4

4.1

Voda u tlu.
Pojavnost vode u tlu.

Zbog velike vanosti koju prisutnost vode ima na ponaanje tla, ovdje se studenta najprije podsjea na neka poglavlja hidromehanike, koja se zatim primjenjuju na geomehaniku. Povrinska napetost (surface tension), kao razlika privlanih sila izmeu molekula na granici razliitih tvari, uzrokom je zaobljavanju povrine vode (meniskus) na dodiru sa staklom, vrstim esticama tla, te kapilarnom podizanju vode u uskim staklenim cjevicama, unutar pora tla i slino. Voda u staklenoj cjevici (za razliku od ive u staklu ili vode u masnom staklu jer se voda lijepi na staklo) jednostavna je ilustracija situacije u tlu: povrinska napetost uravnoteuje teinu stupca vode iznad razine vode, omoguujui tako naprezanja u vodi manje od atmosferskog tlaka koji zovemo nultim. Promatramo li cjevice promjenjivog promjera, vidjet emo da proirenje cjevice sprjeava podizanje meniskusa, dakle smanjuje visinu do koje se podie voda. Ipak, ukoliko se cjevica puni odozgor, isto proirenje ne predstavlja nikakvu zapreku. Tako i u tlu, visina kapilarnog dizanja ne ovisi samo o promjeru cjevice, tj. veliini pora, nego i o povijesti vlaenja odreenog podruja. Kapilarno podizanje ovisi o promjeru cjevice odnosno o veliini pora u tlu. Karakteristine su slijedee veliine (Holtz, Kovacz, 1981) krupni pijesak srednji pijesak sitni pijesak prah glina u rahlom stanju 0,03 0,12 m 0,12 0,05 m 0,3 2 m 1,5 10 m iznad 10 m u zbijenom stanju 0,04 0,15 m 0,35 1,10 m 0,4 3,5 m 2,5 12 m

U tlu razlikujemo nekoliko podruja, ovisno o pojavnosti vode: adheziona voda voda obavija vrste estice tla u tankom sloju, vezana prije svega elektrinim silama, otvorena kapilarna voda voda se skuplja oko mjesta dodira vrstih estica, oblikuju se meniskusi i kapilarno je djelovanje bitno, ali stupanj zasienosti je posve malen, zatvorena kapilarna voda tlo je zasieno ili gotovo potpuno zasieno, tlak vode je manji od atmosferskog tlaka, podzemna voda tlo je zasieno ili gotovo potpuno zasieno, tlak vode je vei od atmosferskog tlaka. Razina je ime za svaku gornju granicu ovih podruja: razina otvorene kapilarne vode, razina zatvorene kapilarne vode. Posebno vana razina podzemne vode (NPV nivo podzemne vode; water table) je ravnina na kojoj je tlak vode jednak atmosferskom tlaku.
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-2

4.2

Tlak vode. Potencijali.

Pronaimo hidrostatski tlak, tj. tlak u mirnoj vodi, u toki G. Na povrini vode, hidrostatski tlak jednak je tlaku zraka, atmoferskom tlaku. Kako moemo uti u meteorolokim izvjeima, tlak zraka mijenja se brzo ovisno o atmosferskim prilikama. Pri tome razlike tlaka na nekom su mjestu male, pa je uobiajeno u tlak vode ne uraunati udio pritiska zraka. U mirnoj vodi, tlak vode je naprezanje okomito na povrinu, tlani, te vrijednosti (oduzimajui spomenuti atmosferski tlak) jednake umnoku gustoe vode, gravitacije (akceleracije sile tee) i udaljenosti toke i razine vode, u = w g hp tj. umnoku jedinine teine vode i udaljenosti od toke do razine vode, uz w= w g, u = w hp ili, drugim rijeima, teini stupca (mirne) vode iznad promatrane toke, ako je stupac jedinine povrine tlocrta.

hpG uG= w hpG

hpD

uD= w hpD

piezometarska visina toke D dubina od povrine mirne vode

Radi li se o vodi u mirovanju, hp je udaljenost od toke do povrine vode. Openito, ili ako voda u promatranom podruju struji, hp je udaljenost od toke do povrine vode umirene u piezometru1, tj. piezometarska visina ili piezometarski potencijal (pressure head). Da bismo usporeivali razliite toke, za svaki zadatak, na najpovoljnijem mjestu, biramo referentnu ravninu: horizontalnu ravninu proizvoljnog poloaja, ali stalnog za jedan zadatak. Udaljenost od referentne ravnine do promatrane toke oznaavamo hg i zovemo geodetska ili
1

hp h hg
referentna ravnina

piezometar je cijev u kojoj se voda umiri, tako da se tlak vode moe odrediti kao teina stupca vode u piezometru po jedininoj tlocrtnoj povrini; piezometar ne smije biti tako uzak da bi kapilarno djelovanje bilo znaajno.
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-3

geometrijska visina, ili geodetski ili geometrijski potencijal, (elevation head) koji se moe definirati i kao negativna vrijednost dubine ispod razine vode: hg = -z Geodetska visina, dakle, samo odreuje poloaj toke da bi se lake usporeivali tlakovi u raznim tokama. Zbroj dviju visina, hg + hp = h, tj. udaljenost od referentne ravnine do povrine vode umirene u piezometru ije je dno u promatranoj toki, zovemo ukupna visina ili ukupni potencijal (total head). Ova je visina vana u situacijama gdje voda struji. Vrijednost ukupne visine ovisi o izboru referentne ravnine, ali nee nam biti vana veliina h, nego meusobni odnosi h razliitih toaka

u=whp

hp

piezometarska visina dubina od povrine mirne vode ...u piezometru

hg

geometrijska ili geodetska visina visina od referentne ravnine h = hg +hp... ukupna visina visina od referentne ravnine do povrine mirne vode... u piezometru

referentna ravnina

Mjerne jedinice2 za tlak vode su [kg/m3*m/s2*m = N/m3*m = N/m2], a budui da je w = 10 kN/m3, a visine ili potencijale obino mjerimo u metrima, to najee tlak vode mjerimo u [kN/m3*m = kN/m2 = kPa]. Tlak vode na dubini od 1m ispod razine mirne vode jednak je oko 10kN/m31m = 10kPa. Tlak vode na dubini od 10m ispod razine mirne vode jednak je oko 10kN/m310m = 100kPa. Usporedbe radi: u naim krajevima tlak zraka kree se oko 1000 hPa = 100 kPa.

4.3

Rezultantno djelovanje mirne vode.

Promatrajmo kvadar uronjen u mirnu vodu, horizontalnih i vertikalnih stranica i odredimo tlak vode koji na njih djeluje. Tlak vode je, kao i uvijek u mirnoj vodi, okomit na promatranu povrinu, te veliine u = w hp, dakle raste sa dubinom ispod povrine vode.

1N = 1kg 1m/s2; 1kN = 1000N; 1Pa = 1N/m2 ; 1kPa = 1000 Pa ; Pa , po prezimenu Pascal, itamo [paskal]
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-4

Posebno, u toki G, na gornjoj horizontalnoj stranici kvadra, tlak vode djeluje vertikalno prema dolje i jednak je uG = w hpG = w (hG hgG) U toki D, na donjoj horizontalnoj stranici kvadra, tlak vode djeluje vertikalno prema gore i jednak je uD = w hpD = w (hD hgD) Na vertikalnim stranicama, tlak vode djeluje horizontalno, okomito na stranicu, i mijenja se linearno izmeu te dvije vrijednosti. Posebno je zanimljiva rezultanta tlaka vode na cijelo tijelo. Neka ovdje bude oznaena sa U. to se tie horizontalnih tlakova, oni ovise o dubini toke i oito je da e horizontalna komponenta rezultante biti nula. Dakle rezultanta tlaka ima samo vertikalnu komponentu, i to, smatrajui pozitivnim orijentaciju prema dolje, ako je povrina tlocrta tijela A, U = A [ uG uD ] = = A [w hpG w hpD] = = A [w (hG hgG) w (hD hgD) ]= = w A [( hG hD) ( hgG hgD)] U mirnoj vodi nema razlike ukupnih potencijala, za sve toke u mirnoj vodi h = hG = hD=const. Dakle, hG hD= 0 U = w A [ ( hgG hgD)] Pri tome hgG hgD predstavlja ustvari visinu promatranog tijela, oznaimo je l, tako da U = - w A l = - w V gdje V je volumen tijela tj. onog dijela tijela koje je potopljeno. Oito, uzgon moemo raunati i po jedinici volumena promatranog tijela (tj. potopljenog dijela tijela): U/V = - w V/V = - w Dakle, po jedinici volumena, djelovanje mirne vode na uronjeno tijelo jednako je - w.

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-5

hpG

uG=whpG

hpD

w lGD

uD=whpG rezultanta tlakova na povrinu tijela uzgon

Imamo li tijelo drugog poloaja ili oblika, izvod bi bio neto dulji (moemo zamiljeno izrezati vertikalnim ravninama u posve tanke krike ili, jo dalje, u stupce), ali bi slijedilo isto: rezultanta tlaka vode na tijelo uronjeno u mirnu vodu jednaka je umnoku jedinine teine vode i volumena tijela, ili, teini istisnute tekuine, po Arhimedovom zakonu. Izvedenu rezultantu zovemo uzgon. (bouyancy force) Tlak vode moemo doivjeti pri ronjenju. to dublje ronimo, to je tlak vode vei, i raste pritisak na nae oi, ui, plua Dubina do koje moemo roniti odreena je pritiskom koji nae oi, ui, plua, mogu izdrati. Uzgon, rezultanta tlaka vode na cijelo tijelo, nije ovisna o dubini. Uzgon moemo doivjeti pri svakom kupanju u kadi, moru, jezeru kao djelovanje vode koje prividno, efektivno, smanjuje nau teinu. Teina, naime, ostaje nepromijenjena, ali rezultanta sila na nas rezultanta teine i djelovanja vode bude smanjena. Dakle, (1) tlak vode po cijeloj granici podruja i (2) uzgon kao rezultanta tlaka predstavljaju dva mogua naina da se urauna djelovanje vode na neko tijelo uronjeno u mirnu vodu. Treba pamtiti da se ta dva naina uzimanja u obzir djelovanja vode meusobno iskljuuju, tj. da nema smisla uraunati i jedno i drugo: treba uraunati ili jedno ili drugo, ve prema okolnostima, prema tome sa ime je jednostavnije raditi/raunati. Tlak vode raunamo kao naprezanje, u jedinicama sile po povrini: na primjer kN/m2. Uzgon, pak, predstavlja silu, mjeri se na primjer u kN. Ili, u tlu, u potopljenom podruju, uzgon raunamo po jedinici volumena (kao to i teinu raunamo po jedinici volumena): uzgon je jednak w po jedinici volumena
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-6

uronjenog dijela tla, to je priblino jednako 10 kN/m3, tonije oko 9,81 kN/m3.

4.4

Porni tlak.

U svim ovdje izvedenim razmatranjima, vrijedi zamisliti mogui trodimenzionalni raspored vrstih estica tla. estice gline koje su ploaste ili listiave obvijene su vodom. Ostale estice vie manje okruglaste su. Svakako, povrina dodirnih ploha izmeu vrstih estica posve je mala. Pore izmeu vrstih estica ine vrlo razvedeni prostor. Ako je tlo zasieno vodom, o tom jedinstvenom prostoru moemo govoriti kao o vrlo sloenom sustavu spojenih posuda, pa je tlak vode u tlu, bez obzira na postojanje vrstih estica u tlu, takoer jednak u = w hp Uobiajeno je tlak vode u porama tla zvati porni tlak (pore water pressure).

4.5

Djelovanje mirne vode na element tla. Uronjena jedinina teina.

V=1

Zanima li nas djelovanje vode na kvadar tla ispod razine vode, moemo ga, kao i prethodno, izraziti ili kao tlak vode po povrini toga kvadra, ili kao rezultantu tih tlakova, tj. uzgon. Ukupno djelovanje teine i rezultante tlakova vode na element tla jedininog volumena koji je uronjen u mirnu vodu, zovemo uronjena jedinina teina i oznaavamo (bouyant unit weight). To je rezultanta teine jedininog volumena tla i uzgona na isti volumen: = w Pri tome je jedinina teina tla ija je vrijednost blizu 20 kN/m3 (moda 21 ili 19 ili 16 ili slino), a w je jedinina teina vode koja je jednaka 10 kN/m3 (ustvari 9,81 kN/m3). Dakle je blizu 10 kN/m3 (moda 11 ili 9 ili slino).

'

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-7

uG hpG hpD

G
hG hD lGD

hgG

D
hgD uD

referentna ravnina

4.6

Utjecaj jednodimenzionalnog strujanja vode. Hidrauliki gradijent. DArcy-ev zakon.

Promatrajmo cijev potpuno ispunjenu vodom. U kojem sluaju voda struji kroz cijev? Drimo krajeve cijevi ispunjene vodom na istoj visini. Hoe li voda tei? A ako jedan kraj podignemo, hoe li onda voda tei? Kada voda prestaje tei? Niste li sigurni, pokuajte izvesti pokus. Isprobajte i ustanovite u kojem sluaju dolazi do teenja, te o emu ovisi brzina istjecanja vode. Promatrajmo sada cijev u koju je ugraen uzorak tla (ne jako krupnih zrna3) i to tako da voda mora strujati kroz, ne uz uzorak. Voda i dalje tee ako postoji razlika ukupnog potencijala, ali je, prisutnou tla, teenje usporeno. Pokazuje se da je time strujanje vode koncentrirano na onaj dio cijevi u kome je uzorak tako da u vodi izvan uzorka gotovo nema strujanja, pa su tlak vode, dakle i potencijali, gotovo konstantni kroz vodu izvan uzorka tla. Za laminarno strujanje kroz poroznu sredinu kao to je tlo, DArcy (ili Darcy) je, sredinom XIX stoljea, na temelju eksperimenata, ustanovio vezu izmeu razlike potencijala, duljine puta kojim struji voda, te svojstava materijala i tekuine. Definira se hidrauliki gradijent (hydraulic gradient) izmeu dviju toaka, G i D, kao negativna vrijednost omjera razlike potencijala i duljine puta koji voda prijee izmeu tih dviju toaka:
3

hDG
G D

lDG

u tlu veoma krupnih pora moe doi do vrtloenja pa ovdje navedeno ne mora vrijediti
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-8

iGD = hDG/ lDG Ako se mjeri u smjeru strujanja, tj. u smjeru gubljenja ukupnog potencijala, kao na skici, promjena ukupnog potencijala je negativna, hidrauliki gradijent je pozitivne vrijednosti. Pribliavamo li toke D i G i to tako da njihova spojnica pokazuje smjer strujanja, govorimo o hidraulikom gradijentu u toki: i = dh/dl DArcy-eva brzina strujanja, koja je ustvari srednja protoka po jedinici povrine promatranog presjeka, pokazuje se, moe se izraziti kao v=ik gdje k je koeficijent propusnosti danog tla i u danim uvjetima. Treba zapamtiti da DArcy-eva brzina nije stvarna brzina strujanja estica vode, nego srednja protoka, dakle volumen vode koji u jedinici vremena protee promatranim presjekom veliina koja e nam trebati kod pripreme crpki za graevne jame i slino.

4.7

Strujni tlak.

Da bismo ispitali utjecaj strujanja vode na tlo, promatrajmo uzorak ugraen (izmeu dviju mreica) u cijev, te tlak vode na granicama uzorka. Neka je cijev postavljena vertikalno, neka je uzorak horizontalnih rubova, a tlo homogeno. Tada je tlak u svakoj toki ovisan samo od visinskom poloaju. Neka je strujanje stacionarno, tj. slika strujanja ne mijenja se sa vremenom.

uG hpG
G

hGD

hgG

hG hpD
D

lGD

hgD

hD u
D

uG = w hpG uD = w hpD

referentna ravnina
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-9

U skiciranom primjeru voda struji od gornje granice uzorka, oznaene G, ka donjoj, oznaenoj D. Na gornjem i na donjem rubu uzorka tlakovi vode su uG = w hpG = w (hG hgG) uD = w hpD = w (hD hgD) okomito na granicu uzorka. Horizontalni tlakovi i u ovakvom primjeru izjednaeni su. Dakle, rezultantno djelovanje vode na promatrani uzorak tla, smatrajui pozitivnim usmjerenje teine, jednako je U = uG A uD A = = [w hpG - w hpD] A = = [w (hG hgG) w (hD hgD)] A = = w [( hG hD) ( hgG hgD)] A = = w [( hG hD)/ ( hgG hgD) ( hgG hgD) ( hgG hgD)]A= = w [(hGD)/ ( lGD) ( lGD) (lGD)] A= = w [ iGD 1 ] A lGD = = w [ iGD 1 ] V U = [ w + w iGD ] V ; iGD = hGD/ lGD Rezultantno djelovanje vode na uzorak tla moe se, dakle, iskazati i po jedininom volumenu tla: U/ V = w + w iGD
V=1

i w

Moe se pokazati da se i u openitom sluaju strujanja vode kroz tlo, djelovanje vode, umjesto kao rezultanta tlaka vode na granici promatranog podruja, moe izraziti kao zbroj dvije komponente. Jednu komponentu ini uzgon, kao i u sluaju da nema strujanja: - w je veliina uzgona na jedinini volumen tla, tj. teini istisnute tekuine, gdje negativni predznak oznaava da uzgon djeluje uvijek vertikalno prema gore. Drugu komponentu ini strujni tlak (seepage force) koji openito djeluje u smjeru strujanja vode, a proporcionalan je sa hidraulikim gradijentom:

r r s = iw

Ako niste sigurni u smjer djelovanja strujnog tlaka, prisjetite se nekog svog kupanja u rijeci: osim uzgona, u kojem smjeru doivljavate dodatno djelovanje uslijed strujanja? Usporedite ga sa smjerom strujanja vode.
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-10

Openito, djelovanje vode moe iskazati po jedininom volumenu kao zbroj uzgona i strujnog tlaka. Ili kao tlak po oploju cijelog promatranog tijela.

4.8

Efektivna jedinina teina.

V=1

Ukupno djelovanje teine i vode na element tla jedininog volumena tla koji je uronjen u vodu zovemo efektivna jedinina teina i oznaavamo . To je rezultanta teine jedininog volumena tla, te uzgona i strujnog tlaka na isti volumen u istoj toki.
r r r = + i w = ( w ) j + i w r r

'' '
i w

Teina djeluje prema dolje, uzgon prema gore, a strujni tlak u smjeru strujanja. U sluaju strujanja vode prema dolje, kao u prethodnom primjeru, efektivna jedinina teina postaje vea od uronjene jedinine teine.

" = - w + i w = + i w
U sluaju strujanja vode prema gore, strujni tlak djeluje prema gore i smanjuje jedininu efektivnu teinu na vrijednost manju od jedinine uronjene teine (samo teina i uzgon)

"= - w - i w = - i w

4.9

Primjer strujanja vode prema gore.

U sluaju da voda struji prema gore, strujni tlak smanjuje efektivnu jedininu teinu tla na vrijednost manju od uronjene jedinine teine. Sa rastom hidraulikog gradijenta, moe doi i do situacije u kojoj efektivna jedinina teina bude negativne vrijednosti, to znai da je rezultanta teine elementa tla i djelovanja vode usmjerena vertikalno prema gore.

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-11

hpD hpG G G hgG hG

hD uG

hGD

lGD

D hgD uD uG = w hpG uD = w hpD

referentna ravnina

Hidrauliki slom dna graevne jame mogua je i vrlo opasna posljedica ovakve situacije, u kojemu tlo gubi stabilnost i strojevi i ljudi tonu u tlo. Vrlo vrlo opasna situacija. Zato se, pri izvedbi duboke graevne jame, posebna panja daje moguoj vrijednosti hidraulikog gradijenta i mjerenju pornog tlaka pod dnom jame tijekom izvedbe. Posebne potekoe ini nehomogenost tla, kako se vidi iz nastavka.

4.10

Jednodimenzionalno strujanje vode kroz jedan ili dva sloja tla.

Promatrajmo horizontalno uslojeno tlo, bez izvora i bez ponora, te jednodimenzionalno strujanje kroz tlo, prema gore ili prema dolje. Zakon odranja mase, implicira da je u svakom presjeku, tj. po dubini z, v(z) = const. Primjena DArcyevog zakona implicira da je produkt hidraulikog gradijenta i propusnosti tla konstantan: v(z) = i(z) k(z) = const. tako da u homogenom sloju konstantne propusnosti k(z) = const. odatle vrijedi: i(z) = - dh(z)/dz = const. a, budui da se piezometarska visina moe izraziti kao hp (z) = h(z) - hg(z) onda i dhp (z)/dz = const. du(z)/dz = w dhp (z)/dz tj. u podruju u kome nema promjene propusnosti, promjene ukupnog potencijala, piezometarskog potencijala i tlaka vode su linearne.
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-12

hpD hpG G l
SG

hGD poznajemo uG = w hpG poznajemo uD = w hpD zakon o odranju mase: vDS = vSG i kDS = iSG kSG DS h /lDSkDS=hSG/lSGkSG hDS/lDSkDS=(hGDhDS)/lSGkSG hDS =hGD[kSG/lSG]/[kSG/lSG +kDS/lDS] hDS =hGD[kSG]/[ kSG+kDS lSG/lDS]
DS

voda k
SG

S lDS kDS D voda hgD

ako kSG >> kDS onda hDS = hGD, hSG= 0 hG referentna ravnina hD

Znai, poznajemo li h i hp na granici nekog sloja (podruja konstantnih svojstava), poznajemo ih i unutar toga podruja kao linearnu interpolaciju. Meutim, imamo li dva sloja meusobno razliitih propusnosti, i poznajemo li h i hp na vanjskim granicama, moramo pronai i h i hp na zajednikoj granici. Zakon odranja mase primijenjen na volumen vode koja struji kroz dva promatrana sloja ili uzorka, (1) i (2), koeficijenata propusnosti k1 i k2, te hidraulikih gradijenata i1 i i2 , implicira jednakost protoka kroz ta dva sloja ili uzorka v1 = v2 tj. i1 k1 = i2 k2 h1 /l1 k1 = h2 /l2 k2 Pri tome poznajemo ukupnu razliku potencijala, koja se odnosi na vanjske granice uzoraka, h i znamo da h = h1 + h2 dakle h2 = h - h1 h1 /l1 k1 = (h - h1) /l2 k2 h1 = h [ ( l1 k1)] / [ k2 + k1( l1 /l2 )] h1 = h [k2 ( l1 /l2 )] / [ k1 + k2( l1 /l2 )] h2 = h [k1 ( l2 /l1 )] / [ k2 + k1( l2 /l1 )] Posebno je zanimljiv sluaj u kojemu su slojevi vrlo razliitih propusnosti, a debljine slojeva su istog reda veliine. Uzmimo sluaj sloja gline, na primjer k1 10-7 cm/s, uz sloj pijeska, na primjer k2 10-2 cm/s:
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-13

h1 = h [10-2 ( l1 /l2 )] / [10-7+10-2( l1 /l2)] = [10-2/ 10-2] h h h2 = h [10-7 ( l2 /l1 )] / [10-2+10-7( l2 /l1)] =[10-7/ 10-2] h 10-5h 0 jer, mjerimo li h metrima, h2 e biti mjeren desecima mikrona. To znai da je razlika ukupnog potencijala ostvarena u sloju gline, odnosno da je strujanje koncentrirano na sloj gline, dok u susjednom sloju pijeska ukupni potencijal ostaje konstantan kao u mirnoj vodi. Openito, k1 << k2 implicira h1 h, h2 0 Velike razlike u propusnosti tla pod graevnom jamom ili slino imaju za posljedicu koncentriranje strujanja na slabo propusne slojeve. Hidrauliki gradijent moe tako biti bitno vee apsolutne vrijednosti nego da je tlo homogeno, a efektivna jedinina teina, ili efektivna naprezanja, mogu biti smanjeni ak i do nule ili negativnih vrijednosti to znai da je rezultanta sila usmjerena vertikalno prema gore, te da prijeti hidrauliki slom: izbacivanje tla i tonjenje ljudi i opreme. Odatle vanost prepoznavanja slojeva velike propusnosti u tlu i poznavanja slike pornih tlakova.

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-14

4.11

Strujnice, ekvipotencijale, strujna mrea.

Mnogi problemi strujanja dadu se svesti na dvodimenzionalno strujanje, u ravnini, ime se takoer bavi hidromehanika. Ovdje se izabiru samo elementi potrebni za osnovno bavljenje mehanikom tla. Strujnice su krivulje kojima su tangente vektori brzina u svakoj toki. Strujnice se nigdje ne sijeku (nema li u promatranom podruju ni izvora ni ponora) i podruje izmeu dviju izabranih strujnica zovemo strujnom cijevi. Ako nema ni izvora ni ponora budui da su brzine strujanja uvijek tangentne na rubne strujnice protoka du strujne cijevi je konstantna. Ekvipotencijale su krivulje koje ine toke istog ukupnog potencijala. Drugim rijeima, zbroj geodetskog i piezometarskog potencijala konstantan je du neke ekvipotencijale. Ekvipotencijale se takoer nigdje ne sijeku nema li u promatranom podruju ni izvora ni ponora. Strujna mrea je skupina izabranih strujnica i ekvipotencijala. U izotropnim homogenim sredinama strujnice i ekvipotencijale su meusobno okomite, te se esto se radi sa kvadratnom strujnom mreom, takvom da se, u svako polje omeeno dvjema susjednim ekvipotencijalama i dvjema susjednim strujnicama moe upisati krunica. Za takve mree vrijedi 1. Protoka kroz svake dvije strujne cijevi jednaka je. 2. Pad potencijala izmeu svake dvije susjedne ekvipotencijale jednak je. U ortotropnim homogenim sredinama, gdje su propusnosti konstantne u horizontalnom smjeru te u vertikalnom smjeru, kh kv, moe se raditi takoer sa kvadratnom strujnom mreom ali takovom da su geometrijska mjerila razliita u horizontalnom i vertikalnom smjeru. Danas postoje raunalni programi koji omoguavaju brzo odreivanje strujne mree. Vrlo jednostavni primjer strujanja kroz homogeno i izotropno tlo oko zagatne stijene prikazan je skicom. Pri iskopu graevne jame ispod razine podzemne vode korisno je odravati razinu vode u graevnoj jami pri dnu graevne jame. Razlika ukupnih potencijala jednaka je udaljenosti dviju razina vode: podzemne vode oko graevne jame i razine na dnu (ili ispod dna) graevne jame. Uslijed postojanja razlike ukupnih potencijala dolazi do strujanja. Ukoliko je tlo homogeno i izotropno, strujna mrea moe izgledati otprilike kao na skici. Da bismo procijenili protoku (i potrebni kapacitet crpki za odravanje konstantne razlike potencijala) te opasnost od hidraulikog sloma, odredimo

1 1

3 2 2 3

10 4 5 6 7 8 9

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-15

broj strujnih cijevi, ns broj ekvipotencijala, ne+1, tj. broj jednakih padova potencijala ne pri emu je onda pad potencijala izmeu susjednih ekvipotencijala jednak h/ne U skiciranom primjeru, ns = 5, ne = 10. Protoka u ovom dvodimenzionalnom problemu moe se izraunati na slijedei nain: Promatrajmo kvadrat koji ine x-ta strujna cijev i y-ti pad potencijala. Na promatranom mjestu irina strujne cijevi je axy. Darcyeva brzina, tj. protoka kroz jedininu povrinu presjeka x-te strujne cijevi jednaka je vxy = ixy kxy = hxy kxy = h/ne kxy Dakle protoka kroz cijelu x-tu strujnu cijev jednaka je vxy axy, a ukupna protoka jednaka je zbroju protoka kroz sve strujne cijevi: Q = vxy axy = k h/ne axy / l xy = k h/ne ns Q = k h ns/ne gdje je h ukupni pad potencijala, ns je broj strujnih cijevi i ne je broj jednakih padova potencijala, sve u jedinstvenoj kvadratnoj strujnoj mrei. hpB hpA hA = hB hgA
A B

hgB

Poznajemo li strujnu mreu, moemo doi i do podataka o tlaku u svakoj toki ekvipotencijale. Ekvipotencijala je geometrijsko mjesto ili krivulja na kojoj je ukupni potencijal jednak za sve toke, dakle, od izabrane referentne ravnine, za sve toke neke ekvipotencijale vrijedi: h = hg + hp = const. Pa tako vrijedi hA = hgA + hpA = hB = hgB + hpB ili, na primjer, traimo li tlak u toki A, a poznajemo tlak u toki B, i poloaj obje toke, hpA = hA - hgA = hB - hgA = hgB + hpB- hgA Pozabavimo li se zagatnom stijenom i jednostavnim strujanjem kroz homogeno i izotropno tlo oko stijene, za iscrtanu kvadratnu strujnu mreu sa 11 ekvipotencijala tj. ne = 10 jednakih padova potencijala, pojedini pad potencijala izmeu dvije ekvipotencijale jednak je h/ne=h /10. Na slijedeoj skici prikazan je po jedan piezometar sputen u svaku ekvipotencijalu i podizanje vode.

10 h / 10

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-16

Pokazuje se da je vano poznavati i djelovanje vode u tlu i veliinu tlaka porne vode na zagatnu stijenu. Tlak vode jednostavno odredimo za svaku toku u kojoj je iscrtana ekvipotencijala, te umijemo odrediti hp. Tlak vode je u = hp w = (h hg) w. Na skici sa lijeve strane voda struji prema dolje i prema dolje se smanjuje ukupni potencijal. Smanjuje se i tlak porne vode u odnosu na situaciju u kojoj ne bi bilo strujanja. Sa desne strane skice tlak porne vode vei je nego da nema strujanja.

10 h / 10

10 h / 10

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-17

4.12

Skupljanje i bujanje tla.

Promjene vlanosti u sitnozrnom tlu izazivaju promjenu volumena koja moe biti znaajna i uzrokovati ozbiljne tete. Skupljanje tla (shrinking) uzrokovano je suenjem, pri emu mogu rasti kapilarne sile i stvarati pukotine u tlu. Bujanje tla (swelling) uzrokovano je vlaenjem, to znaajnijim to je vea aktivnost gline, posebno ako je vlanost bliska granici plastinosti. Pritisci izazvani bujanjem budu 100 ili 200 kPa, pa sve do 1000 kPa, to su golema optereenja za malene i lagane kue. Zato valja ispitati osjetljivost temeljnog tla na skupljanje i bujanje i zamijeniti tlo ako je potrebno ili drugaije sprijeiti otvaranje pukotina u graevini ili slino, te se pozabaviti mehanizmima suenja i vlaenja tla uslijed kienja i slino, uslijed rasta stabala i slino.

4.13

Smrzavanje tla.

Poveanje volumena vode pri smrzavanju za oko 10 % jedan je od uzroka podizanja povrine tla. U naim uvjetima, gdje je zona smrzavanja tla oko 0,5 m dubine, a vlanost bude oko 30 %, to bi znailo podizanje za nekoliko centimetara (Nonveiller). Pokazuje se, meutim, da u sitnozrnim tlima podizanje tla pri sniavanju temperature moe biti bitno vee, to, potom, slijedi veliko poveanje vlanosti pri zatopljenju. U sitnozrnim tlima, ako je mogue podizanje vode iz podzemlja, kapilarnost omoguava privlaenje vode na ve zamrznutu vodu, to vodi do stvaranja lea leda u tlu, to veih to je snienje temperature bre, to je tlo sitnijih estica tj. sitnijih pora. Spreavanje teta od smrzavanja tla mogue je izvesti 1. 2. 3. izvedbom temelja ispod zone smrzavanja, zamjenom sitnozrnog tla (sa kapilarnim efektima) slojem ljunka ili sl. izoliranjem podloge od vode u podzemlju.

4.14
1.

Preporuljiva i citirana literatura:

2. 3.
literatura iz podruja hidromehanike Nonveiller,E., 1990, Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska knjiga, 823 str Holtz,R.D., Kovacs,W.D., 1981, An Introduction to Geotechnical Engineering, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey, 733 str.

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-18

4.15

Zadaci

1. Uzgon. Porni tlak i pritisak vode na ukopani objekt.

Prelagani kutijasti ili cjevasti objekti u potopljenom tlu uslijed uzgona mogu isplivati. Tlak vode na ukopani objekt jednak je pornom tlaku tj. tlanom naprezanju u pornoj vodi. U slijedeem zadatku tlo se na lokaciji smatra homogenim, a voda mirnom. Porni tlakovi rastu sa dubinom od razine podzemne vode i jednaki su u = w hp. Uz skicu profila tla sa oznaenom razinom podzemne vode prikazani su grafovi hg, hp i h u ovisnosti o dubini. Referentna ravnina je proizvoljno izabrana: neka je to donja granica promatranog sloja tla. Na usporednom dijagramu prikazan je graf pornog tlaka, u. Desno je skiciran i poloaj kutijaste crpne stanice koja se gradi na lokaciji, u vertikalnom presjeku i u tlocrtu, te porni tlakovi, tj. tlak vode koji djeluje na objekt. Rauna se i rezultanta pritisaka podzemne vode na ukopani objekt: na svaku stjenku posebno, te rezultanta u dva horizontalna smjera i vertikalno. Na lokaciji do dubine od 20 m tlo se moe smatrati homogenim dobro graduiranim ljunkom. Razina podzemne vode nalazi se na 2 m dubine. Promatrajmo pritiske vode u tlu. Trodimenzionalni raspored vrstih estica teko je nacrtati u dvije dimenzije, ali za ovu priliku dovoljno je zamisliti neki mogui raspored vrstih estica ljunka koje se naslanjaju jedna na drugu i tvore trodimenzionalnu strukturu. Usredotoite se sada na pore toga tla: na prostor izmeu vrstih estica. Za razliku od meusobno odvojenih mjehura zraka tj. rupa u ementaleru, pore u tlu uglavnom su spojene i tvore vrlo razvedenu posudu. Mi se sada bavimo sa gornjih par desetaka metara te posude. Jo se ne bavimo pritiscima vrstih estica, nego samo vodom u tlu. Ako je razina podzemne vode na 2 m dubine, to znai da su sve pore u tlu ispod te razine ispunjene vodom barem do donje granice ispitanog podruja. Na razini podzemne vode, kao i na drugoj otvorenoj povrini vode, tlak vode jednak je nuli to ustvari znai da je jednak atmosferskom tlaku koji kod nas iznosi uglavnom oko 1000 hPa, kako se izraava u meteorologiji, odnosno, u jedinicama koje odgovaraju geotehnici, oko 100 kPa, to odgovara teini stupca vode (jedininog horizontalnog presjeka) visine oko 10 m. Ispod razine podzemne vode ako nema strujanja tlak vode raste linearno sa dubinom i jednak je u = w hp, gdje hp je ta dubina mirne vode. U promatranom zadatku, kako je razina vode horizontalna ravnina i tlo je homogeno, tlak vode i hp rastu samo sa dubinom. Zato se dijagram hp najzgodnije moe nacrtati prema dubini. Piimo dubinu oznakom z. hp je upravo jednak dubini ispod razine podzemne vode, pa tako na primjer: za dubinu 2 m, na razini podzemne vode, hp je jednak 0 m, hp[2m] = 0 m, za dubinu 4 m, 2 m ispod razine podzemne vode, hp[4m] = 2 m, za dubinu 10 m, 8 m ispod razine podzemne vode, hp[10m] = 8 m; za bilo koju drugu dubinu, sve do donje granice promatranog
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-19

podruja, hp jednak je isto tako dubini samoj, te hp moemo prikazati pravcem koji se od razine podzemne vode sputa sa promatranom dubinom u tlu, dakle nagiba je 1:1.

5 0 2 4 6 8

10

h g , 15 , h [m] 20 hp 0 18 16 14 12 10 18 18 18 18 18 2 4 6 8 10

0 0 0 20

100

200

300

400

500 u [kPa]

0 2 4 6 8 10
dubina [m]

40 60 80

ukupna visina geometrijska visina piezometarska visina 0 18 18

dubina [m]

porni tlak

20

20

180

Za sluajeve gdje e se pojaviti strujanje u tlu, zanimljive su i vrijednosti hg i h. Geodetska ili geometrijska visina, hg, koja predstavlja poloaj toke od izabrane horizontalne referentne ravnine, takoer ovisi samo o dubini promatrane toke. Ako je referentna ravnina na dubini zreferentno (mjereno od povrine terena prema dolje), onda hg (mjereno od referentne ravnine prema toki) je za dubinu z, jednako hg = zreferentno-z. Tako na referentnoj ravnini hg = 0, a od referentne ravnine prema gore hg raste linearno sa dubinom. Ako elimo da brojevi budu pozitivni, a grafovi svi sa iste strane osi, moemo izabrati za referentnu ravninu donju granicu promatranog podruja. Ovdje neka je zreferentno = 20m. Tako za dubinu 2 m, na razini podzemne vode, hg je jednak hg[2m] = 20 m - 2 m =18 m. Za dubinu 4 m, hg je jednak hg[4 m] = 20 m - 4 m =16 m. Za dubinu 10 m, hg je jednak hg[10 m] = 20 m - 10 m =10 m. Za bilo koju drugu dubinu, sve do donje granice promatranog podruja, hg jednak je isto tako hg = zreferentno-z, pa, budui da se z mijenja linearno sa dubinom, a zreferentno je konstantno, i hg se mijenja linearno sa dubinom i moe se prikazati pravcem koji se od razine podzemne vode smanjuje sa promatranom dubinom u tlu, dakle nagiba je 1:1. Ukupna visina, h, moe se prikazati kao zbroj hg i hp. U dijelovima gdje hg i hp su linearne, i h je linearno. U ovom primjeru, gdje je tlo homogeno, to vrijedi po cijelom promatranom podruju. Dapae, u ovom primjeru gdje nema strujanja vode h je konstantno. Za dubinu 2 m, na razini podzemne vode, h je jednako h[2m] = hg[2m] + hp[2m] =18m + 0 m =18 m. Za dubinu 4 m, h je jednako h[4m] = hg[4m] +hp[4m] =16m +2 m =18 m. Za dubinu 10 m, h je jednako h[10m] = hg[10m] + hp[10m] =10m +8 m =18 m. Grafove hg, hp i h vrijedi crtati u istom dijagramu da se jasno vidi njihov meusobni odnos. Sve su te vrijednosti visine (ili potencijali) koje izrazimo u metrima, pa ih vrijedi crtati u istom mjerilu u kome se crtaju dubine. Treba nam crpna stanica kutijastog oblika, tlocrta 7 m puta 9 m, dubine 10 m i visine iznad tla 4 m. Zbrojimo sve pritiske porne vode na kutiju. Na istonu stranu prema zapadu djeluje srednja vrijednost pornog tlaka po visini = 0,5 * 80 kN/m2 = 40 kN/m2; dakle po cijeloj visini ukupni pritisak jednak je = 40 kN/m2 * ( 10 m - 2 m) = 320 kN/m uzdu 7 m = 2240 kN; na zapadnu stranu prema istoku djeluje 320 kN/m uzdu 7 m = 2240 kN; ukupno istok zapad 0 kN; na sjevernu stranu prema jugu djeluje 320 kN/m uzdu 9 m 2880 kN; na junu stranu prema sjeveru djeluje 320 kN/m uzdu 9 m 2880 kN; ukupno sjever jug 0 kN;
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Voda u tlu.

4-20

ukupno horizontalno djelovanje

0 kN

vertikalno po dnu 80 kN/m3 po tlocrtu 7 m puta 9 m = 63 m2 , 80 kN/m2 puta 63 m2 5040 kN ili: uzgon na dio crpne stanice koji je uronjen u mirnu vodu: volumen= 7 m puta 9 m puta (10 minus 2,0 m) = 504 m3 uzgon= 504 m3 puta 10 kN/m3 = 5040 kN Ako su stjenke crpne stanice debljine 0,5 m izraene od AB jedinine teine 25 kN/m3, onda je po metru visine crpna stanica teine 691 kN/m visine, i temeljna ploa debljine 0,7m teka je 1102,5 kN to ini ukupno 10771 kN Rezultanta teine i djelovanja vode, usmjereno vertikalno prema dolje, je 5731 kN Meutim, da je debljina stjenka jednaka 0,25 m, tako da je crpna stanica teine 345 kN po metru visine, te da je visina stjenki samo do povrine tla teina bi bila 4556 kN Rezultanta teine i djelovanja vode je - 484 kN usmjereno vertikalno - prema gore, to bi znailo da bi dolo do isplivavanja ovako zatvorene kutije!!!! Sline pojave mogu se dogoditi u tlu, da doe do izbacivanja dijela tla u sluaju da voda struji prema gore sa prevelikim gradijentom, tj. ako je strujni tlak prevelik. O tome vie u poglavlju o naprezanjima u tlu. Ako je, dakle vlastita teina 10771 kN, oprema 10000 kN, ukupno 20771 kN, ako je povrina dna 63 m2, onda je kontaktno naprezanje na dnu temelja crpne stanice 330 kN/m2. Od toga porni tlak je 80 kN/m2. Dakle skelet tla nosi 250 kN/m2.

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0