Tarifni sustavi

Tarifnim sustavom definiraju se prodajne cijene energenata, prvenstveno onih koji se potroaima isporuuju preko umreenih energetskih sustava, i to ovisno o: - mjestu preuzimanja energenta - koliini i angairanoj snazi - vremenu preuzimanja energenta - ostalim specifinim uvjetima

Posebnim tarifnim sustavima definiraju se i cijene koritenja specifinih parcijalnih usluga djelova umreenog energetskog sustava, koje nisu vezane za direktnu prodaju energenta potroau. Dakle, postoje:

1. 2.

Tarifni sustav za prodaju energenta (el. energija, plin, toplina) krajnjem potroau Tarifni sustav za pojedine usluge: - koritenja prijenosne i distributivne mree (elektrine, plinske, toplinske,naftovodne) - specifinih usluga u EES-u (npr. sekundarna i tercijarna regulacija) - itd.
OPA ENERGETIKA 1

Obraunski elementi/tarifne stavke - komponente tarifnog sustava na temelju kojih se obraunavaju cijene preuzete energije u odreenom obraunskom razdoblju: 1. Ukupno preuzeta energija (npr. kWh za el.en., m3 za plin), odreuje se na temelju oitanja brojila kod pojedinanog potroaa. Energija je jedina stavka koja je uvjek prisutna za sve potroae i sve vrste energenata, dok ostale stavke nisu (ovisno o vrsti energenta, kategorije potroaa, te odabranom tarifnom modelu) Angairana snaga (npr. kW za el.en.), moe se odrediti:
- oitanjem na odgovarajuem instrumentu (maksigraf) koji biljei najveu angairanu snagu u obraunskom razdoblju (ne mora biti trenutna, ve npr. 10 minutni prosjek) - pomou odgovarajue formule u ovisnosti o preuzetoj energiji - posredno preko tzv. blok tarifa itd.

2.

3. 4. 5.

Zakupljena/ugovorena snaga Stalna naknada neovisna o potronji koja moe ukljuivati razliite elemente (npr. trokovi oitavanja i odravanja mjernog mjesta, naknada za regulatornu agenciju, razliite takse i sl.) Ostale specifine stavke za pojedini energent (npr. jalova elektrina energija)

OPA ENERGETIKA

Tarifne sustave donosi/odreuje:

Vlada (ili neka nezavisna institucija) za potroae energije koji se opskrbljuju kroz sustav javne usluge, tj. u sluaju da potroai nemaju mogunost izbora (tarifni kupci, regulirane tarife) Poduzee koje vri isporuku energenta za potroae koji su u mogunosti slobodno birati dobavljaa (povlateni kupci, slobodno formiranje tarifa/cijena)

Osnovni principi odreivanja tarifa (reguliranih):

Proizvoau/dobavljau tarifni sustav mora garantirati kompletnu nadoknadu svih trokova Cijene moraju u najveoj moguoj mjeri reflektirati stvarne trokove ovisno o mjestu i vremenu isporuke: treba izbjegavati diskriminaciju potroaa unutar iste glavne kategorije Cijene moraju pokrivati utjecaj inflacije, te osigurati potrebnu razinu novih investicija za razvoj i izgradnju sustava Tarifni sustav bi trebao poticati racionalno koritenje energije, prvenstveno kroz ujednaavanje potronje Tarifni sustav mora potroau ponuditi razliite opcije izbora (npr. jednotarifno ili dvotarifno brojilo elektrine energije) Tarifni sustav treba biti to jednostavniji i razumljiviji za krajnjeg potroaa Tarifne sustave nije poeljno esto mijenjati (bar ne osnovne modele, tj. odnose cijena za pojedine stavke i kategorije)
OPA ENERGETIKA 3

Kategorija potroaa: razvrstavanje potroaa s obzirom na mjesto preuzimanja energenta npr. za elektrinu energiju s obzirom na naponsku razinu na koju je potroa prikljuen npr. za plin ovisno o prikljuku potroaa na visokotlanu, srednjetlanu ili nikotlanu mreu Kategorizacija se dodatno moe izvriti (za istu osnovnu kategoriju) s obzirom na: - karakter potroaa (npr. kuanstva, gospodarstvo, javna rasvjeta za el.en.) - lokaciju potroaa - razinu potronje (najee tzv. socijalna kategorija) - i sl. S obzirom na vrijeme preuzimanja energenta, tarifne stavke se mogu razlikovati: - prema sezoni (npr. zimska, ljetna) - prema dobi dana (npr. via i nia tarifa ili via, srednja i nia tarifa) - radni/neradni dan - i sl.

OPA ENERGETIKA

Tarifni sustavi za elektrinu energiju

Neke specifinosti:

Za neke kategorije potroaa naplauje se i jalova energija, i to najee na osnovu: - stvarno izmjerene potronje jalove energije (posebna brojila) - vezano za faktor snage (npr. naplauje se samo energija ispod odreenog faktora snage) Ovisno o konkretnom tarifnom sustavu, snaga se moe ali i ne mora naplaivati za neke kategorije potroaa Redovito postoje dva ili vie razliitih dnevnih tarifnih stavova Moe postojati posebni tarifni stav (nia cijena) za tzv. upravljanu potronju: potroae koji se daljinski (centralno) ukljuuje/iskljuuje U raunu se mogu odvojeno (ali i ne moraju) davati trokovi za pojedine trokovne stavke: proizvodnja, prijenos, distribucija, opskrba, upravljanje

OPA ENERGETIKA

Primjer: tarifni stavovi u Hrvatskoj za elektrinu energiju niski napon/kuanstva (napomena: posebni su tarifni stavovi za niski napon/poduzetnitvo) Jednotarifni Dvotarifni Samonaplatni Upravljana potronja

Raspored dnevnih tarifa: - zimsko raunanje vremena: VT od 07-21 sata, NT od 21-07 sati; - ljetno raunanje vremena : VT od 08-22 sata, NT od 22-08 sati

( ) cijene s PDV-om

OPA ENERGETIKA

Primjer: tarifni stavovi u Hrvatskoj za elektrinu energiju - visoki(110 kV) i srednji(10-35) napon

Via sezona: listopad oujak; Nia sezona: travanj rujan.

OPA ENERGETIKA

Zato se naplauje snaga? - razmisliti o 2 potroaa iji je dnevni dijagram potronje prikazan na slijedeim slikama, a ija je ukupna dnevna potronja energije ista:
P (kW)

24 kW

P (kW)

W=24kWh

1 kW

W=24kWh 24h t(h)

24

1h t(h)

24

?
A) Vea snaga za istu potronju energije zahtjeva veu igraenost prijenosne i distributivne mree B) Trokovi proizvodnje elektrine energije manji su kod ujednaene dnevne potronje
OPA ENERGETIKA 8

Zato postoji vie dnevnih tarifnih stavova? - trokovi proizvodnje elektrine energije - forsiranje potroaa za pomak dnevne potronje u nonu - smanjenje vrnog optereenja
TE 5: 4.5 USc/kWh Dnevni dijagram potronje

TE 4: 3.5 USc/kWh TE 3: 2.5 USc/kWh

P (MW)

TE 2: 2 USc/kWh

TE 1: 1.5 USc/kWh

0
Prosjeni trokovi proizvodnje: 1.75 USc/kWh Prosjeni trokovi proizvodnje: 2.7 USc/kWh
OPA ENERGETIKA

24 t(h)

Usporedba oblika dnevnog dijagrama potronje u Hrvatskoj (sijeanj, radni dan) i cijene energije u vioj (07-21h) i nioj (21-07) tarifi za dvije kategorije potroaa: - kuanstva - industrijski potroai na srednjem naponu (10-35 kV)
0,60 0,50 0,40 0,30 0,20
NN - kuanstva

3000 2500 2000 1500 1000

SN - 35,10 kV Dnevni dijagram potronje

cijena (kn/kWh)

0,10 0,00

500 0

1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 1213 1415 161718 1920 2122 2324 t (h)

OPA ENERGETIKA

P (MW)

10

Zato su razliiti tarifni stavovi za kategorije potroaa po naponskim nivoima? - potroai plaaju trokove rada EES-a do mjesta preuzimanja elektrine energije
UPRAVLJANJE

PROIZVODNJA

PRIJENOSNA MREA

SN DISTR. MREA (10-35 kV)

NN DISTR. MREA (10-35 kV) Opskrba

Potroa na VN plaa trokove

Potroa na SN Potroa na NN plaa trokove plaa trokove

OPA ENERGETIKA

11

Zato su razliiti tarifni stavovi za zimsku i ljetnju sezonu (iako ne za sve kategorije i ne u svim tarifnim sustavima)? - potronja je zimi vea, pa su i trokovi proizvodnje i rada EES-a vei Primjer: zimski i ljetni dnevni dijagram potronje u Hrvatskoj (radni dan)
1

Ne vrijedi uvijek! Primjer: Maksimalna dnevna snaga tijekom godine za otok Hvar i grad Split(TS Visoka):
0.9 Pmax(jedinino u odnosu na dan s max. proizvodnjom) 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 HVAR "Split(TS Visoka)"

2750 2500 2250 2000 1750 P (MW) 1500 1250 1000 750 500 250 0 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 t (h)
Lipanj Sijeanj W = 32200 MWh

W = 50600 MWh

0 1 31 61 91 121 151 181 Dan 211 241 271 301 331 361

Napomena: U razvijenim zemljama se esto vie troi ljeti nego zimi: - klima ureaji, nema grijanja na el.en - ovisno o klimatskim prilikama
OPA ENERGETIKA 12

Primjer: Proraun godinjih trokova za elektrinu energiju kuanstva u varijanti: a) Jednotarifnog brojila b) Dvotarifnog brojila - pretpostavka: ista ukupna potronja

Jednotarifno mjerilo Cijena (kn/kWh) Stalna naknada (kn) PDV (%) Stanje brojila Na poetku godine (kWh) Na kraju godine (kWh) 0,55 15 22%

Dvotarifno mjerilo Cijena vie t. (kn/kWh) Stalna naknada (kn) PDV (%) Stanje brojila Via tarifa Prethodno stanje (kWh) Sadanje stanje (kWh) Obraun Potronja (kWh) Troak energije (kn) Ukupni troak (kn) PDV Ukupno 0,58 Cijena nie t. (kn/kWh) 15 22% 0,3

12344 16954

Nia tarifa 13002 Prethodno stanje (kWh) 16526 Sadanje stanje (kWh)

8878 9964

Obraun Potronja (kWh) Troak energije (kn) Ukupni troak (kn) PDV Ukupno

4610 2535,5 2550,5 561,11 3111,6

3524 Potronja (kWh) 2043,92 Troak energije (kn) 2384,72 524,6384 2909,358

1086 Ukupno (kWh) 4610 325,8 Ukupno (kn) 2369,72 Nia/via (%) 30,82

Zadano tarifnim stavovima

Podaci za konkretnog potroaa

OPA ENERGETIKA

Izraunato
13

Primjer: Proraun godinjih trokova za elektrinu energiju industrijskog potroaa prikljuenog na a) 110 kV b) 35 kV - pretpostavka: ista potronja (144.144MWh) i angairana snaga (30MW) u oba sluaja
Cijena snage Mjeseci Dani (kn/kW) 50 6 182 182 VT NT 110 kV Cijena en. Ang. Snaga Trokovi snage (kn/kWh) (MW) (kn) Zimska sezona 0,27 30 9000000 0,12 30 Ljetna sezona 0,25 30 6120000 0,11 30 15120000 Energija Trokovi energije Ukupni tr. Prosjeni tr. (kWh) (kn) (kn) (kn/kWh) 48048000 24024000 48048000 24024000 1,44E+08 12972960 2882880 12012000 2642640 30510480

34

182 VT 182 NT Ukupno

45630480

0,32

Cijena snage Mjeseci Dani (kn/kW) 60 6 182 182 VT NT

40

182 VT 182 NT Ukupno

35 kV Cijena en. Ang. Snaga Trokovi snage (kn/kWh) (MW) (kn) Zimska sezona 0,36 30 10800000 0,17 30 Ljetna sezona 0,33 30 7200000 0,15 30 18000000

Energija Trokovi energije Ukupni tr. Prosjeni tr. (kWh) (kn) (kn) (kn/kWh) 48048000 24024000 48048000 24024000 1,44E+08 17297280 4084080 15855840 3603600 40840800

58840800

0,41

Zadano tarifnim stavovima

Podaci za konkretnog potroaa

OPA ENERGETIKA

Izraunato
14

Ovisnost specifinih trokova za elektrinu energiju o nainu koritenja snage: proraun za prethodni primjer, za faktore angairanja 0,1-1 (tj. Isti potroak el.energije, ali uz razliitu angairanu maksimalnu snagu).

Faktor angairanja =
Pmax
P(MW)

Wuk Pmax Tuk

Wuk potroena energija Pmax najvea registrirana snaga

Wuk
t(h)

Tuk ukupno vrijeme

0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1 Faktora angairanja
OPA ENERGETIKA 15

Specifini trokovi (kn/kWh)