FINANCIJSKO TRITE je mehanizam putem kojeg se obavlja prijenos financijskih sredstava od sudionika koji imaju slobodna sredstva ka onima

kojima su takva sredstava potrebna. Glavna zadau mu je alokacija slobodnih financijskih sredstava fizikih i pravnih osoba kod kojih postoji potranja za financijskim resursima. FINANCIJSKI SUSTAV je ukupnost ponude i potranje financijskih instrumenata koji zajedno s pravnim normama i regulacijom omoguava trgovanje novcem i financijskim instrumentima pri emu se formiraju cijene financijskih instrumenata. Razvijeni f. sustav obiluje mnotvom financijskih instrumenta, institucija, sofisticiranim financijskim tehnikama i isprepletenim financijskim tokovima. Nerazvijeni se svodi na banke i depozitarni komplex. Elementi: Financijska trita, fin. instrumenti, fin. infrastruktura, fin. institucije. FUNKCIJE FINANCIJSKOG TRITA 1 Mobilizatorska uloga f. trita u prikupljanju, mobilizaciji slobodnih f. sredstava. 2 Alokativna raspoloivi kapital se usmjerava ka subjektima i poslovnim aktivnostima koje iskazuju povoljne poslovne aktivnosti ime se potie razvoj gospodarstva i drutva. 3 tedna na financijskom tritu se nudi irok izbor ulagakih oblika tednje (obveznice, dionice, police osiguranja i dr.). 4 Kreditna 5 Funkcija likvidnosti omoguava investitorima da svoja potraivanja brzo pretvore u novac kao najlikvidniji oblik aktive. 6 Razvojna funkcija funkcioniranje f. trita osigurava privredni razvoj posebno dolazi do izraaja u financiranju velikih infrastrukturnih projekata. 7 Smanjivanje i disperzija rizika dolazi do izraaja u zadnjim desetljeima s pojavom novih financ. Instrumenata posebice derivata. FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA (POSREDNO FINANCIRANJE) je prijenos financijskih vikova posredovanjem financijskih institucija koje mijenjaju prirodu financijskog potraivanja. Prednosti: 1 Nudi se irok izbor f. instrumenata. 2 Omoguena je disperzija rizika. 3 Omoguava se kreiranje obveza i strukturiranje aktive s razliitim, meusobno usklaenim dospijeima pri emu je mogue usmjeravanje kratkoronih izvora u dugorone plasmane bez opasnosti za likvidnost financijskih posrednika. 4 Nii su operativni i fiksni trokovi, trokovi istraivanja i kreditnih analiza, postoji informacijska intermedijacija. 5 Investitori imaju povjerenje u financijske posrednike njihov kredibilitet je visok. 6 Prinosi i sigurnost plasmana ne ovise o krajnjem korisniku nego o financijskom posredniku. NOVANO TRITE moe se definirati kao ukupnost svih novanih transakcija u jednoj nacionalnoj ekonomiji. Njegova je zadaa opskrbiti banke i druge subjekte novcem i omoguiti njihovu likvidnost i kontinuitet u proizvodnom procesu. Novano trite omoguava i ukamaivanje kratkoronih vikova novca ime smanjuje oportunitetni troak njegova dranja u likvidnom obliku. Objedinjuje ponudu i potranju novanih sredstava, f. instrumente i financijske transakcije. Sudionici: 1 Sredinja banka kao monetarna vlast, 2 Poslovne banke kao glavni sudionici i nositelji trgovine novcem, 3 Specijalizirane posrednike banke u trgovini kratkoronih vp. Trite iralnog novca na njemu se vri kupovina i prodaja kratkoronog iralnog novca. Kreditno trite tu se daju i uzimaju novana sredstva u obliku kredita. Eskontno i lombardno trite tu se povlae sredstva sredinje banke. Trite kratkoronih VP tu se trguje kratkoronim dunikim VP s rokom do jedne god. INSTRUMENTI TRITA NOVCA: 1 Trezorski zapis je kratkorona obveza ministarstva financija s rokom dospijea do godinu dana. Kljuan je u funkcioniranju novanog trita 2 Bankarski akcept je tipini kratkoroni VP komercijalnog karaktera koji pod odreenim uvjetima utvrenim od strane centralne banke moe biti VP trita novca. Uvijek glasi na vrijednost komercijalnog posla, uvean za kamatu do dospijea i jedan je od najstarijih VP. To je u stvari mjenica trasirana na banku koja je akceptira i koja time preuzima obvezu da novani iznos na koji mjenica glasi isplati njezinom donositelju na dan dospijea.

3 Komercijalni zapisi su neosigurana obaveza plaanja izdana od strane kompanije sa dospijeem 270 dana ili manje. Njime se pribavljaju kratkorona sredstva. Mogu ih izdavati samo kompanije s provjerenim rejtingom na tritu, ije dionice kotiraju na burzi i imaju odreenu visinu kapitala. 4 Depozitni certifikat je bankarska potvrda koja glasi na donosioca na odreen iznos deponiran u banci, na tono odreeni rok, dulji od 7 dana a najee na 3,6,9 ili 12 mj., uz tono utvrenu kamatu koja se plaa po sustavu roka oroenja. Izdaje ga banka a kupci su fizike i pravne osobe koje ovako mogu deponirati svoja novana sredstva u banku na odreen rok uz odreenu kamatu. Lako se prenosi s prodavaa na kupca, ima visoku likvidnost, moe glasiti na ime i donosioca. 5 Repo ugovori. OBVEZNICE PREMA OSIGURANJU imamo Osigurane isplata trabina se moe osigurati realnom imovinom, VP i garancijama i njihovi vlasnici imaju manji stupanj rizika. Prema snazi osiguranja dijele se na: Hipotekarne (prve i druge hipotekarne obveznice) isplatu potraivanja jami hipoteka na realnu imovinu emitenta, Obveznice na zalog opreme emisija se vri s ciljem nabavke visokovrijedne opreme, Obveznice s nusjamstvom osigurane su garancijama kod banaka ili drugih financijskih institucija ili korporacija. Neosigurane nemaju nikakvu garanciju za isplatu potraivanja. Za kupce obveznice je kljuna financijska stabilnost i profitabilnost. Njihova emisija je ograniena na poznate vee tvrtke. NAZIVNE KARAKTERISTIKE OBVEZNICA Nominalna vrijednost: pokazuje iznos novca koji emitent mora isplatiti vlasniku u trenutku dospijea. Nominalna stopa, Amortizacija obveznica podrazumijeva isplatu glavnice i kamata. Dva osnovna sustava amortizacije su jednokratni i viekratni. Revalorizacija obveznica postupak ponovne procjene njihovih nazivnih karakteristika. Primjenjuje se u uvjetima inflacije ime se tite interesi vlasnika obveznica. OBVEZNICE PREMA SUSTAVU AMORTIZACIJE Obveznice s jednokratnim dospijeem amortiziraju se njihovom jednokratnom isplatom na kraju vremena na koje glase a kamate na ove obveznice se isplauju periodino u jednakim iznosima. Obveznice s viekratnim, anuitetskim dospijeem amortiziraju se periodino isplaenim jednakim anuitetima koji se sastoje od kamate i otplatne kvote. Struktura anuiteta se mijenja po periodima njihove isplate, tako da se postupno smanjuju kamate koje se obraunavaju na manji ostatak duga a poveava se otplatna kvota. Obveznice s kombiniranim dospijeem osniva se fond za amortizaciju obveznice u koji emitent uplauje vee iznose u razdobljima u kojima ostvaruje bolje poslovne rezultate i time osigurava sredstva za isplatu. PARTICIPATIVNE OBVEZNICE obraunavaju se prema utvrenom postotku udjela u poslovnom rezultatu obino u uvjetima inflacije. Ove obveznice nose niu fiksnu kamatnu stopu od obinih obveznica ali i pravo udjela u poslovnom rezultatu u utvrenom postotku. OBVEZNICE S FLUKTUIRAJUOM KAMATNOM STOPOM kamatna stopa se utvruje na temelju realiziranih kamatnih stopa na tritu i one fluktuiraju s promjenama kamatnih stopa na tritu. Zato je trina vrijednost obveznice relativno stabilna. PRINOS OD DOSPIJEA je ona diskontna stopa koja izjednaava kupovnu cijenu obveznice sa sadanjom vrijednosti svih oekivanih godinjih neto priliva (cash inflows). Predstavlja svojevrsnu internu stopu prinosa od obveznice. Predstavlja prosjenu stopu povrata koju nudi obveznica po tekuim trinim uvjetima ili diskontna stopa koja izjednaava sadanju vrijednost svih gotovinskih primitaka od obveznice s njenom cijenom. PV=R/(1+i) + R(1+i)2 ++ R/(1+i)2 + F/(1+i)n. PV sadanja vrijednsot obveznice, R iznos pojedinano isplaene kamate, i kamatna stopa, n broj godina do dospijea, V nominalni iznos obveznice koji se vraa po dospijeu.

TEORIJA OEKIVANJA polazi od pretpostavke da su svi segmenti financijskog trita meusobno vrsto povezani putem cjenovnog mehanizma gdje investitori plasman vre na temelju najvie kamatne stope na financijskom tritu voeni kriterijem najvieg profita. Zato ne pokazuju preferencije u pogledu rokova dospijea, a sve obveze u danoj ulozi rizika tretiraju se perfektnim supstitutima. Testiranje teorije je potvrdilo da na oblik stope prihoda utjee oekivani prihod ulagaa. Empirijski je dokazano da krivulja stope prihoda ima blago uzlazni nagib. TEORIJA SEGMENTIRANIH TRITA polazi od pretpostavke da financijsko trite nije vrsto integrirano na bazi kamatnih stopa ve je segmentirano. Financijsko trite sastoji se od nekoliko trita na kojima dominiraju obveznice odreenih ronosti. Segmentacija f. trita je povezana s postojanjem razliitih financijskih institucija koje imaju razliite financijske strukture. Teorija pokazuje da obveznice razliite ronosti nisu perfektni supstituti. Nedostatak: nije u stanju objasnit empirijsku injenicu da kamatne stope tee da se kreu zajedno. KOMPOZITNA ILI TEORIJA PREFERENCIJALNIH PLASMANA povezuje u jednu cjelinu koncepte oekivanja, premije i trine segmentacije. Institucionalni investitori tee formirati takve preferencijalne plasmanekoji su sukladni s njihovim preferencijama rizika, likvidnosti, planskim periodima dranja financijskih aktiva, obvezama koje im odreuju regulatorne vlasti itd. Ova teorija predstavlja kombinaciju teorije oekivanja i teorije segmentiranja trita jer naglaava formiranje specifinih portfolija, te predstavlja ravnoteu izmeu prethodne dvije teorije. FUNDAMENTALNA ANALIZA polazi sa stajalita da vrijednost dionica ovisi o oekivanoj buduoj dobiti dionikog drutva. Cilj je utvrditi odgovara li teaj pojedine dionice u danom trenutku njezinoj stvarnoj vrijednosti. Osnovu analize predstavljaju prognoze o kretanju dobiti dionikog drutva i kao takva predstavlja osnovu za ulaganje u dionice, dugorono je orijentirana. Opa fundamentalna analiza utvruje stanje na sekundarnom tritu i u ekonomiji uope, pri emu se koriste makroekonomski pokazatelji: GNP, NP, koliina novca u opticaju M1, likvidnost i eskontna stopa. Pojedinana fundamentalna analiza sinonim je za izbor najatraktivnijih dionica do kojih se dolazi analizom pojedinih dionica. KOMPLEKSNI PORTFOLIO je portfolio koji sadri dionice kompanija i obveznice drave i kompanija. Karakteristian je za sve bitne financijske institucije (banke, fondovi, osiguravajue kompanije, mirovinski fondovi). Ipak je vaniji za nebankovne financijske institucije nego za banke iz razloga to u aktivama banaka VP ini manji dio. Broj opcija kod kompleksnog portfolia raste usporedo s brojem razliitih vrsta VP u portfoliu. TEHNIKA ANALIZA polazite analize je grafiko predstavljanje kretanja teajeva i volumena dionica, iz analize teajeva dionica u prolosti posebnim metodama analize izvode se zakljuci o njihovim kretanjima u budunosti. Cilj je utvrditi povoljne trenutke za kupovinu/prodaju dionica. DIONICA je pismena isprava o uloenim sredstvima u vlasniku glavnicu poduzea/korporacije. Korporacijska definicija: Dionice su instrumenti pomou kojih poduzea prikupljaju kapital za financiranje poslovanja i razvoja. To su dugoroni instrumenti financiranja kojima poduzee formira permanentni kapital. Taj kapital je prezentiran u jednakim prezentiranim iznosima dionicama. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICE se izraunava dodavanjem iznosa rezervi po jednoj dionici na nominalnu vrijednost ili dijeljenjem ukupnog kapitala. (temeljni kapital + rezerve poduzea s brojem dionica). TRINA VRIJEDNOST DIONICA se utvruje na tritu, na temelju oekivanja o buduim prihodima dioniarskog drutva.

PREFERENCIJALNE DIONICE 1 Korporacija mora isplatiti dividendu na sve preferencijalne dionice u potpunosti prije nego to isplati vlasnike obinih dionica to ih ini povlatenima. 2 Vlasnici preferencijalnih dionica imaju prednost u odnosu na vlasnike obinih dionica s obzirom na isplatu prava kada kompanija ide u steaj pravo na isplatu iz likvidacijske mase prvo imaju vlasnici preferencijalnih dionica. 3 Dividenda na ovu vrstu dionica je unaprijed garantirana, poznata i odreena u postocima ili apsolutnom iznosu. Ove dionice korporaciji omoguuju diferencirano formiranje njenog temeljnog kapitala. Vrste: Kumulativne p.d. veina p.d. nosi kumulativno pravo na neisplaene dividende - u sluaju izostanka dividendi isplate se prenose kumuliraju a isplata je nadreena svakoj drugoj isplati dividendi. Nekumulativne p.d. u sluaju izostanka isplate pravo na dividendu ne prenosi se na naredno razdoblje. Zato su ove dionice rizinije. ATP MODEL (arbitraa na f. tritu) se bazira na pretpostavci da arbitraa na konkurentnim f. tritima omoguava da VP koji ne sadre rizik imaju istu oekivanu stopu prihoda. Objanjava da do stanja ravnotee na tritu VP dolazi zbog toga to pojedinci investirajui u VP arbitriraju izmeu mnotva faktora nastojei pri tome maksimizirati svoju stopu prihoda. Postoje 4 bitna faktora koji opredjeljuju rizik u ATP modelu: 1 Neanticipirane promjene u inflaciji, 2 Neanticipirane promjene u ind proizvodnji, 3 Neanticipirane promjene u razlikama stopa prihoda izmeu obveznica s visokim i niskim bonitetom, 4 Neanticipirane promjene u razlikama stopa prihoda izmeu dugoronih i kratkoronih obveznica. CAPM MODEL je omoguio jednostavniji nain utvrivanja efikasnih portfolia. Pretpostavke: 1 Investitori procjenjuju portfolije uzimajui u obzir oekivane stope prihoda i standardne devijacije tih portfolija u tijeku nekog razdoblja, 2 Kada imaju mogunost biranja izmeu dva portfolija izabrat e onaj s viom oekivanom stopom prihoda odnosno s niim rizikom, 3 Pojedinani portfoliji su djeljivi to znai da investitor moe kupiti i dio neke glavnice, 4 Postoji bezrizina stopa prihoda koja je jednaka za investitore, 5 Informacije us slobodne i dostupne svim investitorima, 6 Investitori imaju homogena oekivanja. Nedostaci: Oekivana stopa prihoda i rizika meusobno su neovisne veliine to nije u potpunosti potvreno, Ne daje se precizna definicija stope prihoda VP bez rizika, Dovedena je u pitanje meuovisnost izmeu stope prihoda neke dionice i njezinog beta faktora. KARAKTERISTIKE I KLASIFIKACIJA GLOBALIZACIJE TRITA je proces integracije f. trita nacionalnih ekonomija u jedno internacionalno financijsko trite. Zbog globalizacije subjekti u svakoj zemlji koji trae fondove nisu limitirani samo na njihovo domae financijsko trite. Takoer nisu ni investitori zemlji ogranieni na financijsku imovinu emitenta te zemlje. Faktori: Deregulacija financijskih trita predstavlja najvie regulirano podruje u ekonomskim sustavima i na tome podruju postoje razlike u regulativi razliitih zemalja ovisno o naravi njihovog ekonomskog sustava, razvijenosti f. sustava, kulture i povijesti. Tehnoloki napredak poveao je integraciju i efikasnost globalnog f. trita. Prednosti kompjutorske tehnologije i telekomunikacijskog sustava omoguuju prijenos pravovremene informacije o cijenama VP. Institucionalizacija je promjena od trita na kojima su dominirali individualni investitori ka tritima na kojima dominiraju f. institucije. SEKURITIZACIJA su nove tehnike financiranja koje razvijaju financijske organizacije ili velike korporacije da bi iz bilance izbacile ona potraivanja koja su podlona promjenama kamatnih stopa, kreditnom riziku ili su openito nepovoljnih ili rizinih karakteristika. Inicijatori su: banke, osiguravatelji, vlade, velike korporacije svi koji imaju potrebu za likvidnou ili kapitalom u imovini imaju dobro definirana budua ili sadanja potraivanja. Portfelji imovina koje se sekuritiziraju moraju biti veliki. Ovako se nelikvidna potraivanja pretvaraju u utrive instrumente financijskog trita.

RAZVOJ FINANCIJSKIH INOVACIJA financijske institucije razvijaju nove proizvode s ciljem maksimiziranja dobiti. Promjene u okruenju potiu financijske institucije na profitabilne inovacije. Faktori: 1 Razvoj investicijskog menadmenta, 2 Rast konkurentnosti izmeu financijskih posrednika, 3 Promjene u meunarodnom okruenju dovode do pojave novih instrumenata koji nude nove mogunosti zatite od rizika promjene cijena, kamata, deviznih teajeva i sl. VARANTI su prava pridruena obveznicama i preferencijalnim dionicama na kupnju obinih dionica emitenata. Varanti se mogu dati i vlasnicima obinih dionica i drugim financijerima drutva bez pridruivanja obveznicama ili preferencijalnim dionicama. Odvojivi su od VP kojima su pridrueni emisijom te se s njima trguje na tritu kao zasebnim VP. Varanti poveavaju atraktivnost ulaganja u preferencijalne dionice. Cijena po kojoj se mogu kupiti obine dionice temeljem varanta naziva se izvrna cijena a vrijeme do kojeg se moe iskoristiti opcija u varantu je datum isticanja. OPCIJE ugovor o opciji daje vlasniku ugovora pravo ali ne i obvezu da kupi/proda financijsku imovinu po utvrenoj cijeni drugoj stani. Kupac u ugovoru mora platiti prodavau pristojbu koja se zove cijena opcije. Vrste: Call option kada opcija garantira vlasniku opcije pravo kupnje financijske imovine od druge strane. Put option ako opcija garantira vlasniku opcije pravo prodaje financijske imovine drugoj strani. FINANCIJSKE INSTITUCIJE su posrednici u transferu financijskih sredstava izmeu kuanstava, poduzea i drave. Prikupljaju slobodna novana sredstva i usmjeravaju ih u financijske plasmane i obavljaju financijske usluge. DEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE primaju novane depozite (tednja po vienju, oroena tednja, tekui rauni i dr) i prikupljena sredstva plasiraju u obliku kredita. Vrste: Komercijalne banke, Depozitne tedne institucije. NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE su sve ostale f. institucije iz razloga to ne kreiraju obveze primljenih depozita. Na financijskim tritima djeluje velik broj razliitih institucija od kojih neke nose razliite nazive ali u principu obavljaju slinu ulogu. Vrste: Ugovorne tedne institucije, Fondovi zajednikog investiranja, Financijske kompanije, Dravne i od strane drave sponzorirane financijske institucije, Investicijske banke, brokeri i dileri, Ostale financijske institucije. Najvanije: Osiguravajua drutva, Mirovinski fondovi, Investicijski fondovi, Financijske korporacije. BANKOVNE INSTITUCIJE su najznaajnije financijske institucije koje primaju novane depozite i na temelju deponirane tednje pravnih i fizikih osoba odobravaju kredite javnosti. NEBANKOVNE su sve ostale institucije na financijskom tritu kojima nije temeljni posao primanje depozita i odobravanje kredita. INVESTICIJSKE BANKE su isti posrednici na financijskom tritu. Temeljno obavljaju poslove na primarnom tritu dok imaju znatno manju ulogu na sekundarnom tritu. Temeljna im je funkcija pomo emitentima u pripremama VP. Na sebe preuzimaju upis cijele emisije, rizik emisjije, distribuciju VP. Bave se brokersko-dilerskim poslovima na sekundarnom tritu. Mogu biti dio sindikata banaka. Uzimaju vee koliine VP i vei dio kredita na sebe. INV. BANKA U BiH osnovala ju je vlada FBiH 1997g, osnovna joj je djelatnost obavljanje bankarskih poslova vezanih za programe i projekte osnove i rekonstrukcije na teritoriju FBiH. Moe obavljati sve depozitne, kreditne i druge bankovne poslove u zemlji i inozemstvu. Funkcije: 1 Financiranje izvoznih poslova, 2 Dugorono financiranje investicija i obrtnog kapitala, 3 Financiranje poljoprivrede, 4 Financiranje mikrobiznisa, 5 Pruanje kratkoronih bankarskih poslova, 6 Pruanje usluge platnog prometa.

INVESTICIJSKI FONDOVI su medij putem kojeg se mali i oprezni tedia javlja kao investitor u vrijednosne papire. Njihov se rad temelji na zajednikoj investicijskoj emi koja omoguuje svakoj osobi da na temelju uloga sudjeluje u raspodjeli dobiti koja se ostvaruje aktivnim upravljanjem portfolijem fonda. OTVORENI I. FOND je fond kojeg organiziraju menaderske grupe i depozitne banke ili skrbnici. Fond izdaje neogranien broj udjela koje je duan otkupiti na zahtjev investitora i to prema trinoj vrijednosti. Udjeli se izdaju u obliku investicijskog certifikata ili potvrde koja predstavlja pravo vlasnika prema managerskoj kompaniji ili banci. ZATVORENI I. FOND izdaje fiksni broj dionica, ne otkupljuje ih od investitora ve se one prodaju na sekundarnom tritu kada investitor eli doi do novca. Neto vrijednost imovine je trina vrijednost svih VP u portoliju umanjena za trokove i obveze i podijeljena s brojem izdanih dionica. Ovaj fond osniva managerska kompanija. Emisiju i prodaju dionica obavlja neka investicijska banka a prodaja se obavlja na burzi i drugom tritu. Imamo: dioniki i obvezniki. BROKERI I DILERI su specijalisti za prodaju i kupovinu vrijednosnica na sekundarnom financijskom tritu. Brokeri su posrednici izmeu kupaca i prodavaa na sekundarnom tritu, ne kupuju izravno, vre transakcije po nalogu, rade za proviziju, ne preuzimaju rizik. Dileri kupuju za vlastiti raun i oni u potpunosti na sebe preuzimaju rizik promjene cijene i kamatnih stopa, i na temelju razlike u cijeni ostvaruju zaradu. PROSPEKT ine tone i potpune informacije o emitentu i pravima sadranim u vrijednosnim papirima. Prospektom emitent poziva investitorsku javnost na kupnju jos neemitiranih VP po njemu utvrenoj cijeni. U skladu je sa zakonom i propisima komisije koja ga odobrava. . Sadri podatke o: VP, vlasnitvu i pravnom statusu emitenta, djelatnosti emitenta, poslovanju emitenta, odgovornim osobama, izjava o investiranju i informacije o riziku. NAINI PLASMANA VP 1 Javna ponuda VP (tradicionalni i ubrzani upis), 2 Plasman na burzi, 3 Prodaja na alteru, 4 Zatvorena ponuda. 3 DODATNE EKONOMSKE FUNKCIJE F. TRITA 1 Intervencija kupaca i prodavaa odreuje cijenu imovine kojom se trguje. 2 F. trite osigurava mehanizam investitoru da proda financijsku imovinu f. trite nudi likvidnost kada okolnosti potiu investitora na prodaju. 3 F. trite smanjuje trokove transakcije imamo trokove potraivanja i trokove informacija. OTC TRITA predstavljaju organiziran nain trgovanja preko kompjuterima uvezanih posrednika. Nema odreeni prostor kao burze nego funkcionira kao telekom trite. Trguje se: dravnim obveznicama, obveznicama dravnih agencija, korporativnim obveznicama, dionicama banaka i tedionica, varantima, opcijama na obveznice, varantima. Ovdje se u pravilu trguje dionicama koje imaju vii stupanj rizika jer se radi o dionicama emitenata koji nemaju visok bonitet, imaju kratku povijest poslovanja i sl. MOTIVI ZA TRITE KAPITALA U FBiH Alternativni izbor financiranja razvoja, Razvoj sekundarnog trita za promet VP, Poticaj domaoj tednji, Privlaenje stranih portfolio investicija. EFEKTI su VP koji glase na dugorono uloena novana sredstva te donose prihod u obliku dividende ili kamate. Efekti su VP koji su predmet investiranja i kojima se potvruje pravo potraivanja ili sudjelovanja tj pravo na stalni prihod (obveznica) ili pravo na promjenjivi prihod (dionica). EFEKTI JAVNOG IZDANJA su sve vrste obveznica i drugih vrijednosnih papira s fiksnim prihodom koje izdaje drava na svim razinama vlasti. Emisija efekata s fiksnim prihodom je najraireniji oblik mobilizacije kapitala i zaduivanja drave na koji nain se osigurava zajmovni kapital za razvoj i funkcioniranje dravnih institucija a posebno za financiranje javnih dobara. Najznaajniji oblik VP s fiksnim prihodom izdavanja javnog sektora su dravne obveznice svih oblika. Ovi VP imaju najmanji stupanj rizika a njihovu isplatu garantira drava.

OBVEZNICE TREZORA 1 Note trezora rok dospijea 1-10 god. Imaju kupone koje investitorima nose fiksnu kamatu uz 6mj dravnu isplatu. Emisija je determinirana stanjem dravnog prorauna. 2 Dravne obveznice rok dospijea preko10,30 god. Imaju karakteristike kao i trezorske. 3 Strips nastali su razdvajanjem dva toka sredstava kod nota i obveznica trezora, od kojih je jedan tok vezan samo za plaanje glavnice i drugi koji se odnosi na plaanje kamate, 4 tedne obveznice dugorone obveznice bez kupona, dio stripsa koji se odnosi samo na plaanje glavnice, kombiniraju se s mirovinskim planovima i imaju zajednike porezne olakice. 5 Certifikati o zaduenju dravna obveznica koja je vrlo slina noti trezora. Rok dospijea 1-10 god. i moe se mijenjati prema dogovoru, nosi fiksnu kamatu koja se isplauje polugodinje. MUNICIPALNE OBVEZNICE su obveznice koje izdaju nie razine dravne vlasti, republike, provincije, upanije i sl. predstavljaju nain osiguravanja financijskih sredstava za financiranje projekata lokalne samouprave (kole, bolnice, putovi). Imaju niu kamatnu stopu poreza. Vrste: Ope obligacije nose niu razinu rizika iz razloga to lokalne vlasti u potpunosti garantiraju isplatu duga. Prihodne obveznice isplata glavnice se vee za prihode koji e se ostvariti ulaganjem u odreeni projekt i nose vii rizik. HIPOTEKARNE OBVEZNICE one koje izdaju dravne agencije na temelju hipoteke koja je bila zalog odobravanja kredita. BANKOVNI AKCEPT je mjenica trasirana na banku koja je akceptira i koja time preuzima obvezu da novani iznos na koji mjenica glasi isplati njezinom donositelju na dan dospijea. Temeljna funkcija mu je sadrana u mogunosti banke akceptanta da kreditira odreeni posao svog komitenta bez angairanja svoje pasive rj iz tuih izvora. MOGUNOST OPOZIVA OBVEZNICA prilikom raspisa emisije obveznica emitent moe zadrati pravo njihova opoziva i otkupa to je privilegija opoziva. Opozivom se povlae obveznice neke emisije te se otkupljuju po cijeni naznaenoj na samoj obveznici. Cijena opoziva je vea od nominalne vrijednosti obveznica jer emitent mora platiti vlasniku obveznice neku naknadu za gubitak koji trpi zbog opoziva. Razlika izmeu cijene opoziva i nominalne vrijednosti obveznica naziva se premija opoziva. MOGUNOST KONVERZIJE je mogunost zamjene za druge VP istog emitenta posebno za obine dionice. Obveznice mogu sadravati i punomoi vlasnicima za kupnju obinih dionica emitenata uz fiksne uvjete to su pridruene punomoi ili warrant koje se u pravilu mogu odvojiti od obveznica i time postati zasebni VP. PRAVO PREE KUPNJE stari dioniari pod povoljnim uvjetima kupuju nove dionice tj za ukupan broj kupljenih dionica ostvaruju niu cijenu od trine. V=Ts-Tm/S/N-1. V vrijednost prava kupovine, Ts teaj starih dionica, Tm teaj mladica, S iznos osnovnog kapitala prije emisije mladica, N iznos za koji se poveava. MOGUE OPCIJE NA PREFERENCIJALNE DIONICE 1 Opcija opoziva kada opcija garantira vlasniku opcije pravo kupnje financijske imovine od druge strane. Veina preferencijalnih dionica sadri klauzulu koja daje pravo opoziva emitentu. 2 Otkup na zahtjev vlasnika ovdje vlasnik moe zahtijevati od emitenta da izvri otkup po nominalnoj vrijednosti obino s ciljem ulaganja u instrumente s veim prinosom. 3 Opcija konverzije pravo zamjene preferencijalnih dionica za obine dionice emitente. Takve preferencijalne dionice se zovu konvertibilne preferencijalne dionice. Pravo konverzije se utvruje prilikom raspisa njihove emisije. PORTFOLIO TEORIJA osniva teorije je Harry Markowitz koji je predstavio model optimalnog ulaganja u dionice u uvjetima neizvjesnosti i rizika. Polazna osnova za istraivanje su rizik, neizvjesnost i oekivana stopa prihoda. Pod rizikom se podrazumijeva unaprijed poznata vjerojatnost budueg dogaanja, kod neizvjesnosti je ona nepoznata. Oekivana stopa prihoda predstavlja zbroj svih moguih stopa prihoda ponderiranih s pripadajuom vjerojatnou.

3 TEMELJNA OBLIKA FUNKCIJA KORISNOSTI 1 Konkavna funkcija karakteritina je za osobe koje izbjegavaju rizik, 2 Linearna funkcija predstavlja indiferentnost prema riziku tj one investitore koji se rukovode samo maksimalnim oekivanim prihodom. 3 Konveksna funkcija karakteristina je za osobe koje su sklone riziku. POSTUPCI ZA VREDNOVANJE DIONICA: 1 PER je omjer trine vrijednosti dionice i godinje zarade po dionici. Izraava koliko godinjih dividendi po dionici daje ukupnu trinu vrijednost dionice. 2 Cash flow postupak oznaava istu dobit po dionici u jednom poslovnom razdoblju, umanjenu za plaanje dividende i poreza a uveanu za amortizaciju u istom razdoblju. Ima za cilj pokazati financijski rezultat emitenta koji mu pripada i stoji na raspolaganju za buduu investiciju. KONVERTIBILIJE su VP koji njihovim vlasnicima pruaju mogunost zamjene za druge VP njihova emitenta pod unaprijed odreenim uvjetima. To su obveznice i preferencijalne dionice koje nose opciju na konverziju po pravilu u obine dionice. Konvertibilije nisu samostalan VP ve samo jedna od opcija koju emitent daje kupcima odreenih emisija. CENTRALNA BANKA BiH funkcionira na principu valutnog odbora. Osigurava konvertibilnost i kredibilnost. Nije profitno motivirana nego se rukovodi gospodarskim interesom drave. Ustanovljena je zakonom o centralnoj banci BiH 1997g. KM je zakonsko sredstvo plaanja, prije je bila fiksno vezana za DM u omjeru 1:1 a poslije za euro 1:1.9558. Emisija novanica KM je vezana za devizne rezerve kao pokrie. Devizne rezerve se vode u eurima a jedan mai dio (oko 5%) moe se drati u drugim valutama. Time su funkcije CB BiH svedene na zamjenu stranih sredstava plaanja za domai novac. BANKOVNI HOLDING jedna banka posjeduje kontrolni paket dionica ili veinski udjel u drugoj ili vie banaka ili financijskih institucija. BANKOVNI KONZORCIJ je nain okrupnjavanja banaka ugovorenim povezivanjem radi ostvarivanja nekog velikog projekta koji nijedna banka sama ne moe realizirati. Osniva se s odreenim ciljem i traje samo dok se taj cilj ne realizira. Svaka banka zadrava svoju samostalnost a u konzorcij udruuju dio kapitala, kadrove, poslovne veze i dr. MULTINACIONALNE BANKE su iri oblik udruivanja banaka i kapitala iz vie zemalja. Preko mree podrunica u vie zemalja obavljaju financijske transakcije na nacionalnim i internacionalnim financijskim tritima pri emu ostvaruju dobit na temelju razlika u uvjetima poslovanja na razliitim tritima. BANKOVNI SINDIKAT su grupe banaka koje odobravaju sindicirani kredit kada svaka od njih partcipira u dijelu tog kredita. Bankovnim sindikatom se naziva i grupa investicijskih banaka koje prema sporazumu upisnika kupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem njihove prodaje na primarnom tritu. TERMINSKI POSLOVI stvaraju se na odreeni rok, ali ne radi stvarne realizacije kupoprodajne robe ve radi pekulacije. Cilj terminskog posla nije sama isporuka kupoprodajne robe ve pokuaj zarade na razlici u cijeni. Najvie se pojavljuju u obliku: Premijski, Posao s dvojnom premijom, Posao s dvojnom premijom i dvojnim izborom, Posao na pad cijena, Arbitrani poslovi, On call poslovi, Swap poslovi. PROMPTNI POSLOVI rokovi promptnih poslova su pravila burze. Obino je rok do 2 dana od dana zakljuenja za efekte i od 2-21 dan za robne isporuke. Promptni poslovi mogu biti: Loko posao predvia da roba mora biti dostupna kupcu u mjestu odravanja sastanka, Promptni utovar predvia da robu u kratkom roku treba utovariti na brod a tovarni list izdaje se najkasnije 14 dana od dana zakljuenja posla, Promptna isporuka predvia prodaju robe u kratkom roku od 10-16 dana, Isporuka do odreenog roka.

SEGMENTI SASE Burzovna kotacija uvjeti: 1 Veliina kapitala: 4 mil KM, 2 Veliina serije dionica: 2 mil KM, 3 Najmanje 25% serije dionica u javnoj emisiji, 4 Serija dionica mora imati najmanje 150 vlasnika, 5 O uvrtenju emitenta na kotaciju odluuje odbor za prijem VP u kotaciju, 6 Emitent burzu i javnost mora redovno obavjetavati o svom poslovanju, Kotacija fondova rezervirana je za investicijske fondove, Slobodno trite ovdje su uvjeti prijema najblai, da bi se papirom trgovalo dovoljno je da brokerska kua ili emitent sam postavi zahtjev za uvrtenje, za uvrtenje emitent mora burzi dostavljati financijske izvjetaje o svom poslovanju. OBVEZNICE I DIONICE RAZLIKE Obveznice su efekti sa fiksnim prihodom. One nose kamatu sa unaprijed utvrenom kamatnom stopom uz podnoenje kupona za naplatu a obveznica se naplauje na dan dospijea po nominalnoj vrijednosti. Isplata kamate na obveznici se vri godinje ili polugodinje. Dionice su efekti s promjenjivim prihodom koji ne osiguravaju vlasniku unaprijed poznat i garantiran prihod nego visina prihoda ovisi o poslovanju tvrtke. SUDIONICI NA FINANCIJSKOM TRITU 1 Komisija za VP FBiH vrhovno regulatorno tijelo. Nadzire rad svih sudionika na tritu. 2 Sarajevska burza VP burza je centralno mjesto gdje dolazi do povezivanja ponude i potranje za VP i dolazi do formiranja trine cijene VP, 3 Registar VP u FBiH dioniarsko drutvo koje obavlja poslove registriranja, uvanja i odravanja podataka o VP i poslove prijenosa u skladu sa zakonom, 4 Brokerske kue ovlateni burzovni posrednici. U FBiH samo oni imaju dozvolu obavljanja trgovine na burzi. Graani svoje naloge izvravaju preko brokerskih kua. KOMISIJA ZA VP U FBiH je samostalna specijalizirana institucija u FBiH, ima svojstvo pravne osobe, sjedite joj je u Sarajevu, ine ju predsjednik, zamjenik predsjednika i tri lana. Misija joj je: razvoj trita kapitala, regulacija trita kapitala, zatita investitora, izgradnja povjerenja u trite kapitala. DERIVATI su ugovori. Imalac ugovora ima obvezu ili pravo izbora prodaje ili kupovine financijske imovine u budunosti. Cijena takvog ugovora izvodi se iz vrijednosti naznaene financijske imovine, indexa ili kamatne stope. Derivatni ugovori osiguravaju emitentu i investitoru jeftin nain kontrole nekih veih rizika. Derivati omoguuju hediranje. Vrste: 1 Forward ugovori, 2 Futures, 3 Opcijski ugovori. FORWARD UGOVOR je specifian terminski ugovor u kome se u momentu sklapanja ugovora dogovara prodaja/kupovina nekog trinog materijala na budui termin pri emu se obveze iz ovog posla realiziraju na neki budui unaprijed ugovorom definirani termin. Kupac po ovom poslu se osigurava od eventualnog rasta cijene trinog materijala a prodava po ovom poslu se osigurava od pada cijene trinog materijala. FUTURES UGOVOR je ugovor kojim se dvije strane slau da naprave meusobnu transakciju ije je predmet financijska imovina po unaprijed odreenoj cijeni na odreeni dan u budunosti. Jedna strana prihvaa da kupi financijsku imovinu a druga da proda. Obje strane su u obvezi da izvre ugovor. UGOVOR O OPCIJI daje vlasniku ugovora pravo ali ne i ibvezu da kupi financijsku imovinu po utvrenoj cijeni drugoj strani. Kupac u ugovoru mora platiti prodavau pristojbe koja se zove cijena opcije. Kada opcija garantira vlasniku opcije pravo kupnje ona se zove opcija poziva. Ako umjesto toga opcija garantira vlasniiku opcije pravo prodaje opcija se zove put option. HEDIRANJE (zatita) ukljuuje sudjelovanje u financijskoj transakciji koja neutralizira dugu poziciju preuzimanjem dodatne kratke pozicije ili neutralizira kratku poziciju preuzimanjem dodatne duge pozicije.

KRATKI HEDING se koristi kao zatita od pada budue cijene financijskih instrumenata ili portfolija. Da bi se upisao kratki heding obveza je hedera da proda futures ugovor. Zbog toga se ovaj heding zove i prodajni heding. DUGI HEDING se ugovara na burzi da bi se postavila zatita naspram rasta cijene financijskih instrumenata ili portfolija koji e se kupitina ke tritu u neko budue vrijeme. MIROVINSKI FONDOVI su vrsta ugovorne tedne organizacije. Novana sredstva prikupljaju uplatama, doprinosima lanova za vrijeme radnog vijeka i osiguravaju im redovne mjesene isplate poslije radnog vijeka. Sredstva se ulau u dionice poduzea, korporacijske obveznice ili kao depoziti u banci. KRITERIJI LISTANJA U BIH: Veliina kapitala, Disperzija vlasnitva, Performanse poslovanja, Objektivnost financijskog izvjetavanja. SISTEMSKI RIZIK je opi rizik na tritu koji proistjee iz promjena u svjetskoj ili nacionalnoj ekonomiji i taj rizik se ne moe otkloniti ili umanjiti boljom diversifikacijom portfolija. NESISTEMSKI RIZIK uzrokovan je promjenama u uspjenosti poslovanja pojedinih poduzea. Ovaj rizik se moe umanjiti i otkloniti diversifikacijom. RAZVODNJAVANJE je pojam koji oznaava smanjenje vrijednosti postojeih dionica uslijed poveanja broja dionica. Postoji opasnost da e se nova emisija prodati po cijeni nioj od trine cijene dionica. FINANCIJSKI ININJERING je proces razvoja novih proizvoda i usluga koje su profitabilne i odgovaraju potrebama klijenata. OEKIVANA STOPA PRIHODA predstavlja zbroj svih moguih stopa prihoda ponderiranih s pripadajuom vjerojatnou. Kod ulaganja u odreene dionice oekivana stopa prihoda je jednaka zbroju umnoaka njezinih moguih stopa prihoda (x1, x2,xn) i pripadajuih vjerojatnosti (p1, p2,pn). P1-P+d / P. P1 konana cijena odreenog razdoblja, P konana cijena prethodnog razdoblja, d isplaena dividenda. REGISTAR VP FBiH obavlja poslove registriranja, uvanja i odravanja podataka o vp i poslove prijenosa sukladno zakonu kojim se ureuje emisija i promet vp. Sjedite mu je u Sarajevu. Temeljni kapital mu iznosi 100 000 KM koji osigurava federacija. Temeljni kapital je podijeljen na 1000 dionica nominirane vrijednosti 100 KM. Organi registra su skuptina i nadzorni odbor. BURZOVNI INDEKS je podatak izraen u postotku temelja, unutar kojeg je dio trita izraen kao postotak tj brojevi koji predstavljaju vaganu vrijednost sastojaka tog indeksa. Dijele se na vodee (dioniki i obvezniki) i pratee indekse (roba i pokazatelji gospodarskog stanja). Bifex je indeks koji prati kretanje teajeva privatizacijskih investicionih fondova listanih na sarajevskoj burzi. To je ponderiran indeks a kao ponder se koristi trina kapitalizacija vp u ovom sluaju dionica fondova. Kao poetne vrijednosti koriteni su teajevi dionica dana 28.05.2002. Sasx-10 je indeks koji prati kretanje kursa dionica emitenata na slobodnom tritu sarajevske burze. Emitenti koji ulaze u sastav sasx moraju ispunjavati sljedee uvijete: 1 Ubrajaju se u red 10 emitenata sa najveom trinom kapitalizacijom, 2 Njihovim dionicama se trgovalo minimalno na 2/3 od moguih dana trgovanja u razdoblju od zadnje redovne revizije indeksa. EMISIJA VP moe biti: Javna ponuda emisija se moe obaviti tek nakon odobrenja komisije za vp na osnovu javnog poziva. Zatvorena ponuda emisija vp do 40 investitora. Emisija vp ukljuuje: 1 Donoenje odluke o emisiji, 2 Odobrenje komisije, 3 Zakljuivanje ugovora izmeu emitenta i registra, 4 Ugovaranje odnosa izmeu emitenta i banke radi izvravanja obveza prema investitoru banka depozitar, 5 Otvaranje rauna za prikupljanje novca od kupovine vp, 6 Objavljivanje poziva i prospekta, 7 Upis vp kod komisije i u registru.

10