VRSTOA

7. EKSPERIMENTALNI REZULTATI STATIKOG RASTEZANJA TAPOVA

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Ispitivanje mehanikih svojstava razliitih materijala pri statikom rastezanju vri se u laboratoriju za ispitivanje mehanikih svojstava materijala na kidalicama.
P C D

B A PP 0 l per l tot PR

PL

PK

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Slika prikazuje je takav dijagram rastezanja za meki elik. Karakteristine toke u dijagramu oznaene su O, A, B, C i D. Toka O odgovara poetku rastezanja. Na odsjeku OA postoji linearna zavisnost sile P od produljenja l. Toka A je granica proporcionalnosti. Naprezanje u epruveti, u tom trenutku, zove se granica proporcionalnosti, a odreeno je relacijom

P =

Pp F

Deformacije epruvete u tom podruju veoma su male i mogu se ustanoviti samo s pomou specijalnih instrumenata (ekstenzometri).

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Toka B lei na liniji priblino paralelnoj s osi produljenja l. Taj odsjeak krivulje karakterizira stanje materijala kada produljenje raste a da se ne poveava sila P i nastaje razvlaenje (poputanje) materijala. Hookeov zakon vie ne vrijedi. Pri tom se na vanjskoj povrini epruvete, a posebno ako je prethodno ispolirana, mogu golim okom zamijetiti kose linije, to su zapravo sitne pukotine. To su Luedersove linije. One su obino nagnute pod kutom neto veim od 45 prema uzdunoj osi tapa. Njihova se pojava objanjava kao posljedica plastinih deformacija, iji uzrok uglavnom lei u tangencijalnim naprezanjima.

PR

PK

FK

PR a) b)

PK

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Ako veliinu PR, pri kojoj nastaje razvlaenje materijala, podijelimo prvobitnom povrinom presjeka epruvete F, dobivamo naprezanje koje nazivamo granica razvlaenja (limit of yield, yield stress)

R =

PR F

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Pri daljnjem optereenju materijal se ponovo opire djelovanju sile P i dijagram rastezanja dobiva oblik krivulje, iji se maksimum nalazi u toki C. Pri tom maksimalnom optereenju pojavljuju se prvi uoljivi znakovi raskida epruvete u obliku lokalnog suenja (grla) epruvete koje pri daljnjem rastezanju postie svoju graninu veliinu i nastupa raskid epruvete po najmanjem presjeku FK (toka D). U tome trenutku epruveta ima ukupno produljenje ltot, koje se nakon raskida poneto smanji, jer u razdvojenim dijelovima epruvete nestaju elastine deformacije. Permanentno produljenje lper, koje se izmjeri nakon raskida, naziva se apsolutno produljenje pri raskidu, a odnos

lper l

zove se relativno produljenje pri raskidu.

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Oznaimo li sa PL najveu vrijednost optereenja koje epruveta moe izdrati, a sa Pk veliinu sile P u trenutku raskida, onda se naprezanje,

L =

PL F

naziva prelomno naprezanje na vlak ili granica vrstoe pri rastezanju, ili zatezna vrstoa dok se naprezanje,

k =
naziva vrstoa pri raskidu.

Pk Fk

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Pri relativnom usporeivanju svojstava razliitih materijala treba iskljuiti iz razmatranja apsolutne dimenzije epruvete. Zato se dijagram rastezanja, koji se dobiva na kidalici, transformira u odgovarajui = f(), u koordinatama:

P F

l l

pri emu taj novi dijagram ima isti oblik ali je prikazan u drugom mjerilu.

Ako ordinate dijagrama rastezanja podijelimo povrinom presjeka koja odgovara trenutku ispitivanja, dobit emo dijagram stvarnih naprezanja. Takav je dijagram prikazan na slici crtkanom linijom s maksimalnom ordinatom k u trenutku raskida. On pokazuje intenzivniji porast deformacija u blizini "grla" epruvete.

D'

C P B A P R L

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
S obzirom na relativno produljenje pri raskidu, materijali se dijele na plastine i krhke. Za prve se obino uzima da relativno produljenje iznosi > 5%, a za druge < 5%. U plastine materijale ubraja se meki elik, bakar itd., a u krhke kaljen elik, lijevano eljezo, kamen, beton i sl.
kp cm2 6000 4000 1 2000 4 3 2

0,1

0,2

0,3

0,4

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Na slici prikazani su dijagrami rastezanja razliitih materijala, koji karakteriziraju njihova mehanika svojstva. 1 krivulja za meki elik, 2 krivulja za tvrdi ugljini elik, 3 krivulja za legirani elik i 4 krivulja za bronzu.

Iz dijagrama se vidi da tvrdi ugljini elik ima visoko prelomno naprezanje pri malom relativnom produljenju i slabo izraenoj granici razvlaenja; legirani elik ima veliko relativno produljenje pri dovoljno visokom prelomnom naprezanju, dok granica razvlaenja uope ne postoji; bronza pak ima veliko relativno produljenje pri malom prelomnom naprezanju.

PUZANJE MATERIJALA
Oznaimo sa 0 deformaciju epruvete zbog samog optereenja i nazovimo je poetnom deformacijom. Promjena poetne deformacije uslijed trajnog djelovanja konstantnog optereenja zove se efekt naknadnog djelovanja. Pri dovoljno visokoj temperaturi (koja je razliita za razliite materijale) to naknadno djelovanje igra vanu ulogu. Za elik i lijevano eljezo ta temperatura iznosi oko 300C, dok se npr. kod obojenih metala (cink, aluminij) efekt naknadnog djelovanja moe primijetiti ve na normalnoj temperaturi (oko 20C).

PUZANJE MATERIJALA

II B I C

III

0 0

A t

PUZANJE MATERIJALA
Veliko praktiko znaenje ima neelastini efekt naknadnog djelovanja, koji se naziva puzanje, jer se pri tome mogu pojaviti plastine deformacije, koje znadu postii vrijednosti nedoputene za normalno funkcioniranje promatranog elementa stroja. Ovdje valja istaknuti da se puzanje moe pojaviti kako pri elastino-plastinoj, tako i pri elastinoj poetnoj deformaciji 0.

PUZANJE MATERIJALA
U uskoj svezi s pojavom puzanja jest pojam trajne vrstoe elementa stroja odnosno konstrukcije. Mnogi elementi strojeva ili konstrukcija rade na visokoj temperaturi (cjevovodi za paru, lopatice turbina razni elementi postrojenja kemijske industrije). Zahtjev trajne vrstoe takvih elemenata nalae konstruktoru da deformacija elementa za sve vrijeme njegove upotrebe ne smije premaiti vrijednosti predviene za njegovu normalnu eksploataciju (npr. = 0,002 za 10 000 radnih sati).

RELAKSACIJA
Relaksacija. Ako rastegnutu epruvetu poslije zavrenog procesa optereenja uvrstimo tako da dobivena poetna deformacija 0 ostane nepromijenjena, utjecaj poviene temperature i vremena manifestirat e se u smanjenju naprezanja u epruveti. Ta se pojava naziva relaksacija, a objanjava se time to se elastina deformacija, koju je epruveta dobila pri optereenju, postepeno pretvara u plastinu deformaciju.