeta. Prvo poglavlje, odnosno Zemlja, prikazuje nam pronalazak zagonetne knjige u jednom antikvarijatu, autora N. Chrobatinusa, a zanimljivo je to to je upravo pronalazi Nikola Krobatin. Knjiga se zove O poloaju Zagreba, i radi se o drugom svesku, meutim prodava ne moe pronai prvi, a saznajemo da postoji i trei. U njoj Nikola nalazi kartu Zagreba, no kad je malo bolje promotrio shvati da karta ne odgovara stvarnosti. Odlazi kod svoje dvije tetke, Micike i Vikice koje u udu gledaju tu knjigu. Upoznajemo i njegova dva prijatelja, suprotna karaktera, Matu Svrzikapu i Adalberta Plakovia. Krobatin se s njima bavio politikom represijom u dravi pa se zato prepao da je policija kad je netko pozvonio na vrata. Bio je to ovjek iz antikvarijata koji je traio knjigu natrag jer je, navodno, zabunom prodana. No, kad je otiao po knjigu shvaa da je nestala. Posjetio je i oca u starakom domu koji mu ree: Ti ne zna to se sve zbiva ispod povrine. To ti je uvije tako, zna Stvari izgledaju lijepo izvana, ali dolje, duboko, ima svakakvih uda i arolija 5 U drugom poglavlju, nazvanom Merkur, se upoznajemo s Nikolinim ljubavnim ivotom. Nikola je, naime imao dvije ene istovremeno. One su znale za postojanje one druge, ali su se trudile to ignorirati. Ovaj je put bio s Dragicom ugledao na njen privjesku natpis PRAEC, a privjesak je bio krii koji ga je na neto podsjeao. Poslije je, eui gornjim gradom opazio enu s knjigom u ruci, koja je pobjegla kad ga je spazila. Nikola je bio prevoditelj i trenutno je radio na prijevodu djela Izgubljeni raj, Johna Miltona. Opet posjeuje tete koje priaju priu o Krobatinima, dvojici zavaene brae, a od njihovog susjeda Zloselia6 doznaje da doista postoje tajni prolazi ispod Zagreba. Naime, Zloseli je umirovljeni kopa bunara koji je naiao na neprilike upravo zbog tih hodnika na Gornjem gradu. Odvede Nikolu do ulaza u katakombe. Ovaj se spusti u podzemlje i uvjerio se da hodnici nisu samo fantastina pria. Opazio je rupu, odnosno pukotinu koja se pruala du hodnika. Tada se prisjetio da ga je Dragiin privjesak podsjetio na znak na karti iz knjige koji je oznaavao
5 6

Pavlii, Pavao: Rupa na nebu, Znanje, Zagreb, 1992., str. 13. Doslovan prijevod s njemakog- Bsendorfer

ovaj procijep. A pokraj znaka je pisalo Praec, odnosno Praecipitum, to znai ponor. Potom je opazio svjetlost u hodniku. Slijedi poglavlje Mars gdje upoznajemo susjedu Natau koja se eli zarediti, eli se rtvovati. Opet odlazi u hodnike gdje mu se pridruuje osoba ije je svjetlo vidio, odnosno ona ena s knjigom koja je pobjegla od njega. Otkriva mu da ona ima prvi svezak, a drugi je njezin otac prodao u antikvarijatu, elei je zatititi. Predstavila se kao Marija Juri. Pretpostavlja se da tu autor aludira na hrvatsku spisateljicu Mariju Juri Zagorku. Kritiari su u vie navrata spominjali njegovu povezanost s Grikom vjeticom , Marije Juri Zagorke. Kako ne bi imalo veze? O emu se tamo govori? O podrumima i o tome kako uglavnom junakinja kroz podrume dolazi da ispravi nepravde, i da skrene tok hrvatske povijesti, nije li tako?7 Rupa na nebu (1992), s druge strane, u vie navrata ukazuje na svoju vezu djelima Marije Juri Zagorke i postaje hommage starom, rascijepljenom Zagrebu. Pavlii uspjeno iskoritava taj procijep izmeu Istoka i Zapada, starog i novog, uzvienog i trivijalnog. Potie nas time da razmiljamo ire i da promotrimo itavu hrvatsku fantastinu knjievnost u slinom kontekstu8 Pavlii hvali Zagorku u knjizi Rukoljub. Pisma slavnim enama. 9 U Saturnu saznajemo od Nikolinih tetki da su one ukrale knjigu, kao i da su mnogi iz njihove obitelji tajanstveno nestali u nekim spiljama, rudnicima itd. Nikola opet odlazi u hodnike, nalazi se s Marijom Juri koja mu ukazuje na promjene s druge strane ponora. Takoer zakljuuju da zemlja s jedne strane nije jednaka onoj s druge. Radi se o ilovai s jedne, i o glini s druge strane. Marija Nikoli donosi knjigu (1.dio) gdje otkriva da se Europa i Azija spajaju na mjestu gdje se nalazi Zagreb, tonije du one pukotine. Potom Nikola, u estoj glavi, Uranu, prekopava po starom ormaru u sobi svojih roditelja gdje nalazi zanimljiv nacrt koji je, zapravo, oeva preslika podzemlja. Zakljui da mu se i otac vjerojatno morao kretati tim hodnicima. Zamolio je Zloselia da ode s njim pogledati
7 8

Kornelija Kuva Levai: Mitski jezik u hrvatskoj fantastinoj prozi, disertacija, Zadar, 2006., str.177. Isto; str. 116. 9 Kreimir Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1945 do 2000., kolska knjiga, Zagreb, 2003., str. 300.

zemlju u podzemlju. Ovaj ustanovi da je takvo to jako udno jer onda ta dva dijela ponora nikada nisu ni bila spojena. Opet je ugledao svjetlo u hodniku, ovoga puta kad je bio s Marijom. Sedmo poglavlje nosi naziv Venera i u njemu se razvija ljubavna pria Marije Juri i Nikole Krobatina. Nikoline tetke, Micika i Vikica, otkrivaju da je Nikolin otac morao raditi za policiju upravo zbog poloaja zgrade u kojoj je ivio. Naime, tu je bio jedan od ulaza u podzemne hodnike Zagreba. Dolje je morao bacati i unitavati neke spise koji dravi nisu odgovarali. Marija pria tragediju o svom stricu koji je istraivao te hodnike, te jednog dana nestao. Otac Nikoli govori o rupi ispod Visoke ulice, jer Nikola zna samo za onu ispod Markova trga. Nikola razmilja o ponoru, o razlozima i uzrocima ponora. Razmilja o ovjeanstvu. Mi se sastojimo od samih suprotnosti, i sve su sami ekstremi. To je zato to svatko od nas stoji jednom nogom na jednoj, a drugom nogom na drugoj obali one rupe izmeu Azije i Europe. I u svemu smo takvi. 10 Nikola je za jednog posjeta hodnicima odlomio komadi zemlje s azijske strane i nakon toga uo na radiju da je gradi u Kini uniten zbog potresa. Znai li to da ponor utjee na itav svijet? Ralje koje je Nikola posudio od Zloselia divljale su nad ponorom. udesno je bilo to to su i iznad hodnika, dakle na povrini isto reagirale u onom smjeru u kojem se kretala provalija. Posjetio je i oca koji mu je govorio o tajnovitom posjetiocu koji se raspitivao za hodnike. Nikola je znao da je to rastanak s ocem. To se odvijalo u poglavljima Neptun i Jupiter. Deseto poglavlje nazvano je Sunce. Nikolina knjiga, koja je od poetka pripadala njegovoj obitelji, je drugi put nestala. Sad je opet dobiva natrag-potom. Saznajemo i da je Marija pronala 3. svezak u katakombama, pokraj ponora. Otkrivamo i priu Nikoline majke, njezinu ljubavnu vezu u mladosti s Marijinim stricem koji joj je i poklonio tu knjigu. Milka i Dragica, njegove ljubavnice, ga posjeuju i govore da su ga izdale. Napravile su otisak njegovih kljueva u sapunu i dale ih dvojici ljudi koji su ih traili. Povod je, naravno, bila knjiga. Marija i Nikola otkrili su i vlasnika onog treeg svjetla, bio je to Zlosreli koji je
10

Pavlii, Pavao: Rupa ne nebu, Znanje, Zagreb, 1992., str. 174.

takoer lutao hodnicima. Za istog su posjeta uli buku i imali su to vidjeti: Svrzikapa i Plakovi svaali su se i tukli iznad provalije. Krobatin je viknuo, elei sprijeiti nesreu, meutim oni su pustili jedan drugog i upali u rupu bez dna. U treem svesku nalazila se karta, ba kao i u prva dva. Ali ovo nije bila karta zagrebakog podzemlja. Radilo se o karti neba koja je isto bila obiljeena crtom koja je odgovarala provaliji na Zemlji. Marija i Nikola bacili su veinu spisa i drei se za ruke istrali iz hodnika.

2.3. Simbolika
Prije svega bitno je istraiti simbol rupe kao glavnog motiva u romanu o emu nam govori i sam naslov. Rupa simbolizira otvor prema nepoznatome- ono to izlazi na drugu stranu.

Ona je poput ekanja i otkrivanja neije nazonosti. U svakom sluaju ona otvara unutarnje vanjskome i vanjsko unutarnjem.11 Imajui na umu da se radi o tajnim i skrivenim hodnicima i prostorijama valja navesti simbol same skrivene prostorije. Ona oznaava mjesto smrti starog ovjeka i mjesto roenja novog ovjeka.12 Moemo to povezati sa preobrazbom Krobatina s druge strane rupe, odnosno promjeni koja se dogodila u njegovim oima kada je pogledao na istu stranu. Nikola Krobatin se nije, nakon hodnika osjeao kao isti ovjek. U podzemlje se uglavnom ulazi kroz podrume. Podrum odgovara spoznaji sebe, te dua koja spozna sebe postaje milosrdna spram drugih. Isto tako podrum oznaava prostoriju tajne, a neki ga usporeuju s nebom.13 Rupa koju Nikola i Marija otkrivaju nema dna. Bezdan oznaava neodreenost djetinjstva i smrti kojoj nema razlika, raspad osobe. Takoer znai vrhunsko i mistino jedinstvo.14 Ralje su jedan od najreprezentativnijih simbola ove knjige. Nikola Krobatin svugdje uoava podvojenosti, kontraste Ralje to i simboliziraju, prikazuju tenju za razluivanjem individualnosti proizalih iz zajednikog ishodita. 15 Moemo obratiti pozornost i na zanimanje susjeda Zloselia- kopa bunara. Bunar u svim predajama ima sveto znaenje, otprilike kao neka sinteza triju kozmikih poredaka: neba, zemlje, podzemlja ili triju pratvari: vode, zemlje i zraka. Bunar je isto tako simbol tajne, skrivenosti, a na Dalekom istoku oznaava ponor i pakao.16 Podzemlje u gotovo svim kulturama oznaava pakao.17 Moemo jo spomenuti Raj kao simbol jer nije sluajan odabir da Nikola prevodi Miltonov Izgubljeni Raj. Raj simbolizira elju da se prirodnim putem nadvlada ljudska sudbina. Znai neprocjenjivo sredite, srce svijeta, toku u kojoj se nebo spaja sa zemljom. U raju je zdenac koji je izvor istine i spoznaje.18

11 12

Jean Chevalier Alain Gheerbrant: Rjenik simbola, Jesenski i Turk, 2007., str. 58. Isto; str. 588. 13 Isto; str. 564. 14 Isto; str. 43 44. 15 Isto; str. 608 609. 16 Isto; str. 77 78. 17 Isto; str. 642. 18 Isto; str. 602 604.

10

Motivi koji su neizravno vezani za ovaj roman su pilja i labirint, ali o tome vie u obradi Breanove Vraje utrobe.

3. Vraja utroba

11

3.1. O autoru19
Ivo Brean roen je 1936. godine u Vodicama. Diplomirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1983. godine radi kao umjetniki selektor ibenskog meunarodnog djejeg festivala. Najpoznatije Breanovo djelo jest groteskna tragedija Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja iz 1971. koje je doivjelo mnoga uprizorenja, kao i filmsku ekranizaciju u reiji Krste Papia. Njegovi se dramski tekstovi nisu izvodili u Jugoslaviji, ali su se od 1979. godine zaredale izvedbe njegovih komada kao to su: Smrt predsjednika kunog savjeta, Sveana veera u pogrebnom poduzeu, Neastivi na Filozofskom fakultetu, Hidrocentrala u suhom dolu, Nihilist iz Velike Mlake i drugi. Od proznih djela, Brean je objavio: proznu zbirku Pukotine i druge prie, romane Ptice nebeske (1990.), Ispovijedi nekarakternog ovjeka (1996.), Astaroth (2001.), Kockanje sa sudbinom (2002.) i Drava Boja 2053. (2003.). Autor je i koautor mnogih filmskih scenarija (Kako je poeo rat na mom otoku). Dobio je brojna priznanja za svoj rad, izmeu ostalog nagradu Fonda Miroslav Krlea za roman Astaroth i nagradu za ivotno djelo Vladimir Nazor.

3.2. O romanu
Roman Vraja utroba podijeljen je u dvadeset poglavlja, uz prolog i epilog.
19

Ivo Brean: Vraja utroba, Sysprint, Zagreb, 2004.

12

Odmah na poetku pisac nas uvodi u radnju koja podsjea na kriminalistiku priu. Naime, u podnoju Velebita pronaen je le mukarca , a uz njega samo poruka: Ako me netko nae mrtva, neka ne pokuava utvrditi to sam. Jer ja sam Nitko. Onaj tko odbaci sve to ovjeka ini ovjekom ne pripada vie ljudskoj zajednici niti nosi ljudsko ime. Molim vas jedino, ako imam uope pravo ita traiti, da moje ostatke spalite i raznesete na vjetru. No moja vam dua nee moi zahvaliti, jer sam je jo za ivota izgubio. 20 Sluaj je poslan u Zagreb gdje su iz arhiva izvueni podaci da je 25. listopada nestalo petoro ljudi, etiri mukarca i ena, ali nitko nije opisom odgovarao ovom pronaenom, niti su tih petoro mogli povezati s njim. Nestali ljudi su bili: Ante agalj, 58, iseljenik u Kanadu, kasnije politiar, prvo lan HDZ-a, a potom HSS-a. Agneza Valdek, njegova ljubavnica i poslovna partnerica (vodili su skupa draguljarnicu). Viktor Laginja, 55, speleolog i profesor biokemije na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Takoer je bio tereen za ubojstvo svoje ene i njezina ljubavnika. Josip Kaliterna, 27, alpinist iz Splita koji je tada otiao s kolegama iz planinarskog drutva na Paklenicu. Tihomir muda, 35, bivi policajac, sada vlasnik svoje sigurnosne slube u Osijeku. Budui da istraitelj nije imao vie tragova odlui kremirati onog utopljenika. Tada je dola vijest za potragom Urbana Tomaa, Hrvata koji je otiao ivjeti u Njemaku, a zahtjev za potragom je podnijela njegova ena nakon to joj se nije javlajo etiri mjeseca otkad je otiao u Zagreb. Radnja zapoinje priom od hrvatsko iseljeniku u Argentinu, Joseu Miguelu Cardumu. Jose je bio poznati doktor sve dok mu jednog dana ruka nije zadrhtala pa je popio aicu konjaka. Otada je bio ovisan o toj aici koja se s vremenom pretvorila u bocu, a potom u teku ovisnost. Izbavio ga je njegov otac, koji mu je obeao novac i zlato, ako ode na lijeenje. Zlato je bilo skriveno na Velebitu, u pilji koja se zvala Vraja utroba. Sakrili su ga Ante Paveli za doba raspadanja NDH, i njegov otac, tadanji ustaki zapovjednik. Bilo je pretoeno u sige, a pripadalo je idovima. Jose je otiao na lijeenje u Mendosu i tamo mu je dodijeljen terapeut Jorge Santos koji je, inilo se Joseu znao sve o njemu. Za vrijem
20

Ivo Brean: Vraja utroba, Sysprint, Zagreb, 2004., str. 9.

13

lijeenja upoznao je alpinista Josipa Kaliternu kojeg je pitao za pilju, ali ovaj nikada nije uo za to. Pri kraj estomjesene rehabilitacije Jose je doivio privienje ugledao je enu odjevenu u crno kako sjedi na njegovoj stolici u sobi. Kad je krenuo prema njoj nestala je. Krenuo je u hrvatsku u listopadu 2002. godine. Idua pria je ona o Anti aglju koji je emigrirao u Kanadu, tamo se zaposlio u piceriji i oenio Ankom, keri vlasnika picerije. Kada je Franjo Tuman postao predsjednik, agalj se mudro prikljuio HDZ u i preselio u Hrvatsku. U Zagrebu je upoznao Agnezu Valdek koja je bila vlasnica draguljarnice pa je s njom uskoro zapoeo ljubavnu vezu. Agneza je aglja koristila kao vrelo novca. Krenulo mu je nizbrdo, pa je preao u HSS, opet je stao na noge i opet mu se javila Agneza. Jednog su ga dana posjetila dva gospodina, poslovni posrednik Urban Toma i Jose Miguel Cardum. Viktor Laginja je speleolog koji je postavio tezu da je spilja ivo bie, bio je ismijan i propao je otada. Na tom zadnjem istraivanju radili su on i njegova studentica Sabrina koja mu je kasnije postala ena. Laginju je muilo je li ga Sabrina vara pa je unajmio privatnog detektiva Malca koji mu je potvrdio sumnje. Laginaj je potom ubio i nju i njezina ljubavnika objesivi ih u ljubavnikovu stanu. Jose je stupio u kontakt s njim, Laginja je znao za Vraju utrobu te mu je proitao lanak iz knjige Nepoznati Velebit. Spilja, koja se sputa duboko u podzemlje Velebita, ak po nekima ispod morske razine. Nitko je dosad nije u potpunosti istraio. Pastiri, koji su silazili u nju u potrazi za izgubljenim ovcama, izjavljivali su da su vidjeli neke sablasti i strane prikaze, iz ega se u narodu proirilo vjerovanje da spilja vodi do samog ulaza u pakao. 21 Jose je ak pozvao Laginju da mu se pridrui, a ovaj je pristao nakon to je ubio enu, mislei da e preko Joseove putovnice moi emigrirati. Na Velebitu je Jose upoznao Urbana Tomaa koji je toboe tu doao planinariti, a podsjeao je Josea na terapeuta Santosa. Toma uskoro prizna da je uo za spilju pa se odlue vratiti u Zagreb skupiti jo ljudi. Tada su pozvali Agnezu i aglja jer bi oni pomogli pretoiti zlato u novac, Kaliterna je odbio jer mu se sve to inilo mutno, a Toma je kontaktirao i Tihomira mudu koji je imao sigurnosnu slubu, odnosno paravan za mafiju.
21

Isto; str. 63

14

muda je bivi policajac, patriot i potenjak koji je svog nadreenog uhvatio u bordelu i otada mu je krenulo nizbrdo. Upoznao je Tomaa koji ga je povezao s osjekim kriminalcima i tako se muda nastavio baviti pranjem novca i slinim stvarima. Jose je prije odlaska na Velebit imao jo jedno privienje, vidio je le zaklana ovjeka rasporene utrobe. Pomislio je da ta prikazanja imaju veze sa spiljom. Agneza je imala plan otrovati sve koji budu na Velebitu i uzeti zlato jer ona je u biti idovka, pravim imenom Sara Waldeberg i smatrala je da to zlato nikome drugome ne pripada. Na Velebitu su Agneza, agalj, muda, Jose i Toma zatekli Laginju kojeg je Toma neodoljivo podsjeao na detektiva Malca. Razradili su plan ulaska u spilju, kad se pojavio i Kaliterna koji je doao vidjeti je li s Joseom sve u redu. Kaliterna im je pomogao oko sputanja u peinu. Doli su do prostorije pod zemljom gdje su bile zlatne sige. Tu je Jose opet vidio onu enu , ali sada je doista bila tu, s ostalih est kostura, vjerojatno neka austrijska ekspedicija. Toma mu je tada rekao neto o ekstra osjetljivim senzorima, odnosno psiholokom fenomenu kada ovjek vidi neto prostorno ili vremenski udaljeno. Agnezino trovanje nije uspjelo jer joj je Toma zamijenio otrov zainom. Takoer se rodila ljubav izmeu Agneze i Kaliterne. Dogodio se potres pa su ostali zatrpani i trebalo je nai drugi put. Laginji su se priinili sabrina i njezin ljubavnik, a pogodio ga je veliki kamen u noge i lagano je krvario. Do jutra je i umro, a ostali se spustie u prostoriju nalik na labirint. Raspodijelili su se i svatko je iao na svoju stranu traiti izlaz. Tu su muda, agalj i Kaliterna imali halucinacije. muda je vidio sebe kakav je nekad bio, pa je pucao u taj prikaz, meutim njemu je krvarila ruka. agalj je vidio svoje selo u Hercegovini gdje je odrastao, ali majka koju je vidio pretvorila se potom u njegovu enu pa u vjeticu. Kaliterna je ugledao svog sina koji je bio mrtav u privienju, ali je ipak govorio. Od oka je Kaliterna upao u jamu bez dna koja je bila nasred hodnika. Samo je Toma mirno sjedio u sredini labirinta, a Jose je pronaao nekakav izlaz kroz jezero. Naravno, u svima se odavno probudila apatija spram Tomaa, povezivali su ga s ljudima koje su susreli u najgorim trenutcima ivota, a neki su pomiljali i na njegove demonske sposobnosti. Agneza je nastradala zbog privienja u snu, mislei da je Kaliterna vodi uvukla se kipu neke vjetice usta, o onda ih je zadesio potres i pokopao ostatak Agnezina tijela.

15

Budui da nisu imali to jesti Toma predloi da igraju ruski rulet te da onoga tko izgubi pojedu. Nekako su pod prisilom pristali. Kad je muda opalio pitoljem koji je kruio od jednog do drugog pitolj opali i on ostane mrtav. Toma je odluio secirati mudu i Jose ugleda prizor lea koji je vidio u hotelu. Odbio je jesti i skupio je nekakve gliste za hranu. Doli su do prostorije gdje su prepoznali more. Opet je pala odluka na to da pojedu jednoga. Ovaj je put ivot izgubio agalj. Ostadoe sami Jose i Toma. Jose je pucao u Tomaa, ali nije ga mogao pogoditi. Tada ga Jose optui da je potomak neke zle sile. Tada mu Toma ree da je zlo u ovjeku, u njegovoj podsvijesti su sve ovjekove vizije: Zlo je bilo u njima Jose, ne u tim ljudima koje su sreli. Nije bilo ni u meni, ja sam bio samo odraz njihove mrane nutrine, koje nisu bili svjesni. () I u meni je vidio slinost s nekim zbog koga je posrnuo. Jer u naravi je ovjeka da nikada u sebi ne nalazi razlog za svoj pad.
22

Nakon rasprave Toma je otiao, a Jose je vidio nadu u spas, no trebao je preplivati, a za to gladan nije imao snage. Zato zaree u aglja i pone jesti. Smatrajui da je time izgubio duu i ljudskost napie poruku i zaroni. U trenutku kad je ugledao nebo, izgubio je svijest i utopio se. Istraitelju Klakiu javili su da je Toma pronaen u nekoj umi, samo taj je Toma bio crnokos, dok je Urban Toma koji je planinario bio plavokos. Meutim, ena crnokosog Tomaa prepoznala je i plavog te rekla kako je on kriv za sve to se dogodilo njezinom muu. Radi se dakle o podvojenosti likova, bilo psihikoj ili kakvoj drugoj gdje su oni sami razapeti izmeu onoga kakvi jesu i onoga za kakve se izdaju. To je ono to je Urban Toma pokuavao objasniti Joseu, da nitko nije potpuno dobar ili potpuno lo, jer dobro i zlo ubiti ne postoje. S time moemo povezati i jednu Breanovu izjavu iz 1996. godine: U ivotu sam napravio bezbroj stvari koje bi se, prema odreenom moralnom kodeksu, mogle okvalificirati i kao dobre i kao zle, a one zapravo nisu ni jedno ni drugo. Jer, dobro i
22

Isto; str. 246 247.

16

zlo ne postoje; oni su samo oznake ili etikete, koje ljudi lijepe tuem ponaanju, ovisno o tome koliko je njima u interesu ili od koristi. ovjek je zapravo uistinu samo ivotinja, neto inteligentnija od ostalih, koja se, kao i svaka ivotinaj, ponaa iskljuivo po crti svojih elementarnih nagona, pa koliko ima razbora u tome da se jedne ivotinjske vrste proglaavaju za dobre, a druge za zle, toliko isto ima u tome da se po takvom kriteriju razvrstava ljude.23

3.3. Simbolika
Naslov Vraja utroba nas upuuje da treba istraiti simbol utrobe. Utroba je simbol majke koji je analogan peini, ali koji poglavito odraava potrebu za njenou i zatitom. Alkemiari doivljavaju utrobu kao simbol preobrazbe, a ona je upravo zbog svoje topline pogodna za to. Utroba je utoite, ali ona i prodire. Simbol majke je dvojak, u svim

23

Ivo Brean: Ispovijedi nekarakternog ovjeka, Zagreb, 1996. str. 10 11.

17

mitologijama Boica majka ima takav aspekt: s jedne strane hraniteljica, s druge ljubomorna majka koja zarobljuje djecu. 24 Budui da je gore ve spomenuta, trebalo bi navesti simboliko znaenje peine. Pod znaenjem peine podrazumijevamo i pilje, prirodne jame itd. u mitovima o postanku u mnogih naroda peina se pojavljuje kao arhetip maternice. Za Platona je to mjesto neznanja, patnje i kazne te on smatra da tako ljudi ive na ovom svijetu. Smatra da neizravna svjetlost koja dolazi u peinu je put koji dua mora slijediti da bi dola do spoznaje istine i dobrote. Tu se radi o etikom znaenju, dok postoji s druge strane i onaj tragini aspekt: peina je tu prikazana kao mrana duplja s nevidljivim granicama, pogibeljni bezdan u kojem obitavaju i iz kojeg izlaze udovita. Takoer je slika svemira, prema predajama s dalekog istoka, gdje njezino ravno tlo odgovara zemlji, a svod nebu.25 Ova tumaenja moemo povezati sa radnjom u djelu Vraja utroba, bilo doslovno ili metaforiki. Istina je da je ekspedicija koja je ila na zlato doivjela znatne promjene kad su jednom uli u Vraju utrobu, samo te su promjene uglavnom bile negativne. S druge strane, pokazali su se kao udovita, pa se zapravo moda ne radi o udovinim zvijerima, ve ljudima koji se u takve pretvaraju. Jako bitan simbol, osobito u suvremenoj fantastinoj knjievnosti, je labirint. Prvotno znaenje labirinta jest da je on Minosova palaa na Kreti u kojoj je bio zatoen Minotaur. Radi se o simbolinom prikazivanju inicijacijskih kunji koje diskriminiraju putnike to se probijaju prema skrivenom sreditu. Kao simbol obrambenog sustava, labirint navjeuje postojanje neeg dragocjenog ili svetog te omoguuje pristup samo onima koji su upueni. Prema asketsko mistinom tumaenju ulazak u labirint i izlazak iz njega simboli su duhovne smrti i uskrsnua. Labirint vodi u i unutarnjost osobnog ja, u neku vrstu unutarnjeg svetita gdje se nalazi najskrovitiji dio ovjekove osobnosti. Preobraaj koji doivi ovjek u sreditu labirinta oznaava pobjedu duhovnog nad tjelesnim. 26 Branimir Donat govori o labirintu.

24 25

Jean Chevalier Alain Gheerbrant: Rjenik simbola, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007., str. 799. Isto; str. 527 530. 26 Isto; str. 363. 364.

18

 Labirint ukljuuje putovanje i sazrijevanje dvije komponente s kojima se takoer susreemo i u simbolu mandale.27 Oba simbola postavljaju posebne prepreke i trae posebne zasluge od pojedinca koji eli doi u sredite koje je njegovu oku i duhu skriveno i bez uloga egzistencijalnog napora nedostupno. Upozorimo ve na poetku, labirint a posebice njegovo sredite svojom simbolikom vezuje se na sliku spilje, peine, a put do njega asocira takoer na simbole pletenice i spirale, pa tako ukazuje na sloenost koja moe pogodovati kao plodna pova knjievnosti i knjievno djela. 28 O poetici labirinta govori i Kornelija Kuva Levai: Poetika labirinta vezana je uz junakovu nemo, ali ne u fizikom, nego spoznajnom smislu i ona ide puno dalje od nemoi intelekta pribliavajui se, zapravo, mitskoj nemoi ovjeka pred nespoznanim, to smo ranije susretali u tekstovima srednjovjekovne i usmene knjievnosti. () On je takoer slika moi i nemoi pri emu mo ima ona sila koja je labirint konstruirala (a iz suvremenih fantastinih djela nikad ne saznajemo tko je to). Nemoan je pred njom lik, itatelj, ponekad ak i sam autor. 29 Motivi koje moemo povezati uz pojam ponora, a spominjani su u djelu su upljina i tunel. Simbolika upljine je bliska simbolici peine iju dubinu, prazninu i virtuoznost jo istie. Oznauje nedjelovanje i nijekanje, nalije bia i ivota: virtualan je, ali prazan spremnik ivota. Postaje slikom boravita, smrti, prolosti i mogueg, a openito je noni i negativan aspekt svakog simbola, pa i bia.30 Tunel kao simbol moemo povezati i sa Rupom na nebu i s Vrajom utrobom. Tunel je put, natkriven i mraan, na povrini zemlje ili podzeman koji vodi kroz mrak od jedne svijetle zone do druge. Taj prijelazni put nalazimo u svim inicijacijskim obredima. Simbol je svih mranih i bolnih prijelaza koji uznemiruju i mogu odvesti u neki drugi ivot.31
27

Mandala je doslovno krug, premda je to zapravo zamren crte, a uglavnom oznaava saetak oitovanja kozmosa. Jean Chevalier Alain Gheerbrant: Rjenik simbola, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007., str. 414 416. 28 Branimir Donat: Izabrana djela, (priredio Velimir Viskovi), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991., str. 260. 29 Kornelija Kuva Levai: Mitski jezik u hrvatskoj fantastinoj prozi, disertacija, Zadar, 2006., str. 115. 30 Jean Chevalier Alain Gheerbrant: Rjenik simbola, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007., str. 750. 31 Isto; str. 788 789.

19

4. Razrada
Romani Rupa na nebu i Vraja utroba obrauju motiv ponora, ali tematski na potpuno razliit nain. U oba djela ipak nailazimo na svojevrstan ponor, bilo izmeu likova, svjetova, dobra i zla i slino.

20

 Prostorni, ontoloki dualizam svijeta iznad i ispod ovdje najizravnije ilustrira McHadelovu definiciju fantastike kao svijeta pored nas. Radi se zapravo o zrcalnosti likova tj. razapetosti likova izmeu jedne i druge strane.32 U Rupi na nebu prilino je jasno postojanje podzemnih hodnika, iako mnogi za to ne znaju i radi se o skrovitom mjestu o kojem su ispriane legende. Isto je u Vrajoj utrobi kada veoma malen broj ljudi zna za njezino postojanje, ali je takoer smatraju legendom. Takoer imamo dva lika Nikolu Krobatina i Josea Miguela Carduma koji sluajno dolaze do informacija o tajnovitim, u oba sluaja podzemnim mjestima. Ipak, Vraja utroba obrauje i faustovski motiv, odnosno motiv avla, koji izostaje u Rupi na nebu. Radi se o tipu proze kada ne moemo razluiti jeli neto istina ili la, halucinacija, san, u pitanju je dvojba: U prozi fantastiara ovaj se tip proza esto kombinira s motivima pojave vraga, demona ili smrti, s halucinantnim i onirikim iskustvima ili neobjanjivim prirodnim li drutvenim manifestacijama za koje junak trai racionalni interpretativni okvir.33 Tu govorimo o sveprisutnom neznancu, tonije Urbanu Tomau koji je svojevrstan pokreta fantastine svijesti u itatelja, dok u Pavliia tu intrigu izazivaju Krobatinove tetke Vikica i Micika, njegov otac i nepoznati posjetitelj podruma (za kojeg kasnije saznajemo da je Zlosreli). Delkorno razlikuje dva tipa egzempluma upravo prema nainu preruavanja. U prvom tipu nepredvidljivi protivnik dolazi u liku obine, drage osobe, a u drugom je demonsko objekt preruavanja i maskiranja.34 Kada ve govorimo o pojavi vraga kod fantastiara valja navesti da razlikujemo dva tipa vraga:
32

Jurica Pavii: Hrvatski fantastiari, Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskog fakulteta sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2000., str. 91. 33 Isto; str. 45. 34 Kornelija Kuva Levai: Mitski jezik u hrvatskoj fantastinoj prozi, disertacija, Zadar, 2006., str. 79.

21

Primjeujemo da srednjovjekovni tekstovi razlikuju dva tipa avla: jednog koji ulazi u srce i nagovara na zlo, ali ostaje slika prenesenog znaenja, i drugog koji je konkretan lik to se moe vizualno predoiti. Upravo taj drugi tip blii je fantastinom poimanju.35 Trebalo je objasniti pojavu vraga (iako nema neke direktne veze s ponorom) jer je to bitna razlika izmeu ova sva djela. Vraja utroba time izaziva stravu, a i sam naziv djela upuuje na utrobu/ udubinu/ ponor kao avolje obitavalite. Ipak to se ponora tie on je sveprisutan u oba djela, bilo da se radi o konkretnom ponoru (u zemlji ili na nebu), meu dva razliita lika ili pak unutar jednog lika. Ponor sam je prirodno objanjiva pojava, ali to dalje itamo oba djela vidimo da se radi o fantastici, ak o ponoru kao apokalipsi. Todorov navodi: Postoji udna pojava koju moemo objasniti na dva naina, tipovima prirodnih i tipovima natprirodnih uzroka36 Ponor povezujemo sa veinom gore navedenih simbola: rupa, bunar, utroba, peina, upljina itd., iako nema konkretnog tumaenja ponora. Uglavnom svi simboli upuuju da se radi o tajanstvenom, nepoznatom, skrivenom. Simboli kao to su peina, utroba i upljina su analogni, a oznaavaju neznanje, ili pak preobrazbu. Takoer svi imaju i pozitivno i negativno tumaenje, govore o licu i naliju i obavijeni su tajnom koja je povezivana s avlom ili udovitima. U Rupi na nebu radi se o ponoru u podzemlju koji je navodno granica izmeu dva kontinenta - Europe i Azije. To je ponor izmeu dva razliita svijeta, ba kao to likovi u istom romanu, koji su jedni drugima u neposrednoj blizini, predstavljaju razliite svjetove. Navest emo Nikoline tetke Miciku i Vikicu: prva predstavljena kao domaica koja se lampavo odijeva, dok je druga primjer uminkane gospoe koja dri do sebe. Nikoline dvije ljubavnice takoer: Dragica kao simbol enstvenosti i Milka kao olienje odlunosti. Adalbert Plakovi i Mate Svrzikapa takoer predstavljaju suprotnost, stalne svae, neslaganja oko politike kao i bilo ega drugog, a ipak se drue i skupa rade na projektima.
35 36

Isto; str. 96. Cvetan Todorov: Uvod u fantastinu knjievnost, IRO Rad, Beograd; str. 32.

22

U Vrajoj utrobi, kao i u Rupi na nebu postoji onaj konkretan ponor. Radi se o samoj utrobi koja je duboko pod morskom povrinom, kao i rupi bez dna u koju je upao Kaliterna pri jednoj od halucinacija koje je doivio u spilji. Ipak, s druge strane postoji i metaforini ponor, samo za razliku od Rupe na nebu gdje se ponor oituje izmeu dva lika, ovdje ga pronalazimo unutar jednoga lika. Tako imamo Josea Carduma, poznatog doktora, koji kasnije propada odajui se alkoholu i na koncu, koliko god se borio sa samim sobom, pronalazi u sebi nagon za preivljavanja (koji je vie nalik ivotinjskom) i upada u kanibalizam. Ponor se dakle oituje u ljudima kakvi su bili, odnosno kakvi jesu, a kakvima se predstavljaju. Ipak, Jose je dovoljno, nazovimo moralan jer je svjestan to je uinio. Lik mude predstavljen je patriotski i potenjaki u mladosti, a kasnije kad mu je krenulo nizbrdo pretvara se u kriminalca. agalj je otpoetka bio lik koji je prefrigan, ali ponor u njemu je izmeu onoga kakav on jest, a kakvim se prikazuje. Agneza ima dva ivota, jedan kao ispaena idovka, drugi kao fatalna vlasnica draguljarnice. Urban Toma pak ima i vie lica, ali tu se radi o fizikim preobrazbama. Mada predstavlja zlo (iako tu ni pisac nije siguran jer se Toma ne naziva ni zlim, ni dobrim) on je jedini potpun i svjestan sebe onakvog kakav doista jest. Oba djela zavravaju nedoreeno. Nitko kasnije ne saznaje za podrume i njihovu tajnu jer je tako moda najbolje (iako je mogue da prijeti unitenje svijeta) kao to se ne zna tko je tragino stradala osoba u podnoju Velebita. U vezi s potonjim moemo navesti citat Maje Bokovi Stulli: Fantastine se prie odvijaju u klimi strave i gotovo neizbjeno zavravaju kobnim dogaajem, koji izaziva smrt, nestanak ili prokletstvo junaka. 37 Svakako treba spomenuti i preneseno znaenje ponora, konkretno u ova dva djela. Prilino je oita Breanova opaska vezana za hrvatsku povijest i ustaki pokret pod vodstvom Ante Pavelia. U nekim reenicama Nezavisnu dravu Hrvatsku naziva Treim reichom. Izruguje i lani patriotizam kao i neke politike stranke i njihovu korupciju (likom aglja). Pavlii ponor meu svjetovima smjeta na Markov trg gdje se nalazi Hrvatski sabor. Tu se takoer radi o izravnoj aluziji na hrvatsku politiku, kao i na stanje u dravi. Pisac
37

Maja Bokovi Stulli: Pjesme, prie, fantastika, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zavod za istraivanje folklora, Zagreb, 1991., str. 161.

23

upozorava na greke kolektiva, bjeanje od odgovornosti, ponor umjesto zajednitva meu politikim strankama prinoenje rtava, a ne poduzimanje niega drugog. Osim ovoga navedenog ponor ima i apokaliptino znaenje.

4.1. Apokalipsa
Roman Rupa na nebu sadri i apokaliptine slike. Sama slika ponora bez dna pod Zagrebom, koji u obliku pukotine dijeli Istok od Zapada i djeluje na povijest i sve ljude svojom pogubnom silom to istodobno mami i ubija podsjea na apokaliptine ponora u kojemu je sotona: On te podrume shvaa kao nekakvo prokletstvo, kao nekog zlog zmaja kojem treba neprestano prinositi ljudske rtve.38

38

Kornelija Kuva Levai: Mitski jezik u hrvatskoj fantastinoj prozi, disertacija, Zadar, 2006., str. 182.

24

U treem svesku knjige O poloaju Zagreba nalazi se karta koja takoer prikazuje crtu po kojoj se prua provalija. Samo se ovaj put radi o rupi na nebu, koja zapravo oznaava propast svijeta. Apokaliptian je i motiv potpune proetosti kozmosa rupom koja se iri ak i nebom, to otkriva karta u dugo traenom svesku tajanstvene knjige.39 U romanu Vraja utroba apokaliptino je to to navodno ta pilja vodi do samog ulaska u pakao. I upravo kao to su apokaliptike slike povezane tijesno povezane s religijskim nebom, njihova je dijalektika opreka tijesno povezana s bivstvenim paklom, npr. Danteov Pakao, ili pakao to ga ovjek stvara na zemlji, npr. 1984., Iza zatvorenih vrata i Pomraenje u podne (). 40

5. Zakljuak
U prethodnim poglavljima iznesena je problematika i simbolika ponora kao i drugih motiva vezanih za ova dva djela. Rupa na nebu i Vraja utroba prikazuju ponor i raslojenost koja je sveprisutna i koju na koncu treba nadvladati. Oito je da djela govore o propasti, kako drave, tako pojedinca, ako se takvi rascijepi ne svladaju. Upravo zato ovi pisci upotrebljavaju i apokaliptine slike koje vode u propast svijeta sa stanjem u kakvom sad ivimo.

39 40

Isto; str. 182. Northrop Frye: Anatomija kritike, Golden marketing, Zagreb, 2000., str. 169.

25

Potrebno je nadvladati ponor, prije svega onaj unutarnji. Vidimo u Vrajoj utrobi kako je ponor mogu i postojan u svakoj osobi, kako neki licemjerno skrivaju svoju tamnu stranu i kako svi moemo pokleknuti onim najniim nagonima u ovjeku. Bitno je znanje i spoznaja, da ovjek spozna sebe i kao takav nadvlada tu prepreku, jer iako je samo pola, svjestan moe biti potpun.

6. Literatura
- Pavao Pavlii: Rupa na nebu, Znanje, Zagreb, 1992. - Ivo Brean: Vraja utroba, Sysprint, Zagreb, 2004. - Jean Chevalier Alain Gheerbrant: Rjenik simbola, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007. - Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske knjievnosti, svezak IV, Marjan tisak, Split, 2004.

26

- Kornelija Kuva Levai: Mitski jezik u hrvatskoj fantastinoj prozi, disertacija, Zadar, 2006. - Jurica Pavii: Hrvatski fantastiari, Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, zagreb, 2000. - Northrop Frye: Anatomija kritike, Golden marketing, Zagreb, 2000. - Kreimir Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000., kolska knjiga, Zagreb, 2003. - Branimir Donat: Izabrana djela, (priredio Velimir Viskovi), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. - Pavao Pavlii: Krasopis, Zagreb, 1987. - Cvetan Todorov: Uvod u fantastinu knjievnost, IRO Rad, Beograd, 1987. - Ivo Brean: Ispovijedi nekarakternog ovjeka, Zagreb, 1996. - Maja Bokovi Stulli: Pjesme, prie, fantastika, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zavod za istraivanje folklora, Zagreb, 1991.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

27