Chia

Chia

Chia

Chia

Chia

Um je ravnoduan prema rezultatima, ali ako umije sanjati i teiti nekom cilju, napredak postaje stvarnost. S druge strane, razmiljanje o rezultatu moglo bi zakoiti rad mozga i pojaati stanje nervoze, napetosti i straha od pogreaka. Usredotoimo se zato na snove i usmjerimo sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova... Rezultati tada dolaze sami od sebe. ovjek koji umije koristiti matu uvijek je pun ideja. Uspijeva rjeavati probleme i biti sretan bez obzira na okolnosti, zato to uvijek nalazi izlaz i utjehu.

Ramon Campayo

Chia

Zahvale
Posve sam nedavno poeo pisati o problemima uenja stranih jezika i uenicima koji su mi s povjerenjem dolazili na teajeve; nakon toga je nastao i e-teaj. U poetku nisam posveivao puno panje metodici uenja jezika, ali ubrzo se pokazalo da to pitanje mnoge zanima, pa sam bio zamoljen da se time pozabavim. U tu sam svrhu prouio zanimljive i opsene materijale i razradio novu metodiku. Sada se uenje stranih jezika pretvorilo u moj najpopularniji teaj. Mnogi su se uenici ispisali sa specijaliziranih teajeva i poeli samostalno uiti jezik uz pomo metodike koja je mnogo uinkovitija i zabavnija od onih prema kojima su ranije uili jezike. Upravo tu metodiku sa zadovoljstvom iznosim u ovoj knjizi. Poznato mi je da neki od mojih uenika istodobno ue ak est jezika, i to bez veih napora! Nakon nekog vremena primijetio sam da je odsjek mojeg foruma posveen uenju jezika postao najposjeeniji. To me i potaklo da ovoj temi posvetim najvie panje i da se prihvatim pisanja zasebne knjige. Neizmjerno sam vam zahvalan, potovani uenici, to sa mnom dijelite svoje snove.

Ramon Campayo

Chia

Predgovor
U ovoj knjizi opisuje se uinkovita metoda koja e vam omoguiti da nauite bilo koji strani jezik, ak i kad poinjete od "nule" i ne znate niti jednu jedinu rije. Nadam se da e vas strani jezici odsad ispunjavati divljenjem, ak i ako ste prije - u koli, na teajevima stranih jezika ili itajui udbenike - stekli dojam da je uenje stranih jezika zamorno i dosadno te izuzetno naporno, ili da nemate anse uspjeti jer se nikada prije niste bavili jezicima. Osobito bih ovu knjigu volio posvetiti pojedincima koji su izgubili vjeru u sebe, i dokazati da svatko ima sposobnosti za uenje jezika, jednostavno zato to su mogunosti ljudskog uma bezgranine. elim dokazati da klju uspjeha lei u efikasnoj metodi koja respektira nae mentalne mogunosti, kao i sve uvjetovane i neuvjetovane reflekse. Nadam se da e mi itatelj povjerovati i itati ovu knjigu bez urbe i od poetka, ne izostavljajui nita. itajui poglavlje za poglavljem, poet ete s primjenom nevjerojatne metodike, takve to e odmah raspriti sve iluzije koje vas uvjeravaju da je uenje jezika teak zadatak. Iznenada ete otkriti da ste postigli uspjehe o kojima se niste usudili ni sanjati. Dakle, predlaem vam okladu: kladim se da ete danas zavoljeti uenje stranih jezika. Vjerujem da bi ova knjiga mogla pokrenuti pravu revoluciju u uenju jezika, zato to uistinu svaka osoba moe primijeniti ovdje izloenu metodu za uenje svakog jezika. Volio bih uiniti neto dobro za sve svoje itatelje - pruiti im priliku za samospoznaju, za otkrivanje beskrajnih novih mogunosti koje u njima lee. Takoer, volio bih vam pomoi da razvijete imaginaciju i kreativne pristupe u postizanju visokih rezultata, jer poznato je da je svijest pokreta misli. Svima vama, djeci, tinejderima i starijima, elim mnogo sree i... . . .dovienja! Adios.

Auf Wiedersehen. Arrivederci. Au Revoir. Dosvidanija. Bye-bye. Adeus. Hej da.

Ramon Campayo

Chia

Vaan savjet
Uenje stranog jezika sloen je zadatak i trai mnogo vremena. I nakon nekoliko godina uenja mnogi ljudi shvate da ipak nisu nauili slobodno i pravilno govoriti. Metodika u ovoj knjizi omoguuje vam da se, nakon jednog itanja i usvajanja osnovne ideje (naravno, uz uvjet da slijedite sve vjebe i preporuke), odvaite govoriti na stranom jeziku po vlastitom izboru, uz uvjet da ste (samo) 7 dana utroili na praktine vjebe. Ponite od najjednostavnijeg - proitajte knjigu i nauiti ispravno slijediti sve upute. Shvaam da e se uvijek nai neki "nestrpljivko" koji eli progovoriti na nekom jeziku prije nego to ga je poeo uiti, a nije proitao knjigu od korica do korica. Doista, odmah ete uoiti odreeni napredak, ali oboruajte se strpljenjem i radite sve zadatke redom. Kako biste postigli cilj, dat u vam prvu, prilino jednostavnu preporuku (koje se mnogi ljudi teko dre, to ih onda ozbiljno prijei u uenju jezika). Zapamtite sljedee jednostavno pravilo: itajte knjigu redom, poglavlje za poglavljem. Na kraju knjige nai ete poglavlje "Zona kontrole". To posljednje, 23. poglavlje, pomoi e vam da provjerite napreduje li proces uenja pravilno i jeste li moda propustili neto bitno. Tamo se nalaze tablice u kojima trebate praviti biljeke. Pravilo je jednostavno - ne smije se prijei na sljedei zadatak dok ne dovrite onaj prethodni. Metoda rada prema tom programu prilino je jednostavna: oznaavajte toke koje odgovaraju proitanom i usvojenom gradivu. Takav e vam pristup omoguiti da izbjegnete pogreke i da znate to trebate raditi dalje, jer je u procesu uenja neophodno vraanje na ve proitana poglavlja. Skrenite pozornost i na jo jedno vrlo zanimljivo poglavlje, "Mogue tekoe". Tamo sam pokuao predvidjeti stvari i unaprijed prokomentirati sva pitanja i tekoe to se u odreenim trenucima mogu javiti u nekih itatelja. itanje ove knjige je jednostavno, sva su pitanja detaljno obraena i popraena uistinu brojnim primjerima, kako bi se gradivo usvojilo s lakoom. Knjiga e vam pomoi da razvijete najvanije funkcije mozga: kreativno miljenje i sposobnost koncentracije. Od osobite koristi bit e vam kreativno miljenje, koje jo zovemo mata, jer je upravo ono najvanija mentalna sposobnost. Osim toga, znaajno ete poboljati pamenje i sposobnost uenja.

Chia

Pitanja povjerenja
napisala je M. Jesus Garsia (Ramonova supruga)

Bilo je to pred Boi 2005. godine, jednog hladnog prosinakog jutra. Ramon je radio na ovoj knjizi i rad je poeo donositi prve rezultate. Poeljela sam vam neto rei o toj metodi uenja jezika - ono to bi moglo biti korisno i to e odueviti mnoge itatelje. Zato sam zamolila Ramonovo doputenje da napiem nekoliko odlomaka. Ramon je odmah pohitao prema pisaem stolu, pruio mi je isti papir i rekao: "Samo naprijed!" Kada mi je Ramon rekao da se sprema napisati knjigu o idealnom nainu shvaanja i uenja stranog jezika, njegova mi se ideja vrlo svidjela jer u nae doba svaka osoba mora ili eli neto nauiti. Odmah sam pomislila kako bi to bilo izvrsno da svima olakamo taj zadatak. I zato vam sada elim ispriati zadivljujuu, malo poznatu priu. lako imam vlastitu malu tvrtku u Albaceteu, nakon deset godina ivota s Ramonom obino ga pratim na njegovim putovanjima, natjecanjima, konferencijama, izlobama i seminarima. Tako smo prije nekoliko godina zajedno otputovali u Njemaku. Dogodilo se to u studenom 2003, nedugo prije njegova trijumfa, onih fantastinih 15 svjetskih rekorda. Ukrcali smo se na let za Munchen i, im smo se odvojili od tla, Ramon je izvadio iz fascikla neke udne papirie (o njima ete neto vie saznati poslije) i mali elektronski rjenik na koji je spojio slualice, i poeo je neto sluati. Iako je ve i prije inio jo neobinije stvari, ipak sam ga pitala to to planira raditi i dobila sam odgovor koji me je okirao. Ramon je zapravo odluio uiti njemaki jezik, zato to je konferenciju za novinare koja se trebala odrati istu veer, odmah nakon naeg dolaska u Njemaku, htio voditi na tom jeziku. Nasmijala sam se jer Ramon uope nije znao njemaki, a u koli je uio francuski. Osim toga, sve svoje dosadanje presice uvijek je odravao na engleskom. ak sam se u ali pozanimala planira li cijelo vrijeme leta (oko dva sata) potroiti na uenje njemakog. Ramon je posve ozbiljno odgovorio: "Ne, gladan sam, pa u sigurno neto pojesti i popiti kavu."

Chia
Nikada nisam sumnjala u Ramonove sposobnosti, niti u njegovu metodu, jer je pred mojim oima ostvarivao nevjerojatna postignua ljudskog uma. U takvim trenucima obino pomislim: "To je genijalno". Ramon je bio zauzet tijekom cijelog leta (uz stanku za ruak) sve do posljednjih deset minuta prije slijetanja. U trenutku kada je uzimao prtljagu pitala sam ga o rezultatu - je li nauio govoriti njemaki. Na to mi je Ramon sa osmijehom odgovorio: "Jesam! Govorim ve dosta dobro". Odmah smo krenuli u hotel, a zatim na konferenciju za novinare, u Starnberg, na mjesto gdje se kasnije trebao odrati svjetski festival rekorda na kojem su se okupljali najvei umovi svijeta. Za vrijeme koje je preostalo do poetka presice Ramon se nijednom nije vraao svojim biljekama. Naprosto je zapoeo presicu na njemakom jeziku. Jo uvijek se sjeam koliko me je to potreslo. Ne znam to je govorio, no posve sam sigurno ula govor na njemakom jeziku. Sjeam se kako mi je Ramon priao da se odluio naaliti pa mu je prva reenica bila: "Dobra veer. Vrlo dobro govorim njemaki." Publika je pozorno sluala njegovo predavanje, no najvie me je potresao trenutak kada su mu nakon predavanja poeli postavljati pitanja na njemakom. Ramon je razumio sva pitanja, iako je nekoliko puta zamolio da preformuliraju (gramatiku konstrukciju) pitanja kako bi ih shvatio. Nakon toga bi se razgovor nastavio. Kada je predstavljanje zavrilo, domain se naklonio i rekao Ramonu da mu se vrlo svidjela konferencija, no dodao je: - Trebali biste jo poboljati svoj njemaki. Na to jeRamon odgovorio: - Naravno, samo mi dajte malo vie vremena. ovjek je odmah upao u zamku Ramonova odgovora te je iznova pitao: - Kako dugo ve uite njemaki? Na to Ramon odgovorio: - Tono 1 sat i 45 minuta. Takav je odgovor izazvao lavinu smijeha u publici, a ovjek koji je postavio pitanje ostao je stajati otvorenih usta. Na tome je stvar zavrila, a sva sljedea pitanja novinara bila su iskljuivo na temu stranih jezika - kako bi ih trebalo usvajati i uiti. Na teajevima posveenim metodama brzog itanja i pamenja Ramon govori o idealnom i najuinkovitijem nainu uenja svakog stranog jezika. Toj se temi posveuje otprilike jedan sat i dvadeset minuta: to je dovoljno vremena za izlaganje teorije i njezinu primjenu u praksi. Tako uenici stjeu ozbiljnije razumijevanje tog pitanja i jasnu predodbu o tome kako vjebati.
10

Chia
Kada smo napustili dvoranu u kojoj se odrala presica, pitala sam Ramonu kako mu je to uspjelo. Odgovorio je da se polusatno zapamivanje nekoliko stotina rijei ni po emu ne razlikuje od zapamivanja stotina igraih karata. Odmah sam ga priupitala, to je lake zapamtiti: "deka tref i "sedmicu pik" ili pak njemake rijei treffen (susresti) i Gedachtnis (pamenje). Ramon je odgovorio da e rije koritena unutar konteksta sama voditi sljedeoj, naravno, ako zna to eli rei, dok je s kartama posve drukije: svaka naprosto ima svoje mjesto u nizu i meusobno nisu nikako povezane. Besmisleno je misliti da je Ramon napamet nauio govor koji je odrao na presici. Usvojio je dovoljno rijei da bi na njemakom izrekao ono to je mislio na panjolskom i da bi razumio postavljana pitanja. Pria je gotova, no voljela bih vam ispriati jo jednu. Poetkom 2004. godine Ramon mi je predloio da sudjelujem u svjetskom prvenstvu u brzom pamenju koje se trebalo odrati u studenom. Odgovorila sam mu da nisam nimalo spremna i, osim toga, nikada ga ne bih mogla pobijediti. Evo naeg razgovora: - No mogla bi zauzeti drugo mjesto. - To se nee dogoditi, nisam sposobna za tako neto. Osim toga, imala bih vrlo malo vremena za pripreme - svega deset mjeseci, da bih mogla raunati na drugo mjesto na svjetskoj razini. - Imamo dovoljno vremena, zato se ne brini, no naravno da e morati vjebati sat vremena dnevno, etiri do pet puta tjedno. - Jedan sat dnevno? Troit u samo etiri ili pet sati tjedno na vjebe? I ponovno me je potresao njegov odgovor; nisam znala kako da reagiram - je li Ramon genij ili luak? - Uz tako malo vjebe uspjet u neto postii? Moi u dobiti viu ocjenu od ostalih profesionalaca? - Da, no samo ako proe isplaniranu poduku, - odgovorio mi je rijeima kojima, naravno, nisam povjerovala. Ramon me je uvijek iznenaivao svojim postignuima, iako mi to sada ne izgleda toliko neobino. No u tom sluaju bilo je osobito teko povjerovati u udo jer je loptica bila prebaena meni. elio je da postanem junak koji je ostvario svoj cilj. Drugim rijeima, sve je ovisilo o meni, ne o njemu, i upravo me je to plailo; osim toga, iskreno reeno, nisam bila spremna za ocjenjivanje na natjecanjima, niti za kvizove iz pamenja. Moda i nije bio posve siguran u moje sposobnosti, no svakako je vjerovao da je to mogue. Dok sam razmiljala nad tim pitanjem, Ramon me je promatrao i kao dobar psiholog, proitao mi je misli. Znao je da sumnjam i zato je prekinuo moja razmiljanja: - Obeajem ti da e sve uspjeno prevladati i da e poduka biti zanimljiva. To e ti postati hobi kojem e se poeljeti vraati svaki dan. Zabavit e se i uivati.
11

Chia
Pristala sam, rekla sam da u pokuati, no ne mogu nita obeati. Tako su prolazili dani i doista, poduka mi je bila ugodna. Bilo je vrlo zanimljivo i taj jedan sat koji smo provodili vjebajui prolazio je neprimjetno. esto me je Ramon morao zaustavljati i nije doputao da vjebam dalje. Govorila sam mu: - Hajdemo jo malo, ba mi dobro ide. On je odbijao i odgovarao da je doao pravi trenutak da se nastava prekine. - Osjetila si zadovoljstvo od vjebanja i ako sada zavri, sauvat e to raspoloenje cijeli dan, a sutra e ono biti jo bolje. Morao je to govoriti jer je bio moj trener, a ideja mojeg sudjelovanja u natjecanju takoer je bila njegova. Moj je napredak bio oit, porasla je sigurnost u vlastite sposobnosti, iako su me, iskreno reeno, neposredno prije poetka prvenstva u Starnbergu (Njemaka), 7. studenog 2004. godine, razdirale sumnje glede rezultata koji bih mogla postii. Ramon je osjeao moju nesigurnost i poticao me: "Ne brini o rezultatu, on e doi sam od sebe. Uivat emo i sve uspjeno prevladati". Ramon je nastupio prvi i kao uvijek, okruili su ga novinari, organizatori i suci. Ostvario je devet svjetskih rekorda u pet disciplina, te je nesumnjivo zauzeo prvo mjesto i u natjecanju iz brzog pamenja. Pripremila sam se jer sum trebala nastupiti iza njega, tako je odluio drijeb. Dvorana vibrira uzbuenjem gomile koje je potaknuto njegovim podvizima, sjedam za raunalo u oekivanju poetka nastupa. Razina sudionika iznimno je visoka, moram se silno potruditi. U glavi mi se vrti sumo jedna misao: "Jao! Bilo bi bolje da sam nastupila prije njega!" Osjeam lagani pritisak i to me zabrinjava. Sjedim na mjestu, a Ramon mi prilazi i kae: "Radi sve onako kako si mnogo puta radila kod kue". Slaem se, no upozoravam okupljeno gledateljstvo i organizatore da ne usporeuju moj nastup s onim to je uinio Ramon (da ih nae iznenaenje ne bi razoaralo). No Ramon odgovara: "Nije tako! Tvoji napori zasluuju jednaku pohvalu kao i moji, te kao napori bilo koje druge osobe". Gleda u ekran ispred mene i kae: "Opusti se i uivaj, kao da nema nikoga pokraj tebe, kao da si sama doma. Ne brini, u blizini sam i pomaem ti u mislima, ini to to ini." Kada se Ramon udaljio od mene primijetila sam da je neto tiho rekao glavnom sucu, a zatim su najavili da e sada nastupiti njegova supruga koja je laik i koja je vjebala svega nekoliko mjeseci. Te su me rijei vrlo ohrabrile. Iako je dio gledatelja napustio dvoranu, veina je ostala da pogleda moj nastup. No pretpostavljam da ih je uglavnom privuklo to to sum "Ramonova uenica". S radou se prisjeam tog prvenstva. Sve je prolo vrlo brzo i na kraju sam zauzela drugo mjesto u svijetu nakon Ramona (bilo je nemogue nadmaiti ga). Bila sam ispred
12

Chia
engleskog prvaka Creightona Carvella u decimalnim brojevima, i samo je Ramon uspio postii bolji rezultat od mojeg. Naposljetku, voljela bih vam rei neto o tim natjecanjima: najvanije je vjerovati u sebe i ne misliti na rezultat koji hoete ili neete postii. Te misli mogu izazvati strah i napetost, a vi biste zapravo trebali uivati neovisno o rezultatu. Trebamo nauiti vjerovati u sebe, iako nai rezultati katkad nisu najbolji. Razmislite o sljedeem: ivot ide dalje i pred vama su nove prilike da se izrazite, naravno, ako niste digli ruke, te ako ste spremni prihvatiti bilo koji rezultat. Kao to kae Ramon, istinska snaga misli poiva u osjeajima, u dui, unutar nas samih. Na kraju mi preostaje samo da vam poelim jednaku radost u itanju ove knjige, kakvu sam ja osjetila prije. Neete nita izgubiti i sigurna sam da neete aliti zbog utroenog vremena.

13

Chia

1
Uenje jezika - nita lake
Istinitost ove tvrdnje lako je potvrditi. U svojem radu morao sam mnogo putovati po cijelom svijetu; ne znam jeste li obraali pozornost na sljedeu injenicu, ali siguran sam da ete se sloiti s mojim zakljucima. Pogledajte bilo koju zemlju - svi gradovi imaju zajednike crte, svi stanovnici izvrsno govore svoj jezik i s lakoom se meusobno razumiju, je li tako? ak i tamo gdje je niska razina pismenosti to uspijeva vrlo dobro i bez ikakvih tekoa. Mnogo je sloenije ovladati pisanjem, upravo to i ne mogu initi nositelji jezika koji nisu ovladali pismom. Ako se slaete s tim da je uenje ivotno neophodno, vrijeme je da temeljitije ponemo uiti jezik. ak i neki od naih sugraana prave pravopisne pogreke (ipak je to prilino sloeno), a jo loije ide ljudima koji tek poinju uiti jezik. Oni e se nesumnjivo suoiti s preprekom ako osim elje da govore jezik, od prvog tata uenja pokuavaju ovladati i pismom. Svaka je osoba sklona pretpostavljati da u stranom jeziku postoji mnogo vrlo "rijetkih" rijei i da je potrebno mnogo vremena da bi ih se nauilo pisati (to je najsloenije). Upravo taj primjer objanjava zato 95 posto ljudi koji pokuavaju uiti strani jezik trpi neuspjeh. Zapravo, kada na samom poetku naiu na tekoe, oekuju isto i od svega ostaloga. Te ljude uvijek neto koi, tekoe e uvijek biti prisutne. Budui da istinska snaga uma proizlazi iz percepcije, oni nesumnjivo osjeaju da je uenje jezika vrlo teko. U tom sluaju to zapravo i jest istinito. No i dalje ostaje injenica da i neobrazovani ljudi mogu govoriti materinskim jezikom, odnosno da je govor na stranom jeziku znaajno lake svladati od pisma. Sposobnost izraavanja na stranom jeziku mnogo je vanija, jer kada dolazite u stranu zemlju i prilino dobro govorite njezinim jezikom, neete naii ni na kakve suvine probleme (barem u podruju komunikacije), ba poput rijetkih nepismenih domaih stanovnika. Sjetimo se djece koja prvo ue govoriti i tek poslije prelaze na pisanje. Ako pokuate pouiti maliana pisanju u razdoblju dok ui govoriti, djetetov e se razvoj usporiti zbog pojave tekoa pa e najvjerojatnije izgubiti elju za uenjem ili razviti odreene komplekse.

14

Chia
Neto slino proivljava 95 posto ljudi koji ue strani jezik u kolama i na fakultetima, dok ine jedva primjetne pomake i postiu tek minimalan uspjeh, ak i nakon nekoliko godina. To se dogaa zato to se uenje jezika (ba poput mnogo toga drugoga) odvija neprirodno i uenici se neprestano susreu s tekoama koje koe njihov napredak. Dakle, mislite li da je uenje jezika teko? To nije tako.

Ako svi stanovnici zemlje umiju govoriti svojim jezikom, ako su svi oni u tome uspjeli, to ne moe biti teko.

Ako osoba nailazi na tekoe, to se dogaa zato to ini neto pogreno, a ne zato to joj jezik teko pada, i svakako ne zato to ne posjeduje sposobnosti, a upravo to mnogi poinju vjerovati. Zapravo, svaka je "neznalica" jednom s lakoom savladala barem jedan jezik. Ako moete povjerovati u sebe i u svoju sposobnost da pravilno i teno govorite i razumijete govor drugih ljudi, to zasluuje potovanje. Mnogi ljudi misle da dobro vladaju svojim jezikom zahvaljujui tome to njime govore od djetinjstva, no nisam siguran da je to tako i iskoristit u priliku da razbijem taj mentalni stereotip. Smatram da odrasla osoba posjeduje bolje vjetine uenja od maloga djeteta. Zapravo, siguran sam da odrasla osoba moe prilino temeljito svladati jezik za 7 dana, to mala djeca ne mogu. To mogu uiniti samo ljudi koji su zali u odreenu dob, koji posjeduju minimum sposobnosti, no pritom se zanimaju za predmet. to to onda djeci omoguuje da govore materinskim jezikom i toliko brzo ue? To je vrlo lako objasniti: djeca nemaju izbora - ine to jer moraju, jer je to naprosto neophodno, zahvaljujui ponavljanjima i dr. Drugim rijeima, nita im nije vanije od toga. 1. Primoranost. Nju mi stvaramo, zar ne? Djeca ne mogu ne sluati ono Sto im svakodnevno ponavljaju odrasli. Ne smatram da je to loe, nimalo. To je dobro. tovie, drukije ne moe ni biti. Samo nastojim objasniti prednosti (ne sposobnosti) koje za razliku od odraslih imaju djeca koja usvajaju govor. 2. Neophodnost. Djeci je neophodno da naue priopavati svoje potrebe: da su gladna, edna, da im je pelena puna, da im neto smeta... Za razliku od odraslih, u djece se pojavljuje nunost usvajanja jezika, u svrhu preivljavanja. 3. Ponavljanje. Odrasli uvijek ponavljaju djeci mnogo puta jedno te isto, zbog ega im rijei postaju vrlo poznate.
15

Chia
4. Stalnost. Obratite pozornost da dijete slua materinski jezik i govori njime svaki dan tijekom mnogo sati. Usporedite to s odraslom osobom koja vjeba samo dva do tri sata tjedno. Kada bi dijete prialo nekoliko sati ljetino utorkom i etvrtkom, a ostalo vrijeme utjelo, zar bi nauilo jezik? Odrasloj osobi ne treba toliko vremena da bi nauila strani jezik, zapravo treba joj sasvim malo vremena i upravo u vam o tome govoriti neto poslije, no zasad zapamtite taj primjer. 5. Dosada. Dijete trenutno nema nita drugo to bi ga zaokupljalo. Mogli bismo spomenuti i druge stvari koje djeci pomau u uenju -djeje televizijske emisije, upeatljivi crtani filmovi s draesnim likovima (teta je to takvih nema previe!) i dr. Djeca svugdje uju jezik koji ue. Na taj nain, djeca su neprekidno uronjena u jezinu sredinu i pod pritiskom su nunosti da brzo ovladaju jezikom. No ako okupimo grupu maliana i odraslih te s njima provedemo nekoliko sati poduke, uzimajui pritom u obzir stupanj spremnosti i individualne osobitosti svakog uenika, odrasli e nesumnjivo usvajati gradivo bre i bolje od maliana, iako veina iskreno misli da mala djeca posjeduju vee "sposobnosti za uenje". Ostaje injenica da djeca ue materinski jezik primorano i tu se skriva najvea i najvanija tajna. "elim nauiti verbalno komunicirati zato to je to neophodno." upravo tako djeca brzo usvajaju materinski jezik; naprosto nemaju drugog izbora. To me je otkrie potaknulo na pisanje ove knjige:

Svim ljudima treba pokazati da je vrlo lako nauiti jezik i da pritom nije vano koliko vam je godina. Uenje novog jezika najjednostavnija je i najzabavnija aktivnost na svijetu. Ako se s tim ne slaete, znai da neto inite pogreno.
Odrasla osoba koja uri nauiti nepoznati jezik slina je osnovnokolcu koji u koli slua nastavu ih mnogo predmeta. Ako se neki predmet izlae nelogino i zamreno (to je est sluaj s matematikom), uenik brzo dolazi do zakljuka da je obinoj osobi matematika nepojmljiva i da bi trebao biti genij da se snae u tom uasu. Kada bi djeca od roenja posjedovala bolje vjetine uenja od odraslih, ne bi prolazila nikakve potekoe u uenju sloenijih predmeta. No sada se s tim mnogi nee sloiti, jer stupanj kulture na nacionalnoj razini postaje sve nii, to je posljedica loeg obrazovanja. Govorim, konkretno, o panjolskoj - jednoj od zemalja u kojoj tek manji postotak stanovnitva vlada stranim jezicima. Vratimo se primjeru sa kolom: mnogi uenici uspijevaju usvajati gradivo na nastavi ili uzimaju dodatne instrukcije te takoer usvajaju predmet. No prilino se esto dogaa da uei matematiku djeca tonu u nerazumijevanje i posve iskljuuju matu. Naprimjer, svi smo uili polinome, trigonometriju, limes funkcije, logaritme, eksponente, itd. No koliko srednjokolaca ili odraslih moe objasniti to ti pojmovi doista
16

Chia
znae i emu slue? Jesmo li ikada shvaali emu slui prirodni logaritam? to je e? to je eksponent? Uenici se najee sjeaju kako je njihov uitelj matematike popunjavao kolsku plou brojevima, udnovatim znakovima i "dokazima", dok su oni promatrali njegove radnje otvorenih usta, a nakon sata su uzdahnuli s olakanjem. Tajna nije u tome da dijete ili odrasla osoba imaju elju za uenjem, uistinu nam je potrebna dobra metoda pouavanja koja pomae da se usredotoimo i ukljuimo matu, a takoer pomae shvatiti to tono prouavnino i kako da primijenimo steena znanja. Takva metodika treba omoguiti ueniku da ui samostalno i crpi dodatne podatke iz postojeih. Ne mimo uiti, nego i PROUAVATI. Jo nisam sreo itatelja u kojem bi moja knjiga ubila elju za uenjem. N i t k o od tih itatelja ne misli da vie nije u pogodnoj dobi ili da ne posjeduje sposobnosti za uenje stranih jezika. Ako sauvate volju i vjeru u sebe, pratei sve preporuke iz knjige, ne samo da ete moi uiti jezike, ve ete se i iznenaditi svojim nevjerojatnim sposobnostima. Obeajem vam da e upravo tako i biti!

17

Chia

2
"elim" ili "Volio bih"?

Iako se planiram usredotoiti na uenje stranih jezika, materijali ovog poglavlja korisni su i za druge sluajeve. Ako kaemo da "elimo" neto uiniti, trebamo biti spremni "initi"; a ako nam neto ne uspijeva, razlog je u tome to bismo to zapravo tek "voljeli initi". Kako se to dogaa u ivotu? Prilino esto ljudi izgovaraju reenicu poput:

"elim se upisati u teretanu."

Pretpostavimo da ste nakon nekog vremena ponovno sreli tu osobu u gradu. Ako je pitamo:

"Kako ti ide u teretani?"

Odgovor e najvjerojatnije zvuati:

"Jo uvijek se spremam upisati."

Ako se pak pozanimamo zato osoba to jo uvijek nije uinila, vjerojatno e m o uti:

"Nisam imao vremena" ili "Nisam uspio."

To je slino ponaanju ljudi koji govore:

18

Chia

"'elim krenuti na dijetu da smravim"

Slino prethodnom sluaju dobit emo gotovo jednak odgovor: " J o uvijek nisam, ali

se spremam."
Jasno je da ljudi koji posjeduju "snaniju" volju, mogu rei:

" I ako se jo nisam toga ozbiljno prihvatio, elim poeti."

Isto se dogaa ljudima koji kau "elim" nauiti strani jezik, dok bi ga zapravo tek "voljeli nauiti".

Rije "elim" mnogo je jaa od rijei "volio bih".

Razmotrimo gdje prolazi crta izmeu ta dva pojma. U trenutku kada (osoba izgovara "voljela bih neto uiniti", ona shvaa da se to moda nikada nee dogoditi - upravo je tu granina crta: onaj tko doista eli neto postii, uvijek ulae napor i, naravno, naposljetku postie cilj. eljeti znai djelovati, bez nekih izgovora; s druge strane, ako bi osoba voljela neto postii ili neto svladati, a u dubini due to ne eli (iako nije svjesna da ne eli), ni u emu nee uspjeti jer zapravo to i ne eli. Osoba unaprijed odustaje od postizanja cilja zato to ne ini nita da se dokae suprotno. Dakle, uvijek je mogue nai izgovor, opravdanje za neispunjene obaveze, a rijei "volio bih to uiniti" kombiniraju se s izgovorom "teko je odabrati pogodan trenutak". Takvi se ljudi lako odriu vlastitih elja, lako ih je razuvjeriti i nagovoriti da se odreknu slinih okolnosti uz bilo koji izgovor. - Hoete li upravo sada upisati teaj? - U pravu ste, ali bolje je da priekam do sutra. Danas sam imao lo dan i jako sam

umoran.
19

Chia

Svi mi toliko mnogo govorimo o tome to bismo trebali uiniti. Najtee je poeti djelovati i mi esto, tek to smo zapoeli rad, mijenjamo planove. Dogaa se i to da novu aktivnost pretvaramo u neku drugu - bolju (ili loiju) od one koju smo prvotno isplanirali. Ako elite neto postii, budite uporni i ne odustajte, osobito ne nakon to se suoite s prvim potekoama. Zato prije nego to krenemo uiti jezik, trebamo znati elimo li to doista, jer moe se dogoditi "da bismo samo voljeli uiti jezik", odnosno voljeli bismo da nam netko pokloni svoja znanja bez ikakvih napora s nae strane. Jednako kao to bismo voljeli da se nae tijelo udesno preobrazi -bez dugotrajnih treninga u teretani ili polugodinje stroge dijete. Bolje je tome pristupiti s druge strane, ne obraajui panju na rezultate i ne zanemarujui svoje mogunosti ili sposobnosti. Ako uivate u tome to radite, vrijeme e samo pojaati vau elju za uenjem, za razliku od situacije kada su sve misli usmjerene na rezultat pa ne uspijevamo uivati u procesu. Vrijeme e puzati poput kornjae i naposljetku ete se odrei zadanog cilja. Treba primijeniti metodiku koja e vam omoguiti da s lakoom napredujete i doete do samoga kraja, jer je ovjeku svojstveno da posustaje im se suoi s prvom tekoom.

20

Chia

3
Tekoe u uenju jezika
Kada osoba poinje uiti strani jezik, suoava se s mnogim tekoama i preprekama koje se pojavljuju sljedeim redom: 1) vokabular; 2) izgovor; 3) gramatika. Razmotrimo te prepreke detaljnije.

Prva prepreka je najznaajnija, to je vokabular, ili leksik. Doista, kada otvorimo knjigu
napisanu na nepoznatom jeziku, rijei nam izgledaju poput skupa udnovatih znakova jer ne posjedujemo dovoljan fond rijei. Taj problem nema veze s izgovorom. Prvo to itatelj vidi jesu tiskane rijei ije mu je znaenje nepoznato, a tek poslije e uiti izgovor. Drugim rijeima:

Ako nemamo vokabular, teko bismo mogli nauiti izgovarati rijei ili usvojiti gramatiku, jer bez dovoljnog fonda rijei nemamo dovoljno materijala za rad.

Druga prepreka je izgovor, ili fonetika. Iako e se uenik tek poslije suoiti s time, taj
je zadatak prilino blizak vokabularu, jer svaka osoba poeli izgovoriti ono to je napisala. U nekim europskim jezicima, kao to su panjolski, francuski ili njemaki, izgovor se podinjava jednostavnim pravilima, te e i mala praksa biti dovoljna da se izbjegne veina tekoa. Drugi jezici, poput engleskog, zahtijevaju vee napore zbog obilja izuzetaka, no to ne ini jezik sloenijim za uenje u poetnoj fazi.
21

Chia
U svakom sluaju praksa je neophodna, no s naom metodom uenja moi emo napredovati brzo, sigurno i uz minimum napora. To e nam omoguiti da lako nauimo govoriti bilo koji jezik.

Trea, i posljednja, prepreka s kojom se suoavamo je gramatika. Ona ukljuuje

konjugaciju glagola, nepravilne glagole, fraze, strukturu reenice i dr. Ta se prepreka pojavljuje na samome kraju, zato to u poetku uenik ne zna znaenje nijedne jedine rijei, a pogotovo ne sluti u kojem se vremenu koristi glagol. Sve nabrojene prepreke neminovno e se nai na putu osobi koja ui strani jezik tradicionalnim metodama. Jezik e stajati pred vama poput zida zbijenog od sve tri tekoe istovremeno.

Ako osoba koja ui jezik u neemu "zaglibi", nee se otresti osjeaja da je uenje jezika vrlo sloeno i skupo.

Zapravo, malo tko se barem povremeno nije zamislio nad tim da je uenje stranog jezika vrlo teko ili da mu nedostaje sposobnosti. No mi znamo da je uenje jezika najlaka aktivnost na cijelome svijetu i da postoji svega nekoliko pravila ije nam praenje moe pomoi. Tajna nije u talentu, nego u tome da zaobiemo tekoe prisutne u neprirodnoj tradicionalnoj metodici uenja stranih jezika. Zamislimo se na trenutak nad time to se dogaa kada djeca ue govoriti. Ona usvajaju jezik bez tekoa i lako prevladavaju sve prepreke. Djetetu nije vano izgovara li rije dobro ili loe, bitno mu je samo da Je izgovori. A najvanije mu je da ga drugi razumiju. Zar mu ima smisla objanjavati "vanost" gramatike? Dijete ne zna to je to, ona mu je nepotrebna (s gramatikom e se ozbiljno upoznati tek u koli). Jednako bi s e trebalo dogaati sa svakom osobom koja poinje uiti neki jezik. Kako malian raste i navikava se na jezik, postupno usvaja gramatika pravila, no kada bi neko dijete pokualo uiti materinski jezik prevladavajui sve tri prepreke (vokabular, izgovor i gramatiku) istovremeno, to mu naprosto ne bi uspjelo, a i usporilo bi njegov razvoj. Bilo bi to preveliko optereenje i prevelik psihiki pritisak (o tome smo ve govorili u prethodnom poglavlju). Dijete e shvatiti da je to teko, to bi u budunosti

22

Chia
moglo uroditi kompleksima pri uenju drugih predmeta i drugih jezika. Zapamtite sljedee:

Osjeaji su istinska snaga uma. Va odnos prema okolini oblikuje va doivljaj svijeta, vau istinu, koja moe biti drukija od ostalih.

Mislim da, u suoavanju s istim problemom, neki ljudi pokau ravnodunost, dok se drugi pretjerano uznemiruju. Uiti i napredovati moemo samo ako uivamo u tome to

radimo i ako nas nikakve prepreke ne koce. Gradimo iluziju i s uitkom je pretvaramo u stvarnost.
Sve to postaje mogue ako, zahvaljujui svojem djelovanju, sauvamo dovoljno entuzijazma da doemo do kraja. Istinski je uitak baviti se onime to nam se svia.

23

Chia

4
Sistem uenja jezika Ramona Campaye (SRCI)
Kako bi ljudi dobili priliku da primijene moju metodiku uenja, stvorio sam vlastiti sistem uenja i zapamivanja koji sam nazvao SRC {Sistema Ramon Campayo), a zatim sam taj sistem prilagodio uenju stranih jezika (SRCI - Sistema Ramon Campayo de Idiomas), preuzevi iz njega sve neophodno za uenje jezika. Osnovni vokabular koji trebate usvojiti i koristiti da biste progovorili na stranom jeziku za poetak e se sastojati od 600 rijei, pomno odabranih. U tu emo svrhu prouiti uestalost koritenja rijei i njihove kombinacijske mogunosti, odnosno mogunosti formiranja novih rijei i reenica. Rezultate moemo poluiti u svega sedam dana prakse, vjebajui otprilike sat vremena dnevno. Na prvi se pogled ini da je to nemogue, no svi koji su proitali ovu knjigu i zapoeli s radom, uspjeli su ostvariti taj cilj. Naravno, kako bismo stvarno ostvarili eljene rezultate, prije svega treba proitati i shvatiti knjigu. Ne mogu pogoditi koliko za to vremena treba svakoj pojedinoj osobi, ne mogu odrediti mjesta gdje e netko usporiti, ali uvjeravam vas da onaj tko nakon toga poeli nauiti drugi jezik, nee morati iznova itati knjigu (iako bi i to nekome moglo biti korisno). Dakle, proitavi cijelu knjigu i popunivi tablice (to e uzeti otprilike sedam sati), osoba moe odmah postii nevjerojatne rezultate i samoj sebi dokazati da posjeduje zadivljujue sposobnosti - vano je samo da ih uspije primijeniti. Najvanije je da e usvojiti dobar vokabular, ukljuujui izgovor svake lijei. Osim toga, od koristi bi vam bio i raunalni ili elektronski rjenik u kojem se moe brzo nai prijevod svake rijei. Poslije ete nauiti smiljati neobine asocijacije i tu e u prednosti
24

Chia
biti oni koji su se ve upoznali s mojom knjigom "Superpamenje, superitanje i superuenje". No ne brinite, novim u itateljima pomoi - izloit u detaljne informacije zajedno s dobrim primjerima i raznim preporukama. Jedan od mojih najboljih uenika potroio je manje od sat vremena na svladavanje neophodnog vokabulara njemu nepoznatog jezika. Bilo bi dobro da se odmah naviknete zapisivati sve neobine asocijacije jer ete luda manje vremena potroiti na pripreme za onih sedam iznenaenja to vas uskoro ekaju. U ovoj sam knjizi ve pripremio tablice, kako bi vam bilo udobnije u njih biljeiti sve potrebne informacije. Iste ete tablice potom lako izraditi na raunalu. Nadam se da ve posjedujete elju i interes, a najvjerojatnije je da e Oni iz dana u dan rasti. Vano je ne uriti na prvim koracima kako biste naposljetku postigli dobre rezultate. Paljivo proitajte knjigu do kraja i pokuajte je shvatiti. To je vrlo lako i, uvjeravam vas, svidjet e vam se. Pa kako emo uspjeti progovoriti strani jezik nakon svega nekoliko dana prakse? Zamislite da hodate ulicom rodnog grada i odjednom sreete stranca kojii vam se obraa sljedeim rijeima: 1. "Dobar dan. Molim vas, kako ii na glavna ulica?" ili 2. "Dobar dan. Molim vas, kako dospjeti na glavna uliar

Obratite panju na to da je jednu te istu misao mogue izraziti razliitim rijeima. Na prvi cilj, koji emo realizirati praktiki prvoga dana, jest da nauimo priati onako kako je to inio Tarzan, odnosno koristei glagole u infinitivu. Ipak, nemojte misliti da ete doista govoriti poput Tarzana, va e govor u poetku tek nalikovati na njegov. Dakle, kako biste nauili govoriti na stranom jeziku, potrebno je poduzeti taj prvi korak. Poslije u objasniti kako je mogue usavravati jezik i priati "ljepe", uz sve bolji napredak. Prva i najvea prepreka na putu uenja jezika je, kao to nam je svima poznato, obogaivanje vokabulara, no tu je zadau lako rijeiti. I u tome e nam pomoi jedna od tajni moje metodike, iako emo o tome detaljnije govoriti u sljedeem poglavlju.

25

Chia
Zato krenimo. Pokuajmo nauiti govoriti poput Tarzana, u infinitivima koji prekrasno izraavaju nau misao i koji e se kasnije lako preobraziti u pravilne reenice. Pokazat u primjer toga kako emo govoriti jezikom Tarzana. Prethodne dvije reenice (1) i (2) mogle bi zvuati ovako: 3. "Dobar dan. Molim vas, kako nai glavnu ulicu?" ili 4. "Dobar dan. Molim vas, doi na glavnu ulicu?" Sve su etiri reenice tone po smislu, odnosno ostvaruju na cilj, iako su reenice broj 3 i 4 tehniki ljepe, odnosno pravilnije. Zato je vano ispravno birati rijei. Ako ste nakon nekoliko dana uenja sposobni komunicirati sa strancem reenicama poput 3. i 4, moe se pojaviti drugi problem. Stvar je u tome da e stranac pomisliti da vi prilino dobro znate njegov jezik i zato bi mogao, naravno, poeti objanjavati brzo i pritom koristiti sloene gramatike konstrukcije i fraze, zbog ega ete se najvjerojatnije zbuniti. Ako se to dogodi, trebate ga zamoliti da govori s vama na isti nain kao i vi s njim istim jezikom Tarzana. Njemu e to biti vrlo lako, a vi ete tako sve razumjeti. Nauite napamet sljedeu reenicu:

"Molim vas, govorite sa mnom na isti nain kao i ja s vama." Ako pak
vidite da vas nije ba dobro shvatio, moete rei:

"Molim vas, govorite sa mnom u infinitivima, da vas mogu razumjeti."

Vrlo je jednostavno, zar ne? Tako ete odmah moi komunicirati i voditi razgovor. Nositelj jezika na svako od etiri pitanja odgovorit e vam na slijedei nain:

" I i ovom ulicom, stii na trg i skrenuti desno."

Ili ne posve jezikom Tarzana:

" I i ovom ulicom, a kada doete na trg, skrenuti desno"

ak i ako kae rije "doete" umjesto infinitiva "doi", gramatiki korijeni glagola su zajedniki pa ne biste trebali imati problema s razumijevanjem njegovih rijei. Na takav, prilino jednostavan nain, moi ete komunicirati i stjecati prijatelje u stranoj zemlji.
26

Chia
Ako je prolaznik upotrijebio neku vama nerazumljivu kratku rije, "kada", naprosto ne obraajte panju na tu rije, naprimjer:

" I i ovom ulicu, kada doi na trg, skrenuti desno

ak i bez te rijei, dobit ete dovoljno informacija ako prepoznate samo glagol "doi" s imenicama (ulica, trg...). Sloit ete se da su te rijei vanije o d ostalih. Obratite panju na sljedei oigledan zakljuak: vano je dobro poznavati infinitive glagola. Nakon nekoliko dana prakse slobodno ete se snalaziti u svakoj situ-aciji a oputenost koju steknete priajui poput Tarzana, pomoi e vam poboljati i usavriti poznavanje jezika, i to upravo zahvaljujui ponosu i zadovoljstvu. Tada ete poeljeti prouavati gramatiku i krenuti dalje. Kao to sam ve objanjavao, sada moete ui u kafi i zamoliti au piva: :

"Molim vas, eljeti pivo."

Svima razumljiva reenica u potpunosti e odgovarati naem sistemu. Osim toga, moete rei:

"Molim vas, eljeti uzeti pivo."

No ta reenica ve sadri neki rizik. Ako ve prvog dana prakse koristimo rije "elim" umjesto infinitiva "eljeti", govorei:

"Molim vas, elim uzeti pivo" konobar e pomisliti da dobro poznajete jezik i razgovarat e s vama koristei sloene gramatike konstrukcije. Moda uspijete shvatiti sve i gotovo sve, ali na poetnom stupnju ipak je poeljno graditi reenice na sljedei nain:

"Molim vas, eljeti uzeti pivo."

To e vam omoguiti da situaciju uvijek drite pod kontrolom.

Pozor! Nakon sedmog dana prakse umjet ete ve govoriti "elim" umjesto "eljeti", ali i izgraivati veze s drugim rijeima, onim najvanijim.
27

Chia

Obratite pozornost na to da smo rijei "elim uzeti" mogli koristiti od samog poetka pa bi reenica bila potpuno pravilna. No ve u sljedeem poglavlju vidjet ete daje glagol "eljeti" u znaenju "htjeti" (want, querer) najvaniji meu glagolima, jer ete uvijek eljeti/htjeti neto izraziti, zamoliti, kupiti, nekamo doi, itd. Ta je rije vrlo uinkovita i idealno odgovara brzom uenju jezika, osobito kada se koristi na sljedei nain:

"Molim vas, Mjeri uzeti pivo"

Ako nekoliko dana nakon uenja jezika otputujete u inozemstvo, izaete iz aviona i ponete govoriti poput naeg prijatelja Tarzana, odmah ete primijetiti da vam se mnogi stanovnici te zemlje ljubazno "nasmijee" prije nego to zaponu razgovor (va govor im zvui simpatino i drago im je da moete govoriti njihovim jezikom). Ovaj jedinstveni sistem uenja stranih jezika posjeduje dodatne prednosti - izaziva naklonost ljudi i osmijeh na njihovim licima. Slaete li se? Naposljetku, trebalo bi rei da je u razgovorima bolje ne riskirati i ne pokuavati prenijeti to je mogue vie informacija. Ponite od poznatoga, postupno ubrzavajte tempo i steknite sigurnost. Neke najvanije izraze, one koje je neophodno pravilno izgovarati, poput "elim...", nauit emo kasnije Usput, ispada da se glagoli u infinitivu koje koristimo komunicirajui govorom Tarzana", u nekim jezicima poklapaju s razgovornim oblikom, naprimjer u engleskom jeziku. Englezi kau "Ja jesti" (I eat), umjesto "Ja jedem". Zato e nam uenje infinitiva dobro doi.

Tipina dogodovtina u tipinoj situaciji Postoji prilino mnogo fraza i izraza koji vam u nepoznatoj zemlji mogu dobro doi te vam pomoi da ljudima objasnite sve to elite, i to ve nakon sedam dana prakse (ili ak i prije). Odmah ete primijetiti da vas razumiju. Proitajte sljedeu izmiljenu priu o tome kako su vas dva prijatelja stranca sluajno srela u gradu. Obratite panju na fraze koje olakavaju sporazumjevanje. Pretpostavimo da su ta dva stranca proitali ovu knjigu od korica do korica i vjebali tjedan dana.
28

Chia
Prijatelji trae autobusni kolodvor, ali ne znaju gdje se on nalazi pa zato pitaju prolaznika: - Dobar dan. Molim vas, kako doi na autobusni kolodvor? Na autobusnom kolodvoru moraju razgovarati s prodavaem karata. Zato prilaze prozoriu i pitaju djelatnika: - Molim vas, koliko kotati dvije karte do Madrid? Saznavi cijenu nastavljaju s pitanjima: - Kada autobus odlaziti odavde? - Tono u podne, - odgovara prodava. - Kada autobus dolaziti u Madrid? - Dolazi u etiri poslijepodne. - Oprostite, zato tako dugo putovati? Ni vie ni manje etiri sata. - Zato to taj autobus pravi jednosatnu stanku na ruak. - Oprostite, u koliko sati? - U dva sata, otprilike. - Puno hvala. elim dvije karte. to mislite? Nije loe ispalo, zar ne? Budui da je jo vrlo rano i oni imaju vremena prije odlaska, prijatelji su odluili malo proetati. Sreli ste ih na izlazu iz kolodvora. Jako ste iznenaeni i veseli, a budui da imate vremena za razgovor, prijatelji su vas odluili poastiti dorukom: - Jo je vrlo rano. eli dorukovati zajedno? - Dobro, - odgovarate im. - Kamo bismo mogli poi? - Ja znati jako dobro mjesto gdje je kavana s dobar jelovnik. Ta kavana je u ulica znati Arboleda, no ne znati nai ta ulica. - Naalost, ni ja ne znam put. Pitajmo prolaznike, - odgovarate. Jedan od vaih prijatelja prilazi ovjeku na ulici i postavlja pitanje: - Oprostite, traiti ulica Arboleda?
29

Chia
- Da, svakako. Gledajte, sada trebate ii ravno, zatim skrenite u drugu ulicu lijevo. Kada doete na trg, skrenite desno u prvu ulicu. Pozor! U tom odgovoru koriste se razliita glagolska vremena, odnosno ovjek ne odgovara jezikom Tarzana. No u veini sluajeva uspjet ete uhvatiti gotovo sve jer korijeni veine glagola ostaju isti. Osim toga, bit e vam poznat i ostali koriteni vokabular: infinitivi glagola (ii, skretati, doi...), prijedlozi (u, na), imenice (ulica, trg...) i dr, kao i pravilan gramatiki ustroj reenice.

U kavani jedan od vaih inozemnih prijatelja naruuje doruak za tri osobe: - Molim vas, elim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kolaa. - Dobro, elite jo neto? - Ne, nita vie, puno hvala. Koliko sve to kotati? Dorukovali ste i planirate preostalo vrijeme iskoristiti za etnju oblinjim parkom. - Novine! Malo ekati, elim neto kupiti. Zdravo, elim kupiti ove novine, molim vas. Ve ste na autobusnom kolodvoru i zanima vas to su prijatelji radili u vaoj zemlji i kada se vraaju kui: - Mi doputovati ovamo odmarati tjedan dana. Tvoja zemlja vrlo lijepa i mi elimo doi ovamo sljedee godine takoer. Drugi prijatelj dodaje: - Prije nego doputovati ovamo, mi misliti ii ovdje na krstarenje po Sredozemno more, no na kraju ne nai karte, zato to ih vie nema. Sljedee godine elimo doputovati Sljedee u tvoja zemlja jo jednom, no prije toga pokuati ii na krstarenje, zato to jako volimo more. - Na odmor sada zavriti. Mi doputovati u Madrid danas naveer i sutra ii aerodrom, na avion doma.
30

Chia

Vi odgovarate: - Drago mi je da je sve kod vas ispalo dobro. U tom trenutku jedan od njih zaustavlja vas i pita: - Oprosti. to znai "ispalo"? Molim, govori kao mi. kao - Da, svakako. "Ispalo" znai da elim rei "je". Drago mi je da je sve dobro. Usput, kako dugo uiti taj jezik? Zato to ga dobro govoriti. - Sedam dana, kada doi u Madrid i tada ne znati govoriti nita, ne znati nita o taj jezik, no tada uiti svaki dan jedan sat. Danas govoriti bolje nego juer, i eljeti uiti jo vie i govoriti jo bolje. - Nemogue je! Kako vi moi govoriti tom brzinom i, osim toga, sve shvaate? - Shvaate? - Razumjeti. - Hvala to govoriti kao mi. Ja objasniti: mi kupiti i itati knjigu za uiti jezike: "Nauite bilo koji jezik u 7 dana". - I to se dogaa nakon sedam dana? - E, to doi poslije. Prvo proitati cijelu knjigu.

***
Svrha ove jednostavne prie bila je da vam pokaem to bi trebao biti PRVI KORAK u uenju jezika. Nakon sluanja te kvalitete govora na stranom jeziku, mnogi e ljudi poeljeti ovladati upravo tim stupnjem sporazumijevanja na stranom jeziku. Zapravo, poznajem dosta studenata jezika koji nisu usvojili tu razinu niti nakon nekoliko godina studija.

Opaska. Moda bi netko sada mogao pomisli da e se naom metodom uenja jezika usvojiti gramatiki pogrean nain izraavanja, koji je poslije teko ispraviti. Meutim, to nije tono, svi se nedostaci vrlo brzo ispravljaju, poznavanje jezika svakim danom postaje sve bolje, a govor sve pravilniji.

31

Chia
Ovaj sistem uenja jezika omoguuje ljudima da vrlo brzo napreduju jer ih od samog poetka potiemo da se odmah slue jezikom, brzo i agilno, bez konica, bez uobiajene poetnike muke, a upravo ih to usmjerava prema pravilnom govoru u budunosti.

32

Chia

5
O zapamivanju "istih podataka"
isti podatak je informacija koja se mora naprosto zapamtiti. Nije uvijek mogue samostalno doi do znaenja rijei, naroito kad ne postoji nikakva logika naznaka koja bi nam u tome mogla pomoi. Zato ga nazivam "ISTI PODATAK"; isti, dakle onakav kakav jest. Ako osoba, primjerice, eli zapamtiti imena glavnih gradova svih drava svijeta, nee nai logiku vezu izmeu naziva drave i njezinog glavnog grada jer je ime glavnog grada naprosto isti podatak. Glavni grad Danske je Kopenhagen, no da to nisam proitao, nikada se toga ne bih dosjetio. Zato nitko nikada nee rei: "Pa sasvim je logino da se glavni grad upravo tako zove!" Jedina prilika da brzo zapamtimo takav podatak jest da oblikujemo neobinu asocijaciju, zato to se nae pamenje oslanja na asocijacije; bolje pamtimo ono to predstavlja pojavu ili radnju koja privlai nau panju. Sve se dogaa upravo onako kako je opisano u mojoj knjizi "Superpamenje, superitanje, superuenje". Nju vam preporuujem proitati kako biste temeljitije razumjeli to je isti podatak. Na taj nain, ako elim zapamtiti ime tog glavnog grada (ili drugih gradova), trebam smisliti asocijaciju s rijeju "dan" ili s bilo kojom drugom rijei to je po zvuanju slina rijei Danska. Svi znamo to je "dan" pa je to lako zapamtiti. Kopenhagen u asocirati s rijeju "kopalite". Kopalite je vei otvoreni prostor iskopa zemlje kod nekih radova, npr. kopanja kanalu ili temelja zgrade. Sada pokuajmo ujediniti obje rijei: "dan" i "kopalite" putem neobine i upeatljive, stoga pamtljive asocijacije, naprimjer:

Kroz kopalite treba hodati samo danju, za danjeg svjetla, da ne padnemo u jamu.
Na taj nain izgrauje se veza izmeu rijei "dan" i "kopalite", a posljedino i izmeu rijei "Danska" i "Kopenhagen". Nikada se ne bih mogao dosjetiti broja stanovnika nekoga grada, datuma njegova osnutka, njegove lokacije, boja dravne zastave, naziva novanica, povijesnih dogaaja i
33

Chia
dr., zato to su to sve "isti podaci", tovie, to su nezahvalni podaci koji se mogu mijenjati, a posljedino ne postoji nikakva logika veza na koju bih se mogao osloniti. Sve su to naprosto injenice, podaci koje moete pamtiti koristei neobine asocijacije. Zahvaljujui tome to smo nauili zapamivati iste podatke, sada moemo prijei na najvaniji dio naeg sistema uenja stranih jezika, odnosno usvajanje vokabulara. U tu svrhu izgraivat emo neophodne asocijacije jer svaka rije i njezina strana inaica jest naprosto podatak. Doista, usvajanje stranog fonda rijei odvijat e se izgraivanjem neobinih asocijacija, zato to, kao to smo ve shvatili, rijei stranog jezika za nas i jesu isti podaci. "Bubanje" ponavljanjem nikada nee biti uinkovito, premda ponavljanje uvijek ostaje dobar nain stjecanja vjetina leerne konverzacije. Na taj nain pokuat emo u nekoliko sati zapamtiti cijeli osnovni fond rijei, odnosno vokabular (povezujui ga s rijeima materinskog jezika), ali treba nam sedam dana svakodnevne prakse (otprilike sat vremena dnevno) kako bismo ga nauili koristiti. Vokabular stranog jezika neemo uspjeti dobro usvojiti ako se ograniimo tek na viekratno itanje i bubanje, a upravo je to najea pogreka koja dovodi do neuspjeha u uenju jezika. Naprimjer, vizualizirajui glagol "ustajati" mogu si zamisliti ovjeka koji rano ujutro ustaje iz kreveta, dok "dizati" moemo sidro ili teret s tla. Ne zaboravljajte da ti glagoli mogu oznaavati razliite radnje i ne smije ih se brkati. A sada zamislite da rije "ustajati" na drugom jeziku zvui kao "flanten" (upravo sam je izmislio), odnosno da tu rije morate upotrijebiti kada elite izrei radnju "ustajati". Dakle, trebamo nai zamjenu, neku rije u materinskom jeziku koja e nas podsjeati na rije "flanten", i to kakvu koju je lako vizualizirati. To ne mora biti glagol blizak glagolu "flanten", dovoljna je priblina zvuna slinost. Tako bi nam rije "flanca" (dijalektalni izraz za sadnicu) mogla posluiti kao dobra zamjena naeg izmiljenog stranog glagola "flanten". Sada se trebamo prisjetiti da je njezin prijevod "ustajati" i vizualizirati si sljedei prizor:

ovjek ustaje ujutro iz kreveta, a oko njega su posvuda u teglicama fiance kojih je toliko puno da ih mora razmaknuti da bi uope mogao ustati.
Suprotno, treba li zapamtiti glagol "flanten" u znaenju "dizati", prizor e biti drukiji:

ovjek die s poda ogromnu flancu u " tegli' koja je vea od njega, ovjek se sav napinje od napora i znoji se, ali nikako da je podigne, jer je flanca vrlo velika i teka.
34

Chia
Trebamo li isti glagol zapamtiti u znaenju "rasti", moemo si zamisliti sljedee:

Mala flanca raste u sobi velikom brzinom, postaje sve vea i vea, dok ne naraste na veliinu stabla i uskoro ispunjava cijelu sobu, te nastavlja rasti kroz prozor.

Kako bismo vizualizirati glagole, trebamo zamisliti radnju koja odgovara infinitivu glagola; osim toga moemo koristiti neku drugu rije koja pomae da se stvorena upeatljiva slika utvrdi u pamenju. To smo uinili u zadnjem primjeru sa "flancom" koja raste do divovskih razmjera i kroz prozor prodire iz sobe.

35

Chia

6
Prvi kontakt: usvajanje vokabulara
Razumijevanje ovog poglavlja pomoi e vam da ispravno ispunite tablice to ih predstavljam u sljedeem poglavlju. Ovdje dajem velik broj primjera kako se poslije ne biste izgubili, i s ciljem izbjegavanja moguih potekoa.

izmeu Proirivanje vokabulara sastoji se u zapamivanju relativne veze izmeu rijei koje u razliitim jezicima oznaavaju jedno te isto.

to zapravo znai "zapamtiti relativnu vezu izmeu rijei"? To znai da veza izmeu tih rijei nije fiksna. Zato rije "stablo" na panjolskom jeziku glasi "arbol", a na engleskom "tree"? Kao to vidite, ovdje nema nikakve logike, imamo posla s istim podacima. Posve je vjerojatno da ete u stranom jeziku koji uite naii na rijei koje imaju mnogo slinosti s vaim materinskim jezikom (pogotovo ako je taj jezik povijesno utjecao na va, ili obratno), no u veini sluajeva to nee biti tako. Zato je pamenje stranoga vokabulara jednako zapamivanju injenica. Ti podaci nemaju nikakvu logiku vezu koja bi nam mogla olakati zadatak. Radi se o jednom od vanih, zapravo kljunih naela u uenju jezika. Doista, mnogi studenti stranih jezika koriste metodu ponavljanja kako bi zapamtili rijei. Ali na um ne funkcionira na taj nain. Praksa ponavljanja uinkovita je jedino kada u pamenju treba fiksirati zadani niz meusobno povezanih podataka, poput rijei u pjesmi (ali ne i istih podataka) ili za postizanje prirodnijeg izgovora. Tada e se nakon viekratnog ponavljanja rijei doista utvrditi u pamenju. No za to je potrebno utroiti mnogo vremena, i to je naporan proces, nakon kojeg jo uvijek postoji mogunost da se neke
36

Chia
rijei ubrzo ipak zaborave. Upravo zato studenti moraju uvijek iznova u rjeniku traiti jedne te iste rijei. To je jedan od osnovnih razloga zato studenti koji pokuavaju uiti strani jezik esto postiu tek neznatne uspjehe i brzo gube elju da nastave. Oni, nesumnjivo, slijede neprirodan proces, protivan logici. Pritom zaobilaze svoj istinski mentalni potencijal, svoju istinsku, sposobnost uenja. Sve bi se to moglo izbjei kada bi jezik uili drukijom metodom. Ponimo od jednostavnih primjera Jednom sam odluio nauiti njemaki a prva rije s kojom sam se susreo bio je glagol "JESTI". Prema toj rijei imam poseban odnos, ne zato to sam gurman (uz sve ostalo). Radi se o prvoj rijei za koju sam smislio asocijaciju tako da mi se duboko usjekla u pamenje. Glagol "jesti" odgovara njemakom "essen", no ako elim nauiti rije "jesti" na njemakom, neu se ograniiti samo na to da rije "essen" proitam nekoliko puta. Bilo bi previe zamorno, neuinkovito i neprirodno kad bismo to inili sa svakom rijeju na stranom jeziku. Znajui da rije "essen" oznaava radnju koja nam je svima dobro poznata (konzumacija prehrambenih proizvoda), trebao sam nai drugu panjolsku rije (jer je panjolski moj materinski jezik) koja bi nalikovala rijeci "essen", odnosno koja bi joj bila barem neznatno slina.

Panja! "Slinost" moe biti i minimalna jer sasvim prikladna rije moda i ne postoji. Unaprijed upozoravam da potraga za "savrenom" ili "gotovo savrenom" vezom nije ispravan put. Nee vam donijeti rezultate, samo e poremetiti ritam vaega rada.

Nastavljajui potragu za vezom izmeu rijei "jesti/essen", zaustavio sam se na slovu "S" (es). To se slovo lako vizualizira; i osim toga, po zvuanju je istovjetna poetku njemake rijei. Naravno, veza "es/essen" nije posve uoljiva, no ne trebamo na to obraati panju jer se takvo to dogaa esto. Preostalo mi je da nekom upeatljivom, dojmljivom asocijacijom poveem rije "jesti" sa slovom "S" (es). Veza se pojavila vrlo brzo - kada ovjek mnogo jede, njegovo tijelo poinje nalikovati na slovo "S" jer se pojavljuje velik trbuh, prepun hrane.
37

Chia

Zamislite, itatelju, vrlo debelog gospodina koji jede bez prestanka pa njegovo tijelo sve vie poprima oblik slova "S":

Zamislimo ga kako sjedi za stolom i prodire sendvi (i "stol" i "sendvi" poinju slovom "S"). Podrazumijeva se da pritom mislim na infinitiv glagola "jesti' koji oznaava neposrednu radnju, a ne na druge vrste rijei s istim korijen korijenom, poput "izjelica", niti na druge glagolske oblike, zato to stvaramo vizualnu asoci asocijaciju samo za infinitiv glagola. Kako bismo postigli da sustav uenja bude slikovit i sve to skupa sistematizirali, potrebno je popunjavati tablice u kojima emo biljeiti pri lice prijevode rijei i razliite asocijacije. Te tablice ine materijal sljedeeg poglavlja, zato zasad nemojte raz razmiljati o njima. Ovo poglavlje sadri razliite primjere kojima se ele pokazati mogu mogunosti asocijativne preobrazbe vokabulara. Takav e vam pristup poslije pomoi da brzo i uinkovito ispunite sve leksike tablice. Druga rije kojom sam popunio svoj vokabular bila je imenica. To je bila rije "soba" (panj. "habitation"), a zatrebala mi je kada sam doputovao u hotel. U njemakom jeziku soba je "Zimmer". Iskoristit u ovu izvanrednu priliku da vas podsjetim na sljedee:

najpotKao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpot(odrebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon znaenja (odnosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)

38

Chia

Prema tom pravilu, vano je prvo nauiti rije "soba", a ne "blagovaona" ili "spavaa" (razne vrste soba), to i logiki odgovara mojoj teoriji - u prvom redu raditi s podacima koji su najvaniji. Dakle, lako emo si moi zamisliti sobu, naprosto sobu, bez ikakvih detalja. Vidite je: etiri zida, pod i strop. U njemakom jeziku to je "Zimmer".

Opaska prevoditelja: njemaka rije "Zimmer" nije pogodan primjer u naem jeziku, u kojem se pod utjecajem njemakog jezika u razgovornom jeziku koristi rije "cimer" (sustanar) to zvui jednako kao i rije "Zimmer", kao i mjestimino pisanje natpisa u hrvatskim turistikim mjestima s izrazom "cimer fraj" ("Zimmer frei" - slobodna soba). To je zapravo jedan od onih sluajeva koje autor spominje, kada postoji izravna logika veza izmeu dva jezika pa stvaranje asocijacije nije potrebno. No budui da je autorov materinski jezik panjolski, u kojem to nije sluaj, nastavit emo prijevod prema izvornom primjeru, kada panjolac treba stvoriti asocijaciju izmeu svoje materinske rijei "habitacion" I njemake rijei "Zimmer".

Ne moemo vizualizirati tu rije ("Zimmer") zato to nije u naem fondu rijei i zato nam je nepoznata. Obratite panju: svaki Nijemac moe lako vizualizirati sliku koja prikazuje "Zimmer", ali ne moe si predoiti "habitacion". Iako im je slika zajednika, Nijemac jo ne zna to ta rije oznaava. Zbog istog razloga mi (op. prev. - panjolci) ne moemo vizualizirati nepoznatu nam rije "Zimmer". Zato trebamo nai drugu rije (ija nam je slika poznata) koja e posluiti kao zamjena za tu njemaku imenicu. Rije koja mi je tada pala na pamet bila je panjolska rije "cima" (vrh) koja je po nainu izgovora vrlo slina rijei "Zimmer" ("cima" se izgovara kao "zima"), a usto se lako vizualizira. Dakle, imamo dvije slike, "soba" (panj. "habitacion") i "vrh" (panj. "cima"), i probat emo napraviti asocijaciju koja e ih povezati.

izgovora Vano! Obratite panju, itatelju, da je rije "cima" prema nainu izgovora ("cima" se u panjolskom izgovara kao "zima") slina napisanoj rijei "Zimmer", iako u njihovu nainu pisanja nema nikakve slinosti (cima/Zimmer).

Tu postoji i obratni odnos izmeu cima/zimmer, jer se njemaka rije "Zimmer" izgovara kao cimer, odnosno svojim izgovorom slii pisanoj rijei "cima". Dakle, ne morate uvijek traiti izravnu vezu, vano je da se pojavi mogunost izgraivanja
39

Chia
asocijacije. Slinost prema zvuanju, odnosno nainu izgovora, osobito je aktualna kada uite jezik poput engleskog, u kojem se izgovor rijei znatno razlikuje od naina pisanja. No vratimo se vezi rijei "soba" i "Zimmer" ("cima" - panj. vrh). Asocijacija moe biti sljedea:

'Zamislite si sobu koja jedva odrava ravnoteu na otrom, uskom planinskom vrhu.
Ljudi u njoj moraju se kretati vrlo oprezno kako soba ne bi izgubila ravnoteu i pala s vrha u provaliju. Kada se soba sluajno jako nagne na jednu stranu, ljudi unutar nje brzo tre na suprotnu stranu, kako bi svojom teinom ponovno uspostavili ravnoteu i sprijeili da soba padne s vrha litice. Kad razmiljam o rijei "soba", odsad u odmah zamiljati udnovatu sobu koja se opasno njie na uskom planinskom vrhu, i sjetit u se da na njemakom ona zvui slino rijei "cima" (vrh) koja zvui kao "zima". Najljepe je to to zahvaljujui takvim vezama moete lako i kvalitetno pamtiti nepoznate rijei te ih trenutano prevoditi, bez razmiljanja o prvotnim asocijacijama (zaboravit ete ih). Osim toga, isti pristup pomoi e s obratnim prijevodom - kada sluaj-jui njemakog govornika zaujete spoj glasova "cima", odmah ete shvatiti da je rije o sobi. Nae je pamenje genijalno, zar ne? ak i kratko vrijeme utroeno na vjebu omoguit e vam da sve bre i lake izgraujete asocijacije, a razvit ete i umijee vizualizacije i zapam-ivanja. Pretpostavimo sada da Nijemac eli nauiti izgovarati panjolsku rije "habitacion" (zamislimo da ui panjolski jezik). Trebao bi u svojem jeziku potraiti rije koja je prema nainu pisanja ili izgovora slina "habitacion". Jedna rije koja bi mogla odgovarati je "Habicht" (njem. jastreb) koja na panjolskom zvui kao "azor". Njemaki bi student sada trebao smisliti neobinu, upeatljivu asocijaciju za rije "Zimmer" (soba) vezano uz odgovarajuu rije "Habicht" (jastreb) koja e mu pomoi da se sjeti panjolske rijei "habitacion". Nijemac bi, dakle, mogao vizualizirati sljedee: "Zimmer" (soba) visi u kandama leteeg "Habicht" (jastreba). Na taj nain sjetit e se da je panjolska rije za "Zimmer" slina "Habicht", pa e mu odmah pasti na pamet "habitacin". Naravno, ako panjolski itatelj koji ui njemaki jezik zamilja "azor" (panj. jastreb) koji sjedi za stolom pred tanjurom "habichuelas" (panj. grah) s dimljenom kobasicom, sjetit e se da se, ako eli na njemakom rei "azor" (jastreb), treba prisjetiti rijei koja je

40

Chia
po zvuanju slina - "habi-chuela" (grah). Tako e se bre sjetiti prijevoda na njemaki: "Habicht". Po elji, taj isti panjolski itatelj moe vizualizirati sljedei prizor:

Un "azor" comiendo con mucho "azogue" unplato de habichuelas. (Jastreb vrlo uurbano jede tanjur pun graha.)
Rije "azogue" (urba) posluit e nam zato da jo jednom naglasimo rije "azor" (jastreb) zahvaljujui slinosti u nainu pisanja, pa nas to podsjea da se radi upravo o jastrebu, a ne o orlu, sokolu, sovi ili drugim leteim predatorima, budui da je teko stvoriti preciznu sliku ba jastreba (sve te ptice obinom ovjeku izgledaju prilino slino). Sjetite se sljedee izreke: Da se ne zbuni, smisli asocijaciju. Prisjetimo se jo jednom prethodnih primjera. A vas pitam: "Kako se kae 'jesti' na njemakom?" Razmislite malo...

*** S vjerojatnou od 99 posto ta se rije asocira sa slovom "S". Dakle? Sjeate li se?

*** A kako zvui na njemakom "soba"?

*** Sigurno ete se sjetiti sobe koja jedva odrava ravnoteu na otrom planinskom vrhu. Dobro. Sad pitalica: ako znate da je njemaki jezik prilino logian i strukturiran, te ako znate da rije "jesti" na njemakom glasi "essen", dok rije "soba" glasi "Zimmer":

41

Chia
Kako se na njemakom kae "blagovaona", pojam koji smisleno objedinjuje prethodne rijei?
Razmislite malo..... *** Rije "blagovaona" rezultat je spajanja dviju prethodnih rijei: "soba" i "jesti" jer je to soba u kojoj se jede. Jeste li uspjeli napisati nepoznatu rije? Preformulirat u pitanje:

Imate li kakvih prijedloga, kako bi mogla zvuati rije "blagovaona" na njemakom jeziku?
Pokuajte smisliti moguu varijantu, priekat u...

*** Ako ne znate njemaki i napisali ste rije poput "essenzimmer" ili "zimmeressen", svakako ste na dobrom putu jer shvaate da nema potrebe traiti asocijacije za svaku novu rije, odnosno da postoji drugi nain -koritenje logike koja pomae konstruirati nove rijei. Tona rije je "Esszimmer" (njem. blagovaona). Sloit ete se da je vrlo slina "essenzimmer", no postoji i razlika. U svim jezicima susretat emo se s malim gramatikim pravilima. U danom sluaju, kako bismo sloili ispravnu rije, iz glagola "essen" trebamo ukloniti dva zadnja slova (-en) i ostaviti "ess". Njemaki glagoli zavravaju na "-en" i zato, da bismo dobili novu rije od dvije druge, iz glagola trebamo izbrisati zadnja dva slova. Primjenjujui tu jednostavnu logiku (ako, naravno, niste neto pobrkali), moemo lako stvarati nove rijei od ve poznatih. Obratite panju na jedno od mojih omiljenih pravila:

Kad bilo to uite, najbolje je ii "od veeg prema manjem", drugim rijeima, poeti uvijek od najopenitijeg, ne udubljujui se, da biste poslije preli na temeljitije prouavanje pojedinosti.
42

Chia

Ako to pravilo primijenimo na posljednji primjer, postat e jasno da je mnogo vanije prvo nauiti znaenje rijei "soba", a ne "blagovaona" - zato to pojam "sobe" ima ire i openitije znaenje. Dakle, poznavanje rijei "Zimmer" (soba) pomoi e nam u trenutku kada sretnemo novu rije, naprimjer "Esszimmer" (blagovaona): kad ugledamo nastavak "-zimmer" lako emo pretpostaviti da se radi o nekoj vrsti sobe. Pokuajte sami pogoditi:

Sto znaci njemaka rije "Badezimmer" ?

Iskustvo pokazuje da trebamo obratiti panju na ve poznati nastavak "-zimmer"; shvaate dakle da se radi o nekoj vrsti sobe. Prvi dio rijei "bade" sigurno ukazuje o kakvoj se vrsti sobe radi. Ako prvi dio, njemaki "bade" poveemo s rijeju "bide", lako emo rijeiti zadatak. Mislite li da je to.... (Sigurno ste sad na dobrom tragu!) Sve to sam uinio jest to da sam odabrao rije koja zvui slino kao "bade". Odabrao sam "bide", a gdje bi se moglo nai bide? Naravno, u kupaonici! Jako dobro, zahvaljujui toj vezi postaje nam jasno da "Badezimmer" znai "kupaonica". Super je, zar ne? Odlino, a sada malo razmiljamo: 1. Znamo da rije "Badezimmer" ("bade" + "zimmer") znai "kupaonica" i da "Esszimmer" ("ess" + "zimmer") znai "blagovaona". 2. Kako bismo stvorili rije "Esszimmer" morali smo ukloniti nastavak "-en" iz glagola "essen" a sada ako korijenu "ess" dodamo "-en", ponovno imamo rije "essen" (jesti). 3.Takoer bismo mogli dodati "-en" i rijei "bade" te dobiti glagol "baden" koji je takoer povezan s rijeju "kupaonica". Ako "essen" znai "jesti", "baden" znai "kupati (se)". Logino je, zar ne? Dakle, zahvaljujui znanju prijevoda openite rijei "soba" (Zimmer), moemo slobodno pogaati znaenja drugih vrsta soba. Imajte na umu da je razmiljanje osnova procesa zapamivanja, pa nema potrebe traiti razne tehnike uenja napamet onoga to moemo shvatiti primjenom jednostavne logike. Vjetina logikog miljenja pomoi e nam u usvajanju sve vee koliine znanja; ; prvenstveno emo uvijek u svemu to uimo traiti neku logiku. Za svaku rije moemo

43

Chia
smisliti asocijaciju. One koje nam je teko vizualizirati trebamo zamijeniti jednostavnijim slinim primjerima. Osim toga, susrest emo se i s drugom skupinom rijei koje ne izazivaju nikakve vizije i koje su jednostavno prekratke da bi se za njih trailo asocijacije ili klasina poklapanja. One mogu imati vrlo mnogo znaenja. Navest u primjer: Njemaki prijedlog "zu" ne moe se vizualizirati naprosto zato to takva kratka rije ne sadri u sebi neki konkretan pojam koji bismo si mogli predoiti. Za tu rije jednako je nemogue nai zamjenu. I to je najgore, ta malena rije moe se na druge jezike prevoditi cijelim nizom posve razliitih prijedloga: "k", "kod", "za", "na". to nam je onda initi? Kada sam se susreo s tim prijedlogom, odmah sam obratio panju na to kako se on izgovara. Njegova je transkripcija "cu" i palo mi je na pamet da uzmem japansku rije "cunami" koja oznaava golemi val koji nastaje zbog podvodnog potresa. Taj je prizor lako zamisliti, a rije "cunami" slina je s njemakim prijedlogom jer isto tako poinje sa "cu". Moe se naravno odabrati i neka druga rije, koja poinje sa "zu" (prema nainu pisanja njemakog prijedloga "zu"), naprimjer "zubar". Moram priznati da sam bio malo razoaran jer mi se u poetku prijedlog "zu" uinio sloenijim jer je bio prekratak da bi se za njega nala asocijacija, meutim naao sam ih ak dvije: "cunami" i "zubar". elio sam pronai neto originalnije, a s obzirom na to da volim graditi asocijacije i koristiti imaginaciju, izloit u vam detaljnije konaan rezultat svojih razmiljanja, za koji drim da spada meu dojmljivije u mojoj karijeri. to se dogaa kada izgovaramo njemaku rije "zu" nekoliko puta zare-dom? Budui da se ta rije izgovara kao "cu", ut emo:

"cu", "cu","cu", "cu"...

Molim vas, pokuajte izgovoriti te glasove vie puta zaredom, podsjea li vas to na neto? Mene ti zvukovi podsjeaju na kihanje. Zato sam odluio zamijeniti prijedlog "zu" radnjom koja podsjea na kihanje. U predloenoj asocijaciji prijedlog se ponavlja etiri puta. U rjeniku su sljedeim redom navedena sljedea najuestalija znaenja: "k", "kod", "za", "na". (Op. prev. - dalje emo nastaviti prijevod sa panjolskim primjerima, kako bi itatelj saznao kakvu je asocijaciju smislio autor.) U njemako-panjolskom rjeniku kao prijevod njemakog prijedloga "zu" abecednim redom navedeni su sljedea etiri prijedloga: "a, en, para, por".

44

Chia
S druge strane, uvijek sam mislio da je panjolski grad u kojem se najvie kie Jaen. Moda sam u krivu, ali za one koji ne znaju, u proljee, osim trave i ostalih biljaka koje izazivaju alergije, Jaen je nadaleko poznat panjolski grad s najveim brojem stabala maslina. A stablo masline tijekom cvatnje jedan je od najeih alergena, to u ljudi izaziva kihanje. Dobro, njemaki prijedlog "zu" asocirao sam s kihanjem, a grad Jaen zauzima prvo mjesto u kihanju. Dalje razmiljam: Jasno je da ljudi u tom gradu puno kiu i stoga bismo poopeno mogli rei da se to dogaa svakome tko "prolazi kroz Jaen" (panj. "pasa por Jaen" - prolazi kroz Jaen). A sada vas molim da obratite panju na sljedeu veliku slinost fraze "Pasa por Jaen" sa svim prijevodima njemakog prijedloga "zu", nakon promjene redoslijeda: "Para, por, a, en". Zapravo, kada brzo izgovaramo "Paraporaen", po zvuanju to vrlo slii reenici

"Prolazi kroz Jaen".

Zadovoljan takvim tijekom misli, rekao sam: "Dakle, sluaj je zavren" -i odmah sam se sjetio da rije "zu" izmeu svega ostalog ukazuje na svretak radnje. Taj primjer pokazuje da uvijek moemo pronai zadovoljavajue zamjenske rijei. Naa granica je vlastita imaginacija, a nju moemo uvijek razvijati i usavravati, i dobro je da uivate u tome.

Ustaljene fraze: drugi naini zapamivanja Zamislite, naprimjer, da ste panjolac koji ui engleski jezik i elite upamtiti da panjolska rije "necesitar" (trebati) na engleskom zvui kao "need". need". Isprobajmo u tu svrhu novi nain zapamivanja - stvaranje reenica koje sadre materinsku rije i zamjenu strane rijei. Takve reenice zvat emo "ustaljene fraze" jer ih nae pamenje biljei takvima kakve jesu. Uklopimo, dakle, te dvije rijei u reenicu koja e odsjesti u naem pamenju kao podsjetnik na tu odreenu stranu rije. Tako pretpostavimo da smo za englesku rije "need" pronali rije "nene" (panj. beba, need" malian). Tada smo uspjeli sloiti sljedeu frazu: "Necesitar un nene." (Trebati bebu.)

Pokuajmo si zamisliti sirotite u kojem je mnogo maliana koji trebaju roditeljsku ljubav i brigu. U sirotite dolazi par koji e posvojiti maliana.

45

Chia
Obratite panju daje panjolska rije "necesitar", kao i engleska "need", poinju slovima "ne" od kojih smo zapravo i sastavili rije "nene": "ne" + "ne". To je dakle razlog zato smo odabrali "nene". S druge strane, moemo se usredotoiti na zvuanje rijei "need" (ni:d) koje me podsjea na rije "nido" (panj. gnijezdo). Moemo koristiti sljedeu ustaljenu frazu: "Necesitar un nido." (Trebati gnijezdo.) Moda je to dovoljno, no bilo bi bolje da vizualiziramo cijelu sliku: ptiica na tankoj grani moe svaki tren pasti i zato joj je potrebno gnijezdo. Ako ujedinimo obje varijante koje sam predloio za rije "need", stvorit emo "ustaljenu frazu" koje se, prema mojem miljenju, lako pamti i bez vizualizacije:

Brani par treba gnijezdo (necesitan un nido) za svojeg potrebitog maliana (necesitado nene).
*** Udobnost takvih ustaljenih fraza najbolje se pokazuje u radu s vrlo kratkim rijeima kao to su osobne zamjenice, veznici, prijedlozi ili upitne rijei. Kako bismo zapamtili da se hrvatska upitna rije "to?" prevodi na njemaki kao was?", "was?", koje se izgovara kao "vas", lako bismo mogli izgraditi frazu: "to vas zanima?" Evo jo jednog primjera. Pretpostavimo da uite engleski jezik i saznali ste da hrvatskom glagolu "dobiti" odgovara engleski "get". Traimo rije koja bi mogla zamijeniti engleski glagol "get" i tako nam su pale na pamet "gete" (stare dalmatinske visoke cipele) pa na osnovi te slinosti konstruiram sljedeu frazu:

"elim dobiti gete."

Rije "get" takoer je vrlo slina pojmu "gat" (etalite uz obalu, mol). Pretpostavimo get" da koristimo glagol "get" u znaenju "dostii, dohvatiti" (neto rukom). Zamislimo:

46

Chia
"Stojim na gatu i pokuavam iz mora dohvatiti ribu."
Ako spojimo obje predloene varijante za "get" u jednu reenicu, dobit emo sljedee:

"Stojim na gatu u getama i pokuavam iz mora dohvatiti ribu."

U njemakom jeziku isti glagol u znaenju "dostii" zvui kao "erreichen". Na tu nas rije moe podsjetiti kombinacija rijei "era" + "ih". Sada ih trebamo samo uklopiti u zanimljivu reenicu. Fraza koja nam pomae zapamtiti rije "erreichen" mogla biti zvuati ovako:

"Mnogi svakodnevni predmeti nee dostii visoku starost -nova era ih je ve pregazila."
Pretpostavimo da elimo nauiti izgovarati englesku rije "teach" koja znai "uiti". teach" Kao zamjensku rije mogli bismo odabrati rije "pti" koja se u razgovornom obliku izgovara kao "ti", odnosno u potpunosti odgovara izgovoru engleske rijei "teach". Smiljamo reenicu:

" "Ti poinje uiti l etenje"

Drugi primjeri Inteligente (panj. inteligentan, pametan): moe se prevesti na engleski kao "intelligent" ili "clever". 1. Prva varijanta: "intelligent" - ovdje nema potrebe graditi asocijacije sa panjolskim "inteligente" jer su rijei gotovo identine. 2. No kako bismo zapamtili drugi prijevod "clever", moramo stvoriti asocijaciju jer su rijei vrlo razliite. Kako vam zvui sljedea fraza?

" E l que es inteligente siempre da en el clavo. clavo." {Pametnome se uvijek smiju.)

***

47

Chia
Enfermo (panj. bolestan): u engleskom je to "sick". Fraza bi mogla biti sljedea:

"Pues si que estd enfermo enfermo." (Dakle, bolestan je.)

U danom sluaju rijei si que jako podsjeaju na "sick". *** Alcanzar, coronar (panj. dosegnuti, stizati): obje rijei mogu se prevesti na engleski kao "reach". Kao zamjensku uzimamo panjolsku rije "racha" (panj. udar, nalet vjetra).

"Vemos como una racha de viento impide a un rey alcanzar su corona de papel, la cual se aleja de el rodando." (Vidimo kako nalet vjetra skida s kralja njegovu papirnatu krunu i smeta mu da je ulovi.)
Budui da znamo da glagol "coronar" oznaava "popeti se na vrh planine" (dosei vrh), moemo usavriti prethodnu sliku zamislivi kralja planinara koji se penje na vrh planine gdje pue jak vjetar:

"Tras coronar la cima, la racha de viento lanza su corona ladera abajo y nopuede "T alcanzarla." (Kada dosee vrh, nalet vjetra skida s njega krunu i on je ne moe uhvatiti.)
Obratite panju da panjolska rije "racha" (nalet vjetra) zvui slino engleskom glagolu "reach" (dosezati).

*** Llorar je panjolska rije koja znai "plakati". Na ruskom jeziku ista rije zvui kao "plakat"'. Pretpostavimo da ste panjolac koji ui ruski. Budui da se irilica jako razlikuje od latinice, najbolje je asocirati rijei prema tome kako se izgovaraju, a ne prema tome kako se piu. Ukljuivi imaginaciju zamilja da se u zimskim mjesecima u Rusiji vani ne smije plakati jer je vrlo hladno i moe doi do prehlade, te stvara frazu:

"Al llorar las lagrimas que caen alsuelo se transforman en placas dehielo." (Kada llorar, poinju plakati, suze koje padaju na tlo pretvaraju se u led.)
48

Chia

Maleta je panjolska rije koja znai "koveg". Na ruskom ista rije zvui kao "emodan". Kao zamjenske rijei za konstruiranje reenice biram panjolske rijei "chimenea" (dimnjak) i glagol "dan" (davati). Slaem reenicu:

"Visualizo una gran chimenea de la que en vez de humo salen maletas hacia arriba. maletas." Los rusos se acercan a ellaporque en esa chimenea dan maletas (Vizualiziram veliki dimnjak iz kojeg umjesto dima izlijeu kovezi. Pribliavaju mu se Rusi jer tamo daju kovege.)
Za one kojima je hrvatski materinski jezik i pokuavaju zapamtiti panjolsku rije "maleta", prijedlog zamjenske rijei je "Mljet". Asocijacija, odnosno ustaljena fraza bi mogla biti:

"Vidim kako turist dolazi trajektom na Mljet s ogromnim kovegom jer je to otok pa sa sobom treba ponijeti puno stvari."
elite li zapamtiti rusku rije "emodan", oslanjajui se na izgovor, u reenici moemo koristiti kombinaciju rijei "emo" + "dan", naprimjer:

"Ovaj emo dan provesti u pakiranju velikog kovega za put u Rusiju."

Creer je panjolska rije koja moe imati dva razliita znaenja: "misliti" i "vjerovati". 'Vjerovati" je njezino glavno, odnosno prvo znaenje. Pokuat emo nai hrvatsku zamjensku rije koja bi nas mogla podsjeati na glagol "creer". Glagol "kreirati* doista je odlian izbor. Kao prvo, izravno nas podsjea na nain izgovora rijei "creer" - (kre:r) kreirati, a moe se povezati s njom i po znaenju. Pokuat emo uklopiti zamjenu strane rijei i hrvatski prijevod u istu frazu. Sljedea odlina fraza pomoi e nam da zapamtimo glagol "creer" i njegovo znaenje:

"Sami odluujemo u to emo vjerovati isto emo kreirati svojom matom."

Ili:
49

Chia

"Da bismo mogli sami kreirati svoj ivot, trebamo vjerovati u sebe.
elite li neto konkretnije, to bismo mogli jo i vizualizirati, predlaemo sljedee:

"Vizualiziramo mnogo vjernika u crkvi koji promatraju sliku

kreiranja svijeta." Fiksacija slika uz rijei ne stvara zbrku, nego obratno, jo bolje fokusira panju na asocijacije koje elimo izgraditi, u danom sluaju uz rijei "kreirati, kreiranje" ("creer") i "vjerovati"; creer = vjerovati. Smatra se da pamenje radi na razini nae podsvijesti pa nam neki mehanizmi koje ono posjeduje pomau da nepogreivo, iz svake asocijacije, kao i iz svake ustaljene fraze, izvuemo neophodnu i eljenu informaciju. Ne bojte se razvijati matu - to je najbolji mentalni alat pomou kojeg umnoavamo svoje sposobnosti. Druga opcija da se vizualizira "creer" jest odabir rijei "krema". Nadograujui prethodnu asocijaciju, vizualiziramo:

"Moemo vjerovati da je na poetku svog kreiranja, svijet bio nalik golemoj kremi kremi".

*** Sueco na panjolskom znai "veanin". Odgovarajua rije na vedskom jeziku je "svensk". Na mojim predavanjima uvijek je prisutan netko tko eli testirati moju imaginaciju i smilja neku zahtjevnu rije. U ovom sluaju radilo se o obrazovanom i marljivom studentu na seminaru iz tehnika uenja koji sam nedavno odrao na Mallorci. Taj je student elio je saznati kako se stvara asocijacija za sljedei primjer. U panjolskom, naime, postoji fraza "hacerse el sueco" (doslovno: "postati veanin"), koja znai "praviti se da ne uje" ili "ne obraati panju". Predloio sam da pozovemo "veanina" na sljedei nain:

"Sssh"
Kada me je pogledao, rekao sam:

"Ven aca." (Pogledaj ovamo.)

50

Chia
No budui da on nije obraao panju i nije nas primjeivao, nastavili smo ga zazivati:

"Sss ven a K"

Beskorisno je. I dalje je "glumio veanina" pa smo morali uvijek iznova ponavljati sve brim tempom:

"Ss ven a K." "Ssven aK ." "Sven aK." "SvenK."

***
Proljev (dijareja) na japanskom jeziku izgovara se kao "gueri". Kao zamjenska rije mogla bi nam pasti na pamet "guarana" (junoamerika biljka popularna kod nas kao dodatak hrani za poboljanje koncentracije).

"Vidim hrabrog japanskog vojnika samuraja, koji je neposredno prije vane bitke proljev." popio cijelu boicu tableta guarane pa je dobio proljev

***
Tu se na japanskom jeziku izgovara kao "shawaa". Kao zamjensku moemo uzeti rije

"ala".' " Vizualiziram japanskog siromaha u tuu. Oi su mu zatvorene da u njih ne ue ampon i on ne moe umiti lice zato to je iznenada ponestalo vode. Siromah vie svojem ala? prijatelju: - Ej, kakva je to neslana ala Ukljui vodu!"
Ili, kao zamjensku rije uzmimo "avovi". Zamiljamo:

"Vidim ranjenog samuraja kako se tuira u kolibi. Tijelo mu je puno grubih avova kojima su zaivene njegove rane."

***
51

Chia
Groblje se na japanskom jeziku izgovara kao "bochi". Imaginacija mi oslikava svakodnevne razbibrige mrtvaca na groblju i vizualiziram sljedee:

"Mrtvaci boaju na groblju.

***
Prijatelj se na japanskom jeziku izgovara kao "tomodachi". Svatko od nas vjerojatno poznaje nekog Tomu. Evo to bismo mogli rei:

"Moj prijatelj Tomo dat e mi svoj auto da se vozim po Japanu."

Hitna pomo (kola hitne pomoi) na japanskom se izgovara kao "kvuuk-yuusha". Nemojte da vas to uplai. Ako se skoncentriramo na zvuanje rijei "kyuukyuusha" i pritom zamislimo kola hitne pomoi kako jure cestom s ukljuenom sirenom ("uuu uuu") i rotacijskim svjetlom, na dobrom smo putu. Zamiljam kako kola hitne pomoi brzo kreu na poziv i kripe gumama "ky..." pa onda jure s ukljuenom sirenom "uu", koe i skreu na zavoju zbog ega gume opet kripe "ky.pa jure "uu" i napokon stiu na odredite i gase motor "sha...". Kako sve to zvui zajedno: "ky... uu... ky... uu... sha..." ili brzo: "kyuukyuusha".

Tanjur se na kineskom izgovara kao "pan zi". Kao zamjenske rijei mogu nam pasti na pamet "pazi" i "pansion". "Pazi da nepretrpavassvoj tanjur hranom, da se ne udeblja." i onda:

" U pansionu uvijek nude puno hrane i zato pazi da ne stavlja na svoj tanjur
previe."

***
52

Chia
Sofa (kau, dvosjed) na kineskom se jeziku izgovara kao "sna fa". Moemo uzeti zamjensku rije "afran" i zamisliti kineskog mandarina kako odmara na sofi boje afrana.

Krevet se na kineskom izgovara kao "chuang". Zamiljam si malu kujicu (panj. chucho) koja je veliinom upola manja od velikog psa, drugim rijeima, samo je "ehu". Njezin vlasnik panjolac joj govori naveer: "Chu, an da a la ama." (Chu, idi na krevet. - panj.) Chu,

***
Kamion se na kineskom izgovara kao "ka che". Zamiljam kamion pun kaca s groem kako se trucka neravnom kineskom cestom.

***
Zrakoplov se na kineskom izgovara kao "fei ji". Koncentriram se na zvuanje koje me podsjea na "fijuk" prilikom polijetanja zrakoplova. Zamiljam piste s kojih jedan za drugim polijee mnogo malih zrakoplova: "Fijuu! Fijuu! Fijuu!" Zvukovi se gube u naletima vjetra i uje se samo "Fei ji! Fei ji! Fei ji!" Ako ponete uiti odreeni jezik u veoj skupini ljudi, osnovni vokabu-lar svladat ete vrlo brzo i lako, jer se cijeli proces uenja zapravo pretvara u igru stvaranja asocijacija. to vie ljudi zajedno ue jezik, to se vie zanimljivih asocijacija u njima budi. Kao to vidite, u ispravnom pristupu ne postoje sloeni jezici. Trebamo samo pustiti mati na volju i izbjegavati izmiljene prepreke. Detalje i nijanse posve je mogue nauiti malo kasnije, nakon to postignete neki uspjeh i postanete spremni za sloene stvari. Dakle, uei strani jezik trebamo: Usvajati vokabular, prema potrebi u nekoliko koraka (ostavljajui najtee rijei za poslije). Poslije emo ih nauiti pisati, ako, naravno, svladamo neophodnu vjetinu;

53

Chia
Ponavljati i vraati se nauenom. Pregledajte sve primjere koje ste nauili tijekom proteklog tjedna. Ne ini li vam se da ste izvrsno usvojili gradivo? Sve te vjebe predstavljaju ugodnu i zabavnu aktivnost i, pomaui nam u uenju stranog jezika, potiu razvoju nae najvanije mentalne sposobnosti:

MATE!

54

Chia

7
Izrada memorijskih tablica

U proirivanju vokabulara te brzom i lakom zapamivanju novih rijei pomoi e vam posebne tablice. Izrada takvih tablica predstavlja vano pomagalo u uenju bilo kojeg stranog jezika i zato preporuujem da se prema ovom poglavlju odnosite s punom panjom. Svaka tablica obuhvatit e pojedini skup rijei, sveukupno ih je 850, od kojih biste trebali znati prvenstveno 600; upravo e te rijei posluiti kao va temeljni vokabular. Rijei u svakoj tablici posjeduju zajednike karakteristike; prva rije uvijek je najreprezentativnija, to je opi i zato vaan pojam koji zato piemo velikim slovima. Iza njega idu druge rijei koje su s njim povezane po smislu ili prema kontekstu. Svaka tablica sadri etiri stupca koje emo raspodijeliti na sljedei nain: - U prvom stupcu nalazit e se strana rije koju treba nauiti. - U drugom stupcu biljeit e se njezin nain izgovora. Vrlo je vano praviti oznake kako biste tono znali kako se ta rije izgovara, koji je slog naglaen. Oznaka je uvijek potrebna, izuzetak su samo jednoslone rijei. - U treem stupcu nalazit e se odgovarajua rije iz vaeg materinskog jezika. Bilo bi dobro da tu rije napiete drugom bojom kako biste je lako razlikovali. - U etvrtom stupcu zapisivat emo neuobiajenu asocijaciju koja povezuje materinsku rije (stupac 3) s odgovarajuom stranom rijeju (stupac 1) ili njezinim nainom izgovora (stupac 2). Asocijacije je takoer zanimljivo i poeljno zapisivati drugom bojom. Ja uvijek koristim plavu boju za biljeenje istih podataka, odnosno fantazija. Tako pravei biljeke uvijek na isti nain, dobivam plavi tekst koji se sastoji od niza neuobiajenih asocijacija. Prema tome, tablice koje trebamo izraditi imat e sljedei format:
55

Chia
Strani jezik XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX Stupac 1 Nain izgovora "xxxxxxxxx" "xxxxxxxxx" "xxxxxxxxx" "xxxxxxxxx" Stupac 2 Materinski jezik XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX Stupac 3 *Neuobiajena asocijacija *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Stupac 4

Znak "X" u svakom stupcu oznaava promjenljiv podatak - rije ili, u sluaju 4. stupca, vae asocijacije. Sada pokuajmo popuniti tablicu onako kako bi to uinio panjolac koji eli nauiti engleski jezik. Tablica (vidi sljedeu stranicu) poinje rijeima koje oznaavaju pozdrav. Es bueno saludar a gritos. (Bolje je pozdravljati glasno.) Te ove mas gente. (uje vas vie ljudi.)

Greet

Grit

SALUDAR (panj. pozdraviti)

U tablici vidimo englesku rije "greet" (stupac 1). Zatim slijedi njezin nain izgovora: "grit" (stupac 2). Zatim vidimo rije "saludar" (panj. pozdraviti) koja je najvanija rije na materinskom jeziku (stupac 3). I naposljetku, zapisujemo neuobiajenu asocijaciju koja e povezati rije iz treeg stupca s rijeju iz prvog ili drugog stupca; moe se odabrati bilo koja od njih dvije. Naprimjer - "saludar" - asocijacija koja pomae zapamtiti novu rije koja se na "saludar" engleskom izgovara kao "grit": grit":

" E s bueno saludar a gritos, porque de este modopodremos saludar a muchas personas a la vez." (Bolje je pozdravljati glasno, zato to tako moemo pozdraviti mnogo ljudi odjednom.)
Na taj nain pozdrav e udi ljudi koji se nalaze daleko od nas. Imajte na umu da za zapamivanje istih podataka treba na neki nain nai barem dvije povezujue toke. U danom sluaju uspostavlja se veza izmeu panjolskih (materinskih) rijei "saludar" i "gritos" u kojoj se posljednja asocira s engleskim "greet". greet".
56

Chia

Vano! U danom sluaju gradimo asocijaciju s izgovorom "grit", a ne s pisanom rijeju "greet". Uvijek moete birati izmeu prvog i drugog stupca, prema vlastitom nahoenju.

* Pokuajmo utvrditi u pamenju danu asocijaciju, vizualizirajui sebe kako pozdravljate sve prolaznike na ulici stiskanjem ruke.
Ako se pojavi potreba da zapamtimo znaenje rijei "saludar" na razliitim jezicima istovremeno, radi izbjegavanja zbrke trebamo uvesti karakteristino obiljeje (neki predmet ili neku specifinost zemlje) koje e biti izravno povezano s danom zemljom i koje pomae lako prepoznati na kojem jeziku zvui rije. Tako, obiljejem engleskog jezika moe biti londonski Tower s kojim bismo mogli stvoriti sljedeu asocijaciju:

"Lagente se ve obligada a saludar a gritos, ya que el reloj de dicha torre podue tanto ruido que ni deja escuchar ni saludar con las manos,pues tienen que taparse con ellas los oidos." (Ljudi moraju se vrlo glasno pozdravljati, zato sto sat na toj kuli stvara toliku buku da je nemogue uti glas niti stisnuti ruku jer njima treba zaepljivati ui.)
Iskoristit u priliku da vas podsjetim kako se asocijativne konstrukcije pamte brzo i produktivno, i zato ete dobro zapamtiti da se panjolska rije "saludar" na engleskom izgovara kao "grit". Tako, ako uite nekoliko jezika istovremeno, povrno pregledavanje tablice bit e dovoljno da se ne zabunite u prijevodima. S druge strane, ako uite samo jedan jezik, nije nuno uvoditi u asocijativni niz diferencijalno obiljeje te zemlje; jednostavna veza bit e posve dovoljna. Govorit emo o tome detaljnije u daljnjem tekstu. Dakle, ranije smo izgradili sljedeu asocijaciju:

" E s bueno saludar a gritos, porque de este modo podremos saludar a muchas personas a la vez." (Bolje je pozdravljati glasno, zato to tamo moemo pozdraviti mnogo ljudi odjednom.)

57

Chia

Konana formulacija zvuat e ovako:

E s bueno saludar a gritos (te oye mdsgente). (Bolje je pozdravljati glasno - uje vas vie ljudi.)
Upravo je u tom obliku zapisujemo u etvrti stupac tablice. Udobno je graditi asocijacije pomou simbola koji pomae zapamtiti informaciju (o tome je bilo rijei u mojoj prvoj knjizi "Superpamenje, superitanje, superuenje", Planet Zoe, 2011). Uskoro ete se naviknuti na taj sustav i moi ete bre napredovati; jedan pogled u tablicu bit e vam dovoljan da se odmah prisjetite znaenja to ih prenose koriteni simboli i boje. Jo jednom emo naglasiti, jer je to vrlo vano:

Kako bismo stvorili neuobiajenu asocijaciju (stupac 4), trebamo pronai vezu izmeu rijei iz stupca 3 (materinska rije) i rijei na stranom jeziku (stupac 1) ili pak s njezinim nainom izgovora (stupac 2).

Ovaj je sustav osobito uinkovit pri uenju fonda rijei u jezicima poput engleskog, u kojima se nain izgovora esto razlikuje od naina pisanja. Tako, tekoe koje postoje u tim jezicima trae od nas da uimo svaku rije zasebno i na taj nain stvaraju jo bolje prilike za stvaranje asocijacija. Vratimo se naem primjeru. Iako smo ve iskoristili nain izgovora "grit" (stupac 2), mogli bismo odabrati rije "grena" (panj. zamrena stvar), slino engleskoj rijei "greet" (stupac 1). Ako se rije pie jednako kako se izgovara, ne postoji mogunost biranja izmeu 1. i 2. stupca, to je aktualno za jezike poput panjolskog. U prethodnom primjeru panjolska i engleska rije sline su samo prema prvim slovima, odnosno obje poinju s "gre", no i to je vie nego dovoljno da se uspostavi veza meu njima.

58

Chia
rijetakva Kljuno! Nemojte traiti idealnu rije-zamjenu jer takva ne postoji, samo ete uzalud slinosti potroiti vrijeme. Uoavajte ak i beznaajne slinosti i razraujte ih u svojoj mati. To e pomoi da izbjegnete osnovnu pogreku - traganje za idealnom asocijacijom. Ako se u stupcu 1 (napisana strana rije) i stupcu 2 (nain izgovora) nalaze dva razliita zapisa, moete odabrati bilo koji od njih. Meutim bolje je dati prednost izgovoru. Zamislite da elite nauiti kineski jezik. Pismo u tom jeziku nije nimalo jednostavno i zato je prilikom uenja fonda rijei teko oslanjati se na vanjski izgled rijei, umjesto na njihovo zvuanje. Suprotno tome, s lakoom ete svladati izgovor rijei na tom jeziku, ako se u prvom koraku ne obazirete na njihovo pisanje. Pri pokuaju da istovremeno uite pisati i priati vaa e produktivnost biti izuzetno niska, jer se tekoama izgovora pridodaju i tekoe izuavanja pisma. Stei ete dojam da je taj jezik vrlo teak, i bit ete u pravu, jer na se um prilagouje naim osjeajima. Zato se uenje stranog jezika treba odvijati onim istim slijedom kao i kad u djetinjstvu uimo priati. O tome sam ve pisao na samom poetku knjige; jer je upravo to razlog zato se ak i ljudi koji ne znaju pisati i itati sasvim normalno sporazumijevaju i vode normalan svakodnevni ivot u svojoj domovini. Iskoristit u priliku da kaem nekoliko rijei o jezicima kao to je kineski. Njihovu abecedu treba svladavati u nekoliko koraka. Prvo trebate razmotriti oblikovanje najvanijih rijei iji nain pisanja nije presloen. Nakon toga ete mnogo rijei oblikovati uz pomo logike. Za jezike poput panjolskog, gdje se nain pisanja i izgovora uglavnom poklapaju (stupci 1 i 2 su u veini sluajeva identini), stvarat emo asocijacije izmeu rijei u 1. i 3. stupcu, zahvaljujui emu moemo brzo usvojiti njihov toan izgovor. Dobro. Sada emo izraditi tablicu koja sadri najvanije rijei - one koje izgovaramo kada se susreemo s nekim ili rastajemo od nekog. Popunjavamo sva polja u tablici onako kako smo to inili za rije "pozdraviti" (panj. "saludar"). U tu svrhu potreban nam je dvojezini rjenik u kojem se prikazuje transkripcija (izgovor). Preporuujem da za biljeenje naina izgovora koristite vlastitu metodu oznaavanja transkripcije, jer se u rjenicima koriste meunarodni standardi, koji e vama biti manje razumljivi i praktini od vlastitih oznaka napravljenih na temelju individualne percepcije zvuanja pojedine strane rijei. Za poetak, smislite vlastitu asocijaciju koja e povezati hrvatsku rije "pozdraviti" s engleskom rijeju "greet" [grit], onako kako smo opisali u primjeru sa panjolskom rijeju "saludar", i upiite svoju asocijaciju u stupac 4 prvog retka.

59

Chia
Greet XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX "Grit "xxxxxxxxx" "xxxxxxxxx" "xxxxxxxxx" "xxxxxxxxx" "xxxxxxxxx" POZDRAVITI Zdravo Dobar dan Dobra veer Laku no Vidimo se uskoro "xxxxxxxxx" Dovienja * Xxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Malo poslije pokazat u vam svoju metodu biljeenja izgovora. Jednako tako moete koristiti viejezini elektronski rjenik s kojim ete utedjeti vrijeme - potrebno je samo utipkati rije na materinskom jeziku i dobit ete prijevod. Takvi su programi ekonomini i jednostavni za koritenje. Uglavnom sadre izgovor svih rijei u audioformatu. Takoer, zanimljive rjenike moete nai i na internetu. Neki od njih nude vrijeme isprobavanja programa (odnosno besplatnu instalaciju koja traje otprilike mjesec dana), a tog e vam razdoblja biti dovoljno da ispunite tablice, to e vam uzeti samo nekoliko sati ako radite na raunalu. Nerijetko takvi rjenici imaju funkciju glasovne pratnje i ak omoguuju izbor boje glasa kako biste bolje razumjeli kako se pojedina rije izgovara. Zbog svih navedenih prednosti, najbolje je da nabavite takav digitalni rjenik i instalirate ga u svoje osobno raunalo. To e vam znatno utedjeti vrijeme i, to nije manje vano, novac koji biste inae potroili na teaj stranog jezika. Ponite od toga da potraite prijevod svake materinske rijei na engleski. Takoer trebate zabiljeiti transkripciju svake rijei, popunivi na taj nain prva dva stupca. Prije nego to zapiete transkripciju proitajte pravila izgovora koja se nalaze u vaem rjeniku (obino na prvim stranicama). Ako ste dobro zapamtili ta pravila, moi ete mnogo bolje shvatiti kako se izgovara svaka rije i u veini sluajeva ak se samostalno toga dosjetiti. Imajte na umu da je transkripciju udobno zapisivati na materinskom jeziku, onako kako je ujete. Ne zaboravljajte takoer stavljati znak naglaska, kako biste znali koji slog treba naglasiti pri izgovoru te rijei. Napri-mjer, panjolsku rije "comida" (hrana) zapisujemo kao "komida". Zapisujui rijei i njihove transkripcije, izgovarajte ih naglas, kako biste ukljuili svoje sluno pamenje i navikli se na zvuanje. Dalje u vam djelomino predstaviti sustav transkripcije glasova koji sam razradio za sebe i koji koristim pri popunjavanju 2. stupca.
60

Chia

(Op.prev. - prilagoeno hrvatskom jeziku.)

1. Samoglasnici. Imamo ukupno 5 samoglasnika: a, e, i, o, u Budui da se u razliitim jezicima oni izgovaraju razliito, primjerice sadre

poluglasove, odnosno glasove koji se izgovaraju kao neto izmeu dva naa samoglasnika,
moemo to prikazati kombinacijom naih samoglasnika u parove. Na taj nain dobivamo: ae - glas izmeu "a" i "e"; iu - glas izmeu "i" i "u", itd. U razliitim jezicima takoer varira duljina izgovora glasa, to biljeimo na sljedei nain: A) dugi samoglasnik oznaava se dvotokom "o:"; B) kratki samoglasnik (ili bilo koji suglasnik) oznaava se normalno "o". Naprimjer: "o" se izgovara kao obian "o"; "e:" - dugi glas "e"; "u" - kratko "u". 2. Suglasnici Imamo sljedee suglasnike: b, c, , , d, d, , f, g, h, j, k, 1, lj, m, n, nj, p, r, s, , t, v, z, Budui da sva slova i glasove iz stranih jezika elimo zapisivati slovima kojima raspolaemo u materinskom jeziku, koristit emo sljedei sustav biljeaka: "g" koristimo samo kada se izgovara kao "g" kao u rijei "glava" i nikada kao "d". "j" koristimo samo kada se izgovara kao "j" kao u rijei "jogurt" i nikada kao "h" ili "d". ; Zatim:
61

Chia
Slovo "x" se moe transkribirati kao "ks" ili "z". Slovo "y" zapisujemo kao "j". Slovo "c", iako postoji kao suglasnik u hrvatskom jeziku, u transkripciji se ne preporuuje koristiti, radi izbjegavanja zbrke, jer se na drugim jezicima izgovara vrlo razliito, zato ga radi tonosti izgovora preporuujemo transkribirati kao "ts" kada zvui kao hrvatsko "c" kao u rijei "cipela", ili kao "k" kao u spomenutoj panjolskoj rijei "comida" ili engleskoj rijei "car", ili kao "z" kao u panjolskim rijeima "cepillo" i "cinturon". Zbog vanosti pitanja izgovora rijei u jeziku i radi udobnosti rada, preputam vama da u knjizi slobodno zabiljeite vlastiti sustav oznaavanja glasova, kako samoglasnika, tako i suglasnika, kako bi vam uvijek bio pri ruci. Ako vam se moj sustav oznaavanja uinio korisnim, moete koristiti i prostor za opaske i objanjenja. 1. Samoglasnici

2.

Suglasnici

* Opaske u vezi s izgovorom

Dalje u knjizi pronai ete tablice s minimalnim fondom rijei. Kao to sam ve spomenuo, taj popis sadri oko 850 rijei od kojih 650 oblikuju temeljni vokabular i koje su vane. Te su rijei u tablicama oznaene zvjezdicom (*). Tako preporuujem da prvo izgradite asocijacije i svladate te rijei, a poslije, kada s zavrite s njima, nauite ostale. Za samostalan rad moete koristiti tablice otisnute u ovoj knjizi. Preporuujem da takve tablice napravite na svom raunalu kako bi vam posluile za daljnje uenje svakog jezika. Te e vam tablice omoguiti da lako nauite jezik uz pomo predloenog sustava.

62

Chia

Glagoli Glagoli oznaavaju radnje i najvaniji su leksiki sloj u jeziku, zapravo su temelj verbalne komunikacije. Zato emo poeti upravo od glagola. Obratite panju da je mnogo vanije zapamtiti rije "dorukovati", nego "doruak". Zamislite na trenutak da se nalazite u hotelu u inozemstvu i ne znate kako doi u restoran na doruak. Moete lako pitati:

"Molim vas, gdje dorukovati?"

I obratno, pomou rijei "doruak" mnogo je tee izraziti istu misao. Pokuajte i uvjerite se sami:

"Molim vas, bla, bla, bla... ?'

to ete rei umjesto "bla, bla, bla"? Vjerojatno ete se pokuati sjetiti potrebne rijei. I nakon toga koristit ete neto poput "htjeti", "moi", itd., oblikujui reenicu koja je dulja nego to je potrebno i s veim naporom. Tako je mnogo tee sporazumijevati se, osobito onima koji su tek poeli uiti strani jezik. Imajte na umu da su rijei grupirane u tablice prema nekom zajednikom obiljeju, no da se pritom meusobno razlikuju. Upravo se zato, primjerice, prilog moe nai u tablici kraj pridjeva. Mnoge rijei imaju sline gramatike karakteristike ili nain pisanja i zato ih je lake sistematizirati. Svaki sustav razvrstavanja bit e dobar jer na kraju krajeva pamtite svaku rije zasebno, na temelju asocijacija i neovisno o njezinom mjestu u tablici, iako je nesumnjivo da e vam dobar sustav razvrstavanja znaajno olakati rad. Prije nego to ponemo, elio bih vas podsjetiti da tablice ne trebate uiti napamet. Sve to je potrebno jest da ispunite stupce 1 i 2, tijekom nekoliko sekundi smislite neuobiajenu asocijaciju i pribiljeite je u stupac 4. Ako vam nita ne pada na pamet, ne uzrujavajte se i naprosto prijeite na sljedeu rije. Jo jednom obratite panju na to koji su reci u etvrtom stupcu (u stupcu biljeenja asocijacija) oznaeni zvjezdicom, a koji nisu. Ispunjavajte samo one retke u kojima postoji zvjezdica jer to su najvanije rijei to oblikuju temeljni sloj vokabulara. Poslije se moete vratiti ostalim rijeima. Ako jo uvijek imate potekoa u razumijevanju gradiva, odnosno ako vam jo uvijek nije jasno to je potrebno initi, proitajte posljednje, 23. poglavlje "Zona kontrole". Dakle, nakon to ste pripremili tablice poput onih to se nalaze u knjizi, ispunite samo one retke koji su oznaeni zvjezdicom (*):
63

Chia
BITI Imati Posjedovati Postojati Nalaziti se

*
* * *

U mnogim jezicima glagol "biti" oznaava se s nekoliko razliitih rijei, naprimjer u panjolskom su to glagoli "ser" i "estar". Naprotiv, u engleskom i h oznaava jedan opi glagol "to be". Isto se dogaa s glagolima "imati" i "posjedovati". Glagol "imati" ulazi u najvanije rijei, i zato biste ga trebali nauiti to je mogue prije. HTJETI eljeti Voljeti Pomoi Pokuati Postii Moliti Trebati * * * * * * * *

Obratite panju na to da glagol "htjeti", kao i glagol "eljeti", ne smiju se mijeati s glagolima "voljeti" i "svidjeti", no isto tako treba znati posebno znaenje glagola "eljeti" u smislu "arko, strastveno eljeti, trebati"). Glagol "htjeti" (engleski "want", panjolski "querer) vjerojatno je najvanijih od svih jer ete uvijek htjeti neto uiniti, imati, biti netko, ii nekamo, i zato morate izgraditi asocijaciju, zapamtiti i znati izgovarati taj glagol. Ne optereujte se drugim rijeima koje oznaavaju isto ili su sline onima koje ovdje predlaemo. Ostavljam vam na kraju svake tablice nekoliko praznih redaka (kao to ste ve primijetili) kako biste poslije mogli u njih upisati rijei koje smatrate neophodnima. IVJETI Roditi se *

64

Chia
Odrasti Umrijeti
GOVORITI Razgovarati itati Pisati Obrisati Potpisati

* * * * *

Osjeati Boljeti Lijeiti

* * *

Obratite panju da glagol "roditi se" nije osobito znaajan, iako je naveden u popisu. Razlog tome je taj to se izraz "roditi se u" moe savreno zamijeniti izrazom "biti iz". Glagoli "odrastati" i "umrijeti" relativno su vani, ali ne koriste se preesto. Zato bi ih bilo pravedno svrstati u sekundarni vokabular. Vratite im se poslije, nakon to usvojite vane rijei. VIDJETI Gledati uti Sluati Svidjeti Dodirnuti Mirisati Rijei "govoriti" i "rei" imaju slina znaenja, no za oblikovanje svakodnevnog vokabulara korisno ih je razlikovati i obje koristiti. * * * * *

65

Chia
MOI * Praviti/initi Raditi * Proizvoditi * Graditi * Sruiti Ukloniti Napuniti Isprazniti * * * *

Vano! Podsjeam da ne trebate uiti napamet veze izmeu rijei, a pogotovo ne njihov redoslijed u tablicama. Jedino to trebate uiniti jest ispuniti prazna polja i, ako to ne izazove potekoe, smisliti asocijacije izmeu rijei iz 3. stupca i rijei iz 1. ili 2. stupca. Takoer podsjeam da ne trebate teiti nekoj "idealnoj asocijaciji" koja u stvarnosti ne postoji. Potroivi dosta snaga na traganje, zapet ete na jednom mjestu i cijeli e vam se rad uiniti presloenim, dok je zapravo suprotno, jednostavan je i ne zauzima mnogo vremena te treba biti za vas svojevrsna zabava. Pokuajte nai neka zajednika obiljeja, i ako vam se neke asocijacije uine dobrima, a druge ne ba, ne brinite; svaki put e rezultat biti sve bolji. U nekim sluajevima (o tome emo govoriti dalje) ta "beznaajna obiljeja" pretvorit e se u vrst oslonac.

MISLITI Zamiljati Vjerovati Znati Prepoznavati Sjeati se Zaboravljati

* * * * * * *

UITI

*
66

Chia
Pohaati Razumjeti Usvojiti (gradivo) Pamtiti Poduavati Objasniti Pogoditi Pogrijeiti

* * * *

II Stii Vratiti se Doi Ui Izai Izvaditi

* * * * * *

67

Chia
HODATI Trati Skoiti Plesati Prestati ekati Prijei Nastaviti * * * * * *

PUTOVATI Popeti se Spustiti se Voziti vozilu) Izai(iz vozila) Upravljati (vozilom) Trajati Kasniti

* se(u * * * * *

UMORITI se Odmarati Lei Spavati Probuditi se Dizati se Odjenuti Umiti se Oistiti Uprljati

* * * * * * *

68

Chia
JESTI Konzumirati Dorukovati Ruati Veerati Piti * * * * * *

Znaenje rijei "konzumirati" referira i na jelo i na pie. Ta je rije vrlo vana jer se ne moe zamijeniti rijeima "jesti" i "uzimati".

KUPITI Unajmiti Posluiti Kotati Platiti Dugovati

* *

* * * Primiti plau * Troiti

DATI Odbiti Dobiti Izgubiti Traiti Pronai Pokazati Promijeniti Vratiti

* * * * * * * * *

69

Chia
UZETI Pohraniti Koristiti Baciti Pasti Prihvatiti Nositi Donijeti Poslati
*
# # #

"Pohraniti" znai u ovom sluaju "poloiti" (povjeriti na uvanje).

STAVITI Smjestiti Dodati Spojiti Razdvojiti Nedostajati

* * * * *
70

Chia
Preostajati *

"Preostajati" ovdje znai "biti viak". BROJITI Vagati Teiti Raunati Zbrojiti Oduzeti Mnoiti Dijeliti

* * * * * *

DOZVOLITI * Izdrati * Smetati * Zapoeti Zavriti

OTVORITI Zatvoriti Zvati

* * *

"Zvati" se ovdje koristi u znaenju dozivati, pozivati i telefonirati (zvati telefonski). RIJEITI * Popraviti * Funkcionirati Unititi *
71

Chia
Slomiti (razbiti) Razrezati Zalijepiti * * *

Tako vam je na raspolaganju 130 vanih glagola (oznaenih zvjezdicom) te trebate stvoriti najvie 130 neuobiajenih asocijacija kako biste ih zapamtili. Govorim "najvie", zato to za rijei s kojima nemate potekoa ne-ma potrebe traiti asocijacije. Poznavanje glagola vrlo je vano i kada ih zapamtite, osjetit ete da ste svladali znaajan dio stranog vokabulara.

Imenice
Podsjetit u vas jo jednom, reci oznaeni zvjezdicom sadre najvanije rijei. Slijedite istu logiku kao i prije. DOKUMENT I Putovnica Policija Carina Prtljaga Koveg Aktovka Putna torba Paket Torbica Prijenosno raunalo Videokamera Fotoaparat Red (ekanja) * Kontrola * Pomo *
72

* * *

Chia
Ulaz Izlaz * * Desno (smjer) * Lijevo (smjer) *

ZRANA LUKA Luka eljezniki kolodvor Autobusni kolodvor Metro

* * * * *

Izraz "taksi postaja" ne smatram vanim jer na ulicama obino ima mnogo taksija. U sluaju potrebe, uvijek moete upitati: "Molim vas, gdje uzeti taksi?" AVION Let Brod Trajekt Vlak Metro Tramvaj Vagon Autobus Taksi * *

73

Chia
Tramvaj je vano prijevozno sredstvo u mnogim gradovima i zato sam ga ukljuio u tablice. Zapamtite ga, moda u gradu koji se spremate posje- titi voze tramvaji (a moda ak i trolejbusi). AUTO * Garaa Motocikl Bicikl Autoput Gesta Put Benzinska stanica * * * *

STANICA * Peron Kolosijek Vozni red * Karta * * *

Rije "stanica" najvanija je u cijeloj skupini jer je se moe koristiti u mnogim sluajevima, kao i za izraz "taksi stanica". Rije "cijena" nije jako vana jer umjesto nje moemo koristiti glagol kotati". SJEDALO Red Razred Kupe *
74

* * *

Chia
Kabina * Turist *

Rije "kabina" zatrebat e vam jedino kad se spremate putovati na brodu. Rije "red" ovdje podrazumijeva red sjedala (u kojem redu se nalazi vae sjedalo), a ne red ekanja (u smislu stajati u redu). HOTEL * Soba Broj * Klju * Dizalo * Stubite * Kat * Hodnik *

DNEVNI BORAVAK Namjetaj Kau

* *

75

Chia
Naslonja Stolica Stol Tepih Telefon Televizor Radio Daljinski upravlja Baterije Struja arulja Balkon Svjetlo

* * * * * * * * *

Ako na nekoliko dana putujete u inozemstvo, mala je vjerojatnost da ete zatrebati rije "kau", zato nije oznaena zvjezdicom. Tu rije, kao i neke druge, moete ostaviti za poslije, kada poelite proiriti svoj vokabular. Rije "baterije" smatram vanom zato to se moe dogoditi da vam zatrebaju baterije za neki elektrini ureaj. Primjer: Obratite panju na to koliko su imenice manje vane od glagola. Naprimjer, ako ste u hotelskoj sobi i nemate svjetlo (nema struje ili je pregorjela arulja), moete se spustiti na recepciju i rei:

"Oprostite, u mojoj sobi nema svjetlo."

Ili:

" U mojoj sobi nestati svjetlo."

Na poetnom stupnju uenja jezika prilino je teko rei:

" U sobi je pregorjela arulja"

76

Chia
Obratite panju na to da reenice koje sadre glagole bolje prenose zamisao. Zato smo nae svladavanje vokabulara poeli upravo od glagola. Takoer, moete pogoditi da je rije "soba" mnogo vanija od rijei "stol" ili "stolica" jer se odnosi na opi pojam koji ukljuuje u sebe i neke druge. Zapamtite da se uvijek treba kretati u smjeru od veeg prema manjem, odnosno od opeg prema dijelovima.

SPAVAA SOBA Zavjesa Ormar Krevet Plahta Pokriva Deka

Rijei poput "ormar" nee vam biti od koristi ako ste na kraem odmoru, no moda e vam njihovo poznavanje dobro doi ako planirate dulje vrijeme provesti u inozemstvu. KUPAONICA * Umivaonik Tu * Sapun * Runik Toaletni papir * etkica za zube Pasta za zube

etkica i pasta za zube su predmeti koje neete nai u hotelu i ako vam kojim sluajem zatrebaju, jasno je da ete uetati u oblinju trgovinu i samostalno ih uzeti s police. Zato su to rijei koje ne morate odmah nauiti.

77

Chia

KUHINJA tednjak Hladnjak

Perilica posua Mikrovalna penica Perilica za rublje TANJUR * Zdjela Pladanj aa alica Boca Posudica Lonac Tava Zaimaa * * *

Rije "zdjela" odnosi se na veliku posudu u kojoj se posluuje, primjerice, salata. Zato nije meu najnunijima. Jednako tako, rijei poput "lonac" i "zaimaa" nisu vane, odnosno zatrebat ete ih samo ako ivite u inozemstvu, u unajmljenom stanu ili odmarate u apartmanu, te vam zatreba neki pribor za kuhanje. Moda ete trebati kupiti neki od tih predmeta pa e vam poznavanje rijei zatrebati, no i tada je dovoljno samo uzeti potreban predmet s police u trgovini i odnijeti na blagajnu. Najvie to biste mogli zatrebati u svim sluajevima kupovanja predmeta u trgovini jest rije "ovo".

78

Chia
PRIBOR ZAJELO lica Vilica No Stolnjak * akalica * * * *

Izraz "pribor za jelo" ujedinjuje u sebi sve predmete to su potrebni za konzumaciju hrane, naprimjer u restoranu. Dakle, kada traite od konobara da vam donese "pribor za jelo", podrazumijeva se da vam odmah donese sve potrebno za jelo. STVAR Predmet Ureaj (aparat) Primjer * * * *

Te etiri rijei su zapravo podsjetnici koji mogu "uskoiti" u pravom trenutku i zamijeniti mnogo imenica. Kao to sam ve spomenuo, jo jedan dobar zamjenik je rije "ovo", no nju navodim u tablici zamjenica. * ZEMLJA (drava) (Ime vae * domovine) (Ime zemlje * koju
79

Chia
posjeujete) Nacionalnost (vaa) Jezik * Granica Regija Grad Selo etvrt (gradska) Kvart Kua Katnica Zgrada Stan Apartman * * * * *

ULICA Avenija Trg Raskrije Ugao Centar (grada) Poetak Sredina Kraj (zavretak) Park * * * * * * * * * *
80

Chia
Vrt Fontana * *

BOLNICA

* Hitna pomo * Ljekarna * Lijek / tablete * Sredstvo protiv boli Antibiotik Ozljeda Flaster Vata Gaza Injekcija Prehlada Gripa Bol Vruica Alergija *

Imajte na umu, ako je potrebno da zapamtite neku rije koja nije oznaena zvjezdicom, oznaite je (naprimjer rije "alergija" nekome moe biti izuzetno vana) ili ako uope ne postoji u tablicama, naite je u rjeniku i dodajte naem rjeniku, a zatim pratite tehniku koju ste svladali.

TRGOVINA (duan) Poduzee Trgovaki centar Supermarket

* * *

81

Chia
Restoran Kavana Pekarnica Trgovina satova Zlatarnica Postolar Trgovina igrakama Butik Frizerski salon Atelje Papirnica Knjiara Pota Agencija Veleposlanstvo CIJENA Poklon Gratis Rasprodaja Porez * * *

* * *

BANKA Novac
(Ime dravne valute u zemlji koj posjeujete)

Novanica Kovanica Kreditna *

82

Chia
kartica Bankomat

KOLA

* Akademija * Fakultet Uilite * Sveuilite *

KRUH Tjestenina Juha Krumpir Ria Povre Salata Umak Jaje Zakuska Sol Jelovnik

* * * * * * * * * * * *

U ovoj skupini vjerojatno ete poeljeti usvojiti vie rijei pa sam ostavio vie slobodnoga prostora.

MESO Piletina

* *
83

Chia
Teletina Svinjetina File Odrezak Krvavi biftek Peenje Pohani odrezak RIBA Leo Riba na aru (gril) Brudet * * * *

DESERT Voe Narana Banana Dinja Kruka Jabuka

* * * *

umsko voe Jogurt * Kola * Torta * okolada * Limun * Sladoled *

84

Chia
KAVA aj Mlijeko eer Sladilo (zamjena eer) Voda Vino Pivo Alkohol * za * * * *

* *

PRIRODA More Plaa Rijeka Obala Jezero Planina uma Drvo Livada Vjeba Sport PAPIR Pismo List Kuverta

* * * *

* * * *

* * *
85

Chia
Potanska marka Knjiga Biljenica Novine Novosti Priopenje asopis Kemijska olovka Obina olovka OVJEK (osoba) Mukarac ena Mladi Djevojka Djeak Djevojica Starac Starica Beba Suprug Supruga * *

* *

* * * * * * *

86

Chia
PRIJATELJ Otac Majka Sin Ki Brat Sestra
# #

# #

* *

POSAO Zanimanje Student Profesor Uitelj Lijenik Medicinska sestra Predsjednik

* * * * * *

* Direktor * Administrator * Slubenik *

87

Chia
Konobar Tajnik Slobodni djelatnik Turistiki vodi Ministar Sudac (Vae zanimanje) * *

U zadnjem retku oznaenom zvjezdicom (*) trebate upisati svoje zanimanje, ako nije prije navedeno u tablici. Obratite panju na to da umjesto rijei "poduzetnik" moete koristiti izraz "imati vlastito poduzee".

IDEJA Istina Stranka Politika Obiaj Religija

* * * *

IME Prezime Osoba Ljudi Drutvo

* * *

88

Chia
ODJEA Veliina (broj) Kaput Odijelo Prsluk Demper Koulja Potkoulja Kravata Bluza Grudnjak Hlae Suknja Remen Gae Kratke hlae Sokne arape Papue Cipele al Kapa Rukavice Kupai kostim Kupae gae Kiobran Naoale *

* * * * *

* *

TKANINA Svila Pamuk Vuna Krpa

* * * *

89

Chia

MATERIJAL * Plastika * Karton * Metal Drvo Prirodan VRIJEME (trajanje) Povijest Datum Dob Godina Dan Sat Minuta Sekunda * *

* * * * * * *

Radno vrijeme Sat (pribor za * pokazivanje vremena) DANAS Juer Sutra Prekosutra * * *

90

Chia
Jutro Veer No

* *

TJEDAN Vikend Neradni dan Ponedjeljak Utorak Srijeda etvrtak Petak Subota Nedjelja MJESEC Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

* * * * * * * * * * *

Imena mjeseci nisu dio neophodnog fonda rijei i zato ih pamtite prema potrebi (kako dolaze prema kalendaru).

METAR Kilometar
91

Chia
Kilogram Tona *

Ako zatrebate druge mjerne jedinice, poput "funte" ili "galona", dodajte ih. VRIJEME (klima) Ljeto Sunce Toplina Zima Hladnoa Boi Snijeg Kia Proljee Jesen Vjetar * * * * * *

* * * *

Rijei "kia" i "snijeg" u kombinaciji sa iroko primjenjivim glagolom "padati" postaju vrlo korisni izrazi; "pada kia" i "pada snijeg", pa u tom sluaju nema potrebe na poetnom stupnju uiti rjee glagole "kiiti" i "snijeiti".

BLAGDAN Praznici/ Odmor Putovanje Izlet Glazba Buka * * * * *

92

Chia

TIJELO Glava Lice Oko Vid Uho Sluh Nos Usta Zub Mlijeni zub Grlo Prsa Lea Srce Jetra Bubreg Krv eludac Ruka Lakat Zapee aka Prst Noga Koljeno Gleanj Stopalo Teina Visina

* * * * * * * *

* * *

IVOTINJA

*
93

Chia
Pas Maka Konj Magarac Krava Vol Svinja Ovca Koko * * *

Tvorba brojeva i rodova. Jasno je da imenice trebamo koristiti u odgovarajuem broju i rodu. Zato trebate shvatiti kako se u jeziku koji uite tvore rod i broj imenica. Detaljne informacije o tom pitanju nalaze se u osmom poglavlju koje je posveeno uenju najjednostavnije gramatike.

Pridjevi

DOBAR Lo Redovit, obian Bolji Loiji

* * * *

94

Chia
Obratite panju na to da se pridjev "lo" moe s lakoom zamijeniti sa "nije dobar". Meutim savjetujem vam da zapamtite tu rije jer se ona esto koristi. Vano! Vane rijei kojih nema u tablicama dodajte samostalno. Osim toga, moete izbacivati "suvine" rijei. Sve je to mogue kada pripremite vlastite tablice u raunalu. Popis moete dopunjavati i proirivati prema potrebi.

VELIKI Mali Punoljetan Maloljetan Visok Nizak

* * * *

LIJEP Prekrasan Privlaan Ruan

* * *

IST Prljav Vru Hladan Jeftin Skup Pun Prazan

* * *

95

Chia

PAMETAN Glup Inteligentan Blesav Sposoban Siguran Zanimljiv Jednostavan Sloen SLOBODAN Zauzet

* * * *

* * * * * Sam (samac) * Praen (u * pratnji) Podreen *

STAR Mlad Tih Glasan Snaan Slab Bolestan Zdrav TANAK Mrav Debeo Mastan Tvrd

* * * *

* * *
96

Chia
Mekan vrst Otporan * * *

UGODAN Simpatian Draestan Odgojen

* * *

VESEO Tuan Zadovoljan Umoran

* * * *

97

Chia
AREN (u boji) Bijela Crna Plava Crvena Zelena uta Smea

* * * * * * *

TAKO JE DA Uvijek Takoer Jasno Tono Svakako Priblino Jednako

* * *

* * *

98

Chia
Prilozi: NIKAKO/ NE * Nikad * Pogreno * Uzalud Protivno *

MODA Ovisno Naizmjence Kada

* * *

DOBRO Loe Normalno Tako Kako

* * *

VRLO Mnogo Malo Dovoljno Sve Nita Previe

* * *

99

Chia
Gotovo Vie Manje Samo Jednom Nijednom ak * * * * *

SADA Prije Poslije Onda Uskoro Ubrzo Rano Odmah Zatim Kasno * * * * * * *

OVDJE Tu Tamo Nasuprot Blizu Daleko Sprijeda Straga Izbliza Izdaleka

* * * * * * * *

100

Chia
UNUTRA Izvana Odozgo Odozdo * * * *

BRZO Sporo Hitno Polako Naprijed Nazad

* * * * * *

Rijei pozdravi

POZDRAV Zdravo Dobar dan Dobra veer Laku no Vidimose uskoro Dovienja

* *

101

Chia
Obratite panju na to da danu tablicu otvara rije "pozdrav", a sljedei reci sadre razliite oblike pozdrava i opratanja. Ne morate odmah nauiti sve sline izraze poput "do sutra" ili "do skorog vienja". Rijei koje su navedene u tablici sasvim su dovoljne za poetak. Izraze poput "dobar dan", "dobra veer" ili "laku no" lako ete zapamtiti nakon usvajanja pridjeva "dobar" ili "dobra", "lak" ili "laka". Nakon toga moi ete samostalno graditi fraze. Za poetak je dovoljno da nauite osnovne jednostavne pozdrave poput "zdravo" i "dovienja". Naravno, vrsta najosnovnijeg pozdrava ovisi o jeziku koji uite i kulturi u koju dolazite. Trebate provjeriti odgovara li osnovni pozdrav ljudima svih dobi.

Vano! Podsjeam jo jednom: nemojte pokuavati ispuniti sve tablice iz prvog pokuaja, nego se time bavite vie dana. Ako pet sekundi gledate u pojedinu rije i niste smislili nikakvu upeatljivu asocijaciju, ostavite je i vratite joj se sljedei put.

BontonBonton-rijei

Molim Hvala Nema emu Oprostite

* * na * *

Upitne rijei

TO? Tko?

102

Chia
Koji? Kakav? Zato? Kako? Kada? Gdje? Koliko? Kamo? Odakle?

* * *

* *
* * *

Osobne zamjenice

JA Ti Vi (jednina) On Ona Ono Mi Oni Vi (mnoina)

* * * * * * * *

Najvanije rijei u toj tablici su osobne zamjenice u jednini: "ja", "ti", "on", "ona" i "vi". Mnoinu osobnih zamjenica, kao i srednji rod (koji postoji samo u nekim jezicima) ostavite za poslije. Obratite panju na to da mnoge osobne zamjenice, osobito u mnoini, u nekim jezicima ne ovise o mukom i enskom rodu (naprimjer, u engleskom).

Posvojne zamjenice
103

Chia
MOJ Tvoj Njegov Na Va Njihov * *

Pokazne zamjenice

Ovaj (blie) Ova Ovo Taj (blie) Ta To Onaj (dalje) Ona Ono Ovakav Takav Onakav Ovolik Tolik Onolik Ovi Oni One

* *

* *

104

Chia

Tablicu lanova ostavit emo praznu jer svaki jezik ima vlastite lanove. Zato ih je uglavnom nemogue izravno prevesti. U nekim jezicima poput ruskog, kineskog i japanskog, lanovi se uope ne koriste, dok neke druge rijei prema potrebi preuzimaju funkciju lanova. U engleskom jeziku samo su tri lana: a, an (neodreeni) i the (odreeni). lanovi u panjolskom jeziku su: una, el, la, lo, los, las (odreeni); un, una, unos, unas (neodreeni). Takoer, s lanovima ete se dobro upoznati u njemakom, francuskom, talijanskom i portugalskom. U nizozemskom postoje etiri (tri odreena: de, het, de; i jedan neodreeni: een). Postoje jezici sa samo odreenim lanom. U drugim jezicima (npr. norveki, vedski, islandski, rumunjski, bugarski i dr.) odreeni lan ne ini samostalnu rije nego se spaja s imenicom. Zato, prije nego to popunite tablicu lanova, prouite kako stvar s njima stoji u jeziku koji uite i postupite prema tome. Upoznavanje s lanovima vrsto je povezano s upoznavanjem osnova jednostavne gramatike: roda i broja imenica.

lanovi

Prijedlozi i veznici

Na Za Od Do s Prema K 0 Po Iz Ispod I Ali Ako

* * * * * * * * * * * * *
105

Chia
Ve Jo Kad Dokle Bez Ni

Brojevi

BROJ Jedan Dva Tri etiri Pet est Sedam Osam Devet Nula DESET Dvadeset Trideset etrdeset Pedeset ezdeset

* * *

* *

* * * *

106

Chia
Sedamdeset Osamdeset Devedeset Sto Tisuu Milijun * * * * *

Kako biste nauili brojeve iz prethodne tablice, posluite se pravilom tvorbe desetica i stotica. U danom sluaju ne treba stvarati asocijacije, samo se posluite logikom. Isto se odnosi i na brojeve od jedanaest do devetnaest koji nisu navedeni u tablicama, a moete ih prema potrebi samo ukljuiti u tablicu.

PRVI Drugi Trei etvrti Peti esti Sedmi Osmi Deveti Deseti

* * * * * *

Kako biste shvatili i usvojili model tvorbe rednih brojeva, pogledajte u gramatiku. Model je obino jednostavan: korijen (broj) plus neki nastavak. Rijei od posebnog interesa Ispunite ovu tablicu rijeima koje su vam od posebnog interesa i koje drite vanima (naprimjer, onima koje se odnose na va posao, interese i dr.).

107

Chia

Ustaljene fraze Na jednom listu papira moete zapisati ustaljene fraze (frazeme) koje su osobito znaajne za jezik koji uite. U mnogim jezicima rijei uklopljene u frazu imaju sasvim drukije znaenje pa je takve fraze najbolje naprosto zapamtiti.

Konjugacija najvanijih glagola Molim vas da ispunjavanju sljedeih tablica pristupite tek nakon 7 dana prakse, kako je opisano u 17. poglavlju.

BITI Ja jesam Ti jesi On/ona je Mi jesmo Vi jeste Oni jesu

108

Chia
IMATI Ja imam Ti ima On/ona ima Mi imamo Vi imate Oni imaju

HTJETI Ja hou Ti hoe On/ona hoe Mi hoemo Oni hoe Vi hoete TREBATI Ja trebam Ti treba On/ona treba Mi trebamo Oni trebaju Vi trebate ELJETI Ja elim Ti eli On/ona eli
109

Chia
Mi elimo Oni ele Vi elite MOI Ja mogu Ti moe On/ona moe Mi moemo Oni mogu Vi moete

II Ja idem Ti ide On/ona ide Mi idemo Oni idu Vi idete

8
110

Chia

Usvajanje najosnovnije gramatike

Prelistajte udbenik iz jezika koji uite i pronaite u njemu najjednostavnija gramatika pravila. Moja ideja sastoji se u tome da za poetak usvojite neke aspekte najosnovnije gramatike koji postoje u svakom jeziku i koji su vrlo jednostavni. Naprimjer: U njemakom jeziku svi glagoli zavravaju na "en". Zapamtite to jer e vam pomoi da bez suvinog napora usvojite sve glagole. U njemakom jeziku sve imenice poinju velikim slovom. U panjolskom jeziku glagoli zavravaju na "ar", "er" ili "ir". U engleskom jeziku budue vrijeme gradi se pomonim glagolom "will". U njemakom jeziku budue vrijeme gradi se pomonim glagolom "werden". estice koje se koriste za oblikovanje nijenih reenica. Tvorba glagolskih priloga i gerunda. Zasad emo razmotriti

najjednostavnija pravila.

Glagolska vremena
Dakle, ve imate popis najvanijih glagola. No kako biste znali njihove oblike u prolom i buduem vremenu, potrebno je nauiti katkad prilino sloena gramatika pravila. Zato, da bismo pojednostavili taj zadatak, pokuajmo oblikovati prolo i budue vrijeme koristei glagole prema naem sustavu. Za poetak pogledajte gramatika pravila tvorbe glagolskih vremena i ako vam se uine jednostavna, kao to je naprimjer dodavanje posebne rijei ili estice ("will" u

111

Chia
engleskom jeziku), moete samostalno konstruirati vremena. Ako ta metoda ne pomae, inite sljedee. Prolo vrijeme Stvarat emo prolo vrijeme uz pomo glagola u obliku infinitiva i dodatne rijei "prije". Vidjet ete kako je to lako i uinkovito. Na sadanjem stupnju neemo trebati pamtiti mijenjaju li se nastavci prolog vremena za svaku pojedinu zamjenicu ili ne (u nekim jezicima poput panjolskog to jest sluaj sa svakom zamjenicom).

"Ja sam radio u Madridu." "Ona je radila u Madridu." "Oni su radili u Madridu."
Imajte na umu sljedee: ako poelite nauiti sve oblike konjugacije glagola odjednom, to e jako usporiti va napredak, i usporiti tempo uenja. Zato pokuajte uz pomo infinitiva + "prije" rei sljedee:

"Ja raditi prije u Madridu" "Ona raditi prije u Madridu." "Oni raditi prije u Madridu."
Tako umjesto reenice "Pedro je ivio u Madridu" moemo rei:

"Pedro ivjeti prije u Madridu."

Drugi vrlo uinkovit nain iskazivanja prolog vremena za poetnika jest da govori u sadanjem vremenu, uz dodavanje rijei koja oznaava prolost. Uzmimo, primjerice, rije "juer". Ona ve sama po sebi ukazuje da se neto dogodilo u prolosti. Zato bismo reenicu: "Kada se to juer dogodilo, jeo sam" mogli izraziti na sljedei nain: "Juer, kada se to dogaa ja jedem." Juer, Iako su oba glagola u sadanjem vremenu, reenica zvui kao da je u prolom vremenu.

112

Chia
Lako je, zar ne? Ako se slaete, znai da ste sve dobro shvatili i moi ete samostalno koristiti tu metodu. Nemojte misliti da je to budalatina, nagrdivanje jezika ili neto poput toga. Nije tako. Radi se zapravo tek o prvim koracima u uenju jezika, kada uimo nesputano i brzo izraziti svoju misao. To je trenutno najvaniji cilj. Ako nauite brzo i nesputano izraavati svoje misli na svakom koraku uenja jezika, jamim vam brz napredak. Zato ne brinite, s vremenom ete itekako usavriti svoje poznavanje gramatike. Budue vrijeme Budue vrijeme konstruirat emo uz pomo glagola "htjeti" i, kao dosad, glagolskog infinitiva. elimo li rei: "Pit u kavu u tom kafiu u 12 sati." Moemo rei (i svi e nas itekako dobro razumjeti):

" J a htjeti piti kavu u tom kafiu u 12sati."

Ipak, ubrzo emo nauiti tri oblika glagola "htjeti" jer je to temeljni glagol u svakom jeziku. I zato emo uskoro moi rei sljedee: "Hou piti kavu u tom kafiu u 12sati." Hou Pogledajte druge primjere konstruiranja budueg vremena prema toj metodi: "Sutra hou jesti u ovom restoranu." "Sljedei tjedan hou uzeti Sutra Sljedei avion za Berlin." "Sljedee ljeto hou putovati na odmor u vedsku" " Sljedee Obratite panju na sljedee: ako elim izraziti vrstu namjeru da neto uinim u budunosti, umjesto rijei "htjeti" koristit u rije "trebati": "Trebam ii u kino veeras." Trebam Time dajem do znanja da u veeras sigurno otii u kino. Gradimo reenicu mijenjajui uobiajeno budue vrijeme u izraz koji ukazuje na to da e se neka radnja sigurno dogoditi. U stvarnosti je prilino sloeno koristiti budue vrijeme. Reenicu "ivjet u u Njemakoj" moemo zamijeniti za:
113

Chia
"Hou ivjeti u Njemakoj" Hou Ako pak govorimo o konkretnim planovima, koji se nee promijeniti, rei emo: "Trebam ivjeti u Njemakoj." I naposljetku, imajte na umu da je najlaki nain izraavanja budueg vremena koritenje kombinacije glagola i rijei koja ukazuje na budunost, na jednak nain kako smo konstruirali reenicu u prolom vremenu. Naprimjer: "Sutra hou kupovati odjeu" Ili: Sutra "Sutra trebam ii kupovati odjeu" Sutra I tako dalje. Mogunosti nee uzmanjkati, zar ne?

Rod i broj
Kako bismo saznali kojeg je roda, mukog ili enskog, odreena rije u jeziku koji uimo, obratimo se opim pravilima udbenika gramatike koji diferenciraju spomenute gramatike konstrukcije. Uglavnom je to jednostavno pravilo koje je neophodno zapamtiti. Naprimjer, u panjolskom jezika postoje dva pravila: 1. Muki rod: rije zavrava na "o", naprimjer "chico". 2. enski rod rije zavrava na "a", naprimjer "chica". rod:

Op. prev: Za hrvatski jezik mogli bismo rei da rijei mukog roda zavravaju na : suglasnik, a enskog na samoglasnik "a".
Kao to vidite, sve je prilino jednostavno. No pojavljuje se pitanje: to je s rijeima koje su izuzetak iz opih pravila? pravila? Pogledajte, naprimjer, panjolske rijei "hombre" (ovjek, mukarac) i "mujer" (ena, supruga). S takvim izuzecima moe se postupiti na dva naina:

114

Chia
a) ako su to vane rijeci, poput onih koje sam spomenuo, neophodno ih je zapamtiti (uz pomo asocijacija); b) ako je to rije sekundarne vanosti, upotrijebit emo je mukom rodu koji je malo jednostavniji od enskog.

Brzina uenja jezika ni u kojem sluaju ne smije biti rtvovana radi zapamivanja svih gramatikih izuzetaka. Koenje teti mentalnoj aktivnosti.

Takoer, usudim se ustvrditi da ete nakon itanja ove knjige i izvravanja svih opisanih vjebi, razviti imaginaciju i kreativne sposobnosti, te vam poslije nee biti nimalo teko zapamtiti kojeg je roda pojedina rije, kao ni ostala gramatika pravila s kojima ete se dalje susretati. Dakle, logino je ostaviti sve izuzetke i komplikacije za vrijeme kad ih budete spremni shvatiti i nauiti. Poslije emo se vratiti spomenutom gradivu, kad ve izgradimo potrebne temelje. U mnogim jezicima postoji jo jedan rod: 3. Srednji rod (neutralni) koji nije ni muki, ni enski. U nekim jezicima imenice srednjeg roda uglavnom se koriste s odreenom skupinom rijei koje je mogue odrediti uz pomo gramatikih pravila. Prepoznavanju takvih sluajeva pomae odreena praksa u danom jeziku i dobro poznavanje najvanijih i univerzalnih rijei mukog i enskog roda.

Nakon usvajanja opih osnova gramatike pristupit ete dubljem izuavanju tvorbe muki rodova, no dotle emo koristiti preteito muki rod.

Ipak, ako osoba koja ui strani jezik odmah eli znati rod imenice ili pridjeva, moe se posluiti stvaranjem neobinih asocijacija, odnosno uiniti neto od sljedeeg:

115

Chia
Ako je oigledno da strana rije pripada istom rodu kao i materinska rije, sve je rije, jednostavno. Kao i prije, zapisivat emo u tablicama neobine asocijacije kojima materinsku rije povezujemo s njezinim prijevodom. Ako protivno svim prognozama strana rije pripada mukom rodu, sukobljavajui se time sa zakonima naeg materinskog jezika, dodat emo asocijaciji neki "doker" naprimjer, uvest emo u asocijaciju muevnog mladia. Taj e mladi biti prisutan u svim asocijacijama "sumnjivih" rijei mukog roda. Ako je strana rije enskog roda, to je takoer suprotno naem materinskom jeziku, uinit emo isto - slijedei istu logiku uvest emo u asocijaciju vrlo enstvenu djevojku koja e takoer ulaziti u sve asocijacije "sumnjivih" rijei enskog roda. Ako rije pripada neutralnom (srednjem) rodu, neka u asocijacijama sudjeluje dojene, toliko malo da se ne moe odrediti je li to djeak ili djevojica. Dobivene asocijacije koje uzimaju u obzir rodnu pripadnost, temelje se na trima imbenicima: 1. Rije na materinskom jeziku. 2. Rije na stranom jeziku. 3. "Doker" koji ukazuje na rod strane rijei. Problem uenja rodova imenica i pridjeva uglavnom nee postojati jer se u veini jezika rod rijei poklapa s onim na materinskom jeziku ili je lako prepoznatljiv po izgledu i zvuanju rijei. Zato e stvaranje "trojnih" asocijacija biti potrebno tek u rijetkim sluajevima. Takoer vas elim podsjetiti da nakon stjecanja odreenog iskustva neete morati mozgati nad asocijacijama. Moi ete se sjetiti znaenja svake rijei, roda i svega ostaloga. Kako biste zapamtili oblik mnoine imenica, prouite gramatika pravila i koristite ih. Ako su rijei u jednini i mnoini posve razliite, kao primjerice u engleskom "man" (mukarac) i "men" (mukarci), pribjegnut emo istom postupku kao i pri zapamivanju roda, odnosno uvoenju prepoznatljivog "dokera" u asocijaciju.

Negacije

116

Chia
Kao prvo, neophodno je odrediti estice koje se koriste za stvaranje nijenih reenica u jeziku koji uite. Pogledajte sljedee primjere:

U panjolskom jeziku koristimo esticu "no". U engleskom - "do not" ili "does not". Ufrancuskom - "ne... pas". U njemakom "kein" ili "nichf.
Takoer morate znati tono mjesto gdje se te estice stavljaju, kao i neka druga gramatika pravila tvorbe nijenih reenica u jeziku koji uite. Naprimjer, u engleskom postoji pravilo: u istoj reenici ne mogu biti dvije negacije. Nijene reenice grade se vrlo jednostavno i zato sam siguran da se neete suoiti s potekoama.

Upitne reenice Jednako kao i u sluaju s negacijama, prvo odredimo sve upitne rijei koje sreemo u reenicama:

Zato? Gdje? Kada? Kako? i dr.

Te su rijei ukljuene u osnovni vokabular i zato postoje u tablicama u knjizi. Zato, na jednak nain kao i prije, trebamo ih obraditi u redoslijedu navedenom u tablici. Taj je zadatak jednostavan i oduzet e nam svega nekoliko minuta.

Opaska. Obratite takoer panju na to da postoje upitno-nijene reenice.

Particip i gerund Sljedee vrste rijei tvore se prema odreenim pravilima koja se u svakom jeziku razlikuju. Tako se, naprimjer, u panjolskom koriste sljedei nastavci: - ...DO za particip: "comido", "bebido", itd. - ...NDO za gerund: "comiendo", "bebiendo" , itd.
117

Chia

Konjunktiv Tvorba konjunktiva nije komplicirana, no treba imati u vidu da se u nekim jezicima umjesto konjunktiva koristi indikativ.

Abeceda i pismo Na poetnom stupnju uenja jezika suoit ete se s tekoama samo pri upoznavanju abeceda, odnosno pisama u jezicima poput kineskog, ruskog i si. zato to se njihovo pismo potpuno razlikuje od nama svojstvene latinice. Zato je vano, poevi od treeg ili etvrtog dana, svaki dan posvetiti nekoliko minuta zapamivanju, ponavljanju i stvaranju asocijacija osnovnih simbola nepoznate abecede te malo-pomalo poveavati njihovu koliinu. Gdjegod je mogue zapamtiti pisanje simbola uz pomo logike, neophodno joj je pribjei. to treba kupovati? Za uenje gramatike trebate prirunik s velikom koliinom primjera. Postoji nekoliko varijanti: Udbenik stranog jezika. Mogue je da e u njega biti ukljuen i kratki rjenik s izgovorom. Kratki teaj gramatike. Takav je lako nai na internetu. Razgovorni prirunik. To su knjiice (one mi se osobito sviaju) gdje su vrlo pristupano izloena osnovna gramatika pravila koja su vam potrebna. Osim toga, tamo moete nai izgovor svake rijei (iako se uglavnom koristi meunarodni transkripcijski sustav), oblikovanje upitnih reenica, tvorba mnoine, fraze i dr. Sva pravila ilustrirana su primjerima. Obratite panju na to da je gramatiku mnogo lake shvatiti i svladati s odreenim fondom rijei (to je zapravo jedino to vam je u poetku potrebno) jer ete zahvaljujui tome razumjeti primjere i koristiti ih.

118

Chia
Kako biste nali teaj gramatike na internetu, utipkajte u trailicu "teaj xxxxxx jezika online", ukazujui potreban jezik.

Vano! Molim vas, ponavljajte osnove gramatike to je mogue ee.

Osnove gramatike Na posebnom listu papira napiite osnovna gramatika pravila jezika koji trenutno uite.

119

Chia

9
Usvajamo glagole

U sljedeim poglavljima koja su usmjerena na razliite vrste rijei, predloit u vam neke asocijacije kako bih vam olakao rad. Naravno, niste obavezni prihvatiti sve moje ideje, ali mogu vam posluiti u sluaju da sami nita ne uspijete smisliti. Zapamtite da imate izbor: moete stvarati slike (prizore) ili pak gotove fraze u kojima se koristi rije i na materinskom i na stranom jeziku istodobno. U svakom sluaju preporuujem da paljivo proitate ovaj dio knjige koji ukljuuje velik broj asocijacija i vane savjete.

Vano! Radi brzog pronalaenja potrebnog pojma, sve su rijei navedene abecednim redom.

Baciti: moemo zamisliti nekoga kako baca vree pune smea u kontejner ili kako baca kamenje. Biti: vizualizirajte frazu "biti ili ne biti". Boljeti: zamisliti da si je netko priklijetio prst. Takoer, moete zamisliti ljude shrvane bolom na pogrebu. Brojiti: zamislite kako dijete broji neto npr. jabuke, savijajui prstie na ruci. ekati: zamiljam umorne, iscrpljene ljude u velikoj ekaonici nekog aerodroma ili u bolnikoj ekaonici.

120

Chia
itati: itanje si moemo predoiti tako da zamislimo ovjeka koji se udobno smjestio u naslonjau pokraj kamina i s uitkom lista stranice omiljene knjige. Na taj nain neemo pobrkati danu rije s glagolom "uiti". uti: moemo zamisliti ogromno uho koje poput usisivaa uvlai u sebe razne predmete. Poeljno je da ti predmeti imaju slinost s nainom izgovora ili pisanja rijei "uti" na stranom jeziku. Dati: zamiljamo nekog kako nam daje poklon (prua kutiju zamotanu u ukrasni papir). Dijeliti: zamislite kako netko crta na papiru okomitu i vodoravnu crtu dijelei list na nekoliko dijelova. Dizati: zamislimo kako netko podie teak predmet, poput kreveta, trosjeda, naslonjaa ili dr. Takoer moemo zamisliti dizanje utega u teretani. Dizati se: zamiljam ovjeka koji se die iz kreveta ili podie stubama. Dobiti: zamislite ovjeka koji je upravo dobio plau, dri u rukama hrpu novanica i prebrojava ih. Doi: zamislite psa koji brzo dolazi na poziv svog vlasnika. Molim vas da pogledate glagol "donijeti" kako bismo vidjeli razliku. Dodati: zamislite kako netko dodaje mlijeko i eer u kavu. Dodirnuti: zamislite kako slijepac dodiruje neije lice da prepozna tko je to. Donijeti: zamiljam psa koji u zubima nosi novine koje e dati svom vlasniku. Dorukovati: jesti sendvie s mlijekom ili drugi uobiajeni doruak. Dozvoliti: zamislite roditelje koji svojem tinejderu dozvoljavaju da ode na eljenu zabavu i vrati se kasnije nego to je uobiajeno. Dugovati: zamislite opasne istjerivae dugova koji su okruili ovjeka koji im duguje novac. Funkcionirati: zamiljamo inenjera inovatora koji je konstruirao neki sloeni ureaj i sada provjerava funkcionira li on. Gledati: zamiljamo ljude koji u kinodvorani gledaju u veliko projekcijsko platno na kojem se prikazuje predmet koji se izgovara ili pie slino prijevodu rijei "gledati" na stranom jeziku. Govoriti: moemo zamisliti lijepo odjevenog ovjeka koji dri govor na pozornici. Govoriti Vidi se da govori neto vrlo vano.
121

Chia

Vano! Potrebno je razlikovati ovaj glagol od glagola "razgovarati" koji emo razmotriti dalje.

Graditi: zamislite zidara koji gradi kameni zid. Hodati, pjeaiti: zamislite dijete koje hoda po debeloj crti nacrtanoj na asfaltu. Ili zamislite malu skupinu ljudi koji s torbama na ramenima nekamo pjeae.Na taj nain razlikovat emo taj glagol od glagola "ii (na odredite)". Htjeti: moete zamisliti ono to ste oduvijek htjeli i jo niste radili. Njemaki glagol "wollen" (htjeti) lako je zapamtiti ako zamislimo kako pticu putaju na slobodu - ona hoe odletjeti. Ako pritom ne zaboravimo da svi njemaki glagoli zavravaju na "-en", ispada prilino dobro, zar ne? Ii na odredite: kako bi ovaj glagol razlikovao od glagola "hodati pjeice", zamiljam vonju u tramvaju. Kako ne bih pobrkao ovaj glagol s "puto-viil i", zamiljam upravo viil gradski prijevoz. Imati: zamiljamo ovjeka koji obilazi svoju imovinu, npr. veliko imanje. Isprazniti: Moete zamisliti kako se prazni veliki rezervoar s vodom, odnosno kako se voda izlijeva iz njega. Izai: zamiljamo ovjeka koji izlazi kroz vrata. Izai (iz vozila): ovdje se podrazumijeva izlaenje iz prijevoznog sredstva, to nije teko vizualizirati. Izdrati: moemo zamisliti ovjeka koji visi na rubu litice ili mosta drei se samo rukama. Mora izdrati dok ne doe pomo. Izgubiti: moemo zamisliti stol s tri noge. Nedostaje mu etvrta i zato nije stabilan. Takoer moemo zamisliti ovjeka koji ljutito baca karte na stol jer je izgubio. Izvaditi: zamiljam majmuna koji tapom pokuava izvaditi bananu iz kutije. Jesti: ovu je radnju lako vizualizirati. Kasniti: zamislite ovjeka koji tri prema autobusnoj postoji i vidi kako mu autobus odlazi ispred nosa, ovjek shvaa da je zakasnio na posao. Konzumirati: zamiljamo ljude koji jedu i piju. Vano je razlikovati ovaj glagol od glagola "jesti" i "piti".
122

Chia
Koristiti: na panjolskom jeziku to je utilizar. Osobno zamiljam Otilia (lik panjolskog stripa) koji radi neto odvijaem. Kotati: zamiljam ovjeka koji u antikvarijatu pita koliko kotaju izloeni predmeti.

Opaska. Mislim da ne trebate traiti asocijacije za one rijei koje se u oba jezika slino piu. Naprimjer, elite li zapamtiti englesku rije "cost" (cijena, kotati), dovoljno je sjetiti se hrvatskog glagola "kotati". Tada je potrebno samo nekoliko puta ponoviti englesku rije i ne treba traiti rije zamjenu. Vano! Ako elite zapamtiti kako se odreena rije prevodi na strani jezik, a ona se teko vizualizira na vaem materinskom jeziku, naprosto koristite drugu rije koja zvui slino. Mnogo ee se dogaa da izvorna materinska rije i rije-prijevod na stranom jezik nisu nimalo sline po zvuanju. Tada je asocijacija neophodna. Naprimjer, glagol "kotati" na japanskom zvui kao "kakaru". Moemo zamisliti vranu koja na trnici izvikuje "kar-kar" jer eli pitati koliko kota komadi sira.

Kupiti: zamiljam kako u trgovini stavljam artikle u koaricu. Lei: To je vrlo jednostavna radnja koja nam je dobro poznata i ne bi trebalo biti problema s njezinom vizualizacijom. Lijeiti: zamiljamo lijenika koji lijei ozlijeenu osobu. Misliti: ovaj glagol ne smije se mijeati s glagolima "uiti", "pamtiti" i "vjerovati". Moemo zamisliti oblai iznad glave, kakav se najee prikazuje u crtiima kada lik razmilja. Mnoiti: moemo zamisliti maioniara koji iz cilindra vadi zeeve -svaki put ih je sve vie i vie. Moete takoer vizualizirati tablicu mnoenja ili postupak mnoenja na papiru. Moi: moemo zamisliti monog vlastelina koji posjeduje mo i vlast. Moliti: zamislite kako ovjek na koljenima ispruene ruke moli milostinju. Nalaziti se: moemo zamisliti turista s kartom koji pita prolaznike da mu pokau gdje se on nalazi. Pritom grad moe biti povezan s jezikom koji uite. Ili zamislite da turist

123

Chia
pita gdje se nalazi odreen spomenik kulture koji eli posjetiti. Moete zamisliti i ljude na arheolokim iskopinama koji trae "nalaz" (kopaju da vide to se nalazi pod zemljom). Napuniti: zamislite bocu koju pune vodom pomou lijevka. Nastaviti: zamiljamo mozgalicu tipa "nastavi niz" u kojem treba nastaviti neki niz prema prikazanom uzorku. Nedostajati: zamislite kako vam netko nedostaje. Nositi: ovu je radnju lako vizualizirati (npr. nositi vreu). Objasniti: zamislite kako uitelj objanjava zadau djetetu koje ga nije shvatilo. Ja vizualiziram ovjeka koji energino gestikulira pokuavajui neto objasniti ljudima koji ga paljivo sluaju. Obrisati: vizualizirajte ruku koja spuvom brie plou na kojoj je puno toga napisano. Oistiti: zamislite ovjeka koji etkom isti mrlju na svom sakou. Vano je ne mijeati ovaj glagol s glagolima "pospremati" i "prati" (tada zamiljam neto drugo, npr. pospremanje stana ili pranje prozora, rublja, itd.) Odbiti: zamiljamo potitenog ovjeka kojem su u banci odbili dati kredit. Zamiljamo bankovnog slubenika koji vrti glavom u znak odbijanja. Odjenuti: vidim nekoliko dvorskih dama koje odijevaju kraljicu. Moete zamisliti i kako mala djevojica odijeva lutku. Odmarati: zamislite osobu koja oputeno odmara u mekom naslonjau. Odrasti: zamislite dijete koje ubrzano odrasta (kao na ubrzanoj video-snimci). Ili zamislite svoj rodni kraj, mjesto u kojem ste odrasli. Oduzeti: zamislite djeaka kojem drugi djeaci oduzimaju neto. Ili ovjeka kojem carinici u zranoj luci oduzimaju neto to je zabranjeno unositi u zrakoplov. Osjeati: moemo zamisliti ovjeka kojeg su preplavili osjeaji i zato plae. Otvoriti: moete zamisliti kako vam portir otvara ulazna vrata. To je mnogo bolje nego zamiljati otvaranje konzerve jer emo za glagol "zatvarati" zamisliti kako se ista vrata zatvaraju, te tako ouvati zajedniki asocijativni kontekst. Pasti: zamislite ovjeka koji se spotie i pada. Pisati: jo jedna radnja koja se lako vizualizira.

124

Chia
Piti: zamislite kako pijete omiljeno pie, ili druga varijanta - zamislite devu koja pije vodu u oazi. Platiti: zamislite ovjeka koji stavlja novanice u dep neije koulje. Plesati: zamislite ljude koji pleu u disku. Poduavati: zamislite profesora koji pie neto sitno kredom na ploi. Vano je razlikovati ovaj glagol od glagola "uiti", "govoriti" i "objanjavati". Pogoditi: zamiljam ljude koji se igraju drutvene igre pogaanja. Jedan gestama neto pokazuje, a ostali pogaaju to je to. Pogrijeiti: za panjolsku rije "equivocar" zamiljam zmiju koja piska i lui otrov (equis). Pohraniti: zamislite ovjeka koji u sef pohranjuje njemu vrijedne predmete. Pokazati: u panjolskom jeziku postoji dobra asocijacija - zamislite kako pokazuju (mostrar) tkanine na pultu (mostrador) u krojakoj radnji. Slinost izmeu rijei "mostrar" i "mostrador" je oigledna. Takoer, moete zamisliti ovjeka koji neto pokazuje prstom u daljini. Pokuati: zamiljam sportaa koji u tri pokuaja treba ostvariti neki rezultat, naprimjer skok sa tapom ili dr. On pokuava ukupno tri puta. Pomoi: ovjek pomae starici ili invalidu da hoda. Popeti se: zamiljam ovjeka koji se penje stubama. Moete zamisliti majmuna koji se penje na stablo, ili mornara koji se penje po konopu. Popraviti: zamislite automehaniara koji popravlja automobil. Posjedovati: u nekim je jezicima ovaj glagol istovjetan glagolu "imati" te ih je mogue objediniti. Poslati: zamiljam kako ubacujem pismo u potanski sandui. Posluiti: moete zamisliti konobara koji vas posluuje u restoranu. U panjolskom jeziku to je glagol "atender", moete zamisliti osobu koja prostire (a tender) mokro rublje da se posui. Postii: ovjek s loto listiem euforino skae jer je postigao dobitak Postojati: u nekim jezicima ovaj je glagol istovjetan glagolu "biti" pa ih moete spojiti. Potpisati: zamislite kako ovjek uzima raskono skupo nalivpero i potpisuje vaan ugovor. Moete takoer zamisliti predsjednika koji potpisuje vaan zakon.
125

Chia
Praviti: zamislite nekog ovjeka koji si pravi sendvi u kuhinji, izrezuje figuricu od papira, itd. Nemojte mijeati taj glagol s "proizvoditi". Prepoznavati: zamislite kako je poznata osoba, naprimjer slavna glumica, dola u trgovinu u velikom eiru i sunanim naoalama, ali su je ljudi svejedno prepoznali i okruili. Prijei: moemo zamisliti kako ovjek prelazi rijeku po tankom viseem mostu i pritom jedva odrava ravnoteu. Primiti: moemo primiti nagradni paket u kojem se nalazi predmet koji izgovorom ili nainom pisanjem slii rijei na stranom jeziku.

U sluajevima kada materinska rije zvui slino stranom prijevodu, nema potrebe graditi asocijaciju, npr. panjolska rije "recibir" (primiti) na engleski se prevodi kao "receive".

Probuditi se: zamislimo kako zvoni dosadna budilica koja vas budi ujutro. Moete takoer zamisliti pijetla koji kukurika u zoru i budi sve susjede. Proizvoditi: za asocijaciju moe posluiti bilo kakva vrsta proizvodnje, naprimjer, tvornica - tipina slika s dimnjacima iz kojih izlazi dim. Ili neka proizvodna traka po kojoj se kreu polugotovi proizvodi koji ulaze u zavrni proces proizvodnje. Promijeniti: zamislite kako netko na alteru banke mijenja krupne novanice za sitne. Pronai: zamiljam kako pokuavam nai iglu u plastu sijena. Putovati: zamiljam stari autobus natrpan putnicima i njihovom prtljagom. Postoji mnogo filmova o putovanjima. Raunati: zamislite kako raunate neto na kalkulatoru. Raditi: vizualizirajui ovaj glagol, zamiljam ured. Takoer, moete zamisliti radnike na cesti jer je to vrlo teak fiziki rad koji zahtijeva velike napore. Razgovarati: zamislite dvoje ljudi koji vode dijalog. Razdvojiti: zamislite kako vrlo oprezno razdvajate puzzle, pazei da ne otetite komadie. Razrezati: radnja koja se lako vizualizira. Moete zamisliti ovjeka koji neto ree karama.
126

Chia
Razumjeti: zamislite da razgovarate sa strancem, razumijete svaku njegovu rije i kimate mu u znak razumijevanja. Rijeiti: moemo zamisliti matematiara koji rjeava sloen matematiki zadatak. Za panjolsku varijantu (solucionar) zamiljam kemiara koji radi sam (solo) u praznom laboratoriju s kemijskim otopinama (soluciones). Roditi se: moemo zamisliti roenje bebe. Ruati: kako biste taj glagol razlikovali od glagola "jesti" moete zamisliti glavu obitelji koji jede kompletan ruan od tri jela. Sjeati se: zamiljam sportaa koji ostvaruje neki svjetski rekord, on skae od radosti jer zna da e se o tom rekordu priati i sjeati ga se jo dugo vremena. Skoiti: zamislite sportaa ili sportaicu koja skae uvis. Slomiti (razbiti): zamislite veliku i skupu porculansku vazu kako sa stalka pada na pod i razvija se u sitne komadie. Sluati: zamiljam ovjeka sa slualicama kako slua glazbu. Smetati: zamislite nametljivu dosadnu muhu koja vam stalno leti oko lica i smeta dok radite neto vano. Smjestiti: moete zamisliti neku divlju ivotinju ili pticu koja se udobno smjeta u svojoj rupi ili gnijezdu. Spavati: radnja koja se lako vizualizira. Spojiti: moete zamisliti rad vodoinstalatera koji kljuem spaja dvije cijevi. Spustiti se: vizualiziramo ovjeka koji se sputa niz ljestve ili silazi s brda. Sruiti: zamislite kulu od djejih kockica kako se rui. Staviti: jo jedna radnja koja se lako vizualizira. Stii: student je zavrio pisati test prije nego se oglasilo zvono. Stigao je na vrijeme. Svidjeti: zamislimo maku koja zadovoljno oblizuje praznu zdjelicu jer joj se hrana jako svidjela.

Opaska. Izbjegavajte zbrku izmeu glagola "svidjeti" i glagola "jesti", "piti" i "htjeti."

127

Chia
Teiti: zamislite ogromnog ovjeka kojeg ste ugledali na ulici i pitate se koliko je taj ovjek teak. Tako emo razlikovati taj glagol od glagola "vagati". Trajati: za asocijaciju moe posluiti baterija koja traje (radi) odreenog vrijeme. Traiti: zamislite ovjeka koji je unuo kako bi neto potraio na tlu. Trati: tu je radnju lako vizualizirati. Trebati: za panjolski glagol (necesitar) vidim glupana (necio) koji vrti u rukama neseser (neceser). Troiti: moete zamisliti ovjeka koji bez razmiljanja troi novac, neprekidno vadi iz novarke novanicu za novanicom. Uiti: znaenje ovog glagola je "stjecati nova znanja" ili "prosvjeivati se". Ne smije ga brkati s glagolima "pokazivati", "prepoznavati" ili "objanjavati". Zamiljam studente koji sjede u predavaonici i paljivo promatraju profesora. Traje nastava. Ui: vidim veliku skupinu studenata koji ulaze u predavaonicu. Ukloniti: moemo zamisliti unajmljenog profesionalnog ubojicu koji hladnokrvno "uklanja" nekog po narudbi. Umiti se: tu je radnju lako vizualizirati. Umoriti se: zamislite jako umornog ovjeka koji nekamo umorno koraa, njiui se. Umrijeti: zamislite umiranje ili smrt uz pomo bilo koje pogrebne simbolike. Unajmiti: zamislite ljude koji su unajmili stan ili motorni amac. Unititi: zamislite tunog ovjeka koji si je glaalom unitio skupu koulju. Ostavio je vrue glaalo predugo i koulja je izgorjela. Unitena je i ovjek je vrlo tuan. Upravljati (vozilom): zamislite ovjeka koji upravlja nekim neobinim strojem, naprimjer viliarom ili bagerom. Tako emo taj glagol razlikovati od ostalih na temu vonje i stizanja na odredite. Uprljati: zamislite ovjeka odjevenog u elegantno odijelo, ali s velikom mrljom. Zgnjeio je rajicu i sluajno se uprljao. Usvojiti (gradivo): zamislite zadovoljnog uenika koji je dobio visoku ocjenu jer je usvojio gradivo. Uzeti: zamislite kako ovjek uzima neki predmet sa stola. Neka to ne bude s tla, nego ba sa stola, kako ne biste tu rije pobrkali s "podizati".

128

Chia
Za razliite jezike potrebne su razliite asocijacije. Naprimjer, kako biste zapamtili da glagol "dohvatiti" na njemakom jeziku zvui kao "greifen", moete zamisliti kako grifon (krilati lav s orlovskom glavom) uzima neto pandama.

Vagati: zamislite ovjeka koji neto vae na vagi. Moete zamisliti i sebe kako vaete namirnice u kuhinjskoj vagi. Veerati: veera uz svijee. Vidjeti: zamislite ovjeka koji vidi neto iznenaujue zbog ega mu oi toliko se izbulje da iskoe van na oprugama (kao u crtiu). To to ovjek vidi moe zvuanjem ili izgledom nalikovati na prijevod rijei "vidjeti" na stranom jeziku. Vjerovati: Vjerovati: zamislite mnogo vjernika koji se mole. Mogue je da izgovaraju molitvu "Vjerovanje". Voljeti: pomislite na svoju voljenu osobu ili na neto to volite. Vonjati: moe se zamisliti kako netko njui neto i od mirisa mu se ire nozdrve. Na isti nain moe se vizualizirati i glagol "mirisati", iako ta rije nije u estoj upotrebi. Ili zamislite psa-tragaa koji njui tlo nastojei uhvatiti trag. Voziti se (u vozilu): tu je radnju lako vizualizirati. Poeljno je zamisliti vonju u automobilu kako biste ovaj glagol razlikovali od "ii na odredite" za to smo vizualizirali vonju u gradskom prometu. Vratiti: zamiljam ovjeka koji se u zabavnom parku vrti na velikom kolu. Zbog okretanja mu pozli i on povraa. Vratiti se (okrenuti se): zamiljam ovjeka koji mi je okrenut leima i odjednom se okree prema meni. Na licu mu je maska koja me plai. Zaboravljati: zamislite ovjeka koji se lupa po elu jer je sve zaboravio i nita se ne moe sjetiti. U glavi mu je zapetljano klupko misli. Zalijepiti: zamislite proces nanoenja ljepila na papir i lijepljenja nekog predmeta. Zamiljati: za panjolsku varijantu (imaginar) zamiljam ovjeka koji monim magnetom (iman) privlai k sebi druge ljude jer se osjea usamljeno i izolirano (marginada). Zapoeti: zamislite mnogo sportaa na startnoj crti koji spremno ekaju signal za poetak utrke.
129

Chia
Zatvoriti: zamislimo kako uzrujani ovjek svom snagom zatvara ulazna vrata (kako bismo razlikovali tu rije od suprotnog glagola "otvarati"). Inae bismo mogli lako pobrkati te dvije rijei "otvarati" i "zatvarati", bez obzira to su antonimi. Zavriti: zamiljam zavretak eljeznike pruge na kojem pie "Kraj puta". Moemo zamisliti i kinodvoranu u kojoj gledatelji u mraku na velikom bljetavom ekranu vide natpis "Kraj" jer je film upravo zavrio. Zbrojiti: moemo zamisliti ovjeka koji zbraja brojeve na papiru ili dijete koje zbraja neke predmete. Budui da je istoznanica tog glagola rije "sumirati", zamiljam sumo borce koji ulaze u ring, svakim trenom ih je sve vie i vie ne mogu stati u ring. Znati: moemo zamisliti mudraca duge bijele brade kojem svi dolaze po odgovore na vana pitanja. Zvati: moemo zamisliti ovjeka koji telefonira u govornici. Ili, majku koja doziva sina koji se igra vani. eljeti: moete zamisliti kako duh izlazi iz Aladinove arobne svjetiljke i eka da izgovorite tri elje. Moete zamisliti vilu ili zlatnu ribicu koja oekuje isto. ivjeti: esto se koristi reenica: "ivim u...". Iako je taj glagol teko vizualizirati, tvrdim da ne postoji rije za koju se ne bi mogla nai nijedna jedina asocijacija. Zamisliti veselog ovjeka koji vozi bicikl i vrti pedale tako brzo da se uje zvuk "--".

130

Chia

10
Usvajamo imenice

Imenice se lako vizualiziraju, zato u vam predloiti vizualne ideje samo za one rijei koje bi vam mogle priinjavati tekoe. Pretpostavljam da nema potrebe objanjavati kako vizualizirati, naprimjer, automobil ili ormar, jer te predmete ionako zamiljate s lakoom. Takoer, pokazat u kako da uz pomo odreenih nijansi nauite razlikovati imenice bliske po znaenju. Ponudit u vam neke ideje o tome kako biste mogli stvarati slikovite vizije ili graditi asocijacije za rije-prijevod na jezik koji uite. Ne morate po svaku cijenu prihvatiti moje preporuke, no moete ih koristiti ako ne uspijete smisliti nita drugo. Preporuujem da paljivo proitate ovo poglavlje jer sam siguran da e vam navedene ideje pomoi u buduem usvajanju novih rijei.

Opaska. U svrhu brzog nalaenja onoga to trebate, sve su rijei navedene abecednim redom. Agencija: moete zamisliti turistiku agenciju pretrpanu prospektima i arenim lecima. Takoer, moete zamisliti privatnog detektiva, odnosno detektivsku agenciju. Akademija: to je obrazovna ustanova; budui da je rije enskog roda, zamiljam skupinu odraslih djevojaka na predavanju. To vie nisu male djevojice, kao u sluaju pojma "kola".

Vano! Rod imenice koju uimo dobro je povezati sa spolom ljudi u asocijaciji. Doista, mnoge rijei poput "akademija", "kola", "sveuilite", "uitelj", "uenik", "student" i dr. ine vrlo sline slikovne vizije, no pritom su to razliite rijei koje trebamo nauiti. U naem primjeru, zahvaljujui tome to rije "akademija" poinje i zavrava samoglasnikom "a" koji je enski samoglasnik, vizualiziram ene, odnosno djevojke na nastavi. Ne treba u toj asocijaciji zamiljati profesora jer se rije "profesor" ui zasebno.
131

Chia

Alergija: zamiljam psa koji kie; mnogi prizori nam pomau da vizua-liziramo tu bolest: nateeno lice, crvene i suzne oi, osip, itd. Antibiotik: zamiljam boicu s crnom tekuinom, na taj nain razlikujem tu sliku od tableta (openito lijekova) i injekcija. Autobusni kolodvor: zamiljam autobuse i ljude koji na peronima ekaju da se ukrcaju u svoj autobus. Neemo zamiljati ekaonicu autobusnog kolodvora jer je prizor takve ekaonice vrlo slian ekaonici na svakom kolodvoru. Avenija: zamiljam ogromnu ulicu punu pjeaka; na njoj se stalno neto dogaa.

Opaska. Podsjeam vas da ne treba graditi asocijacije za rijei koje na stranom jeziku zvue slino, npr. "avenida" (panj.) ili "avenue" (eng.) i "avenija". Banka: moete zamisliti alter u banci za poslovanje s graanima ili unutranjost banke koju dobro poznajete. Blagdan: zamiljam veliki areni blagdan, slian Novoj godini. Boja: zamiljam dugu. Bol: zamislimo ovjeka koji se ozlijedio. Odabrao sam prizor slian onome za glagol "boljeti". Boi: zamiljam Djeda Boinjaka u saonicama punim igraaka koje e podijeliti djeci. Broj: moemo zamisliti lopticu koja je ispala iz velikog bubnja - njezin broj se pokazuje publici. Ne treba zamiljati neki konkretni broj. Buka: zamiljam cestovnog radnika koji bui asfalt velikom i vrlo bunom builicom. Takoer moete zamisliti nekoga sa titnicima od buke na uima. Carina: zamiljam cara neke nepoznate carevine koji na carinskoj kontroli otvara svoje kovege; koristim slinost izmeu rijei "car" i "carina". Cesta za motorna vozila: zamislite iroku cestu s nekoliko voznih traka po kojima se kreu automobili. Mnogo automobila juri velikom brzinom ili eka u koloni. Vano je zamisliti vie voznih traka po kojima se vozila kreu u oba smjera, kako bismo razlikovali taj pojam od rijei "autoput".

132

Chia
Cijena: zamiljam etiketu na kojoj je naznaena cijena odjevnog predmeta. Moete takoer vizualizirati ureaj za oitavanje, vaganje i ispisivanje etiketa s barkodom i cijenom; sigurno ste susretali takav ureaj u supermarketima: kako biste saznali cijenu banana, potrebno je staviti banane na plou i pritisnuti tipku sa sliicom banane. ovjek, osoba: koristite konkretnu sliku nekog ovjeka, prijatelja, roaka ili dr. kojeg smatrate posebnom osobom. Dan: kako ne biste brkali tu rije s rijeima "svjetlo" ili "ulica", zamislite ljude na terasi koji uivaju na svjeem zraku. Danas: zamiljam svjeu i vlanu jamu na pjeanoj plai pokraj vode. Ta je jama iskopana danas. Ako bi bila iskopana juer ili prije toga, bila bi suha ili bi je unitili valovi. Daska (drvo): moete zamisliti drveni pod, brvnaru ili neto drugo napravljeno od drva. Datum: moete vizualizirati otvoreni rokovnik sa zabiljekom na stranici nekog datuma. Kada ete poslije trebati nauiti rije "rokovnik", koristite sliku zatvorenog rokovnika na stolu poslovnog ovjeka. Iskoristit emo rije "datum" da vidite to se sve moe uiniti da bi se zapamtila rije koju je vrlo teko vizualizirati. Na panjolskom je to "fecha". Zamjenjujem tu rije sa "ficha" (panj. kartica) i zamiljam domino ploicu, bijelu s crnim tokicama, bez konkretizacije.

Opaska. Rije "ficha" mi slui zato da zamijenim rije "fecha" (koju je teko vizualizirati) jer su vrlo sline, no pritom su posve razliitog znaenja. Takvim povezivanjem i vizualizacijom uz pomo neuobiajene asocijacije, rije "fecha" e se odmah spremiti u vae dugorono pamenje. Uvijek ete je se automatski sjetiti, bez razmiljanja. Ako kasnije poelite nauiti rije "ficha" (kartica), moete zamisliti bilo kakvu karticu, s bilo kakvim crteom (ukljuujui i onu s domino ploicom). Nema rizika da ete je pobrkati s rijeju "fecha" (datum) koja je dotad ve dobro pohranjena u vaem dugoronom pamenju.

Desert: zamislite konobara koji klei pokraj klijenta i moli ga da pojede kola od sira (ili bilo koji drugi desert) koji se nalazi na tanjuru.

133

Chia
Desna strana: vano je znati tu rije jer bi vas mogli uputiti "idite na desnu stranu" ili "skrenite desno". Moete zamisliti ovjeka kojeg jako svrbe desni (zubno meso) pa je morao na ulici strgati putokaz koji pokazuje smjer desno da njim poee svoje desni. Djelatnik: zamiljam djelatnika supermarketa koji uredno slae artikle na police. Obratite panju: za vizualizaciju rijei poput blagajnik, mesar, pekar, voar, itd. naprosto zamiljamo djelatnika odgovarajueg odjela. Dob (starost): zamiljam dijete koje pomae starcu da prijee cestu. Velika razlika u dobi omoguuje da lako zapamtimo tu rije. Opaska. Obratite panju, neu pobrkati tu rije s rijeima "dijete" ili "starac" jer su u asocijaciji za rije "dob" prisutna oba lika - i starac i dijete. Kada bih trebao zapamtiti rije "dijete" ili "starac", zamislio bih ih zasebno.

Dokumenti: moete zamisliti putovnicu. Drutvo/zajednica: zamiljam skupinu ljudi koji se drue i dre za ruke stojei zajedno u krugu. Dvorana: moete zamisliti koncertnu dvoranu. Fakultet: zamiljam zgradu fakulteta iznutra (da je ne pobrkam s rijeju "uilite" koje se razmatra u daljnjem tekstu). Zgrada je puna studenata (zamiljam mladie jer je to rije mukog roda) koji s knjigama ulaze i izlaze kroz vrata razliitih predavaonica. Glazba: zamiljam orkestar, no ne obraam panju na dirigenta jer smo njegovu sliku koristili u asocijaciji za rije "ravnatelj/dirigent". Godina: zamiljam veliki zidni kalendar. Grad (mjesto): zamislite neko posebno obiljeje vaega grada. Gradska etvrt: moete zamisliti neko ope obiljeje gradske etvrti ili etvrt u kojoj ivite vi ili netko drugi. Granica: zamiljam pograninu kontrolu, rampu koja se podie i sputa kako bi se ograniio prolaz vozila. Gripa: moete zamisliti ovjeka koji ima gripu. Lei u krevetu, ima visoku temperaturu i ini mu se da se pretvorio u veliki grejp. Moete takoer izgraditi asocijaciju koristei, naprimjer, rije "grupa".

134

Chia
Hladnoa: Hladnoa: moete zamisliti ovjeka na Sjevernom polu koji je gol i drhti od hladnoe. Hodnik: to je vrlo dugaak i taman hodnik bez vrata. Ako elite, moete zamisliti neto jako mrano. Ideja: zamislimo ovjeka s upaljenom aruljom iznad glave. Ime: za tu rije zamiljam ovjeka s razglasom i popisom koji izgovara imena ljudi. Istina: moete zamisliti ovjeka koji potvrdno kima glavom. Izlaz: vidim mnogo djece koji izlaze iz uionice ili kolske zgrade ili tre, sretni su jer je kraj kolskog dana. Izlet: zamiljam skupinu turista koji se sputaju niz planinsko brdo s ruksacima na leima. Jesen: zamiljam park sa utim kronjama stabala i mnogo uto-crvenog suhog lia na tlu, hodam po parku i lie mi uka pod nogama. Jezik: za tu rije zamiljam ogromnu napola izgraenu kulu, okruenu graevinskim skelama. Ona izgleda poput Babilonske kule. Prema Biblijskoj prii, dok je trajala izgradnja te kule koja je trebala dosegnuti nebo, Bog je stvorio razliite jezike kako bi se ljudi zaposleni na gradnji prestali razumjeli te tako ne bi mogli dovriti gradnju. Tu su mogue i razne druge asocijacije, ovisno o jeziku koji uite. Naprimjer, na panjolskom "jezik" je "idioma", pa moete zamisliti da su kulu gradili idioti (slinost izmeu "idioma" i "idioti") i zato je nisu uspjeli dovriti. Juer: moete zamisliti neki predmet koji ste imali prije ili neto to ste radili kao dijete. Karton: moete zamisliti kartonsku kutiju ili bilo to sainjeno od kartona. Kilogram: ta mjerna jedinica koristi se za mjerenje mase tijela i oznaava broj 1000 (tisuu grama). Kada osoba govori o svojoj teini u kilogramima, ta rije me navodi na vizualizaciju kuhinjske vage. (Ba kuhinjske, jer smo slike kupaonske vage i vage na trnici koristili za zapamivanje rijei "teina" i "vaga".)

Vano! Obratite panju: kada bismo htjeli nauiti rije "kilometar" (pretpostavljajui da na stranom jeziku ona zvui drukije), koja se sastoji od dijelova "kilo-" i "-metar", mogli bismo zamisliti dvije slike, naprimjer rimsku vagu u kojoj vau krojake metre ili jednometarska ravnala. Danom prizoru treba dodati treu sliku - sliku prijevoda rijei "kilometar" na jezik koji uimo. Na taj nain, dana asocijacija ukljuivat e vagu, metar i sliku rijei "kilometar" na stranom jeziku.
135

Chia
Tona je 1000 kilograma, a budui da dio "kilo" odgovara broju 1000, moemo zamijeniti izraz "tisuu kilograma" (tona) na "kilo-kilograma".

Kontrola: zamiljam ovjeka koji prilikom policijske kontrole prolazi kroz detektor metala. To je samo jedna od varijanti i budui da taj pojam ima mnogo znaenja, nemojte se njome ograniavati. Moete zamisliti kontrolu putovnica na graninom prijelazu, kontrolu prijevoznih karata u autobusu i dr. Kovanica: moete zamisliti kaicu prasicu punu kovanica ili neku neidentificiranu kovanicu. Kraj: zamiljam mnogo ljudi koji pljeu i zvide. To je kraj neke predstave ili promocije. (Usporedite danu asocijaciju s onom koju ete susresti u daljnjem testu, za rije "poetak".) Krpa: vidim bijelu krpu s masnim crnim mrljama kao da su njome istili bicikl ili neto slino. Kvart: moete zamisliti neku osobitost kvarta u kojem ivite, naprimjer istaa s metlom i kolicima. Let: zamiljam zrakoplov iznutra; stjuardesa gura kolica s hranom i napicima kroz uzak prolaz. Tako neemo pobrkati tu rije s rijeju "zrakoplov".

Opaska. Mnoge imenice izravno su povezane s glagolima od kojih su nastale, naprimjer, "putovanje" i "putovati". Budui da prvo uite glagole, najvjerojatnije ete potom s lakoom nauiti i odgovarajue imenice, moda ak i bez izgraivanja asocijacija.

Lijeva strana: moemo zamisliti zavoj u obliku slova "L". . Luka: zamislimo luku u kojoj stoje veliki usidreni brodovi. Ljeto: godinje doba koje se obino asocira s toplinom, plaom i odmorom. Zato zamiljam mnogo ljudi koji se sunaju na lealjkama ili u viseim mreama. Ljudi: moete zamisliti vrlo mnogo ljudi: trajk, navijae ili dr.

136

Chia
Materijal: pojam koji nam ukazuje od ega je neki predmet izraen. Slika te rije vrlo je slobodna i moete zamisliti togod elite, od eljeznog stalka do konate aktovke. Moete odabrati bilo koji predmet koji vam se svia, njegovu teksturu ili kvalitete. Meso: moete zamisliti file. Osim toga, moe se odrediti kakvo meso preferirate: ako vidite tanki i tamni komadi mesa, lako ete zapamtiti pojam "dobro peeni odrezak"; dok s druge strane, ako zamiljate debeli komad s krvlju, zapamtit ete "krvavi odrezak". Metal: pomislite na bilo koji predmet od metala koji nije prisutan u osnovnom vokabularu, naprimjer na mitraljez. Metar: mjerna jedinica. Moete zamisliti graevinski metar u roli ili krojaki metar. Metro: Metro: pojam se vrlo razlikuje od rijei "vlak" i oznaava gradski sustav podzemne eljeznice. Zamiljam kako silazim u podzemni tunel i polako izlazim na metro postaju. Ministar: za asocijacije moete koristiti mnoge rijei koje poinju ili zavravaju na "mini". Naprimjer, moete zamisliti minijaturnog staria u odijelu, s kravatom i aktovkom ("mini" + "star"). Minuta: zamiljam Minotaura (mitoloko bie koje je napola ovjeka i napola bik) koji uri jer mu je preostala samo jedna minuta. Druga varijanta - zamisliti dostavljaa pizze koji se vozi na mini-motoru i jako uri. Obratite panju na slinost izmeu rijei "minuta" i "mini-motor". Mjesec: moemo zamisliti kako se Mjesec brzo okree oko Zemlje. Zamislite lunarni ciklus u trajanju od 28 dana (gotovo jedan mjesec). Nacionalnost/narodnost: za dani pojam moete zamisliti neko ope obiljeje veine ljudi odreene nacionalnosti, odnosno zemlje. Takoer, za pojam "narod", moete vizualizirati gomilu ljudi koje vidite odozgo, iz ptije perspektive (kao da stojite na vrhu planine). Namjetaj: zamislite namjetaj u blagovaonici (kako ne biste brkali s rijeju "ormar"). Moete takoer vizualizirati stari antikni namjetaj. Navika: zamiljam jogija koji je navikao spavati na avlima. No: moemo zamisliti pejza pri mjeseevoj svjetlosti. Novac: zamiljam torbu punu novaca. Objekt/predmet: moete odabrati bilo koji predmet. Ja zamiljam veliki fotoobjektiv jer rije "objekt" zvui slino "objektivu". Tako odreujem razliku izmeu rijei "stvar" i "objekt", gdje prvi pojam ukazuje na neto openito i moe se koristiti za oznaavanje
137

Chia
kako materijalnog tako i nematerijalnog, dok rije "objekt" (predmet) uvijek oznaava samo materijalno.

Opaska. Obratite panju na to da rijei "stvar" i "predmet" imaju ulogu pomonika ije koritenje pomae izai iz situacije kada se ne moemo sjetiti odreene imenice.

Odijelo: moemo zamisliti elegantno odijelo koje visi na vjealici. Ako trebate nauiti rije "kostim", vizualizirajte kostim za makare, karneval ili maskenbal. Odjea: zamiljam konop na koji se vjea svjee oprana odjea privrena kvaicama, da se sui na suncu. Moete zamisliti i odjeu na vjealicama u ormaru. Pamuk, vata: nije vano je li to vata koja se prodaje u ljekarni ili pamuk kao materijal od kojeg je sainjena tkanina. U svakom sluaju zamiljam obinu bijelu vatu. Park: zamiljam park s mnogo drvea i djejim njihaljkama. Dani prizor vrlo je razliit od prizora vrta. Peron: zamiljam peron eljeznikog kolodvora. To je peron na otvorenom. Na njemu stoje ljudi koji ekaju vlak koji jo nije doao (odsutnost vlaka omoguuje da ne pobrkamo rije "peron" s rijeju "eljezniki kolodvor"; ne vidi se ni pruga jer emo i taj pojam kasnije trebati zasebno). Plastika: moemo zamisliti bilo koji predmet sainjen od tog materijala, a koji nije previe uobiajen. Naprimjer, plastinu djeju igraku. Preporuujem da ne vizualizirate plastinu bocu jer se ta slika moe iskoristiti za sliku izvorske mineralne vode kao asocijacija za pojam "priroda". Poetak: zamislite kako poinje neki dogaaj (koncert, kazalina predstava...) i ljudi se polako stiavaju. Netko pribliava kaiprst usnama i pokazuje ostalima da je vrijeme da se uspostavi tiina. Poduzee: osobno zamiljam veliki mravinjak u koji mravi nose svoj plijen (panj. en la presa). U panjolskom "empresa" (poduzee) i "en la presa" (plijen) zvue slino. Poklon: zamiljam kutiju za poklon omotanu u ukrasni papir i zavezanu vrpcom. Politika: moete zamisliti prostoriju s naslaganim paletama na podu (obratite panju na slinost rijei "politika" i "paleta") na kojima stoje predstavnici razliitih politikih

138

Chia
stranaka. Oni se svaaju i zbog nervoze dobivaju razliite tikove (opet, slinost rijei "tik" i "politika"). Polovica: zamiljam drvosjeu koji sjekirom presijeca komad drva na dvije polovice. Pomo: moemo zamisliti skupinu spasioca koji su se okupili oko ovjeka koji lei na tlu. Pota: moemo zamisliti zgradu pote na kojoj se dobro vidi veliki uti znak pote; ili zamislite prostoriju u kojoj ljudi alju pisma stavljajui ih u posebne sanduie. Povijest: za tu rije moete zamisliti neki vama posebno dojmljiv povijesni dogaaj; nema veze ak ako bude izmiljen. Ja zamiljam prethistorijsko bie koje se histerino klati. Slinost izmeu rijei "histerija" i "historija" (povijest) bez sumnje pomae zapamtiti tu imenicu. Praznici/godinji odmor: na panjolskom ta rije zvui kao "vacaciones" pa zamiljam kravu (vaca) koja pjeva pjesme (canciones), drugim rijeima, kravu-pjevaicu. Predsjednik: zamiljam samozadovoljnog gospodina u odijelu i kravati koji pui cigaru za stolom u svojem uredu. Prehlada: moete zamisliti ovjeka koji ne moe prestati kihati. Prezime: moemo zamisliti jutarnju prozivku vojnika. Pribor za jelo: zamislimo licu, no i vilicu zamotane zajedno u salvetu. Tako neemo pobrkati pojam "pribor za jelo" s prijevodima svakog predmeta pojedinano, odnosno s rijeima "lica", "vilica" i "no". Priroda: zamiljam izvor ili bocu prirodne izvorske mineralne vode. Moete zamisliti bilo to povezano s pojmom "prirodnog". Proljee: moete zamisliti mnogo procvalog cvijea i ljude koji udiu njegov miris i kiu (alergini su na pelud). Za uenje panjolske rijei "primavera" (proljee) zamislite kako vaa sestrina (prima) mirie cvijee i kie. Ako se vaa sestrina kojim sluajem zove Vera, asocijacija bi bila izuzetno slikovita. Prtljaga: moete zamisliti kolica u zranoj luci natrpana prtljagom. Pruga: zamiljam eljezniku prugu, bez vlaka i putnika. Penino brano: ovaj termin uvodim posebno zbog ljudi koji zbog zdravstvenih razloga ne smiju konzumirati nikakve namirnice koje sadre penicu. Morate nauiti rijei "penica" ili "penino brano" kako biste pitali sadre li ih odreeno jelo ili namirnica koju namjeravate kupiti. Kako biste zapamtili rije "brano" na engleskom
139

Chia
jeziku - "flour" moete zamisliti pekara koji zahvaljuje Flori, boici proljea i cvijea, za dobar urod penice. Put: zamislimo pjeaku etnjicu i lijep okoli to je okruuje. Tako emo tu rije razlikovati od rijei "cesta". Puteljak: zamiljamo pranjav i neravan puteljak, da ne bismo pobrkali tu rije s rijeima "put" ili "cesta". Putovanje: ova rije moe biti problematina jer njezin prijevod ovisi o tome kojim prijevoznim sredstvom putujete. Kako bismo izbjegli sve mogue zbrke, zamislimo djevojku koja u turistikoj agenciji priopava paru da su dobili nagradno putovanje. Putovnica: tu je rije lako vizualizirati. Rad/posao: moete zamisliti nekog u radu, odnosno na poslu; ve smo prije imali glagol "raditi" koji je vaniji od ove imenice. Radost: zamiljam mnogo radosnih, veselih ljudi koji pljeu dlanovima i smiju se. Raskrije: vidim krianje nekoliko ulica. Ravnatelj/dirigent: zamiljam dirigenta orkestra koji energino zama-huje svojim tapiem. Religija: moemo zamisliti sveenika koji pred mnotvom vjernika (redovnika i redovnica) odrava misu. Obratite panju: ako elite nauiti rije "crkva" zamislit ete zgradu crkve, njezinu vanjsku arhitekturu, unutarnje ureenje, visoke stropove, stupove, kupole i dr. Zato u asocijaciji za pojam "religija" osnovni prizor je sveenik, te se skoncentrirajte na njega. Rodbina: kako biste zapamtili kako zvue rijei "otac", "majka", "sin", "ki", "mu", "ena", "brati", "sestrina", "neak", "prijatelj" i dr., zamiljajte samo jednu konkretnu osobu koja je s vama u toj vrsti srodstva. Naprimjer, kako bih zapamtio francusku rije "cousin" (brati), zamiljam svog najdraeg bratia Manola. Zamiljam kako priprema hranu u kuhinji. Kako bih pojaao prizor, zamiljam kako priprema francuski omlet to me podsjea na francuski prijevod te rijei.

Opaska. Svojim uenicima esto govorim da se pri vizualizaciji stvarne osobe moete prepustiti suvinom detaljiziranju i zaboraviti da ste zamiljali bratia, brata ili prijatelja koji kod kue priprema omlet. Taj problem se lako rjeava ako malo proirite viziju.

140

Chia
Moj brati Manolo je strunjak za raunala. Zamiljam ga kako pee omlet na plosnatom raunalnom monitoru umjesto na tavi. Takoer, mogu zamisliti kako pee pljeskavicu na laptopu: uz pomo tipkovnice podeava toplinu, vrijeme i dr. Sapun: zamiljam komad sapuna. Sat (ureaj koji pokazuje vrijeme): zamiljam veliki zidni sat. : Sat (vremenska jedinica): zamiljam ovjeka koji provjerava vrijeme na runom satu (gleda koliko je sati). Sekunda: Sekunda za tu malu vremensku jedinicu zamiljam brzo pomicanje tanke kazaljke na toperici. Sendvi: Sendvi tu je rije vrlo lako vizualizirati, zar ne? Smijeh: zamiljam eljust koja lei na stolu i smije se bez prestanka. Takoer moete zamisliti kostur koji se smije i zvecka kostima. Takve slike ine mi se osobito smijenima pa ih zato biram. Snijeg: zamiljam ogromnog snjegovia. grada: Sredite grada moete zamisliti centar svojega grada ili nekoga drugoga grada. smirenje: Sredstvo za smirenje zamislimo kako bolesnom kralju podanik donosi u krevet sredstvo za smirenje. Moete zamisliti i zalazak sunca {smiraj dana) unutar boice za lijek. Stan: zamiljam vrlo tijesan, skroman stan u kojem ukuani stoje naslanjajui se na zid kako bi prolazili jedan pokraj drugog na hodniku. Slinost rijei "stan" i "stajati" ili u panjolskom "apartamento" i "apartar" (naslanjati se) pomae mi to zapamtiti. Stroj: za rije "stroj" u znaenju "mehanizam" moete zamisliti neku staru lokomotivu. Struja: zamislimo ovjeka koji se primio za elektrini kabel golim rukama pa ga je udarila struja (neka situacija bude komina kao u stripu). Preporuujem da ne vizualizirate elektrinu arulju, da ne pobrkate te rijei. Student/uenik: Student/uenik: te rijei esto se koriste i lako ih je pobrkati s drugim rijeima. Ve smo vizualizirali glagol "uiti". Kako bismo konkretizirali sliku upravo studenta (ili uenika), moemo uzeti asocijaciju za glagol "uiti", no pritom se usredotoiti na lik studenta (ili uenika), na njegovim osobitostima, odjei, pokretima, gestama, itd. Takoer, moete zamisliti neku konkretnu osobu (ili dijete kolske dobi).
141

Chia
Stvar: za panjolsku rije (cosa) zamiljam stari ivai stroj (maquina de coser). Moete zamisliti neto drugo povezano sa ivanjem (pomae slinost rijei "cosa" i "coser"). Ne vizualiziram radnju jer to nije glagol. Sudac: vrlo je lako vizualizirati suca odjevenog u crni mantil koji udara drvenim ekiem. Sunce: zamiljam golemu kuglu okruenu svjetleim zrakama. Supermarket: zamiljam jako veliku prostoriju u kojoj se prodaju sve vrste prehrambenih proizvoda: voe, riba i dr. Sutra: ta rije odnosi se na budunost i jednako kao i u sluaju s pojmom "juer", zamiljam ono to bih volio uiniti sutra, u najblioj budunosti, neki osobni plan. Zato zamislite ono ime biste se voljeli baviti u bliskoj budunosti. Postoje i rijei "prekosutra" i "jutro" koje treba razlikovati; za rije "jutro" vizualiziram ovjeka koji automobilom upravo izlazi iz garae i kree na posao. Sveuilite: ono je ogromno poput svemira (eng. universe). Zamislimo skupinu astronauta koji studiraju u otvorenom svemiru. To je uinkovit nain da razlikujemo tu rije od naziva ostalih obrazovnih ustanova, kao to su kola, uilite, fakultet i akademija. Svila: zamiljam cijelu kutiju dudovih svilaca; neka vas ne brine to ih ne moete pravilno zamisliti - nae pamenje ima mnogo automatskih korektivnih mehanizama pa ete bez problema razlikovati rijei "svila" i "crv". Svjetlo: tu podrazumijevamo danje sunevo svjetlo. Zamiljam ovjeka kojeg kroz prozor zasljepljuje sunevo svjetlo. Ne preporuujem da zamiljate svjetleu arulju kako ne biste pobrkali te rijei. eer: zamislite kristalni eer u paketiu ili kockice eera. kola: moemo zamisliti malu djecu na nastavi. Zamiljajui djecu neemo pobrkati pojam "kola" s obrazovnim ustanovama za odrasle. kolska zadaa: zamiljam hrpu kolskih biljenica. Tajnik: zamiljam tajnicu koja tipka na pisaem stroju. Temperatura: moemo zamisliti bolesnika koji s toplomjerom lei u krevetu. Ima vruicu. Drugi ljudi prilaze i pruaju ruke prema njemu da ih ugrije njegova toplina. Teina: nerijetko se postavlja pitanje, koja je vaa teina? Kako biste mogli odgovoriti na njega, trebamo sliku za rije "teina" - vaga u kupaonici koja postoji u gotovo svakoj kui za kontrolu teine ukuana. Ako trebate zapamtiti rije "vaga", radije vizualizirajte vagu s utezima na trnici.
142

Chia
Tijelo: moemo zamisliti ljudsko tijelo u punoj veliini. Takoer, moemo zamisliti lutku-manekena koja se koristi na teajevima iz prve pomoi, manekena za izloge ili lutku za automobilske testove sudara. Asocijaciju je najbolje izgraditi tako da ne pobrkate tu rije s rijeju "ovjek", koju razmatramo posebno. Tjedan: budui da imamo previe naziva vremenskih razdoblja u osnovnom vokabularu (mjesec, godina, dan, itd.), zamiljam sedam patuljaka koji su edni i stoje u redu da se napiju iz izvora. injenica da ih je sedmero podsjetit e me na rije "tjedan" jer je u tjednu sedam dana. Osim toga, vrlo je vano znati rijei "praznici", "blagdan" i "vikend", koje se esto koriste i koje se ne smiju meusobno pomijeati. Takoer, trebamo znati ime svakog dana u tjednu.

Ponedjeljak: prvi dan u tjednu, na panjolskom zvui kao "lunes". Budui da je to poetak tjedna i njegov naziv proizlazi iz imena naeg satelita Mjeseca (Luna), zamiljam Mjesec u prvoj izlaznoj etvrti, odnosno u obliku srpa. Tanak je, ali raste.

Opaska. Neu pobrkati tu rije s rijeju "mjesec" jer bih u tom sluaju zamislio okrugao pun mjesec.

Utorak: u romanskim jezicima ta je rije povezana s Marsom, crvenim planetom. Zamiljam dan u tjednu uaren poput planeta i zato mi se ini da je crvene boje. Srijeda: u romanskim jezicima ime tog dana u tjednu povezano je s Merkurom. Taj naziv prevodi se kao "iva" i zato me podsjea na toplomjer. Zamiljam veliki planet kako lei u krevetu s vruicom, s velikim toplomjerom u ustima. U slavenskim jezicima rije "srijeda" odnosi se na pojam "sredina", u smislu da je to sredina tjedna. Moete zato graditi asocijaciju u tom smjeru. etvrtak: u panjolskom jeziku dana rije (jueves) slina je imenu planeta Jupiter. Budui da je to najvei planet, zamiljam ogromnu sferu. U slavenskim jezicima rije "etvrtak" odnosi se na pojam "etvrti", u smislu da je to etvrti dan tjedna. Moete zato graditi asocijaciju u tom smjeru. Petak: u panjolskom jeziku dana rije (viernes) slina je imenu planeta Venera (Venus) i budui da je to najsvjetliji objekt na nebu (nakon Sunca i Mjeseca, naravno), zamiljam veliku sferu koja zrai najbljetavijim svjetlom.
143

Chia
Subota: ta rije podsjea na ime idovskog blagdana, abat, koji se slavi u subotu. , Nedjelja: zamiljam zvonjavu crkvenih zvona koji me podsjeaju da je dola nedjelja.

Tkanina: moete zamisliti veliku rolu tkanine u krojakom salonu ili krojaa koju ree komad tkanine. Tona: vidi rije "kilogram". Trgovaki centar: zamiljam veliku graevinu centra, gledam je izvana, samo vanjski dio. Na taj nain nema rizika da pobrkam tu rije sa "super-marketom". Trgovina: moete zamisliti obinu manju trgovinu iz svoga kvarta. Tuga: zamiljam tunoga tigra koji zijeva. Turist: zamiljam ovjeka koji se suna na plai. Ima sunane naoale, slua radio i dri kartu grada u rukama. to mislite, slii li turistu? Uilite: zamiljam zgradu kojoj se pribliava mnogo mladih ljudi, pjeice i na motorima. To su mladii jer rije "uilite" nije enskog roda. Trebamo stvoriti asocijaciju koja e se razlikovati od asocijacija za rijei "kola", "akademija" i "fakultet". Uitelj/nastavnik: zamiljam uiteljicu koja pie neto na kolskoj ploi. Sliku nastavnika (predavaa mukarca) mi se svia asocirati sa studijem za odrasle, a ne za djecu. Ulaz: zamiljam velik broj ljudi koji mirno ulaze u kinodvoranu i sjedaju na svoja mjesta. Mogli biste takoer zamisliti veliku skupinu uenika koji ulaze u uionicu na nastavu. Obratite panju da za rijei "ulaz" i "izlaz" asocijacije trebaju biti razliite. Ulica: zamiljam mirnu praznu ulicu, tako je neu pobrkati s rijeju "avenija". Upravitelj: ova rije oznaava djelatnika koji je odgovoran za ostale i rukovodi njihovim radom. Budui da je na sustav vrlo fleksibilan, zamiljam ovjeka koji daje upute radnicima. Vagon: zamislite se kako se nalazite u vagonu putnikog vlaka; vizualizirajte vagon iznutra, tijekom kretanja, kako primjerice gledate kroz prozor (okolina vam brzo promie pred oima). Veer: to je doba dana i treba zamiljati ono to se dogaa naveer ili se asocira s tim dobom dana. Ja, naprimjer, zamiljam zalazak Sunca.

144

Chia
Veleposlanstvo: zamislite zgradu ograenu visokom ogradom, na kojoj je privrena tabla na kojoj pie 'Veleposlanstvo Republike Hrvatske". Moete takoer zamisliti veliku procesiju strogih, vanih ljudi u odijelima s velikim kuvertama s peatima (veliko poslanstvo ljudi koji idu poslati diplomatska pisma). Veliina: ovdje se misli na veliinu odjee (konfekcijski broj); zamiljam ovjeka u kabini za mjerenje u trgovini odjeom, ispred njega je hrpa odjee. Vrlo mu je teko pronai neto odgovarajue veliine, sve na njemu izgleda prilino loe. Zato on bez prestanka isprobava odjeu raznih veliina, no ne moe nai nita odgovarajue. Visina: moete zamisliti kako jedan ovjek mjeri visinu drugoga od glave do peta. Druga zanimljiva varijanta je zamisliti vrlo visoki kip. Vlak: zamiljam cijeli vlak izvana (lokomotivu koja vue vagone po pruzi). Vrijeme (klimatski uvjeti): zamiljam promjenu godinjih doba, a moda i vremensku prognozu na televiziji. Vrijeme: ta rije oznaava "trajanje, tijek vremena", a ne vrijeme u smislu klimatskih uvjeta. Moete si zamisliti kronometar. Vrt: zamiljam mali vrt u cvijeu. Taj se prizor jako razlikuje od prizora parka koji smo razmotrili prije. Vruina: moete zamisliti ovjeka koji mae lepezom jer mu je jako vrue. Moete takoer zamisliti nekoga u sauni, ili vizualizirati pe ili grijalicu. Vuna: moemo zamislite veliko klupko vune. Ako elite, moete povui za slobodni kraj konca da ga odmotate. Zakuske: moete zamisliti skupinu konobara koji sveano ulaze u salu kako bi na va stol stavili mnogo ukusno ukraenih jela. Zanimanje/profesija: zamiljam proroka s dugom bradom koji se obraa gomili. Obratite panju na slinost rije "prorok" i "profesija". Nemojte vizualizirati vlastito zanimanje jer ono ima poseban naziv. Kako biste zapamtili kako na stranom jeziku zvui naziv vaeg zanimanja, trebate koristiti drugu asocijaciju. Moete zamisliti samoga sebe na poslu. Zemlja/drava: tu imamo tri izvrsne varijante: a) ako govorimo o "zemlji" openito, ne podrazumijevajui neku konkretnu dravu, moete zamisliti sliku ili neku osobitost svoje zemlje, no poeljno je da to bude podruje daleko od vaeg mjesta roenja;
145

Chia
b) kako biste zapamtili ime vae domovine na stranom jeziku, moete zamisliti svoje mjesto roenja; c) ako trebate zapamtiti ime odreene strane drave, moete zamisliti neku njezinu osobitost. Zima: meni odgovara da zamislim, naprimjer, skijaku snjenu stazu nego naprosto mraz i hladnou jer rije "hladnoa" takoer spada u osnovni vokabular. Zrana luka: trebamo vizualizirati odozgo i vidjeti zrakoplove koji stoje ili polako se pribliavaju crti za ukrcavanje. Ako naprosto zamislimo ogromne prostorije zrane luke s mnotvom ljudi, mogli bismo pobrkati tu asocijaciju sa eljeznikim ili autobusnim kolodvorom. Vano! Bolje je stvarati jasnu i nedvosmislenu sliku. Zrak: zamiljam uragan i vihor koji sve trga i odnosi. Zrakoplov: iako je to pojam prilino jednostavan za vizualizaciju, ne smijemo ga brkati s rijeju "let". Zato zamiljamo zrakoplov izvana, njegov oblik i veliinu, kako da se nalazimo u zraku pokraj njega. S druge strane, za rije "let" zamiljamo sebe u salonu zrakoplova. Isto inimo i za rije "automobil"; dok za glagol "upravljati vozilom" zamiljamo sebe za upravljaem automobila. eljezniki kolodvor: zamiljam vlak koji se pribliava peronu i gomilu putnika koji ga doekuju. Opet, neemo vizualizirati ekaonicu eljeznikog kolodvora jer je gotovo identina ekaonici autobusnog kolodvora. U ovom prizoru takoer susreemo slike vlaka, vagona i perona. Njihove pojedinane vizualizacije zato trebaju biti razliite. ivotinja: lako je vizualizirati ivotinju jer svakoj ivotinji odgovara vrlo konkretna slika; za asocijaciju odaberite bilo koju ivotinju, no poeljno je da to ne bude vrsta ivotinje koja je ukljuena u osnovni vokabular.

146

Chia

11
Usvajamo pridjeve

Bijel: pred vama je mnogo mogunosti; Sjeverni pol, bijeli medvjed i dr. Bolestan: zamislite bolesnog ovjeka u krevetu, pokraj njega deura medicinska sestra. Bolji: zamiljam ovjeka na pobjednikom postolju. Ako elimo nauiti antonim te rijei, "loiji", moemo zamisliti ovjeka koji stoji na nioj razini postolja, pobjednik ga zalijeva ampanjcem dok slavi svoju pobjedu. Brz: moemo zamisliti trku geparda, najbre ivotinje u svijetu. Crn: zamiljam Zorroa s crnom maskom i crnim platem. Crven: razmiljam o rajici, o vulkanskoj lavi i drugim crvenim predmetima. ist: mnogi predmeti mogu nas podsjeati na taj pridjev, naprimjer, vrlo ista odjea, izglaana i uredno sloena, blistav pod i dr. Debeo: taj je pridjev lako vizualizirati, zar ne? Dobar: Dobar zamiljam sveca koji se moli spojenih ruku. Glup: moete zamisliti goluba koji pokuava proletjeti kroz staklenu reklamu u gradu i svaki put se u nju zabije, on ne razumije da je to nemogue. Obratite panju na slinost rijei "glup" i "golub". Uite li engleski, rije "glup" zvui kao "stupid", zamislite ovjeka s velikim tupeom, koji mu prilino glupo stoji. Hladan: moemo zamisliti ledenjak ili snjeni planinski vrh. Izdrljiv: zamiljam konja u trci, on tri ve mnogo sati i nije se umorio.

147

Chia
Jedini: vjerojatno ete lako zamisliti usamljenog ovjeka na pustom otoku, poput Robinsona Crusoa. On je jedini stanovnik na tom otoku. Opaska. Nemojte pobrkati ovu rije sa rijeju "sam" (solo, bez pratnje). Jeftin: bilo koja sitnica, neto vrlo jeftino. Kompliciran: Kompliciran: zamiljam ovjeka koji na ispitu potajno prepisuje sa "alabahtera" jer polae vrlo kompliciran predmet. Lagan: ako vam se ini da je uenje stranog jezika lako, zamislite ovjeka koji mae zastavom, to znai pobjedu. Neka to bude zastava drave iji jezik uite. Lijep: zamiljam Trnoruicu. Vi moete zamisliti bilo to, to povezujete s ljepotom. Luckast/aav: zamislite omiljeni lik iz omiljene komedije ili humoristike serije, npr. Mr. Beana. Stare komedije mogu vam posluiti kao izvor ideja. Mali: Mali: zamiljam maloga ponija. Mekan: zamislite jastuk ili mekanu glinu. Mlad: zamiljam mlade ljude kako priaju viceve i smiju se. Mrav: nije teko zamisliti mravog ovjeka. Neemo pobrkati tu rije s rijeju "visok" jer za nju zamiljamo koarkaa. Nizak: najbolje je zamisliti patuljka. Nemojte zamiljati dijete jer se ta rije koristi mnogo ee od rijei "patuljak". Nii (po zvanju): zamislite ronika male visine, on pozdravlja vojnike viih inova koji ga premauju i visinom. Pogledajte odmah rije "vii (po zvanju)". Njean: zamislite poplun i perje. Pametan: moete zamisliti Alberta Einsteina ili nekog drugog koga smatrate osobito pametnim. Plav: moete zamisliti more, nebo ili dr. Ne bi bilo loe da zamislite sebe kako sjedite pokraj mora i pijuckate "Plavac" iz boce. Prazan: jednako kao i u sluaju s rijeima "gornji" i "donji", sparimo rijei "pun" i "prazan". Ako smo za rije pun koristili prizor crijeva iz kojeg se izlijeva benzin zbog punog rezervoara, za rije "prazan" zamislimo crijevo koje je spojeno s rezervoarom, benzin se ulijeva u njega jer je rezervoar prazan. Prekrasan: u danom sluaju moete zamisliti glumca, glumicu, pjevaa ili neku drugu slavnu osobu za koju smatrate da "prekrasno" izgleda.
148

Chia
Privlaan: vano je izbjei zbrku izmeu te rijei i rijei "lijep" i "prekrasan"; zamislite neto posve drukije, to nema veze s ljepotom, na-primjer nekoga tko vama djeluje privlano, ali nije nuno lijep (a) u klasinom smislu te rijei. Prljav: moete zamisliti rudara, prljavog i oznojenog. Pun: zamiljam kako se iz crijeva izlijeva benzin jer je rezervoar ve pun. Punoljetan: zamislite kako na ulazu u noni klub redar trai u mladia osobnu iskaznicu i zatim ga puta u klub jer je mladi punoljetan. Za rije "maloljetan" zamislite obratno: mladi nema osobnu i redar ga ne puta u klub, mladi tuno odlazi. Ako vam se ne svia ta scena, moete zamisliti bilo to, to nije doputeno maloljetnim osobama, npr. kupovanje loto listia ili alkoholnog pia. Ruan: zamislite runu vjeticu, monstruma ili neto slino. Siguran: zamislite ovjeka koji je siguran u sebe. Moda je upravo osigurao svoju imovinu? Simpatian: zamislite neto neuobiajeno, naprimjer simpatinu patku; obratite panju na slinost u zvuanju rijei "simpatian" i "patka". Skup: zamislite okupljanje (skup) milijunaa u nekoj konferencijskoj sali raskonog hotela. Oni su odjeveni u vrlo skupa odijela najpoznatijih marki, pue vrlo skupe cigare i nose zlatne satove i prstenje s dragim kamenjem. Ili zamislite okupljanje vlasnika vrlo skupih automobila. Slab: zamiljam vrlo slabog ovjeka kojem drhte noge. Slobodan: u panjolskom jeziku ta rije zvui kao "libre" pa zamiljam zeca (liebre) koji bjei progonitelju te je naposljetku slobodan. Moete zamisliti ovjeka koji izlazi iz zatvora. Sme: zamislite bilo koji predmet te boje. Snaan: moete zamisliti bodibildera koji pokazuje svoje miie u raznim pozama ili sportaa koji podie utege. Sposoban: zamislite soba koji crta i pjeva, to je vrlo sposoban sob. Sretan: pomislite na neto to bi vas moglo usreiti. Star: zamiljam vrlo starog djeda. Ako uite panjolski (mayor), zamislite da je taj djed vrlo star i visok te je odjeven u vojniku uniformu jer je umirovljeni bojnik.

149

Chia
Tanak: rijei "debeo" i "mrav" dobre su za opisivanje ivih bia, dok je spomenutu rije najbolje koristiti za taj opis predmeta. Zamiljam kako vrlo tankim i otrim noem reu tanku kriku slanine. Tuan: zamiljam vrlo tuno dijete koje je slomilo omiljenu igraku. Tvrd: moete zamislite bilo to, od dijamanta do tvrdog komada granita. Ugodan: moete zamisliti neto to je vama ugodno. Umoran: moja mata crta putnika koji sam hoda pustinjom. Vrlo je umoran i na rubu da padne. Velik: zamiljam ogromno stablo koje je izraslo do neba. Mogue su i razne druge asocijacije. Visok: moete zamisliti visokog koarkaa kako igra koarku. Vii (po zvanju): zamislite vojnika visokog ina koji pozdravlja ronike. Tu smo asocijaciju koristili za pojam "niega zvanja", no sada se umjesto na ronika koncentriramo na vojnika vieg ina.

Opaska. Vrlo je korisno graditi asocijacije u kojima su istodobno prisutni antonimi, kao u sluaju "vii - nii". Jedan lik uvijek e nam pomoi da se sjetimo drugog.

Vru: zamiljam tanjur vrue juhe iz koje se die para. Zabavan: Zabavan: zamiljam klauna koji pravi zabavne grimase jer rije "klaun" ne ulazi u osnovni vokabular. Zadovoljan: moemo zamisliti ovjeka koji u rukama dri dobitni listi lota. Takoer, moete zamisliti vrapce kako zadovoljno cvrkuu u grmlju. Zanimljiv: zamiljam vrlo zanimljivu televizijsku emisiju, moda bi to mogao biti dokumentarac koji izaziva veliko zanimanje gledatelja. Zauzet/zaokupljen: zamiljam ovjeka koji radi nekoliko poslova istovremeno. Zdrav: zamislite zubara koji estita pacijentu na tome to su mu svi zubi zdravi. Zelen: sigurno znate mnogo predmeta zelene boje: krastavac, trava, salata i dr.

150

Chia

12
Usvajamo priloge

Blizu: zamislite objekt koji je toliko blizu da ga moete dohvatiti rukom. Brzo: zamislimo ovjeka koji brzo ide ulicom, gurajui ostale pjeake. Da: situacija je ista kao i s rijeju "ne". Moete zamisliti nekoga kako potvrdno kima, govorei nam "da". Daleko: zamiljam ovjeka koji gleda kroz dalekozor. Sigurno trai neto to se nalazi vrlo daleko. Moe takoer gledati kroz teleskop. Dobro: zamislite neto kvalitetno, dobro napravljeno. Dolje: elim pogledati dolje ispod kreveta (kao da neto traim) i nai tamo neto neobino, neto udno. Poeljno je da je ono to naemo po zvuanju slino prijevodu te rijei na jezik koji uite.

. Naprimjer, ako uite engleski jezik, ispod kreveta biste mogli nai bijeli veo. Tako
ete lako zapamtiti da "dolje" na engleskom zvui kao "below". Dosta/dovoljno: Dosta/dovoljno: zamislimo ovjeka kojega mue i on vie: "Dosta!" Gore: zamiljam kako me je netko pozvao s gorskog vrha (gore - gora). Gotovo: zamislite kako se u penici pee neko jelo, odjednom zazvoni kuhinjski alarm - jelo je gotovo. Ili naprosto zamislite kako u restoranu brze hrane ili u trgovini kupujete gotovo jelo. Izvana: ako smo za rije "unutra" zamiljali nekoga u telefonskoj govornici, za ovu rije moemo zamisliti kako netko eka na svoj red ispred kabine. On je nervozan jer mora obaviti telefonski poziv, a osoba koja je unutra ve dugo razgovara.

151

Chia
Izvrsno: ova me rije podsjea na imenicu "vrsta" pa zamiljam nekoga tko se izdvojio

iz vrste pa su mu dodijelili bed "izvrsno". Neu vizualizirati sportaa pobjednika jer smo
taj prizor koristili u drugim asocijacijama. Jasno: moete zamisliti vrlo isto, jasno nebo. Jo: moemo zamisliti kupca u trgovini koji slae u kolica mnogo artikala - jo i jo. Kasno: ne treba brkati ovu rije s imenicom "veer", u danom sluaju antonim jer rije "rano". Moete zamisliti dvije ptice, jedna od kojih (sokol) leti vrlo brzo i stii e na odredite rano, dok druga leti vrlo sporo i stii e kasno. Lano: zamiljam nekoga kako paljivo razgledava novanicu. Vjerojatno eli odrediti je li falsifikat, odnosno lana ili nije. Loe: zamislite zloestoga bijesa (koristili smo ga u asocijaciji za pridjev "lo"). Malo: zamislite ono to vam nedostaje ili neto ega ima malo. Mnogo: zamislite ono ega imate u izobilju. Ja zamiljam tanjur pun hrane. Mnogo hrane. Tu sliku koristim i za zapamivanje rijei "malo". Moda: Moda: zamislite velikog lijenog mora (obratite panju na slinosti rijei "mor" i "moda") koji lei na ledu i dvoumi oko toga hoe li skoiti u vodu. On razmilja: "Moda...". Nakon: zamiljam elavog ovjeka, ostaje bez kose nakon to je bio kod frizera. Opaska. Pogledajte rijei "prije" i "poslije". Rije "nakon" i "poslije" uzajamno su potpuno zamjenjive. Naprijed: zamiljam automobil koji pretjee kolonu kamiona koji voze istim trakom. Obrate panju na rije-antonim "nazad". Nasuprot: vidim ovjeka koji stoji nasuprot mene, kao da je odraz u ogledalu i imitira moje pokrete. Nazad: zamiljam automobil koji juri cestom jer se vozau jako uri stii na neko odredite, on nailazi na dugaku kolonu kamiona koji stoje zbog toga to je cesta privremeno zatvorena. Voza mora okrenuti automobil i vratiti se istim putem nazad, kako bi potraio obilaznicu. Opaska. Prizor automobila koji pretjee kolonu kamiona koristili smo u asocijaciji za rije suprotnog znaenja - "naprijed". Ne: neete imati problema s prijevodom te rijei jer ona zvui vrlo slino na mnogim jezicima i, osim toga, vrlo esto se koristi. Kao varijantu, moete zamisliti slona koji mota svojom ogromnom glavom iz strane u stranu.
152

Chia
Neki: za panjolski jezik (alguno) zamiljam alge na plai. Tamo rastu neke alge. Nepravedno: ne trebate uiti rijei s prefiksom "ne-" (ili drugom vrstom negacije) koje oznaavaju suprotno osnovnom znaenju rijei. Poslije emo razmotriti popis takvih estica. Naite rije "pravedno", dodajte esticu "ne" i dobit ete potrebnu rije. Nikada: zamislite turu kupaonicu u kojoj nema ni kade. Nita: moete zamisliti plivaa koji se naao u bazenu bez vode. Jo je bolje da smislite jedinstveni asocijativni blok s rijeju "sve". Nitko: zamislite da vidite na podu nit koja se pomie kao da je vuku, ali nitko je ne vue. Obratite panju na slinosti izmeu rijei "nit" i "nitko". Odostraga: zamiljam putnike koji se nalaze u stranjem dijelu autobusa, "odostraga". Oni pokrivaju rukama ui jer im smeta buka motora.

Opaska. Pogledajte rije "sprijeda".

Ovdje: zamiljam ovjeka koji pokazuje prema svojoj cipeli, kao da se ispod nje neto nalazi. Ovisno: zamislimo ovjeka koji je ovisan o neem, npr. o klaenju na konje. Ponekad: ta rije vrlo se esto koristi i budui da je ne moemo vizualizirati, trebamo zaposliti matu. Naprimjer, zamiljam ovjeka kako baca kovanicu u zrak i jo jednog koji ga promatra. Ponekad ispada glava, a ponekad pismo. Naglaavajui tu asocijaciju zamiljam kako promatra kae: "Ponekad ovo, ponekad ono".

Opaska. Vano je vizualizirati i odnositi se prema tim prizorima kao da se dogaaju u stvarnosti, kao da gledate igrani film.

Pored: moemo zamijeniti ovu rije pojmom "blizu" koji smo ve razmotrili. To je jo jedan primjer koritenja sinonima. Poslije: zamislite kako ispred sebe vidite neije tragove, slijedite tu osobu, idete poslije nje. Ili koristite jedinstven asocijativni blok za rijei "prije - poslije". Zamislite

153

Chia
dvije slike, na jednoj ovjek ulazi u frizerski salom s dugom kosom (prije), a na drugoj odlazi iz salona bez kose (poslije). Pravedno: zamiljam suca koji donosi pravednu presudu nakon koje udara drvenim sudakim ekiem. Moete takoer zamisliti biblijski lik Noe koji je bio vrlo pravedan. Previe: zamiljam gomilu ljudi koji stoje u redu ispred trgovine u nadi da e kupiti artikle koji su gotovo rasprodani. Kupaca je previe. Prije: Koristite jedinstven asocijativni blok za rijei "prije - poslije". Zamislite dvije slike, na jednoj ovjek ulazi u frizerski salom s dugom kosom (prije), a na drugoj odlazi iz salona bez kose (poslije). Prvo: moete zamisliti svoga starijega brata ili sestru. Rano: vidi "kasno". Ili zamislite pijetla koji kukurie u ranu zoru. Ili pekara koji takoer ustaje vrlo rano. Ravno: zamiljam dva blizanca. Druga varijanta - dvoglavi zmaj, s dvije jednake glave. Sada: zamiljam ovjeka u kavani koji doziva konobara pucketanjem palca i srednjeg prsta, a taj mu gestom ruke odgovara: "Sad u doi". Samo: postoji dobra asocijacija za panjolski jezik: zamiljam mozak u staklenci. U toj staklenci je samo (solamente) mozak (solo una mente). Sporo: jedna od moguih varijanti jest zamisliti pua ili kornjau, ili neko drugo bie koje se sporo kree. Sprijeda: zamiljam putnike koji se nalaze u prednjem dijelu autobusa. Oni razgovaraju i zabavljaju vozaa. Obratite panju na rije "straga" jer bi obje te rijei bilo dobro koristiti u istom kontekstu, s prizorom autobusa. Sve: ako ste koristili prizor praznog bazena za rije "nita", sada moete zamisliti profesionalnog plivaa u olimpijskom bazenu koji daje sve od sebe i ide na "sve - ili nita". Moete takoer zamisliti Svemir koji obuhvaa sve; to je izvrsno rjeenje. Tako: ova rije znai "na takav nain" i moemo koristiti asocijaciju s kretanjem utega na zidnom na satu - "tika-taka". Takoer: zamiljam nekoliko bubnjara. Svaki od njih nosi svoj bubanj, svi koraaju zajedno. Prilazi im jo jedan ovjek koji takoer ima bubanj. Tamo: zamiljam ovjeka koji pokazuje prstom u smjeru tamne prostorije - tame. On pokazuje prema predmetu koji se u tami ne vidi, zato kae: "Negdje tamo...". Obratite panju na slinost rijei "tamo" s imenicom "tama".
154

Chia
Tono: zamiljam rulet u kasinu. Kada se rulet vrti, loptica uvijek upada tono u polje i nikada izmeu dva polja. Ili pokuajte asocijaciju s tokom, zbog slinosti izmeu rijei "tono" i "toka". Toliko: zamislimo ovjeka koji ita Tolkienovu trilogiju "Gospodar prstenova" i apue: "Toliko likova, toliko likova... Tolkien, Tolkien, tol'ko likova...". Tu/ovdje: zamiljam ovjeka koji pokazuje prstom na predmet koji se nalazi pokraj, u blizini, upravo pred njim, odnosno "tu".

Opaska. Pogledajte asocijaciju koju smo koristili za rije suprotnog znaenja, "tamo". i
u ovom sluaju koristimo jedinstveni prizor ovjeka koji pokazuje prstom. Unutra: na taj pojam nas mogu podsjetiti mnoge situacije, naprimjer nalaziti se unutar telefonske govornice i dr. Moete takoer zamisliti straara koji stoji u svojoj kabini jer je vani vrlo hladno. Uvijek: moete zamisliti neto stalno, trajno, naprimjer stalnu fiziku veliinu. Vrlo: moete potraiti slinosti s drugim rijeima, zamislite vrelo vrlo vrue vode. Ljudi iz njega ne mogu uzimati vodu jer je vrlo vrua - vrela.

155

Chia

13
Usvajamo pozdrave, pitanja i uimo izraze ljubaznosti
Dovienja, bok: moete zamisliti dirljivu scenu rastanka. Rije "bok" podsjea na "bog", a panjolska rije "adios" podsjea na izraz "ii Bogu" (ir hacia Dios). Zato zamiljam da ovjek od kojega se rastajem doista odlazi Bogu. Gdje? U panjolskom jeziku to pitanje zvui kao "Donde?" Moemo zamisliti pirata kojeg lanovi posade zovu don D. (don De), a D. je zapravo skraeno Demon. Na njegovom demonskom brodu ivi netko nevidljiv i uasan koji noima stalno zavija: "Voou". Tako emo nauiti da je rije "gdje?" na njemakom jeziku "Wo?" i izgovara se "vo:".

Opaska. Rijei-pitanja esto se koriste u svakom jeziku. Kako bih vam olakao zadatak, skupio sam ih zajedno i dodao rije-podsjetnik koja je vrlo uinkovita. Podsjetnik je sastavljen tako da svaki put koristite lik pirata, kapetana Kuke. Zar podignuta ruka s kukom ne podsjea na upitnik?

Hvala: zamiljam mnogo djece u cirkusu. Djeca se smiju klaunovim luckastim alama i zahvaljuju mu pljeskanjem. Kada? Moemo zamisliti pirata koji brzo hoda ulicom na svojoj drvenoj nozi. Kada hoda, zvuk udaranja drvene noge o kamen odzvanja cijelom ulicom.

156

Chia
Kako? Zamiljam pirata koji s broda pokuava obaviti veliku nudu u more (on "kaka"), no more je valovito, brod se snano ljulja pa mu to nikako ne uspijeva. Pirat podie svoju kuku i pita: "Kako to uiniti?" Zatim zamislite tu rije na engleskom jeziku (How?). Sada, dok pirat sjedi sputenih hlaa na rubu broda u drvenom amcu mu s obale dolazi domorodac koji podie ruku da bi pozdravio pirata i kae mu "Hau". Rije "hau" odgovara figuralnom izgovoru engleskog "how". Koji? U panjolskom to pitanje zvui kao "iCual?" Pokuajte zamisliti patku-pirata. Patka kvae "kva, kva" ("cua, cua"), to je slino danoj upitnoj rijei. Moemo zamisliti epavu patku jer umjesto jedne apice ona ima kuku. Na oku joj je crni povez. Jadna patka!

Opaska. Osim lika pirata, moete koristite i druge prizore, naprimjer vjealicu, jer njezin Opaska. gornji dio takoer podsjea na upitnik.

Koliko? Zamislimo stranog Kapetana Kuku na blagajni. Sprema se platiti i podie svoju kuku plaei blagajnika. Unosi se blagajniku u lice i pita: "Koliko?" Molim: zamislite ovjeka (ili sebe) koji neto moli na koljenima. Nita, niotkud: zamiljam maioniara koji pokazuje da u rukama nema nita i odjednom se niotkud pojavljuju karte. Oprostite: vidim ovjeka koji se udara akom u prsa. Vjerojatno je da se njegovom krivnjom dogodilo neto loe i sada mu je vrlo ao zbog toga. to? Za panjolsko "Que?" zamiljam pirata koji stoji na kolutu sira (queso), oduprijevi se o njega svojom drvenom nogom. Tko? zamislite biveg starog pirata koji sjedi u drvenoj kolibi. On ima drvenu nogu i kuku na jednoj ruci. Odjednom netko pokuca navrata. Pirat ne moe brzo doi do vrata i zato vie: "Tko je?!" Nitko ne odgovara i kada on otvara vrata vie nikoga nema jer je taj koji je kucao pobjegao. Sada se sjetite da je na engleskom jeziku to pitanje 'Who?" koje se izgovara kao "hu". To su bili huligani koji zbijaju ale sa starim jednonogim piratom. Za panjolski jezik "Quien?" zamislimo pirata koji ita novine na uglu (esquina) ulice, pokraj uline svjetiljke. Kao to ste ve pogodili, koristim slinost izmeu rijei "esquina" i "quien".

157

Chia
Zato? To je vrlo vana upitna rije. Za panjolski "Por que?" zamiljam dvojicu pirata koji igraju poker. Oni uzimaju karte kukama i pritom ih probadaju. Zdravo: zamiljam veseloga surfera koji nam mae s visine velikog vala i vie: "Zdravo!"

158

Chia

14
Usvajamo zamjenice i lanove
Podsjeam da je za sve kratke rijei koje su navedene u ovom poglavlju najbolje konstruirati male fraze koje ukljuuju rije na materinskom jeziku i na jeziku koji uite, onako kako je to bilo opisano u estom poglavlju. Ovdje vam pak predlaem neke "grafike" ideje. Ja: to je jedna od malobrojnih rijei koju ete vrlo lako zapamtiti zahvaljujui estoj upotrebi. Mi: zamiljam sebe i svoje prijatelje kako zajedno neto radimo. Moj: zamiljam kako vuem teak predmet jer je on "moj" i elim ga odnijeti kui. Na: zamiljam sebe zajedno s prijateljima; mi vuemo neto teko na konopu jer je to nae i elimo to odnijeti sa sobom. Za zamjenicu enskog roda "naa" zamislite isto, ali u tom prizoru ne sudjeluju muki prijatelji, nego ene - prijateljice.

Opaska. Prizor vue nekog tekog predmeta pomou konopa koristim za oznaavanje mnoine posvojnih zamjenica, jer kada netko vue neto zavezano za konop, stvara se dojam da je to njegovo/njihovo. Takoer, kada je predmet teak, u tome sudjeluju mnogo ljudi, to ukazuje na mnoinu.

Njegov: zamiljam ovjeka u daljini koji neto nosi. Njihov: vidim mnogo ljudi u daljini koji neto vuku na konopu.
159

Chia
On: zamislimo ovjeka koji prilazi skupini mukaraca. Oni okreu glave i gledaju u udu: to je doista "on". Ona: vidim kako se skupini ena pribliava jo jedna ena. One okreu glave i gledaju u udu: to je doista "ona". Ova: (ta koja je ispred mene): moemo zamisliti kako jedna ena tapa drugu po ramenu. Ovaj: (taj koji je ispred mene): zamislimo kako jedan mukarac tapa drugog po ramenu. Ovo: (to to je ispred mene): zamislimo kako ovjek dodiruje neki predmet. Ta/ona (koja se nalazi daleko): moemo zamisliti kako netko pokazuje prstom na upadljivo odjevenu enu. Taj/onaj: moemo zamisliti kako pokazuju prstom prema krupnom visokom mukarcu. Takoer moemo zamisliti kako pokazuju prstom na maloga ovjeka u daljini. Obratite panju, ovjek se samo ini malim, zato to se nalazi daleko.

Opaska. Obratite panju na to da na stranom jeziku koji uite zamjenice "taj - onaj" mogu biti zapravo samo jedna rije (kao i "to -ono", "ta - ona"). U mnogim jezicima zamjenice "taj" i "to" mogu se koristiti sasvim drukije nego u vaem, npr. svi neivi predmeti oznaavaju se s "to" (npr. engleski "it"), a sva iva bia sa "taj" ili "ta".

To znai da su svi neivi predmeti srednjeg roda (uz poneki izuzetak). Takoer, u nekim jezicima "taj" (za iva bia) i "to" (predmeti) mogu biti jedna te ista rije.

Ti: zamiljam ovjeka ili svog prijatelja koji stoji pokraj mene. To/ono (to se nalazi daleko): moemo zamisliti kako pokazuju prstom prema siunom objektu koji se nalazi u daljini. Tvoj: zamiljam svog prijatelja koji stoji pokraj mene i dri neto u rukama. Va (jednina): zamiljam ovjeka koji drugome u kavani dodaje netom zaboravljeni eir.

160

Chia
Va (mnoina): zamiljam skupinu krupnih ljudi u svojoj blizini koji vuku neki teki predmet pomou konopa. Vi: zamiljam skupinu odraslih ljudi koji sjede u krugu i igraju se krumpira.

Neodreeni lan ili "jedan": uite li panjolski jezik (una), predlaem da zamislite urnu (una urna).

161

Chia

15
Usvajamo prijedloge i veznike

Podsjeam da su prijedlozi i veznici vrlo kratke rijei, pa ih je u nekim sluajevima lake zamijeniti drugim rijeima ili kratkim frazama u kojima e se nai dane rijei na vaem materinskom jeziku, zajedno s prijevodom na jezik koji uite. Bez: moete zamisliti zvono bez jezica koje se ljulja, ali ne proizvodi nikakve zvukove. Takoer, moete zamisliti hlae koje padaju jer nemaju remen ili neto drugo. I: to je veznik za koji je mogue smisliti mnogo stvari koje su meusobno spojene, naprimjer lanac ili perle na ogrlici. U panjolskom jeziku taj veznik (Y) podsjea izgledom na praku. Zato smiljam asocijacije ili fraze u kojima sudjeluje prijevod tog veznika na strani jezik i neka akcija koja ukljuuje pucanje iz prake. Ne ograniavajte svoju matu! Uz pomo jednog prizora u kojem se mijenjaju samo detalji mogue je graditi asocijacije i zapamtiti prijevode iste rijei na vie jezika. No podsjeam: ako uite nekoliko jezika istovremeno, potrebno je u asocijaciju dodavati rije-podsjetnik (doker o kojem smo govorili ranije; naprimjer pirata) koja e vam pomoi da sprijeite zbrku. Na: moemo zamisliti kako se na kuvertu lijepe marke. Ni: moemo zamisliti strogu majku koja govori djetetu: "Ni u kojem sluaju nemoj nikamo ii". Prema: moete zamisliti strelicu koja pokazuje u odreenom smjeru, prema neem, ili veliki prometni znak na cesti, ili kartu s pravcima. S: za taj prijedlog moete zamisliti zmiju koja se podie s tla i sike: "ssss..." Jo je bolje uklopiti to u frazu u kojoj postoji i prijevod na jezik koji uite.

162

Chia
to: vano je ne brkati taj veznik s upitnom rijeju "to?" Ako uite panjolski (que), moete zamisliti komadi sira (queso). No u tom sluaju trebat ete stvoriti i posebnu asocijaciju za imenicu "sir". U: moete zamisliti ovjeka koji nekamo ulazi. Mora ui unutra. Za: moete zamisliti ljude na utakmici koji mau zastavom jer navijaju za momad svoje drave. Zato to: za panjolski "porque" zamiljam pastire koji igraju poker (poquer). Zbog: katkad se prijedlozi "za" i "zbog" u stranom jeziku mogu oznaavati jednom te istom rijeju, kao to je naprimjer engleski prijedlog "for". No i u tom sluaju moete, primjerice, zamisliti situaciju koja obuhvaa oba znaenja.

163

Chia

16
Usvajamo brojeve, dane u tjednu i mjesece u godini

Pamtimo brojeve U danom poglavlju brojevi su rasporeeni od manjeg prema veem, umjesto abecednim redom, jer ete ih tako lake zapamtiti. S brojevima iji su nazivi u vaem materinskom jeziku slini prijevodu na jezik koji uite nee biti problema. Naprimjer, za panjolsko "seis" (6) vjerojatno ne trebate asocijaciju.

Zapamtite, ne gradimo nikakve asocijacije ako su rijei u jezicima sline. Te rijei ionako pamtimo bez tekoa, a mogle bi nam dobro doi u smiljanju asocijacija za sluajevima druge rijei. Naime, u takvim sluajevima ostaju nam te "prazne" rijei za koje nismo asocijacije stvarali nikakve asocijacije i koje moemo koristiti za slinost u zvuanju s drugim stranim rijeima. Isto se dogaa i s rijeima za koje smo stvarali asocijacije. Nakon nekog razdoblja materinskom prakse moi ete ih izgovarati bez razmiljanja, kao da priate na materinskom jeziku.

Za brojeve iji se nazivi u razliitim jezicima razlikuju izgraujemo asocijacije. Zapravo stvaramo "mentalni okvir" koji se sastoji od deset mentalnih "kutija" za prvih deset brojeva. Mentalne kutije su spremnici za sustavno pohranjivanje informacija. U tom okviru svakom broju od 1 do 10 odgovaraju odreena slova kojima se ti brojevi ifriraju. Kutije za prvih deset brojeva bit e dovoljne jer se brojevi poevi od druge
164

Chia
desetice, npr. "12" ili "13", dalje stvaraju uz pomo logike. Poznavajui tu logiku bit e vrlo jednostavno nauiti kako se kae "20", "30", "45", "186", itd. Kako biste bolje shvatili tu vrstu "mentalnog okvira", odnosno metodu zapamivanja brojeva u kojoj se brojke ifriraju slovima, odnosno u kojoj se brojevi pretvaraju u rijei iz odgovarajuih slova, preporuujem da se upoznate s mojom prvom knjigom "Superpamenje, superitanje, superuenje" (Planet Zoe, 2011). No onim itateljima koji nisu proitali moju prethodnu knjigu (to im naravno preporuujem jer to moe biti poetak izuzetnog putovanja u vlastite mogunosti), pokazat u drugu mogunosti, odnosno zamjenski "mentalni okvir". Prilikom zapamivanja brojeva zamiljajte predmet koji izgledom slii danom broju: Nula (0): moemo zamisliti obru. Jedan (1): zamislimo vojnika na strai s pukom na ramenu. Dva (2): zamislimo labuda koji pliva. Tri (3): zamislimo zmiju koja plee i podie se sluajui maioniarevu frulu. etiri (4): zamislimo stolicu. Pet (5): zamislimo zeca koji sjedi. est (6): zamislimo kruku. Sedam (7): zamislimo kosu na drci (za koenje trave). Osam (8): zamislimo naoale. Devet (9): zamislimo balon na tankom konopcu. Deset (10): zamislimo natkriveni vrtuljak u zabavnom parku. Jo jednom obratite panju na slinost oblika predmeta sa simbolima brojeva. Na taj nain, elimo li zapamtiti da je "osam" (8) na engleskom jeziku "eight", mogli bismo zamisliti:

Djeake koji zadirkuju drugog djeaka koji nosi naoale: "Ej, tif ("ej ti" zvui slino
engleskom broju "eight") Njemako "acht" ("osam") moemo povezati s usklikom "ah" prema slinosti zvuanja. Tada gradimo asocijaciju:
165

Chia
ovjeku su iz ruku ispale naoale i udarile o asfalt: "Ah.r
S druge strane, za rusko "vosem"' koje zvui poput "osam" nema potrebe smiljati asocijaciju.

Zapamtite da se u stvaranju asocijacija moete oslanjati kako na nain izgovora rijei, tako i na nain njihova pisanja. Pamtimo dane u tjednu Kako biste zapamtili imena dana u tjednu trebate smisliti asocijaciju izmeu rijei i njezina prijevoda. Ne zaboravite, ako je rije na stranom jeziku slina vaoj, nema potrebe traiti asocijaciju. Dobar nain stvaranja slikovitih asocijacija jest oslanjanje na osobitosti ili zbivanja u svakom danu u tjednu, naprimjer: televizijski program na odreeni dan; neto iz vaeg osobnog tjednog rasporeda; druga zbivanja.

Pamtimo mjesece Kako biste zapamtili imena mjeseci koristite istu logiku kao i za zapamivanje imena dana u tjednu, iako se u poetku to ini dosadno i nepotrebno. Trebate se upoznati sa stranim rijeima koje zvue gotovo jednako vaima i izgraditi asocijacije samo za one rijei koje se razlikuju. Pritom imajte na umu da imena mjeseci u godini nisu toliko vana, barem na poetnom stupnju, i ne spadaju u temeljni vokabular. Zbog tog razloga nemojte uriti s uenjem tih rijei, nego radije posvetite slobodno vrijeme ponavljanju i uvjebavanju vanijih, odnosno ee koritenih rijei.

166

Chia

17
Sedam dana prakse

Dakle ponimo. Sada smo spremni i osposobljeni da pristupimo sedmo-dnevnom praktinom radu. Prvo to trebate uiniti jest uvjeriti se da su sve rjenike tablice popunjene. Drugim rijeima, u tablicama nema praznih polja i smislili ste sve asocijacije. Podsjetimo se, u prva tri stupca upisuje se rije, njezin prijevod na strani jezik i transkripcija (nain izgovora). U posljednji stupac upisuje se asocijacija. Ako ste pregledom tablica ustanovili da su neka polja ostala prazna, odnosno ako ste bili odgodili smiljanje asocijacija za neke rijei, sada to svakako trebate uiniti.

Nakon to su sve tablice popunjene, moemo poeti. elim vam da uivate u jednostavnim vjebama s kojima ete se susretati tijekom narednih sedam dana.

Prvi dan
Danas je na prvi dan uenja (doista je uzbudljivo!) i posvetit emo ga samo ponavljanju i utvrivanju temeljnoga vokabulara. U tu svrhu koristit emo jednostavno kartonsko pomagalo. Ponavljanje Ponimo. Brzim pregledom naih tablica uvjerit emo se jeste li dobro savladali temeljni fond rijei. Kako biste ga kvalitetno ponovili, izreite pravokutnu kartonsku karticu i nalijepite na nju crni kartonski krui. Odreite pravokutniku gornji lijevi kut. Izrezani dio veliinom treba odgovarati dimenzijama jednog polja u vaoj tablici. irina kartice treba

167

Chia
biti malo vea od irine cijele tablice, kako biste njome mogli pokriti svaku tablicu. Takvo je pomagalo vrlo lako izraditi prema ovdje prikazanom crteu (vidi crte 1).

Crte 1.

Kako koristiti karticu pri ponavljanju? 1. Pogledajte prvu rije u tablici s desne strane, pokrijte karticom dva sljedea stupca i desni stupac s asocijacijom. Sada glasno izgovorite rije (crte 2).

Crte 2.

2. Premjetajte karticu udesno otvarajui jedno po jedno polje. Dalje pogledajte transkripciju rijei i provjerite jeste li je pravilno izgovorili (crte 3):

168

Chia

Crte 3.

Vano! im se otvori drugo polje, ponovno izgovorite rije naglas, pazei pritom da je pravilno izgovorite.

Sada razmislite o prijevodu strane rijei, odnosno o tome to dana rije znai na vaem jeziku. Izgovorite je i premjestite karticu udesno kako biste se uvjerili da niste pogrijeili (crte 4).

Crte 4. 4. Kako biste nauenu rije utvrdili u pamenju, proitajte asocijaciju koja je zapisana u posljednjem polju. Na taj nain nastavite s ponavljanjem svih rijei u tablicama.

169

Chia

Drugi dan
Ponovite sve to ste radili prethodnog dana. Danas pokuajte zapamtiti prijevode svih rijei.

Trei dan
Treega dana potrebna vam je snimka vaega glasa. Pripremite diktafon. Opaska. Ako danas nemate diktafon, odgodite zadatak za sutra i radije ponovite vjebe iz drugoga dana.

Umjesto diktafona moete koristiti raunalo s mikrofonom, spremajui svoje glasovne snimke na disk, kako biste poslije sluali zvuanje rijei koje trebate izgovoriti izvodei tu vjebu. U tu svrhu odgovarat e najjednostavniji program za snimanje glasa koji je dio svake verzije operativnog sustava Windows ili nekog drugog operativnog sustava. Meni osobno vie odgovara koritenje diktafona. Prednost je u tome to moete vjebati bilo gdje, bez raunala. Snimanje vlastitoga glasa Dakle, imate diktafon. to emo snimati? Sve je vrlo jednostavno, vratimo se sedmom poglavlju i snimimo glasno i razgovijetno izgovaranje svake strane rijei. Izgovarajte rije s razmakom od 5 sekundi kako biste poslije, sluajui snimku, imali dovoljno vremena da ponovite izgovorenu rije (po sluhu, ne itajui je) i prevedite je na svoj jezik. Sada u detaljno opisati kako trebate vjebati. Pretpostavimo da uite engleski i u danom trenutku pred vama je sljedea gotova tablica: Think Believe Know "tsink" "bilf:v" "nou" MISLITI Vjerovati Znati *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
170

Chia
Pritisnite tipku za poetak snimanja i izgovorite:

"tsink"
Zatim, ne zaustavljajui snimanje, priekajte otprilike 5 sekundi prije nego to izgovorite sljedeu rije. Potom izgovorite:

"bili:v"
Opet, ne zaustavljajui snimanje, priekajte otprilike 5 sekundi. Zatim izgovorite sljedeu rije:

"nou"
Opet ekajte 5 sekundi, itd. Nastavite na taj nain snimati svaku rije.

Zapamtite! Nakon to izgovorite rije, trebate napraviti petosekund-nu stanku, ne prekidajui pritom snimanje, prije nego izgovorite sljedeu rije. Ako elite, na samom poetku snimke moete izgovoriti naziv teme, naprimjer "Glagoli". Nakon toga ete izgovarati "Imenice", itd. Vano! Tijekom snimanja vlastitoga glasa koristite tih 5 sekundi izmeu rijei za ponovno pregledavanje svih informacija vezanih uz dotinu rije.

etvrti dan
Nastavljamo rad s glasovnom snimkom. Vratite se snimkama koje ste napravili prethodnoga dana. Dananju vjebu trebate izvoditi na sljedei nain. Kada ukljuujete snimku, ujete svoj glas koji izgovara strane rijei sa stankama od 5 sekundi, je li tako? Tijekom tih 5 sekundi morate ponoviti rije na istom jeziku, onako kako je ujete i prevesti je na
171

Chia
materinski jezik. Tog e vam vremena biti dovoljno. Na taj nain elio bih vas nauiti da sluno percipirate rijei izgovorene na stranom jeziku. Nita nije bolje u tu svrhu od percepcije vlastitog glasa. Obratite panju na sljedee primjere. Kada ujete rije: "think" trebate glasno ponoviti "think" i izgovoriti prijevod rijei na materinski jezik "misliti". Nakon toga ujete sljedeu rije: "bili:vn i opet ponavljate: "bili:v" te prijevod - "vjerovati". Zatim ujete:

"nou"
i izgovarate "nou" s prijevodom - "znati". Ponavljanje svake rijei jednostavan je zadatak i slui tome da malo uvjebate izgovor. Sami ete osjetiti kada vam je izgovor postao pravilan, to e se dogoditi vrlo brzo. Takoer, ne biste trebali imati problema s prijevodom, budui da za sve rijei imate asocijacije. Ako ste ipak "zapeli" na nekoj rijei, ponovite je nakon to zavrite s vjebom. Panja! Za ovu vjebu trebate unaprijed pripremiti kartonsku karticu koju sam opisao ranije.

Dakle, kada ujete prvu rije

trebate glasno ponoviti "tsink" (think), a zatim izgovoriti prijevod "misliti". Odmah premjestite kartonsku karticu jedan red ispod, kako biste se uvjerili da je prijevod toan. Pet sekundi za sve to skupa trebalo bi vam biti dovoljno (vidi crte 5).

172

Chia

Crte 5. Nakon toga ut ete na snimci sljedeu rije: "bili:v" I opet, ponovite rije, izgovarajui i njezin prijevod te pomaknite karticu jedan redak prema dolje, kako biste se uvjerili da je prijevod toan. Tako nastavite sa svim ostalim rijeima. Budui da 5 sekundi predstavlja prilian vremenski raspon, moi ete pratiti vjebu bez problema. Nakon to se uvjerite da je prijevod toan, ostat e vam dovoljno vremena i za to da pogledate kako se rije pie i ponovite asocijaciju. Pokuajte napraviti sve navedeno, neete se umoriti, a korist je velika. Nakon to sve to uinite, nee mi preostati nita drugo nego da vam od srca estitam. Podsjeam, ako tijekom izvoenja vjebe naiete na neke potekoe, ponovite sve jo jednom ispoetka.

Peti dan
Poevi od petoga dana doista poinjete govoriti. Prva vjeba Budui da je to prva vjeba, neophodno je nauiti pravilno govoriti onako kako je to inio, primjerice, Tarzan.
173

Chia
Inzistiram na tome da je sada najvanije da nauite nesputano govoriti poput Tarzana, brzo izraavajui svoje misli na stranom jeziku. Siguran sam da e vam to izvrsno uspjeti - samopouzdanje i solidan temelj koji ste stekli pomoi e vam da uspijete. Dakle, prvenstvena zadaa jest nauiti uinkovito iskazivati vlastite misli. U tu svrhu predloit u vam neke standardne fraze. Reenice su razvrstane u parove, jedna ispod druge. Prva je otisnuta podebljanim slovima i izraava izvornu misao koju je potrebno iskazati na stranom jeziku. Podsjeam, trebate itati samo prvu reenicu iz para, onu koja je otisnuta otisnuta podebljanim slovima. Pokrijte drugu reenicu kartonskom karticom koju ste koristili u prethodnim vjebama. To je reenica reena "Tarzanovim jezikom". Proitavi prvu reenicu, izrazite ideju Tarzanovim jezikom. Zatim pomaknite karton i proitajte drugu reenicu (ona je oblikovana onako kako vi moete izraavati svoju misao na poetnom stupnju). Ta druga reenica treba biti priblino slina onoj koju ste izgovorili. Vidjet ete da to moete. Evo kako. Naprimjer, kako bi Tarzan izrekao sljedeu reenicu? Moje ime je Tarzan. Za poetak pokrijte kartonskom karticom dolje otisnutu reenicu: Moje ime je Tarzan.

Sada izgovorite glasno tu reenicu "Tarzanovim jezikom": "Moje ime biti Tarzan." Zatim pomaknite karticu prema dolje i usporedite svoj odgovor s onim koji pie ispod: Moje ime je Tarzan.
174

Chia
Moje ime biti Tarzan.

Shvatili ste to je potrebno initi. Pripremite karticu i uinite isto sa sljedeim frazama: Moje ime je... (izgovorite svoje ime). Moje ime biti... (izgovorite svoje ime). elim nai taksi. Ja htjeti nai taksi. Iako u hrvatskom jeziku to nije sluaj, savjetujem vam da na poetku reenice koristite zamjenicu "ja" jer je u mnogim jezicima ona obavezna. Takoer, umjesto glagola "elim" uvijek u stranom jeziku radije koristite glagol "htjeti". taksi. Oprostite, htio bih nai taksi. Oprostite, ja htjeti nai taksi. Molim vas, kako bih mogao nai taksi? Molim vas, kako moi nai taksi? Gdje se nalazi metro? Gdje biti metro?

175

Chia
Gdje je ulica San Jos? Gdje biti ulica San Jose? Gdje se nalazi hotel "Astoria"? Gdje biti hotel "Astoria"? Molim vas, kako doi do postaje? Molim vas, kako doi na postaja? Dakle, ako ste dotle uspjeno proli vjebu i sada moete dosta dobro slagati i izgovarati reenice, mogue je da neete shvatiti sve to vam odgovori stranac, no jo imate vremena za uenje. to vam je danas u jelovniku? to vi imati danas jesti? Koliko kotaju ove hlae? Koliko kotati ove hlae? Kada sam bio dijete, ivio sam u panjolskoj. Kada biti dijete, ja ivjeti u panjolska. Radio sam prije kao uitelj. Ja raditi prije kao uitelj. Sutra u si ii kupovati odjeu. Ja ii sutra kupovati odjeu. Naravno, moete oblikovati takve reenice na vie naina. Sljedei tjedan idem u Dansku. Sljedei tjedan ja ii u Danska.

176

Chia
Obratite panju na to da, bez obzira na primitivnu strukturu, dane reenice izvrsno prenose ideju i smisao. Kada bih imao dovoljno novca, kupio bih taj automobil. Ako ja imati dovoljno novac, kupiti taj automobil. Ili, mijenjajui poredak: Ja kupiti taj automobil, ako imati dovoljno novac. Naravno, ne morate izgovarati ba one reenice koje se ovdje predlau. Moete pustiti matu na volju. Nastavite vjebu, uvijek se iznova uvjeravajui da moete rei togod poelite, u razliitim vremenskim oblicima (na "Tarzanovom jeziku"). Sada te ne mogu sluati jer jedem. Sada ja ne moi sluati jer jesti. Nisi mi rekao to mogu, a to ne mogu raditi. Ti ne govoriti to ja moi i ne moi raditi. Nisi priao s Elenom. Ti ne razgovarati s Elena. Volio bih pojesti sendvi i popiti pivo u ovom baru. Ja htjeti sendvi i pivo u ovaj bar. Htio sam je upoznati, no nisam mogao doputovati ranije. Ja htjeti znati ona, no ne moi doi rano. Druga vjeba Dalje emo pregledati osnovna gramatika pravila.

177

Chia
Potreban vam je jednostavan udbenik koji sam ve spominjao. Kako biste mogli pravilno slagati reenice, sada trebate shvatiti kakav bi trebao biti poredak rijei u reenici. U tu svrhu trebate biti sigurni da moete sljedee: 1. Koristiti pravilan poredak rijei u izjavnim reenicama. Trebate znati kamo staviti glagol, a kamo atribut. Tako je mogue da reenica

"Ja htjeti biti ovdje"

treba imati drukiji poredak rijei u jeziku koji uite, naprimjer:

" J a htjeti ovdje biti' ili " J a ovdje htjeti biti' ili nekako
drukije. rijei 2. Koristiti pravilan poredak rijei u nijenim reenicama. Proitajte u udbeniku pravila konstruiranja nijenih reenica u stranom jeziku koji uite. Uglavnom se u tu svrhu koriste nijene estice (o tome smo ve govorili u osmom poglavlju). 3. Koristiti pravilan poredak rijei u upitnim reenicama. Proitajte takoer o poretku rijei u danoj vrsti reenica. Obino se, osim koritenja upitnih rijei, mijenja i pozicija subjekta i predikata. im nauimo pravilno slagati reenice, poet emo ih puniti rijeima. Pokuajmo konstruirati nae prve male reenice. Na prvom koraku trebate se ograniiti: - osobnim zamjenicama "ja", "ti", "on" i "ona"; - infinitivima poznatih glagola: - drugim jednostavnim rijeima. Dakle, ponimo. Sada trebate prevesti i izgovoriti reenice na stanom jeziku. itajte reenice i prema potrebi nemojte zaboraviti pravilan poredak rijei (ne mogu vas savjetovati jer ne znam koji jezik uite).

178

Chia

Vanol Ako ste "zapeli" na nekoj rijei i ne moete se sjetiti njezinoga prijevoda, potraite je u tablicama i ponovite. Pregledajte cijeli redak od poetka do kraja. 1. Ja htjeti biti ovdje. 2. Ja htjeti biti lijenik. 3. Ti htjeti biti u kui? 4. Ti moi uiti jezik. 5. Ja ne moi uiti sada. 6. Ona znati uiti sada? 7. Ja htjeti vratiti se u kolu. 8. Ja misliti vratiti se u kolu. 9. Ja biti iz (ime vae domovine). 10. Ti vraati se kui? 11. Ona ne htjeti raditi u kui? 12. Ona ne htjeti raditi. 13. Ti htjeti raditi? 14. Ja htjeti jesti u kui. 15. Ti ne htjeti jesti, piti i spavati u kui? 16. Ja doi kui i zvoniti na vrata, no nitko ne biti. 17. Poslije ja podii se stube i ui u salon. 18. Kada ja spavati, ne htjeti znati nita. 19. Kada ja jesti, ne htjeti raditi nita. 20. Kada on nije na posao, htjeti raditi malo stvari. 21. Kada ja ne raditi, htjeti ii kupovati. 22. Ja htjeti biti tamo da vidjeti, uti i govoriti mnogo stvari. 23. Ja gledati prijatelje i htjeti razumjeti sve to oni govoriti. 24. Ja saznati poslije to ljudi misliti. (Tu je reenicu mogue zamijeniti za: "Ja znati poslije to ljudi misli-ti".)
179

Chia
25. Ja ne znati to ljudi misliti prije. 26. Ja traiti da moi nai. 27. Kada ti doi, zvoniti. 28. Ako ti znati, ti voljeti ivjeti i raditi tamo. 29. Ti pomagati sii dolje. Poslije uzeti za ruku i hodati po gradu. 30. Ona morati raditi. Poslije pokuati brzo doi, piti kavu i moi nastaviti razgovarati. 31. On htjeti kupovati, no ne moi troiti mnogo novca, zato to nemati. Morati nai posao da moi platiti i putovati na praznike.

Trea vjeba Sada se vratimo snimanju na diktafon. Snimite se kako izgovarate reenice iz prethodne vjebe. Nakon to to uinite, spremite datoteku sa snimkom na sigurno jer emo se vratiti toj snimci u novim vjebama. Na poetku snimanja moete rei "Peti dan", a zatim pristupiti izvoenju zadatka izgovaranju reenica na stranom jeziku. Nemojte se dugo zadravati na svakoj reenici. Radite sigurno i ne brinite o rezultatu! Dakle, samo naprijed i sretno!

esti dan
Jednako kao i u vjebama iz prethodnog dana, sada ete prevoditi jednostavne reenice, no s mnogo vie rijei u njima. Susrest ete: - osobne zamjenice "ja", "ti", "vi", "on" i "ona"; - posvojne zamjenice; - pokazne zamjenice; - lanove; - prijedloge i veznike; - upitne rijei;
180

Chia
- infinitive glagola; - imenice; - neke druge jednostavne rijei. Ako naiete na neku nepoznatu rije (koja nije bila u tablicama) ili se ne moete sjetiti prijevoda, izgovorite je na svom jeziku, a poslije provje-te prijevod. Dogovoreno?

1. Oprostite, gdje moi nai kafi? 2. Molim vas, gdje biti autobusni kolodvor? 3. Molim vas, gdje biti ulica Brown?
Obratite panju da je tu reenicu mogue izgovoriti s drukijim poret-kom rijei:

Molim vas, gdje biti Brown ulica?

Budui da ne znam koji jezik uite, samostalno odaberite pravilan pore-dak rijei.

4. Oprostite, gdje biti ulica Iris? 5. Molim vas, gdje biti Kruni trg? 6. Molim vas, gdje biti hotel "Astoria"? 7. Molim vas, gdje biti Muzej znanosti? 8. Dobar dan, gdje nai metro postaju? 9. Oprostite, kako moi doi u centar grada? 10. Dobar dan, kako moi stii na eljezniki kolodvor? 11. Dobar dan, kako moi dobiti dvije karte za ovaj vlak? 12. Dobar dan, gdje moi pronai tri karte za ovaj autobus? Mnogo hvala. 13. Oprostite, kako moi doi u zranu luku? Hvala. 14. Dobar dan, kako moi izvaditi kartu iz ovog aparata? Mnogo hvala. 15. U koji grad vi putovati? Ja ii u Miinchen. 16. Dobra veer, to se nalaziti u ovo priopenje? Hvala lijepo. - Nema na emu.
181

Chia
17. Dobra veer, sto znaiti ovaj oglas? Mnogo hvala. - Nema na emu. 18. Dobro jutro, to vi raditi ovdje? 19. Dobra veer, gdje se nalaziti restoran gdje moi veerati? Hvala lijepo. -Nema na emu. 20. Oprostite, kada zatvarati ova kavana? I kada otvarati sutra? 21. Dobra veer, u koliko sati zatvarati ovo mjesto? 22. Dobar dan, molim vas, gdje nai banka ili bankomat gdje moi izvaditi novac s moja kreditna kartica? - Koliko novaca elite podii? 23. Tko biti ti ljudi? - Oni biti moji prijatelji. - Tvoji prijatelji? - Da, moji prijatelji. Kako ih zvati? - On biti Tom i ona biti Raquel. - Vrlo drago, Tom i Raquel. Dovienja. Vidimo se uskoro. 24. Zato ti ne doi juer u kino ? - Zato to ne moi ii. Ja biti s Rita i raditi juer, danas i sutra cijeli dan. 25. Koliko kota ovaj jelovnik? - Koji od njih? - Ovaj. - Koliko jaja htjeti? - Ja htjeti dva. - Sto uzeti ova djevojka odjelovnika? - Ona ve prije naruiti. 26. To je Tomov pas, a motocikl Raquel. Ovo biti moja kua, ono biti moj balkon. Tvoj stan ne moi vidjeti odavde, zato to tvoja kua biti vrlo mala. 21. Jednom ja vidjeti kako Tomov pas trati i ui u kuu Raquel. Njoj prvo ne biti drago, no poslije Raquel dopustiti psu ui njoj u kuu. 28. Do danas ne vidjeti prije kako pas tako trati! Pas tada biti bez vlasnika. Motocikl Raquel nemati gorivo i ona zvati Tom s balkona. 29. Tom biti izmeu stabala i ugledati Raquel, tada brzo ii prema kui da uzeti psa i staviti ogrlicu. 30. Ovaj grad biti moj grad. Ja roditi se ovdje i ivjeti na najveoj ulici, nasuprot muzeja. To biti autobus kojim ja putovati na posao u bolnicu, gdje imati mnogo prijatelja. 31. Ti ii sada prema svojoj kui? - Da. - Zato? - Zato to kada dolaziti, ona ve biti kod kue. - Kako ii tamo? - Mojim autom. - Gdje biti tvoj auto? - Iza one zgrade. - To biti "mercedes" crne boje? - Ne, "BMW" bijele boje.

182

Chia

Sedmi dan
Od dananjega dana koristit emo sve oblike jednine etiri najvanija glagola: "biti", "imati" "postojati" i "nalaziti se". Govorit emo: Ja sam, imam, postojim, nalazim se; Ti si, ima, postoji, nalazi se; On je, ima, postoji, nalazi se; Ona je, ima, postoji, nalazi se, itd.

Opaska. Obratite panju na to kako se spreu ti glagoli na jeziku koji uite. Ako za osobnu zamjenicu "vi" postoji poseban glagolski oblik, koji je razliit od oblika za zamjenicu "ti", kao naprimjer u panjolskom jeziku, dodajte je gornjem popisu. Pronaite u svojem udbeniku kako pravilno izgovarati te rijei. U nekim su jezicima pojmovi "biti" i "postojati" zastupljeni jednom rijeju, pa u tom sluaju nee biti etiri, nego samo tri glagola. Takoer, obratite panju na pravila tvorbe prolog vremena danih glagola. Svladavi to, moi ete rei:

"Pojeo sam", "Otputovao si", "On je htio".

Ne obraajte panju na glagole-izuzetke. Neophodno je svladati osnovne konstrukcije jer emo ih koristiti vrlo esto. Prva vjeba Zahvaljujui tome to ste maloprije nauili oblike sprezanja jednine najvanijih glagola, sada ete moi graditi sloenije reenice koje na prijatelj Tarzan nikada ne bi mogao rei. Ponite itati i prevoditi sljedee reenice:

1 . Moj auto je bijele boje. (Vie neemo govoriti: "Moj auto biti bijele boje.") 2. To je vrlo lijepo. 3. Koje je boje tvoj auto?
183

Chia
4. Moj nije tako lijep. 5. Spavaa soba u tvom stanu je vrlo velika. 6. Ja sam student.
7. Ti si moj uitelj.

8. Jesi li profesor? 9. Soba nije ista. 10. Nalazim se na kolodvoru. 11. Gdje se ti nalazi? 12. Ta trgovina ima mnogo jeftinog namjetaja. 13. Ovdje je toplo. Je li tebi hladno? 14. Izvan kue je jako hladno. 15. Soba izgleda prazno. 16. S ovim stolicama i stolom soba je puna. 17. On je bio ljutit i zato je pao sa stuba. 18. On je juer bio bolestan, no danas mu je bolje. 19. U stanu iznad naeg nalazi se malo dijete. 20. Postoji li malo dijete u stanu gore? 21. Frank je cijeli dan razgovarao. 22. Juer sam se vozio dizalom nakon njega. 23. John ima mnogo energije i snage zato sto je vrlo velik. 24. Pedro je jako umoran i hoe spavati. 25. Danas sam pojeo previe i zaspao u krevetu. Jesi li mi dolazio u posjet? 26. Jorge je morao trati da stigne na vlak. 21. Jorge, jesi li morao trati da bi stigao na vlak? 28. Trebao si mi to rei prije.
Druga vjeba

184

Chia
Takoer, od dananjega dana poet emo sprezati i koristiti u govoru pravilne oblike jednine sljedeih glagola: "htjeti", "eljeti", "ii", "moi". Obratite panju na to kako se od danih glagola tvori gerund. Potraite odgovarajue pravilo u svojem udbeniku, no nemojte zasad razmatrati izuzetke. Sada emo govoriti poput pravog strunjaka. Ponimo. Pokuajte prevesti na strani jezik sljedee reenice.

1 . Sutra mogu ii u goste. 2. Uvijek moe dobro raditi ono to eli napraviti. 3. Rita ne moe doputovati sutra u to vrijeme. 4. elim uiti mnogo jezika. 5. Danas ne mogu napraviti taj posao. 6. Zato ne ode pogledati to sutra? 7. Kada bi Sam mogao nai slobodnog vremena? 8. Neu to raditi. Hoe li ti? 9. Jose je pametan zato to eli uiti. 10. Lisa voli igre na internetu i eli ih sada igrati. 1 1 . Jako volim svoje roditelje i svoja dva brata. 12. Ako hoe postii ono sto eli, morat e uiti vie i bolje. 13. Razmiljao sam o tome da odem dok si jeo. 14. Jesi li dolazio danas k meni? - Nisam, zato to sam radio cijeli dan. Siguran sam da si spavao. - Da, u pravu si, no samo malo nakon doruka. 15. Angelina moe pripremati najbolje pudinge na svijetu. Njezin mu je jedan od mojih najboljih prijatelja. 16. Sljedee godine odlazim ivjeti u Njemaku. Jako elim otii u tu zemlju i raditi tamo sa svojim prijateljem Alexom.
Trea vjeba Snimite se na diktafon kako izgovarate sve reenice iz prethodnih dviju vjebi. Pravite stanke izmeu reenica u trajanju od 10 sekundi. Osobito duge reenice itajte u dijelovima.
185

Chia
Odmah nakon to dovrite snimku, napravit emo va prvi diktat. U tu svrhu ponite sluati snimku ispoetka. Nakon to ujete reenicu imat ete 10 sekundi da je zapiete. To e biti vrlo zabavan diktat jer esto neete znati pravilan nain pisanja rijei, nego ete ih zapisivati priblino, pogaajui. Trenutno je vano samo da piete. Pazite samo da ne troite previe vremena na razmiljanje o tome kako neto napisati jer nemate puno vremena, svega deset sekundi. Zato piite brzo, pogaajui.

Ako ste dogurali do ovih redaka, sigurno ve imate solidan stupanj pripreme da biste govorili i razumjeli strani jezik koji uite. U sljedeem u vam poglavlju ispriati kako biste mogli usavravati svoja znanja. Ali ne zaboravite ponavljati usvojeno gradivo jer ete ga tako utvrditi u pamenju i nauiti ga slobodno koristiti. to je mogue ee ponavljajte rijei iz tablica. Pokuajte u sebi na strani jezik prevoditi reenice koje koristite u svojem jeziku. Ispoetka ih prevodite u sebi, a zatim glasno.

186

Chia

18
nastaviti Kako nastaviti uenje nakon sedam dana prakse
Kada proitate do kraja ovu knjigu, trebate svakako nastaviti usavravati poznavanje jezika i ponavljati naueno gradivo. Obavezno trebate obaviti sve praktine zadatke, zato to je jedan od razloga zbog kojeg vam se moda ini da je uenje jezika teko, taj to niste zavrili sedmodnevni teaj i vjebali samo par puta u tjednu. Bez stalnog vjebanja nije mogue postii uspjeh, jer trebate svladati veliku koliinu rijei. Trebate popuniti sve tablice i izvesti sve vjebe tijekom 7 dana. Kako biste nauili koristiti usvojeni vokabular, ponavljajte gradivo to je mogue ee (po mogunosti svaki dan), pa vam daljnje usavravanje jezika nee teko pasti. Ponavljajui rijei obraajte panju na njihov nain pisanja jer trebate nauiti pisati rijei koje ve znate. Osim toga, pokazat u vam koje vam najvanije opcije stoje na raspolaganju kako biste kontinuirano napredovali u svladavanju stranog jezika. Putovanja Putovanja u inozemstvo s ciljem uenja jezika. Smatra se da putovanje u stranu zemlju pomae u uenju jezika. Ali bilo bi pravilnije rei da pomae usavriti njegovo poznavanje: Putovanja u inozemstvo s ciljem usavravanja jezika.

187

Chia
Mi ve znamo da se tajna uspjeha krije u tehnici, prije svega u utvrivanju vokabulara. Najbolje mjesto gdje biste taj zadatak mogli provesti u djelo jest vaa kua, a najbolje su drutvo ljudi koji ue isti jezik prema istoj metodici. To e vam omoguiti da bre razvijete matu, da razgovarate i prakticirate zajedno. Ljudi esto putuju u inozemstvo s ciljem uenja jezika jer je netko rekao da je to najbolji nain. Meutim, mnogi s uenjem shvaaju da im boravak u inozemstvu nije nimalo pomogao. Na poetnom stupnju najvanije je nauiti priati na stranom jeziku, ne zamarajui se time hoete li shvatiti: to vam govore izvorni govornici. Budui da jo ne moete govoriti dovoljno brzo i pravite stanke, da biste se sjetili kako se izgovara potrebna rije, stanovnici zemlje vas vjerojatno nee shvatiti. Ne moemo napredovati ako govorimo stalno razmiljajui o sljedeoj rijei. Pokuajmo zato usavriti brzinu naeg govora i nauimo komunicirati bez takvih tekoa. Kada ponete uiti strani jezik, potrebno je proi tri faze. PRVA FAZA: Zamislite da osoba odnedavno ui jezik i sada je dola do faze kad je sposobna izraziti svoju misao, ali zastajkujui u govoru i slaui reenice s pogrenim poretkom rijei. Ako sada otputuje u zemlju u kojoj ljudi govore taj jezik, vjerojatno nee razumjeti govor domaih ljudi, zbunit e se i obeshrabriti, te e joj se uiniti da je uenje jezika nesavladivo teko. A na itatelj dobro zna sljedee: Osjeaji su pokretaka snaga uma. Kad se susretnete s tekoama, one bi se mogle pretvoriti u ozbiljnu prepreku. No, s obzirom na to da ne smijemo dopustiti loem raspoloenju da nam prekine napredak, ja nikako ne preporuujem putovanje u inozemstvo iskljuivo radi uenja stranog jezika jer je mogue da to nee zavriti uspjeno. Dakle, doista, ideja s putovanjem svakako je dobra u sluaju da ve moete komunicirati na stranom jeziku i ako ste odlino usvojili osnovni fond rijei. Drugim rijeima, nakon to svladate sedmodnevni teaj opisan u ovoj knjizi. To znai da ve moete komunicirati s izvornim govornicima u toj zemlji, a osjeaj zadovoljstva ispunit e vas entuzijazmom i potaknuti na daljnje usavravanje znanja. DRUGA FAZA: U drugoj fazi osjetit ete da mnogo lake razumijete tui govor. Ve uspijevate prevesti gotovo sve to ste uli ili proitali. Obratite panju, prije ste govorili polako i zapinjui, a sve to su drugi govoriti bilo vam je nerazumljivo. No sada, nakon druge faze, bez tekoa moete uloviti smisao razgovora, osobito ako izvorni govornik govori malo sporije.
188

Chia

TREA FAZA: Ako niste izgubili zanimanje (to se dogaa dosta esto) te ste dogurali do tree faze, ona vas promie na novu razinu - do osjeaja da moete govoriti brzo i sigurno. Vratimo se ideji putovanja u inozemstvo s ciljem usavravanja poznavanja jezika. Kao to sam ve rekao, to ima smisla, no samo nakon to odradite kompletan teaj opisan u ovoj knjizi. Osim toga, mnogi ljudi oboavaju upoznavati druge kulture i narode. Za poetak moete pokuati malo putovati unutar svoje zemlje i ustanoviti koje bi vam reenice mogle najvie koristiti na putovanju u inozemstvo. Siguran sam da e putovanje u inozemstvo biti korisnije ako nauite temeljni fond rijei jer tada uistinu moete iskoristiti svaku priliku za dodatno utvrivanje znanja. Osobi koja je prola sve vjebe opisane u ovoj knjizi, potrebno je svega 7 dana prakse da dostigne stupanj dovoljan za uspjeno snalaenje u stranoj zemlji. No, kako bi sve prolo uspjeno, neophodno je da izvorni govornici s vama razgovaraju na "Tarzanovom jeziku", kako biste ih mogli razumjeti i ukljuiti se u razgovor. Na poetku e vam biti lake izraavati se upotrebom glagola, ali u razgovoru ete mnogo lake razumjeti imenice. Naprimjer, ako vam recepcionar u hotelu objanjava gdje se nalazi dizalo, pratite njegove geste - pokazuje kamo trebate poi (umjesto glagola ii) i iako ne govori "Tarzanovim jezikom", najvjerojatnije ete shvatiti smisao njegovih rijei - prepoznati korijene onih rijei s ijim ste infini-tivima ve upoznati. I naravno, nee biti nikakvih tekoa s imenicom "dizalo", ako je osoba pravilno izgovori. Jezik kojim se koristi recepcionar i njegove geste posve su razumljivi. Mi okreemo glavu, gledamo u pokazanom smjeru i ekamo da recepcionar izgovori glagol "ii" u obliku koji ve poznajemo (jer je to jedan od najvanijih glagola). Tijekom putovanja u inozemstvo poinjemo ovladavati komunikacijom, navikavati na melodiju i intonaciju koju koriste izvorni govornici. Takoer, obratimo panju na to kako ljudi gestikuliraju, komunicirajui jezikom tijela, poput djece. Ne brinemo o rezultatu i ostajemo pozitivno raspoloeni. Uivamo u procesu uenja jezika i ne zaboravljamo osjeaj za humor. Dakle: Primarni cilj naeg prvog putovanja u inozemstvo sastoji se u tome da se usmjerimo na percepciju i razumijevanje onoga to nam drugi govore.

189

Chia
Bit e ugodno primijetiti osmijeh na licima ljudi koji budu uli va govor, slian govoru Tarzana, i pritom razumjeli sve to ste htjeli rei. Ako va izgovor ne epa, znai da moete odlino razgovarati. ak vam neu objanjavati kakav e im biti izraz lica kad im kaete da ste jezik uili samo tjedan dana. Odgovorit e vam da je to nemogue, no kad u vaim oima uoe zadovoljstvo zbog obavljenog posla, pomislit e da ste sami zasluni za to udo. Moda e pomisliti da ste obdareni vrhunskom inteligencijom ili da posjedujete nevjerojatne sposobnosti za uenje jezika. Drugi cilj naeg prvog putovanja u zemlju gdje ljudi govore jezik koji uite sastoji se u tome da nauimo razumjeti sve to nam govore. Bit e zanimljivo uvjeravati ljude da razgovaraju s nama istim "Tarzanovim jezikom". Sudjelovat emo u razgovoru bez straha da bi nam se u nekom trenutku nit razumijevanja mogla prekinuti. ak i kad ne uspijemo razumjeti neku rije, ulovit emo opi smisao konverzacije i odgovoriti. Takoer, umjet emo zamoliti da nam izvorni govornik ponovi bilo koju reenicu ili rije, no init emo to samo u sluajevima kada su reenica ili rije izuzetno vane. Bolje je nastaviti leeran razgovor, ak i kad se djeli informacije izgubi. Na inozemni prijatelj ili prijateljica mogu zaboraviti vau molbu te nastaviti razgovor na uobiajen nain, umjesto "Tarzanovim jezikom", odnosno nastaviti upotrebljavati razliite gramatike oblike. To se moe dogoditi zato to su on ili ona sigurni da ih i bez toga odlino razumijemo (to nije tono). Zato povremeno podsjeajte svog prijatelja ili prijateljicu na vau molbu.

Opaska. esto koristim izraz "govoriti Tarzanovim jezikom", iako je oigledno da moete govoriti bolje od toga.

Dogaa se da itatelj uz na sedmodnevni teaj samostalno proiruje svoja znanja i jako tei savrenstvu. Ipak, tovani prijatelju, nema nikakve potrebe uriti u prvim koracima. Iskreno drim da su znanja to ste ih usvojili nakon 7 dana prakse dovoljna za vae prvo putovanje u inozemstvo. Ono to ste usput nauili, s vremenom se moe zaboraviti te tako proizvesti razoaranje.

190

Chia
Vjerojatno je da ete se eljeti vratiti jer ste u toj zemlji stekli dobre prijatelje. Odsutnost straha u komunikaciji uvjerila je ljude da vam ne nedostaje samopouzdanja, pa su mogli s vama mirno komunicirati. Zanimljiva je injenica da spomenuta sigurnost takoer jau samopotovanje i dokazuje vam da ste lako i u kratkom vremenu sposobni postii "nemogue".

uenje? Kako nastaviti uenje?

Preporuujem vam sljedee oblike usavravanja stranog jezika: Upiite teaj stranog jezika To je vrlo vano za usavravanje jezika. Uz pomo knjige, teajeva na CD-ima, online teajeva ili dr. - odaberite to vam je najudobnija i to e vam omoguiti brzi napredak. Sada ete mnogo lake usavravati svoja znanja jer vas vie ne koi nepoznavanje vokabulara ili izgovora. Uenje jezika moete nastaviti s lakoom. Sada je neophodno usvojiti sljedee: - nepravilne glagole, osobito one koji se esto koriste; - sloenije razgovorne konstrukcije; - nove ustaljene fraze; - proirivati vokabular. Pritom koristite istu metodu kao i prije. Gledajte filmove s titlovima To je jedna od mojih omiljenih vjebi. U filmovima se uje mnogo dijaloga i zanimljivih izraza iz usta izvornih govornika. No za odabiranje odgovarajueg filma, slijedite savjete:

191

Chia
Odaberite film koji vam je ve dobro poznat, moda ste ga ve nekoliko puta gledali. Ne smije biti prestar jer je kvaliteta zvuka vrlo vana. Tematika filma ne bi trebala biti presloena ili specifina. Naprimjer, ako se radi o ratnim filmovima, mogue je da vokabular nee biti onakav kakav bi vam u tu svrhu odgovarao. Prouite DVD preglednik i provjerite je li film mogue gledati na jeziku koji uite, inae taj DVD ne odgovara. Obratite takoer panju na to postoje li za dani film titlovi na oba jezika, na vaem materinskom i onom koji uite. Osobito su zanimljivi filmovi o Tarzanu jer taj lik govori "vaim jezikom". U danom sluaju on e biti va uitelj. Pretpostavimo da uite engleski jezik. Gledajte film na sljedei nain: Ako je film sinkroniziran na va, za bolju percepciju radnje odgle-dajte ga prvi put u sinkroniziranoj verziji, na vaem jeziku s engleskim titlovima. Uivajte gledajui film engleskim bez naprezanja, no obraajte panju i na titlove. To je lako i ugodno, zar ne? Vidjet ete da mnoge rijei ve poznajete. Titlovi daju dvostruku prednost - u pravilu se sastoje od kratkih i gramatiki pravilnih reenica. Drugi put pogledajte film na engleskom, s titlovima na vaem jeziku. Odgledajte film jeziku. do kraja. Ako neto niste razumjeli, ne brinite, nastavite gledati i uite percipirati jezik sluhom. Pokuajte istodobno paljivo sluati engleski govor i itati titlove, kako biste pratili to lik govori. Budui da vam je film poznat, to nee predstavljati problem. Osim toga, pazite na poznate rijei i izraze, kako biste ih utvrdili u pamenju. Kao to vidite, jako e vam pomoi to to ve poznajete film, zato preporuujem da prvo odgledate sinkroniziranu verziju ili, ako u vaoj zemlji nije obiaj sinkronizirati strane filmove, koristite film koji vam je doista dobro poznat.

Opaska: Odreeni film moe vam se initi osobito pogodnim za tu vjebu, no mogue je da DVD s takvim filmom nije pogodan u tehnikom smislu. Naprimjer, ako je snimka loije kvalitete, glasovi glumaca nisu dovoljno razgovijetni. Takoer je mogue

192

Chia
da titlovi proizvoaa tog DVD-a nisu ba kvalitetni, odnosno da prijevod nije dobar ili titlovi kasne za usmenim govorom, to zbunjuje gledatelja. Kada naiete na takav problem, naprosto potraite taj film na DVD-u drugog proizvoaa ili odaberite neki drugi film za vjebu.

Vano je tu vjebu provesti nekoliko puta, jer sa svakim novim gledanjem ostaje sve manje replika i rijei koje niste razumjeli. Trei put pogledajte film na engleskom jeziku s engleskim titlovima. titlovima.

Vano! Prije gledanja filma na stranom jeziku sa stranim titlovima, trebate razumjeti sluno barem 60 posto izgovorenog. Dogovoreno?

etvrti put pogledajte film na engleskom bez titlova. To je posljednja faza.

itajte adaptirane knjige posebno namijenjene uenju stranih jezika Meni su se osobno uvijek sviale takve knjige; a njihovo je itanje ujedno izvrsna vjeba. Nije ih teko nabaviti, a nisu ni skupe. Neko sam takve knjige volio itati prije spavanja i to otprilike po nekoliko minuta gotovo svake veeri. Uglavnom su dobro ilustrirane i s jednostavnom tematikom. Za vas je takoer bitno to to sadre nepoznate rijei kojima proirujemo svoj vokabular. Vokabular kojim raspolaemo moemo podijeliti na 5 stupnjeva. Poetni stupanj: koliina rijei do 1400-1500. Prvi stupanj: do 2000-2200 rijei. Drugi stupanj: koliina rijei poveava se do 3000-3200. Trei stupanj: priblino 3700 rijei. etvrti stupanj: do 5000 rijei. Opaska. Podjela na stupnjeve je relativna. U adaptiranim knjigama obino se navodi broj rijei u odreenom tekstu.

193

Chia
Osim toga, adaptirane knjige imaju dodatne prednosti - lako ih je itati i sadre gramatike pravilne reenine konstrukcije, kao i izraze karakteristine za odreeni jezik. Poet ete se navikavati na pravilne gramatike strukture. Nepoznate rijei moete prevesti uz pomo rjenika i zapamtiti ih asocijativno. Najbolje je zapisivati nove rijei u tablice, onako kako smo to prije inili. Postoje i dvojezine adaptirane knjige u kojima se nalazi izvorni tekst na jeziku koji uite, a u drugom dijelu knjige kvalitetan prijevod na va jezik. Koristite elektronski prevoditelj i diktafon Takvi ureaji izvanredna su pomagala u radu sa spomenutim adaptiranim knjigama. Adaptirane tekstove moete pronai na internetu. Kada jednom na svoje raunalo instalirate elektronski rjenik s prevoditeljem, trebate samo u njega prebaciti tekst knjige. Nakon to elektronski prevoditelj obavi prijevod, moi ete itati dvojezini tekst. Iako prijevod nee ba biti kvalitetan, za vas to nije bitno jer radite s izvornikom. Vama je zapravo najvaniji izgovor. Potraite program u kojem postoji funkcija glasnog itanja, odnosno sluanja teksta. Tada ete moi ubaciti tekst u program i sluati kako poglavlja iz knjige ita (izgovara) izvorni govornik. Osim toga, ogromna prednost takvih programa je u tome to moete zaustaviti snimku u svakom trenutku i vratiti se na pojedinu reenicu ili rije oznaivi je klikom mia. Korisno je ponavljati ono to ujete - tako poboljavate svoj izgovor.

Opaska. Naalost, zbog posve razumljivih ogranienja, ne mogu vam preporuiti konkretne knjige, programe i rjenike. Izbor je na vama. Sve zainteresirane za moje preporuke vezane uz odreene jezike, pozivam da posjete moju mrenu stranicu na kojoj redovito objavljujem sve informacije vezane uz uenje jezika, tablice, softvere i dr. Takoer vodim i teajeve putem interneta.

Nabavite konverzacijski prirunik To je mala i prilino jeftina depna knjiica. U njoj moete nai gotovo sve: pravila izgovora, gramatika pravila, temeljni fond rijei, fraze, primjere kratkih dijaloga koji vam mogu biti korisni u konkretnim situacijama, mali rjenik i dr.

194

Chia
Mali opseg i univerzalnost ine tu knjiicu vrlo zanimljivim pomagalom u uenju. No pripazite na sljedee: ako, primjerice, uite norveki jezik, vodi treba biti hrvatsko-norveki, a ne norveko-hrvatski. Komunicirajte s izvornim govornicima preko interneta Internet prua beskrajne mogunosti druenja s izvornim govornicima putem drutvenih mrea, besplatnih "chatova" pa ak i usmenih razgovora uivo. Na taj nain moi ete prakticirati ivu komunikaciju s izvornim govornicima kako u pisanom, tako i u usmenom obliku. U "chatovima" ljudi se naprosto drue, ak i bez konkretne teme, no ako elite vie, naprimjer, pomo u uenju jezika, koristite specijalizirane "chat" sobe i grupe u kojima moete upoznati ljude koji ue strani jezik. Potraite osobu koja govori vaim jezikom i eli nauiti isti jezik kao i vi, pretpostavimo, njemaki. Tada si moete meusobno pomagati. Gledajte televiziju i sluajte radio Ovdje je pred vama doista irok izbor. Moete koristiti satelitsku ili kabelsku televiziju. Satelitska antena treba biti usmjerena na satelit koji e vam omoguiti gledanje programa iz zemlje u kojoj se govori jezik koji vi uite. Iako bi pretplata na televizijske programe koji se emitiraju iz velikog broja zemalja mogla biti prilino skupa, taj nain uenja jezika prilino je zanimljiv. Moete sluati vijesti, gledati razliite emisije, filmove i dr. Uostalom, uvijek moete gledati televizijske programe i sluati radio putem interneta. Mnogo besplatnih raunalnih programa omoguuje spajanje na TV-kanale i radiopostaje razliitih zemalja. No, naalost, danas brzina prijenosa podataka u internetu jo uvijek nije dovoljno visoka, to utjee na kvalitetu zvuka i slike. Instruktor Taj je opcija vrlo dobra, no treba uzeti u obzir i da je skupa. Odluite se za nju samo na kraju, za dodatno bruenje svojih vjetina, odnosno kada nauite uistinu teno komunicirati. Nemojte odabrati tu opciju na poetku uenja jezika, jer ste za taj stupanj iz ove knjige ve dobili sve preporuke i vjebe. Ona je ba i namijenjena tome da bude va prvi korak. Ako na samom poetku angairate instruktora, njegov e se pristup uenju najvjerojatnije sukobiti s metodom koju ovdje nudim. Na samom poetku knjige
195

Chia
objasnio sam zato mislim da ova metoda poetniku omoguuje znatno laki i bri napredak. No, na naprednom stupnju instruktor e bez sumnje ubrzati va napredak i pomoi vam poboljati sve aspekte jezika: vokabular, izgovor i gramatiku. Ipak, za to bi bilo najbolje uzimati instrukcije od izvornog govornika. Savrena kola stranih jezika Nainu rada takve kole posvetio sam cijelo jedno poglavlje na kraju ove knjige (vidi 20. poglavlje). Ako je jednoga dana uspijete pronai, odnosno ako takva kola bude postojala, injenica da skupina ljudi zajedno ui jezik koristei se istom metodom uz vodstvo strunog uitelja koji je sa svojim uenicima na istoj valnoj duini, od izuzetne je koristi. Zajedniko uenje od samog poetka, prema ovdje opisanom sustavu, ini uenje jezika djelo tvornijim i zabavnijim te jae motivira. Kao to vidite, nee vam biti dosadno. Pred vama je mnogo toga to se moe napraviti i mnogo mogunosti za rad. U vrlo kratkom vremenu vaa razina poznavanja jezika nevjerojatno e porasti i obeavam vam da ete biti vrlo ponosni na sebe. Naposljetku, volio bih vam rei, zapravo, ponovno vas podsjetiti na neto vrlo vano:

PONAVLJAJTE GRADIVO TO JE EE MOGUE

Najbolje je to initi svaki dan, ali ne vie od 10 minuta dnevno. Ako est dana u tjednu uenju posvetite 10 minuta, to e vam ukupno oduzeti jedan sat u tjednu. No tako rasporeeno uenje u kratkim i uestalim porcijama mnogo je uinkovitije od dva ili tri sata uenja tjedno (to je trostruko vie vremena) raspodijeljenoga u dva ili tri nastavna sata. Takoer vas podsjeam da je vrlo korisno svaki dan vjebati razmiljanje na jeziku koji uite, u vezi sa svakodnevnim stvarima, odnosno vrtjeti misao na stranom jeziku prije nego to je izgovorite na svom.

196

Chia

19
Istodobno uenje nekoliko jezika
Posve je mogue uiti nekoliko jezika istodobno. Neki su moji uenici koristei predloenu metodu uili, ni manje ni vie, nego est jezika istodobno! Pritom je njihova sposobnost usvajanja jezika samo rasla! Ipak, ja ne podravam takvu aktivnost. Iako asocijativna sposobnost svake osobe ne poznaje granica i pomae vrsto zapamtiti informacije, mogue je da vam se sve rijei u glavi naprosto pobrkaju. To e u vama izazvati nesigurnost, pripada li pojedina rije, primjerice, engleskom ili njemakom jeziku. Morat ete hitno ponavljati naueno gradivo i troiti vrijeme i snage na to da posloite postojea znanja po policama. Posljedino e vam biti mnogo tee koncentrirati se na nekoliko jezika istodobno, a tekoe e se odraziti na vae raspoloenje i, mogue, zakoiti napredak. No nije nita manje istinito ni to da ovjek koji odlui uiti nekoliko jezika istodobno osjea toliko jak entuzijazam da ga nikakve prepreke ne mogu uplaiti. Zato moj savjet onima koji ure nauiti nekoliko jezika odjednom glasi ovako:

Izmeu uenja razliitih jezika pravite prekide u trajanju od najmanje tjedan dana.

U tom e se razdoblju vokabular svakog jezika staloiti u pamenju pa nee doi do zbrke. Nakon otprilike mjesec dana stvorit ete dojam da moete prilino dobro govoriti tri ili etiri jezika. Ako uspijete u tome, vaa e se sposobnost uenja znaajno uveati, jednako kao i vae samopouzdanje.

197

Chia
Razvijat e se i vae kreativne sposobnosti. Shvatit ete da je mata najvanija mentalna sposobnost koju posjedujete te da, izmeu ostalog, predstavlja oslonac za va um. Postoje dva modela kojima biste se mogli posluiti u uenju jezika. poku1. Prije nego to ponete uiti sljedei jezik, napravite prekid i pokuajte postii nesputanost u govoru na ve nauenom jeziku. Za to e vam biti dovoljno jedan do dva tjedna, odnosno priblino isto toliko vremena koliko ste potroili na uenje tog jezika. Prije nego to ponete uiti drugi jezik, trebate shvatiti da to ima smisla: ako ste usvojili sav temeljni fond rijei iz prvog stranog jezika i sposobni ste lako komunicirati uz pomo tih rijei; ako uenje drugog jezika nije vrlo hitan posao, bolje je posvetiti neko vrijeme ponavljanju i utvrivanju znanja iz prvog stranog jezika. oznaku2. Koritenje dokera: oznaku-podsjetnika. Prilikom stvaranja asocijacija koristite podsjetnike koje e vam pomoi da se sjetite kojem jeziku pripada pojedina rije. Imajte na umu da je, u sluaju kad se istim jezikom govori u vie zemalja, bolje odabrati neki opi prizor za rije doker. Za engleski jezik doker moe biti Tower: zamiljali smo ljude koji se moraju glasno pozdravljati jer sat na londonskom Toweru zvoni toliko glasno da ljudi pokrivaju rukama ui i ne mogu se pozdravljati gestama. Predloit u vam i druge podsjetnike dokere. Njemaki jezik: sir, krigla piva, kobasice, itd. Naprimjer, ako se sjeate da se upitna rije "to?" na njemaki prevodi kao "was?" (izgovara se "vas"), moemo koristiti reenicu:

"to vas zanima?"

No ako uite nekoliko jezika istodobno, kako biste se sjetili da dana reenica pomae nauiti njemaku rije (ne vedsku, naprimjer), uvest emo podsjetnik:

"to vas zanima u ovom siru?"

198

Chia

Dalje predlaem mali popis takvih podsjetnika-asocijacija za razliite jezike: Kineski: Veliki kineski zid, Bruce Lee... panjolski: sunanje, ples flamenco, panjolski omlet... Francuski: Eiffelov toranj, "Asterix i Obelix"... Engleski: Tower, engleski lord s monoklom, engleski policajac, kot koji svira gajde i mnogo toga drugoga... Talijanski: rimski Koloseum, kosi toranj u Pisi... Japanski: samuraj, obredni ma katana, raunalo, Picachu (lik iz japanske crtane serije "Pokemoni") ili neki drugi lik, kao i mnogo drugih stvari... I tako sa svim ostalim jezicima i narjejima. Osim toga, koristim i druge dokere podsjetnike i to ne samo za uenje jezika, nego i u svrhu lakeg zapamivanja raznih podataka vezanih za odreenu zemlju: Australija: zamiljam morsku ostrigu; moete vizualizirati klokana. Kina: zamiljam Veliki zid. Danska: zamiljam bicikl. Finska: zamiljam Djeda Mraza koji ivi u Finskom selu ili finsku saunu. Nizozemska: zamiljam tulipane i mnogo drugog cvijea. Island: zamiljam vulkane. Japan: zamiljam obredni ma katanu. Norveka: zamiljam iglu (nastambu). Poljska: zamiljam igrae pola na konjima u polju. Portugal: zamiljam luku u kojoj je usidren ogroman brod. Rusija: zamiljam Kremlj na Crvenom trgu, kao i rusku salatu. vedska: zamiljam ogroman most (koji spaja vedsku s Danskom). vedska:

199

Chia
I tako dalje. Kao to vidite, izdvajam neku osobitost ili kulturni spomenik ili biram rije koja zvui slino imenu te zemlje. No, postoje i izuzeci iz pravila. Kada je oigledno da rije pripada odreenom jeziku, nema potrebe u asocijaciju uvoditi doker. Doker takoer nije potreban kada drugi jezik uite nakon prvog, s odreenim vremenskim odmakom.

Zakljuak. Dokere u asocijacijama koristite onda kad uite nekoliko jezika istodobno te kada je bez pomoi dokera teko odrediti kojem jeziku pripada pojedina rije.

200

Chia

20
Idealna kola stranih jezika
kole stranih jezika koje izvrsnim i brzim rezultatima ele privui to je mogue vie polaznika, trebale bi planirati rad identino tome kako je isplaniran teaj u ovoj knjizi. Budui da kole stranih jezika raspolau boljim mogunostima od ljudi koji ue samostalno, zadaci u takvim kolama trebaju biti raznovrsniji. Praktina nastava u sklopu takvog teaja podijeljena je po danima i izgleda ovako:

Prvi dan
Potrebno je: objasniti polaznicima kako funkcionira pamenje; objasniti to su "isti podaci", kako ih zapamtiti i utvrditi u pamenju; provesti razliite vjebe s istim podacima kako bi uenici nauili koristiti sve postojee mogunosti (ne samo za uenje stranih jezika, nego i za ostale predmete, kao to su zemljopis, povijest, itd.);

. raditi u skupinama, uiti tehniku neobinih asocijacija, objasnivi koje su mogunosti bolje i zato. Uenici trebaju probuditi svoju matu. Razvoj asocijativnih sposobnosti svakog uenika ovisi o vjetini nastavnika;
pokazivati sva sredstva i mogunosti koje uenici posjeduju za uenje stranih jezika, kao i metodiku koju e koristiti. Potrebno je naglasiti dvije stvari: to je potrebno initi uei strani jezik i to bi uinio stranac kada bi uio va jezik; vraati se usvojenom gradivu. Objasniti koliko je vano redovito ponavljati naueno;

201

Chia
usmjeravati uenike prema razvijanju vlastitog mentalnog potencijala i uklanjanju slabih toaka. Osobita se panja posveuje sljedeem: a) metodikama uenja, zapamivanja i itanja (to je potrebno razmotriti prije poetka). Ako se odlino snalaze u spomenutim stvarima, uenici mogu brzo postii mnogo toga. (O nainima ovladavanja uinkovitim metodama brzog uenja, brzog itanja i zapamivanja proitajte u knjizi R. Campavo "Superpamenje, superitanje i superuenje", Planet Zoe, 2011). b) razvoju mate i kreativnosti; c) poticanju samopotovanja i samopouzdanja, potpunog povjerenja u vlastite mogunosti. To je neophodno za uinkovito uenje i polaganje ispita u koli i na fakultetu, ali i za sve ostalo u ivotu. Ja to nazivam "stvaranjem psiholokih prvaka"; d) osjeaju zadovoljstva zbog polaganja ispita i uspjene komunikacije na stranom jeziku.

Naposljetku, uenici trebaju jasno razumjeti kako funkcionira pamenje i, ponad svega, kako treba uiti strane jezike. Razvit e se njihova prirodna percepcija; shvatit e da nema potrebe troiti mnogo sati na uenje u samoi jer postoje mogunosti za zajedniko uenje. To je zabavno poput igranja drutvene igre s novim prijateljima. Takoer, imalo bi smisla zadavati neke vjebe smiljanja neobinih asocijacija kao domau zadau, odnosno za samostalnu vjebu: svakom ueniku zasigurno e se javiti pitanja i tekoe to ukazuju na slabe toke. Sve to polaznike teaja poteuje lanog osjeaja da je uenje stranog jezika naporno i sloeno. Osim toga, jedva e ekati da se sutra upute u svoju kolu stranih jezika.

Drugi dan
Nakon ponavljanja "domae zadae", prelazi se na zajedniki rad u kojem sudjeluju svi uenici. Ponite od temelja uenja jezika - vokabulara. Za taj zadatak nastavnik gradi predloke za tablice sline onima iz ove knjige, odnosno tablice osnovnog fonda rijei. Te e rijei svi uenici zapamtiti uz pomo ve poznatih neobinih asocijacija. Svaki se predloak treba izraditi na vodoravno poloenom papiru i sadravati tablicu od 12 redaka (ovdje kao primjer navodimo samo nekoliko redaka):
202

Chia

U desnom stupcu zapisuju se neobine asocijacije. U treem stupcu upisuju se rijei na materinskom jeziku. Potrebno je popuniti prvi i drugi stupac. Nastavnik pokazuje prijevod svake rijei na strani jezik, a uenici ga zapisuju u prvom stupcu svakog retka - to je prva pismena vjeba. to se tie drugog stupca, koji je namijenjen za biljeenje transkripcije, za poetak treba nauiti sustav koji se predlae u ovoj knjizi, odnosno kori lae koristiti uobiajeni fonetski sustav vaeg materinskog jezika (a ne meu meunarodne standarde). Nakon to objasnite fonetski sustav koji ete koristiti, a uenici uju kako se izgovara svaka rije, moi e ispuniti taj dio tablice. Stupce 1 i 2 uenici trebaju popuniti u uionici jer tako ue pisati i izgovarati rijei. Kako bi uenik mogao pravilno napisati izgovor, dovoljno je da uje nastavnikova objanjenja, no preporuujem da se takoer koristi snimka. Tako se nekoliko puta u uje kako jedna ili dvije osobe izgovaraju svaku rije. Uvijek je korisno sluati dva razliita glasa, osobito razliitu boju glasova mukarca i ene. Nakon sluanja snimke nastavnik na ploi zapisuje izgovor svake rijei. Takoer je korisno da nastavnik na poetnom stupnju objasni opa pravila izgovora karakteristina za taj jezik. Izgovor slijedi nekoliko pravila koja su uglavnom jednostavna za razumijevanje i usvajanje; osim toga, uenik e instinktivno ovladati itanjem. Iako je u jezicima poput engleskog izgovor prilino sloen te trai dulju praksu, zato nakon nekoliko dana nastavite s dalje opisanim vjebama.
203

Chia
Popunite sva polja u koja se upisuju rijei i nain izgovora (stupci 1 i 2). Potom prelazimo na najzabavniji dio nastave: na neobine asocijacije. Svi sudionici skupine trebaju sudjelovati; predlau se barem dvije asocijacije, odabire se bolja i poslije upisuje u stupac 4. Veselje i zabava su zajameni jer u procesu sudjeluje zajednika mata svih uenika, stvara se prijateljsko ozraje, a napredak se osjea vrlo brzo jer uenici odlaze s nastave sa znanjem rijei i izgovora. Bez skupljanja fonda rijei nikakav napredak nije mogu. Neete moi nauiti ak ni najjednostavnija pravila, poput konstruiranja reenica, jer u tu svrhu treba prouavati primjere, a to je pak nemogue bez poznavanja rijei. Kada na poetku nauite znaenja svih rijei koje se koriste u reenici, lako ete svladati njezinu strukturu i brzo napredovati do stupnja usvajanja sloenije gramatike.

Vrlo vano! Budui da se na nastavi u koli stranih jezika ne izdvaja sat vremena na ponavljanje nauenog, onima koji doista ele dobro poznavati jezik i pametno troiti vlastito vrijeme, toplo preporuujem da se vraaju nauenom gradivu, da ponavljaju rijei, prijevod, izgovor i neuobiajene asocijacije. Ne brinite, za to vam je potrebno samo 10 minuta dnevno.

Trei dan
Opet su se svi okupili i nitko od uenika ne bi trebao imati potekoa s prijevodom nauenih rijei. Pozabavimo se uenjem prolog i budueg vremena glagola. Nakon ponavljanja tog materijala u uionici, provodimo jednostavne vjebe koje ne trae poznavanje nikakvih gramatikih pravila.

Prva vjeba
U sljedeoj vjebi koristit emo samo: a) osobne zamjenice "ja", "ti", "vi", "on" i "ona"; b) infinitive ve poznatih glagola: c) neke druge jednostavne rijei. Sada svi uenici zajedno trebaju na stranom jeziku glasno izgovoriti sljedeu reenicu:

1. Ja htjeti biti ovdje.

204

Chia

Obratite panju na rije "ovdje". Ako vam je nepoznata, izgovorite je na materinskom jeziku. Nakon toga nastavnik izgovara prijevod te rijei, a uenici ponavljaju cijelu reenicu. Ostale reenice (koje se nalaze u daljnjem tekstu) obrauju se na jednak nain. Inzistiram na tome da se nepoznate rijei izgovaraju na materinskom jeziku, a da odmah zatim nastavnik otkrije prijevod, pa se reenica u cijelosti ponavlja na stranom jeziku. Kad se susretnete s nekim gramatikim pravilom, kao to je, naprimjer, poredak rijei u reenici, potrebno ga je objasniti uenicima. Naprimjer, reenica "Ja htjeti biti ovdje" u razliitim jezicima moe imati drukiji poredak rijei.

"Ja htjeti biti ovdje" ili "Ja ovdje htjeti biti'

ili nekako drukije; neophodno je naglasiti uenicima da prilikom prevoenja reenice koriste pravilan poredak rijei.

2. Ja htjeti uiti jezike. 3. Ja moi uiti jezike. 4. Ja moi sada uiti. 5. Ti moi sada uiti. 6. Vi moi sada uiti. 7. Ja htjeti vraati se u kolu. 8. On htjeti vraati se u kolu. 9. Ja biti iz ... (ime zemlje u kojoj ivite). 10. Ti vraati se kui nakon to biti s njom. 11. Ona htjeti raditi s vama u kui. 12. Ti htjeti raditi. 13. Ja ne htjeti raditi s vama.
Opaska. Nakon te reenice potrebno je objasniti kako se tvore nijene reenice.

205

Chia
14. Kada doi kui, ja htjeti jesti s njom. 15. Ti ne htjeti jesti, piti i spavati u gradu. 16. Ja doi u kuu i zvoniti na vrata, no nikoga ne biti. 17. Poslije ja penjati se stube i ui u dvoranu. 18. Kada ja spavati, ne htjeti nita znati. 19. Kada ja jesti, ne htjeti nita raditi. 20. Kada on ne biti na poslu, ne htjeti nita raditi. 21. Kada ja ne biti na poslu, htjeti ii kupovati. 22. Vi htjeti biti tamo da gledati, sluati i govoriti mnogo stvari. 23. Ja gledati svoje prijatelje i htjeti razumjeti sve to oni govoriti. 24. Poslije sam shvatio to ljudi misliti. (Obratite panju na to da je danu reenicu mogue zamijeniti za: "Ja znati poslije to ljudi misliti".) 25. Ja ne znati prije to ljudi misliti. 26. Ja traiti sada da nai poslije. 21. Kada ti doi, ti pozvoniti, ja izai i vratiti se zajedno. 28. Ako vi upoznati ta zemlja, vi eljeti ivjeti i raditi tamo. 29. Ti pomoi njoj sii. Poslije uzeti njezinu ruku i ii zajedno u grad. 30. Ona morati raditi. Poslije pokuati doi opet, piti kavu i razgovarati. 31. On htjeti kupovati, no ne moi troiti mnogo novca, zato to ih nemati. On morati nai posao, da bi kupovati i putovati na odmor.
Nakon te vjebe prelazi se na tablice imenica. Uinite isto to i prije s glagolima: zapiite prijevod, nain izgovora i izgradite neobine asocijacije. Toga dana nastavnik, objanjava kako se tvori rod imenica, drugim rijeima, kako razlikovati rijei mukog roda od rijei enskog roda, kao i tvorbu mnoine. Bilo bi dobro posvetiti 10-15 minuta popunjavanju tablica s upitnim rijeima, kao i tablica s prijedlozima, veznicima, zamjenicama (osobnim, pokaznim i posvojnim) i lanovima. Ako nemate dovoljno vremena na raspolaganju prepustite uenicima da ostatak tablica popune kod kue, pa ete preostale vjebe napraviti sljedei put. Domaa zadaa je neophodna jer je samostalni rad takoer vrlo koristan.
206

Chia

etvrti dan
Ponovite i utvrdite naueno gradivo. Do dananjega dana bavili smo se uenjem glagola, imenica, upitnih rijei, prijedloga, veznika, zamjenica (osobnih, posvojnih i pokaznih) i lanova. Svi uenici sada mogu razgovarati upotrebljavajui opsean vokabular. Inzistiram na tome da je neophodno ponavljati cijelo gradivo, poevi od prvoga dana uenja, kako bi se znanja dobro utvrdila u pamenju.

Druga vjeba
Kao i prethodnoga dana, uenicima se nude reenice na njihovom jeziku koje potom moraju prevesti i glasno izgovoriti na stranom jeziku. U tim reenicama koristit e se: - osobne zamjenice koje smo sreli ranije: "ja", "ti", "vi", "on" i "ona"; ali i neke druge "mi" i "oni"; - posvojne zamjenice; - pokazne zamjenice; - lanovi; - prijedlozi i veznici; - upitne rijei; - infinitivi glagola; - imenice; - neke druge jednostavne rijei. Glasno se izgovaraju prijevodi sljedeih reenica:

1 . Oprostite, gdje moi nai kafi? 2. Molim vas, gdje biti autobusni kolodvor? 3. Molim vas, gdje biti ulica lirown?
im se pojave upitne reenice, nastavnik treba objasniti kako se one gramatiki pravilno konstruiraju. U nekim jezicima, naime, pravilno je rei:

Molim vas, gdje biti Brown ulica? 4. Oprostite, gdje biti ulica Iris? 5. Molim vas, gdje biti Kruni trg?
207

Chia
6. Molim vas, gdje biti hotel "Astoria"? 7. Molim vas, gdje biti Muzej znanosti? 8. Dobar dan, gdje nai metro postaju? 9. Oprostite, kako moi doi u centar grada? 10. Dobar dan, kako moi stii na eljezniki kolodvor? 11. Dobar dan, kako moi dobiti dvije karte za ovaj vlak? 12. Dobar dan, gdje moi pronai tri karte za ovaj autobus? Mnogo hvala. 13. Oprostite, kako moi doi u zranu luku? Hvala. 14. Dobar dan, kako moi izvaditi kartu iz ovog aparata? Mnogo hvala. 15. U koji grad vi putovati? Ja putovati u Munchen. 16. Dobra veer. Molim vas, sto govoriti taj ovjek? I one ene? Hvala lijepo. -Nema na emu. 17. Dobra veer, to znaiti ovaj oglas? Mnogo hvala. - Nema na emu. 18. Dobro jutro, to vi raditi ovdje? 19. Dobra veer, gdje se nalaziti restoran gdje moi veerati? Hvala lijepo. -Nema na emu. 20. Oprostite, kada zatvarati ova kavana? I kada otvarati sutra? 21. Dobra veer, u koliko sati zatvarati ovo mjesto? 22. Dobar dan, molim vas, gdje nai banka ili bankomat gdje moi izvaditi nova s moja kreditna kartica? - Koliko novaca elite podii?
Nastavnik odgovara na svako pitanje uenika o koritenju gramatikih pravila i pomae prevesti nepoznate rijei. No, volio bih spomenuti da uenici ne moraju nuno ulagati napor u zapamivanje rijei koje nisu navedene u tablicama.

23. Tko biti ti ljudi? - Oni biti moji prijatelji. - Tvoji prijatelji? - Da, moji prijatelji. Kako ih zvati? - On biti Tom i ona biti Raquel. - Vrlo drago, Tom i Raquel. Dovienja. Vidimo se uskoro.

208

Chia
24. Zato ti ne doi juer u kino ? - Zato to ne moi ii. Ja biti s Kita i raditi juer, danas i sutra cijeli dan. 25. Koliko kota ovaj jelovnik? - Koji od njih? - Ovaj. - Koliko jaja htjeti? - Ja htjeti dva. - Sto uzeti ova djevojka od jelovnika? - Ona ve prije naruiti. 26. To je Tomov pas, a motocikl Raquel. Ovo biti moja kua, ono biti moj balkon. Tvoj stan ne moi vidjeti odavde, zato to tvoja kua biti vrlo mala. 21. Jednom ja vidjeti kako Tomov pas trati i ui u kuu Raquel. Njoj prvo ne biti drago, no poslije Raquel dopustiti psu ui njoj u kuu. 28. Do danas ne vidjeti prije kako pas tako trati! Pas tada biti bez vlasnika. Motocikl Raquel nemati gorivo i ona zvati Tom s balkona. 29. Tom biti izmeu stabala i ugledati Raquel, tada brzo ii prema kui da uzeti psa i staviti ogrlicu. 30. Ovaj grad biti moj grad. Ja roditi se ovdje i ivjeti na najveoj ulici, nasuprot muzeja. To biti autobus kojim ja putovati na posao u bolnicu, gdje imati mnogo prijatelja. 31. Ti ii sada prema svojoj kui? - Da. - Zato? - Zato to kada dolaziti, ona ve biti kod kue. - Kako ii tamo? - Mojim autom. - Gdje biti tvoj auto? - Iza one zgrade. - To biti "mercedes" crne boje? - Ne, "BMW" bijele boje.
Nakon ove vjebe pristupite popunjavanju tablica s prilozima i ljubaznim izrazima. Uinite isto to i prije: zapiite prijevod rijei, nain izgovora i izgradite asocijacije. Kod kue se dovrava sve to se nije stiglo napraviti na nastavi. Samostalan rad je nezaobilazan. Peti dan Nakon to se odgovorilo na sva ranija pitanja, prelazi se na vjebe petoga dana. Potrebno je nauiti neka gramatika pravila, to e nam uzeti nekoliko minuta. Od dananjega dana trebate znati oblike sprezanja jednine najvanijih glagola, odnosno glagola koji se najee koriste u govoru, a to su: "biti", "imati" "postojati" i "nalaziti se". Pronai ete ih u gramatici jezika koji uite. Uimo sljedee oblike:

Ja sam, imam, postojim, nalazim se; Ti si, ima, postoji, nalazi se; On je, ima, postoji, nalazi se; Ona je, ima, postoji, nalazi se.
209

Chia

Ukupno imamo 12 novih oblika za etiri najea glagola. Zatim se objanjava sprezanje jednine glagola "htjeti", "eljeti", "ii", "moi" odnosno jo 12 novih oblika: Ja hou, elim, idem, mogu; Ti hoe, eli, ide, moe; On hoe, eli, ide, moe; Ona hoe, eli, ide, moe. Nakon toga se razmatra tvorba glagolskih priloga i gerunda od danih glagola. Trea vjeba Budui da ve moemo govoriti poput pravih strunjaka, danas vjebamo prevoenje sljedeih reenica:

1 . Moj auto je bijele boje. On je jako dobar i najbolji je od svih u trgovini. Koji auto ti ima? - Moj auto je jako lijep, no jako je velik. 2. Tvoja sobaje velika. U njoj se nalazi mnogo jeftinog namjetaja, no ona je topla, a vani je hladno. Soba se ini prazna, no s onim stolom i s onim stolicama izgleda puna. 3. On je pao sa stuba. Juer mu je bilo loe, a danas je bolje. 4. U stanu kat iznad nas postoji malo dijete koje govori cijeli dan. Juer sam se zajedno s njim vozio u dizalu. 5. .......................................................
Nastavnik sada nudi sloenije reenice koje uenici trebaju zapamtiti. Nakon te vjebe ponovite sve priloge koje ve znate i moe se prijei na vjebe estoga dana.

210

Chia esti dan

Danas emo pisati tri diktata. Diktat 1 Na papiru su ispisane reenice (sline onima iz prethodnih primjera) na stranom jeziku. Uenici ih trebaju prevesti na svoj jezik. Zahtjevi su sljedei: a) reenica treba biti na "Tarzanovom jeziku"; b) reenica treba biti prilino zahtjevna; c) reenica treba sadravati samo osnovan fond rijei (ukljuen u tablice); d) reenica treba biti gramatiki pravilna (s pravilnim poretkom rijei); e) reenica treba sadravati ve nauena gramatika pravila.

Diktat 2
Sada nastavnik diktira reenice sline prethodnima. Zahtjevi ostaju isti. Uenici ih trebaju prevesti na materinski jezik, kao i prije, no sada oni ne vide napisane reenice, nego ih samo sluaju.

Diktat 3
Na kraju se provodi jo jedan diktat u kojem se koriste reenice sline prethodnima. No sada ih nastavnik diktira na materinskom jeziku, a uenici trebaju zapisati na stranom jeziku ono to su uli. To je najsloeniji diktat, no vano je da se obavlja s uitkom, bez razmiljanja o rezultatu.

Vano! Ako ne znate kako treba napisati rije, ne zaustavljajte se, nego zapiite svoju pretpostavku, ono to vam se ini da bi moglo biti ispravno. Naprimjer, ako ujete rije "volen" i ne znate tono pie li se ona kao "vollen", "wollen", "volen" ili nekako drukije, napiite po osjeaju, odnosno pogaajte, zatim nastavite diktat. Na kraju nastavnik svima dijeli listove s pravilno napisanim reenicama, radi provjere.

etvrta vjeba
Nastavimo sat sljedeom vjebom. Svaki uenik dobiva papir na kojem su napisane dvije do tri reenice na stranom jeziku (reenice takoer odgovaraju navedenim zahtjevima). Vjeba se sastoji od
211

Chia
sljedeeg: svaki uenik ita naglas svoju reenicu, a svi ostali je sluaju i pokuavaju shvatiti to ona znai. Prednost dane vjebe je u tome to reenice izgovaraju razliiti ljudi, razliitim glasovima. Nastavnik intervenira samo ako uenik izgovara reenicu posve pogreno. Na kraju se uenici dijele u skupine po 4 osobe i pripremaju dramske igrokaze za sljedei sat. Svaka skupina treba pripremiti igrokaz koji e trajati 7 do 8 minuta. No o tome u govoriti u tekstu koji slijedi.

Sedmi dan
Sedmog dana radimo dvije prekrasne vjebe. Peta vjeba Uenici dobivaju novinske lanke na stranom jeziku kako bi ih pokuali prevesti na materinski jezik. Nije bitno jesu li lanci iz starih novina i na koju su temu - jedino to je vano jest fond rijei s kojim e se uenici susresti. Moraju prevesti sve to pie u lanku i bez obzira na nepoznate rijei trebaju "uloviti" osnovni smisao teksta. Glagoli, bez obzira na gramatike oblike, ne bi trebali izazvati nerazumijevanje jer je njihove korijene lako prepoznati. Vrijeme prijevoda je 10 minuta, a zatim se jo 10 minuta posveuje komentarima.

esta vjeba
To je posljednja vjeba na teaju. Na kraju sata ranije formirane skupine uenika izvode svoje dramske igrokaze rabei u govoru sav usvojeni vokabular. Teme mogu biti sljedee: - ljudi u parku razgovaraju o nekom godinjem dobu; - jedna osoba pita kako doi na neko mjesto u gradu (u hotel ili kino...). Sugovornik objanjava put, no sumnja i postavlja razliita pitanja ostalim sudionicima skupine; - netko preuzima ulogu policajca i neto objanjava pjeacima: govori to je doputeno i to je zabranjeno na odreenim mjestima, ispisuje kazne, itd.; - prijatelji su se sreli u gradu i dogovaraju plan za vikend; - kupovina u razliitim trgovinama: - i mnogo drugih situacija.
212

Chia

Aha! Slijedi iznenaenje! kola je na posljednji sat pozvala izvornog govornika jezika koji se uio. Ta osoba provest e sat vremena s uenicima i oni e se na taj nain uvjeriti da stranac moe razumjeti sve to mu govore. Gost takoer postavlja pitanja na koja uenici odgovaraju! Svi zajedno izvrsno komuniciraju uz pomo "Tarzanovog jezika". Super je, zar ne?

Zavretak teaja
Kada bih bio vlasnik kole stranih jezika, nakon sedam intenzivnih i zabavnih dana prakse, organizirao bih etverodnevno ili petodnevno putovanje u najbliu zemlju u kojoj se govori jezik koji smo uili na teaju.

Sada svi uenici mogu sudjelovati u konverzacijama s lokalnim stanovnicima. Priat e s njima kako najbolje znaju i zamolit e ih da im odgovaraju na jednakoj razini. Nai e se mnogo ljudi koji su spremni izai im u susret, jer shvaaju da je osoba tek poela uiti njihov jezik. Svi e uenici dobiti priliku da zablistaju i eksperimentiraju. Sigurno e porasti njihovo samopotovanje i samopouzdanje, kao i elja da nastave uiti jezik. Dakle, uspjeli smo doi do te razine za svega 7 dana... to e tek biti nakon mjesec dana rada na usavravanju vaih znanja?!

213

Chia

21
"Idealan" jezik i izraavanje... Kakvi bi trebali biti?

Zamislite da trebate smisliti novi jezik. Zahtjevi za "idealan" jezik trebali bi biti sljedei: - lako se ui, kako u podruju pisma, tako i u itanju. Tako ga svi ljudi u svijetu mogu lako i brzo nauiti, te govoriti lijepo i pravilno od najranije dobi; - jednostavan prema svojoj strukturi, kako bi ga svatko mogao nauiti. Drugi zahtjev doista je vaan, jer razvoj svake zemlje ovisi o obrazovnom sustavu i o pismenosti njezinog stanovnitva. Ako obrazovni sustav ini usvajanje jezika jednostavnim i lakim zadatkom, a usto i ugodnim, djece nee imati nikakvih potekoa u uenju. Ba suprotno, uivat e u njemu. Kad je obrazovni sustav lo i neuinkovit, veina uenika odbija uenje, te prije ili poslije odreeni postotak njih prekida kolovanje, to se pak odraava na kulturnu i obrazovnu razinu razvoja zemlje. Naalost, elja za prekidom obrazovanja brojnim se uenicima javlja zato to su tijekom kolovanja stekli dojam da nisu sposobni za uenje. Doista, zemlja koja bi se htjela ponositi svojim razvojem, treba zapoeti od promjena u svojem obrazovnom sustavu. Umjesto smanjenja broja osoba koje se koluju, potrebno je samo pronai odgovarajue metode, takve koje pomau aktivirati sve ljudske sposobnosti, potaknuti njihov razvoj i pridonijeti poveanju samopotovanja mladih ljudi.

***
214

Chia
Dakle. Ako se sjeate, govorili smo o tome da je u uenju potrebno ii od veeg prema manjem, manjem, odnosno od opeg prema pojedinanom, i osim toga, posveivati pozornost prvenstveno onim rijeima koje je mogue vizualizirati. Navest u primjer iz ivota (svi smo se barem jednom nali u slinoj situaciji). Pretpostavimo da vam neka osoba pone neto priati, a vi je sluate. Zamislite da je svoju priu poela ovako:

"Dogodilo se da su me pozvali i rekli kako je stariji gospodin pao i slomio nogu. Nasreu, nita vie nije s njim dogodilo, no zamislite koliko se on samo uplaio." I tako dalje.
I tako ta osoba nastavlja priati o tom nekom ije ime ne spominje, a pritom vas pokuava impresionirati detaljnim opisom dogaaja. Kada napokon otkrije ime osobe kojoj se sve to dogodilo (Pepito), vi iznenaeno klikete:

"Nisi rekao da se to dogodilo Pepitu. Nisam ni pretpostavljao da govori o njemu! Pa to mi nisi odmah rekao da se radi o Pepituf
Sluatelj (vi) se malo zbunio jer do spomenutog trenutka nije uope zamiljao lik konkretnog, njemu poznatoga ovjeka. Njegov um se na glavni lik usredotoio tek pri kraju prie. No, sve to je do tog trenutka uo da se dogodilo osobi za koju se na kraju ispostavilo da je Pepito, tek mu je maglovito ostalo u sjeanju. Sada e se podsvijest potpuno usredotoiti na Pepita, isputajui sve pojedinosti dogaaja spomenute prije otkrivanju identiteta Pepita. Nee biti udno ako sluatelj sada moli da mu se cijelu pria ponovno ispria. Zamislimo drugi primjer. Netko se kasno ukljuio u razgovor i ne zna o kome se radi (kao i u prethodnom primjeru). Ako mu je razgovor zanimljiv, prije ili poslije upitat e:

"ekajte, o kome vi to priate?"

Ili drukije:

"Aha! Vi priate o Albertu? O kojem Albertu? O onom?"

Kao i u prethodnom sluaju, ovjeku iz zone panje nestaju sve informacije to ih je dotad uo (ili ih se tek mutno sjea). Podsvijest se koncentrira na sliku glavnog lika i zaboravlja sve to je dotad o tom liku bilo reeno. Sluatelj nee paljivo pratiti razgovor sve dok ne shvati o kome ili o emu se radi.

215

Chia
U mnogim se jezicima dogaa isto. Ako prii nedostaje identitet glavnog lika, to e pogodovati gubitku informacija. Dopustite mi da spomenem jo jedan primjer. Ako vam kaem:

"Kupio sam ga juer. Velik je i prilino skup, no jako je brz i zato mi se svia. Zna ve na to mislim. Skupo ga je imati i teko pronai. I da, naravno, crne je boje"
Budem li tako govorio, zbunit u vas i vi nita neete shvatiti. Uvjeren sam da biste se u takvoj situaciji zapitali:

"O emu on to bulazni?"

Kad biste uli takvu priu, sasvim sam siguran da nikad ne biste pogodili o emu se zapravo radi. "Glavni lik" uope se ne spominje, pria se vrti samo oko detalja. Moete li zamisliti da se radilo o konju. Sigurno vam to nije bilo ni na kraj pameti. Veina itatelja pretpostavlja da se radi o automobilu, vjerojatno sportskom. Nakon saznanja da se radi o konju, moda biste mi odgovorili:

"Aha... priali ste o konju! Nije mi palo na pamet.1"

Ili:

"Aha! Pa to je konj. A mislio(la) sam da ste kupili auto. Pa trebali ste to odmah reif
Logina primjedba, zar ne? Dogaaju li se i vama takve stvari? Najee se to dogaa ljudima koji opisuju mnogo detalja i pritom zaborave spomenuti ono najvanije. Sluatelj je zbunjen i prestaje sluati bavei se u mislima drugim stvarima, kao da slua prepriavanje dosadnoga filma: tamo ne postoji glavni lik, dogaaji nemaju smisla, ostaje samo neka slabana intriga. Kad bih poslije zamolio svog sluatelja da mi ponovi sve iznesene informacije o konju, to mu vjerojatno nee ii lako, bez obzira to ih je maloprije uo. elite li pokuati?

***

216

Chia
U opisanom sluaju ak i nije bilo osobito teko ponoviti priu. uli ste je prije nekoliko sekundi, a sadravala je mali broj injenica koje su, osim toga, bile i logiki povezane. No to bi se dogodilo da se nije radilo o obinoj anegdoti, nego o knjizi ili izlaganju? Sve informacije koje ste proitali ili uli prije iznoenja kljune informacije izvjetrit e se iz vaeg pamenja zbog ve spomenutih razloga. Obratite panju: ne govorimo o tome da bi trebalo privlaiti panju kao u sluaju filmova, nego pokuavamo nai nain da vam pomognemo ponoviti informacije koje ste uli samo jednom, kao i mogunost da ih lako zapamtite. Ako je to film, morao bi biti vrlo dobro razraen, inae e gleda teljima postati dosadno. Kada se na kraju krajeva otkrije tajna, moglo bi se dogoditi da se vie ne moete sjetiti mnogih odgledanih detalja. Odmah po zavretku filma jo e mnogo detalja ostati u pamenju, ali ne zadugo. Dok se pokuavate sjetili filma s loginim razvojem radnje, svaka vam scena pomae da se sjetite sljedee (ili prethodne). Isto se dogaa kada itamo tekst s ciljem da ga zapamtimo, pa stoga nije svejedno kako je tekst sastavljen. Obratite panju: dok sluatelj slua priu on stvara vizualnu (foto) sliku, ali nakon to sazna tko je glavni lik, prethodni prizori se mijenjaju iz temelja. Kad nam je od poetka poznato tko je "glavni lik", svatko tko je paljivo i usredotoeno sluao moe zapamtiti i s lakoom ponoviti veinu informacija. Zato je priu o fantomskom konju bolje ispriati ovako:

"Rei u ti neto o konju kojeg sam juer kupio. Ogroman je i prilino skup, ali vrlo je brz i zato mi se jako svia. Shvaa? Skup je za uzdravanje pa sam mnogo toga morao pripremiti. I da, konj je crne boje."
Za razliku od prve, ova druga verzija prenosi isti smisao, ali loginijim slijedom - zato to potuje vano pravilo: odmah kae o emu se radi. No, neovisno o tome to je u posljednjoj verziji informacija mnogo bolje prezentirana, pria jo uvijek nije liena mana to oteavaju zapamivanje. Zamislite to bi se dogodilo kad biste morali zapamtiti dugaak tekst s izoblienim poretkom izlaganja injenica. Ispravna metoda oblikovanja informacija sastoji se od toga da prvo izloimo one injenice koje se mogu vizualizirati, a nakon toga izloimo dio koji se ne moe lako vizualizirati. Tada bi naa pria zvuala ovako:

"Rei u ti neto o konju kojeg sam juer kupio. Velik je, crne boje i vrlo brz, i zato mi se jako svia. No zna, skupo sam ga platio i jednako ga je skupo uzdravati."
217

Chia
Kao to vidite, ponovio sam iste informacije, no odmah sam imenovao glavni lik kojeg je lako vizualizirati, tako da se sluatelj moe odmah koncentrirati na detalje (budui da zna kako konj izgleda). Nakon toga niem pridjeve koji konkretiziraju prvu sliku:

" Velik je, crne boje i vrlo brz."

Obratite panju: prvo spominjem karakteristike koje je mogue zamisliti. Lako je zamisliti. zamisliti prizor za rije "velik" (prvi pridjev), kao i crnu boju (drugi pridjev), mnogo je tee vizualizirati pridjev "brz" koji stoji na kraju. Kad se informacije posloe tim redom, mnogo ih je lake zapamtiti. Dakle, nakon priopavanja glavnog lika neophodno je prvo spomenuti njegove vizualne karakteristike (veliki crni konj), a zatim dodati apstraktnije informacije. Ako se ne pridravamo tog pravila pa detalje iznosimo sluajnim redom, u sredini prie pojavit e se neki detalj koji je lako vizualizirati, a onda e se naa svijest usmjeriti na njega te izgubiti sve to je dotad bilo reeno.

na Podsjeam da se na um koncentrira na prizore, osobito na one koji privlae panju.

Kako bismo sve to mogli primijeniti na jezik? Iz svega reenog moemo uoiti da je engleski jezik, primjerice, manje logian za uenje: u tom jeziku pridjevi stoje ispred imenica to zbog dezorijentacije oteava percepciju informacija. Izvorni govornici engleskog jezika nisu toga svjesni jer oduvijek koriste takve konstrukcije, dre ih loginima i zato ne osjeaju nikakve probleme. Ipak, doista je teko percipirati i pamtiti tekstove na engleskom jeziku gdje se prvo spominje karakteristika, a tek zatim objekt o koje se govori. U panjolskom jeziku, naprimjer, imenice dolaze ispred pripadajuih pridjeva. Meutim, engleski jezik ima jednu znaajnu prednost pred velikim brojem drugih jezika, a ta je da se imenice u njemu ne dekliniraju. Takoer, ako znate infinitive glagola, uistinu vam je lako nauiti gramatiki pravilno koristiti sadanje vrijeme. I budue se vrijeme takoer lako stvara. {Op. prev. Vie o tome kako lako i brzo nauiti engleski jezik proitajte u knjizi R. Campayo "Nauite engleski u 7 dana", Planet Zoe, 2011). Uistinu je teko percipirati informaciju ako ne znate o emu je rije. Osoba koja prima veliku koliinu nasuminih podataka lako se zbuni jer sc susree s nizom sitnih tekoa, pa joj se naposljetku ini da nije nita shvatila. Suprotno tome, kad se informacije izlau

218

Chia
pravilnim slijedom, tada ih moete lako reproducirati, nakon to ste tekst samo jednom proitali. Ba kao u ovom teaju.

O gramatici Ako se u zemlji govori jezik iji je gramatiki sustav sloen, a veina njezinih stanovnika ne govori engleski, uvijek e postojati prepreka zbog koje mnogi ljudi nee htjeti posjeivati tu zemlju. Sigurni su da uenje danog jezika iziskuje velike napore i, osim toga, imaju osjeaj da e se osjeati izolirano u zemlji u kojoj ljudi govore samo na tom sloenom jeziku. No zato uiti jezik ako nitko na njemu ne govori? Suprotno tome, zemlja gdje se govori jezik s loginim konstrukcijama i koji se lako ui, a usto veina stanovnika znaju i govore engleski (i druge jezike takoer), privlai turiste i doivljava razvojni procvat. Svakome odgovara kada se strani jezik lako ui, a u sluaju manjih potekoa uvijek se moe sporazumjeti na engleskom. iroke mogunosti komunikacije privlae turiste. Stranci radije ue jezik u kojem je koliina gramatikih izuzetaka, apsurdnih i besmislenih, svedena na minimum, uz to jednostavniji sustav sprezanja glagola i unificirane gramatike oblike svih rijei. Ako je jezik, s druge strane, kompliciran, u zemlji u kojoj ljudi govore taj jezik mnogi stanovnici ne znaju pravilno govoriti i pisati, to negativno utjee na razvoj cijele zemlje. Ako je jezik jednostavan, osim to bi njegovi izvorni govornici postali obrazovaniji, kulturniji i sposobniji u radu, jezik bi postao privlaniji stanovnicima drugih zemalja. Taj je problem mnogo vaniji nego to se to moe uiniti na prvi pogled. Razvijene zemlje privlae interes turista i poslovnih ljudi te njihova reputacija u cijelom svijetu ostaje na visokoj razini.

219

Chia

22
Mogue tekoe

Ovo e vam poglavlje pomoi u sluaju da se jave neke tekoe ili pitanja. Ovdje u odgovoriti na najea pitanja i pomoi vam da rijeite neke tekoe povezane s uenjem jezika. 1. Mislim da nemam talenta za uenje stranog jezika. Zaboravite na to, kao i na sve svoje prethodne pokuaje uenja jezika. Siguran sam da posjedujete dovoljno sposobnosti. 2. Mogue je da mi nedostaje mate za stvaranje asocijacija i pamenje novih rijei. Nimalo se ne slaem s time. Svi ljudi imaju dovoljno sposobnosti i mate. Posumnjali ste u sebe zbog jednog od sljedeih razloga: Previe ste zahtjevni i pokuavate uvijek nai idealnu rije zamjenu. zamjenu. Rjeenje: Idealna rije koja bi mogla zamijeniti rije na stanom jeziku ne postoji. Pratite samo neznatna obiljeja, sline crte. To je do voljno, i dok budete stjecali iskustvo, smiljat ete asocijacije sa sve veom lakoom jer vaa mata postaje sve aktivnija. Pri rijei Pri odabiru rijei-zamjene ne koristite sve mogunosti. Rjeenje: Razmotrimo ponovno sve nama poznate varijante: 1)Nai rije koja je slina rijei-prijevodu. Poeljno je da te rijei imaju isti poetni slog ili slova.

220

Chia
2)Izgraditi najjednostavniju reenicu u kojoj e postojati rije na materinskom jeziku i na stranom jeziku. To je najbolje rjeenje za asocijacije s kratkim rijeima, prijedlozima, veznicima, itd. 3) Koristiti due rijei koje u sebi sadre kratku rije koju treba zapamtiti. 4) Zamijeniti rije s kojom su nastali problemi nekom drugom rijeju zamjenom. 3. Hou li morati u sjeanje prizivati cijelu asocijaciju kada se bude trebalo sjetiti odreene rijei? Ne. Nakon to ponovite rije 3-4 puta, ona e se vrsto usidriti u vaem pamenju. najbolji 4. Koji je najbolji nain uenja sloenih jezika kao to su kineski, japanjapandr.? ski, arapski i dr.? Prvo ovladajte izgovorom rijei, a tek nakon toga nainom pisanja. Vidjet ete da izgovor rijei u tim jezicima nije nita sloeniji nego u drugim jezicima. Mogue je na ranijim stupnjevima uiti pismo, no tada ponite od najjednostavnijih rijei. im nauite govoriti, odmah ponite uiti abecedu, kako biste nauili pismo (jednako kao i u sluaju s ostalim jezicima). Ako se prijevod rijei sastoji od nekoliko rijei, odnosno od kombinacije nekoliko rijei (to vrijedi za sve strane jezike), razbijte ga na osnovne sastavnice koje ve vjerojatno znate. Za brzo uenje naina pisanja rijei u jezicima poput kineskog, japanskog, arapskog i dr. dosta pomae razvoj fotografskog brzog pamenja. Moji uenici su lako ovladali pismom tih jezika nakon to su proli moj teaj brzog pamenja putem interneta, na kojem nudim vjebe za razvoj fotografskog pamenja, sa simulatorom natjecanja iz brzog pamenja. Za kraj bih jo volio istaknuti da je vrhunsko pamenje doista neprocjenjiva vjetina. To je umijee koje bi svaka osoba mogla razviti uz pomo posebnoga treninga kojim teke stvari postaju lake. Takav je trening detaljno opisan u mojoj knjizi "Superpamenje, superitanje, superuenje" (Planet Zoe, 2011). Omoguit e vam da razvijete ne samo pamenje, nego i matu, sposobnost brzog itanja i uenja velike koliine podataka velikom brzinom, te da openito osnaite svoj um, ojaate sigurnost u sebe i samopotovanje.

221

Chia

23
Zona kontrole
Provjerite jeste li u itanju ove knjige ita propustili. Namjena ovog poglavlja vrlo je jednostavna. Stavite kvaicu u odgovarajuem kvadratiu nakon to ste obavili zadatak koji je opisan pokraj. Kada dospijete do 7. poglavlja, s tablicama, popunite prva dva polja u svakom retku. Popunjavajte samo retke oznaene zvjezdicom. Tijekom 5 sekundi razmislite o nekoj asocijaciji za pojedinu rije i zapiite ideju u etvrtom stupcu, istodobno je vizualizirajui. Ako se u 5 sekundi u vaoj glavi ne stvori slika, propustite taj redak i nastavite rad s preostalim rijeima. Pri drugom pregledu popunite proputene retke (samo one koji su oznaeni znakom *). Proitajte knjigu do kraja, ali nemojte raditi nita iz 17. poglavlja (7 dana prakse) dok ne popunite sve tablice. Ne popunjavajte dodatke retke (bez znaka *) iz tablica u 7. poglavlju sve dok ne zavrite sa sedmim danom prakse (17. poglavlje).

Chiarissima www.bosnaunited.net

222