Mato Zovki: TREI EKUMENSKI SKUP KRANA EUROPE 4. DO 9. 9. 2007.

Glavni organizatori bili su Konferencija europskih Crkava (KEK) i Vijee katolikih biskupskih konferencija Europe (CCEE). Iako su u ime KEK-a i CCEE-a komoderatori Pripravnog odbora bili Metropolit Genadije iz Rumunjske i biskup Vincenzo Paglia iz Italije, glavni animatori bili su tajnici sa svojim timovima suradnika. Bio je ovo trei, zavrni i plenarni dio nakon onoga u Rimu 24. do 27. sijenja 2006. i u Wittenbergu 15. do 18. veljae 2007. Sudjelovalo je oko 2600 delegata Biskupskih konferencija iz svih zemalja Europe te Anglikanske i Protestantskih crkava Europe. Organizatori su se odluili za Sibiu u Rumunjskoj zato to je taj grad kulturna prijestolnica Europe 2007. u kojoj stoljeima ive pravoslavci kao veina u Rumunjskoj, zatim grkokatolici, rimokatolici i protestanti. Bez aktivne suradnje svih ovih iz samoga mjesta i drave odravanja, osobito pravoslavaca, skup se ne bi mogao odrati. Jutarnja u atoru za plenarne susrete Delegaciju BK BiH, sastavljenu od osam brino planiranih lanova meu kojima su trebali biti zastupnici laika, redovnica, redovnika i prezbitera predvodio je biskup Pero Sudar koji je ujedno predsjednik Vijea BK BiH za dijalog s kulturama i religijama. Radi ekonominosti putovali smo avionom do Beograda a odatle zajedno s delegacijom Meunarodne biskupske konferencije sv. irila i Metoda (Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija) Caritasovim kombijem Beogradske nadbiskupije. Nismo stigli na sveanost 4. rujna u 19 sati po tamonjem vremenu na kojoj su pozdravili potpredsjednica KEK-a biskupica Margarethe Iseberg, potpredsjednik CCEE-a kardinal Josip Bozani, zatim pravoslavni metropolit Sibiu-a Dr. Laurentiu Streza, biskup Evangelike crkve Rumunjske dr. Christoph Klein, rimokatolike biskup biskupije Alba Julia Dr. Gyorgi Jakubinyi, gradonaelnik Sibiu-a Klaus Johannis. Registrirali smo se, veerali i poli u svoj hotel, dvadesetak minuta autom izvan grada, u prirodi i uz rijeku. Prva tri radna dana poinjali smo zajednikom jutarnjom u atoru za plenarne susrete u 9 sati. Kao i svi ostali dijelovi skupa, one su bile brino pripravljene a temeljile su se na aktivnoj kranskoj duhovnosti u dananjem svijetu i svima prihvatljivoj teologiji. Uz biblijski pozdrav, kajanje za grijehe, tri psalma, kratko itanje i zakljunu molitvu vjernika sadravale su po jednu meditaciju i dva svjedoanstva. Prvog dana predvodio je ovu molitvu kardinal Bozani, meditaciju drao ekumenski patrijarh Bartolomej, svjedoanstva iznijeli pastor Anthony Peck iz Baptistike federacije Velike Britanije i Evelina Martelli iz BK Italije. Toga jutra molili smo za jedinstvo Crkve, za svjedoenje Krista u svijetu, za prepoznavanje Krista u onima koji u Europi trae dom, za one koji gledaju Europu kao zajedniki dom za osobe razliitih porijekla, kultura i religija, za mir u svijetu, za sve koji se suprotstavljaju nehumanim strukturama u dananjem svijetu teei za mirom i pravdom.

Drugog dana molitvu je predvodio kardinal Jean-Pierre Ricard, predsjednik BK Francuske i potpredsjednik CCEE. Meditaciju je drao milanski nadbiskup kardinal Dionigi Tettamanzi, svjedoanstva iznijeli anglikanac Timi Dorgu iz Engelske i pravoslavka Ekaterina Patukova iz Bjelorusije. Za kratko itanje odabran je Lukin izvjetaj o preobraenju (Lk 9,28-36). Zazivi u Molitvi vjernika na talijanskom, njemakom, ruskom, madarskom, rumunjskom i engleskom. Molili smo da razvijeni narodi i njihovi politiki elnici njeguju solidarnost s nerazvijenima u uvanju prirodnih bogatstava i koritenju razvoja znanosti. Zatim za pridonoenje pomirenju i miru meu narodima razliitih kultura i religija, za bolesne, ustraene i potlaene. Nadalje za autentino kransko svjedoenje pred onima koji imaju krive slike o Bogu, Crkvi i religiji te da krani Rumunjske hrabro svjedoe istinu i Boje milosre. Zakljuili smo zazivom za sve nazone i za one koji nas prate iz naih zemalja. Treeg dana molitvu je prevodio Anders Wejryd, protestantski nadbiskup Upsale u vedskoj. Meditaciju je davala Rosemarie Wenner, biskupica Evangelikometodistike crkve u Njemakoj a svjedoanstva su iznijeli Mesrop Parsamyan iz Armenske apostolske crkve i Hilary Wilson, voditeljica zajednice Arka u Velikoj Britaniji. Za kratko itanje uzet je odlomak o kramima koji su neko bili tama a sada su svjetlo u Gospodinu (Ef 5,8-14). Molitvu vjernika izgovarali smo zajedno tako da smo se okretali prema zapadu, istoku, jugu i sjeveru: zahvalili smo Bogu za svjetlo kojim nas obasjava, zatim molili za mir i pravdu na Bliskom Istoku i u cijeloj Aziji. Okrenuti jugu molili smo za Afriku, okrenuti sjeveru za obje Amerike i Karipske otoke. etvrtog dana, na blagdan Marijina roenja, ujutro je bila prigoda za liturgiju pojedinih Crkava na odvojenim mjestima. Mi latinski i grki katolici skupili smo se u sportskoj dvorani Transilvania koja je imala zastave svih europskih zemalja, ukljuivi BiH te Hrvatske. Slavili smo Liturgiju sv. Ivana Zlatoustog. Koncelebranti su dobili knjiice s punim tekstom liturgije na rumunjskom, talijanskom, engleskom i njemakom. Propovijedao je kardinal Cormac Murphy OConnor, katoliki nadbiskup Westminstera (danas dio Londona). Naslonio se na evanelje o Isusovu pohodu u dom Marte i Marije (Lk 10,38-42) te nas podsjetio kako smo doli u Sibiu kao Isusovi uenici da sluamo a zatim djelujemo. Jedinstvo krana izgrauje se produbljivanjem jedinstva s Kristom i duhovnim obraenjem. Podsjetio nas je na zgodu koju je ispripovijedao na rimskom susretu: bila etiri krojaa koji su imali svoje radnje u istoj ulici. Kako bi privukao to vei broj naruitelja, jedan je stavio na svoj prozor natpis: Ovdje je najbolji kroja ovoga grada. Kad je drugi kroja to vidio, stavio je natpis: Ovdje je najbolji kroja u naoj zemlji! Trei je, vidjevi ta dva natpisa, stavio:Ovdje ete nai najboljeg krojaa na svijetu! etvrti je pregledao sva tri natpisa a zatim kod sebe stavio: Ovdje je najbolji kroja u ovoj ulici! Iz toga je izvukao primjenu da se najbolji ekumenizam dogaa u naim kuama, upama, selima i gradovima. to inimo u svom domu, upi, gradu, ulici da promiemo ekumenizam kako bi se ispunila Gospodinova molitva za jedinstvo njegovih uenika? Naveo je citat iz govora Benedikta XVI. u oujku 2007, prigodom proslave pedesete obljetnice Rimskih ugovora, za kojega je identitet Europe prvenstveno povijesni, kulturni i moralni a ne tek geografski, ekonomski ili politiki. Taj identitet sastoji se od niza univerzalnih vrijednosti koje je kranstvo pomoglo stvoriti. Ludost je ignorirati namjerno vjeru Europljana ili prezirati njihova uvjerenja kao kamene ostatke povijesti. Evanelje Isusa Krista, ivljeno u domovima i srcima vjernika te

navijetano Marijinom neposrednou, igra nezaobilaznu ulogu u ivotu Europe danas i igrat e u budunosti. Kada je naa vjera snana, tada je snana i civilizacija Europe. Meni je ovo bila prva grkokatolika liturgija u kojoj sam sve razumio i budno pratio. Divio sam se teolokim i duhovnim razlikama u molitvama, osobito u kanonu mise. Zorno sam doivio knjievnu podvrstu Epikleza u euharistijskoj molitvi. Kod krana Istoka nakon pretvorbe celebrant zaziva Duha Svetoga da posveti misne darove: Prinosimo ti ovu duhovnu i nekrvnu rtvu, zazivamo te i molimo te: poalji svoga Duha Svetoga na nas i na darove ovdje prisutne. Gospodine, ti si o treem asu poslao svoga presvetog Duha tvojim apostolima. Ne oduzmi nam ga, Dobri, nego ga obnovi u nama koji te molimo Uini od ovoga kruha dragocjeno tijelo tvoga Krista. Uini od onoga to je u ovom kaleu dragocjenu krv tvoga Krista. Osobito me se dojmilo to sveenik tiho moli pojedine dijelova dok zbor pjeva. S druge strane, u istonoj liturgiji nema pjevanja zajednice, jer sve pjeva veoma uvjebani zbor profesionalaca. to su kranima Europe kazali visoki predstavnici europskih struktura? Organizatori su na vrijeme pozvali Manuela Barrosoa, predsjednika Europske komisije koji nam se obratio 6. rujna na poetku zajednikog zasjedanja i Rena van den Lindena, predsjednika parlamentarne skuptine Vijea Europe koji je govorio istog dana. Barrosov nastup predstavljen je u slubenoj knjizi 3. Eurropean Ecumenical Assembley Handbook (str. 13) kao keynote speech (glavni govor) a Lindenov kao short presentation (kratki referat). Barroso je poeo rumunjski zahvalivi na pozivu i izrazivi radost to dolazi u zemlju koja je nova lanica Europske zajednice. Zatim je nastavio na francuskom izrazivi suut Pravoslavnoj crkvi i narodu Rumunjske povodom nedavne smrti patrijarha Teoktista i pohvalivi ekumenski skup to obrauje angairanje krana u procesu europske integracije. Pohvalio je inicijativu europskih krana, nastalu osamdesetih godina prolog stoljea, da se okupljaju. Skup u Baselu 1989. god bio je prvi nakon shizme 1054. Pohvalio je Ekumensku povelju usvojenu 2001. kao plod susreta krana u Grazu 1997. Izrazio je radost Europske komisije to KEK od poetka potie svoje lanice na doprinos izgradnji zajednike Europe. Aludirajui na okolnost da smo se sabrali iz razliitih naroda i Crkava Europe pod veliki ator u Sibiu, nastavio je: Od poetka monoteizma ator je simbol poslovinog gostoprimstva koje je Abraham pruio trojici putnika opisanih u Postanku. Krani, idovi i muslimani smatraju se djecom Abrahamovom. Zato vam srdano zahvaljujem za vae gostoprimstvo. Danas me primate kao putnika koji je doao s nereligijskog podruja, iz svijeta europskog politikog djelovanja Sada se na iroko raspravlja o ulozi religije u javnom ivotu. Imamo li na umu da je politika nerazdvojiva od etike to ja vrsto drim trebamo s interesom sluati poruku religija u institucionalnom okviru koji vodi rauna o svim sastojnicama drutva. Doprinos Crkava procesu europskog ujedinjavanja tim je znaajniji to se odvija u ekumenskom duhu. Ekumenizam je takoer pokret ujedinjenja i okupljanja sklonosti, tradicija i osoba razliitih uvjerenja, otvoren

itavom svijetu. On je, meutim, i stanje duha koje izraava poziv svih naroda na jedinstvo. Stoga ekumenizam moe pridonositi uvrenju vrijednosti s kojima se poistovjeuje velik dio europskih graana. Zatim je citirao glasovitu izreku Ivana Pavla II. da Europa treba disati svojim istonim i zapadnim krilom plua. Podsjetivi da je Sibiu neko bio veinski njemaki i protestantski a sada pravoslavni, napomenuo je da Rumunjska danas moe pridonositi smirivanju alosnih sukoba koji su vie puta razdirali Balkan. Zaelio je da ovo podruje postane kanal za natapanje izmeu dva pluna krila Europe. Zatim je citirao izreku nobelovca Elia Wiesela, roenog u oblinjem Sigetu, o ocu idovu koji ga je nauio vjerovati u ovjeka i djedu vjernom sljedbeniku hasidske tradicije koji ga je nauio vjerovati u Boga: Jedan me nauio govoriti, drugi pjevati! Zaloio se za koegzistenciju svih kulturnih i duhovnih izraaja u Europi, za kohabitaciju profanog i sakralnog pjevanja u sinagogama, crkvama i damijama te nastavio: Crkve i konfesionalne zajednice mogu doprinositi i zaista doprinose boljem razumijevanju meu ljudima promicanjem potovanja u okviru zajednikih temeljnih vrijednosti. Kao to navodi Izvjetaj skupine visoke razine o savezu civilizacija, religija je sve vanija dimenzija brojnih drutava i vaan izvor vrijednosti za pojedince. Moe igrati odlunu ulogu u potivanju drugih kultura, religija i naina ivljenja radi uspostavljanja sklada meu njima. Europa jest i sve e vie postajati multi-etniki, multikulturni i multi-religijski kontinent. Ujedinjena i proirena Europa sastoji se od novih zbiljnosti, npr. od odreenog broja sve vanijih muslimanskih, hinduskih, budistikih i sikhskih zajednica koje joj daju novu fizionomiju. Mjesto dvaju razdvojenih blokova, ponovno ujedinjena Europa je jedan organizam koji iznova die na oba krila plua. U nastavku je spomenuo misao pjesnika Paula Valrya da se europski duh sastoji od batine proistekle iz Atene, Rima i Jeruzalema koji su simboli europske filozofije, prava i religije. Trijada razuma, zakona i morala izvor je europske civilizacije. Na europsku civilizaciju spada privrenost humanizmu i demokraciji, sloboda izraavanja, vjerovanja i stvaranja. Jedinstvo Europe ne bi se smjelo sastojati od povezanosti interesa nego od povezanosti vrijednosti: Zajednica vrijednosti utjelovljuje se u mnotvu kultura i tradicija koje se meusobno obogauju, u okviru proirene i otvorene Europe koja je sposobna postavljati mostove prema drugim regijama te voditi dijalog s drugim kulturama i religijama. Ukratko, zajednica vrijednosti koje se utjelovljuju u zajednici osoba, obitelji i naroda, ali i u konkretnim institucijama i politkama. Europska unija sa svojim institucijama i zajednikom politikom sainjavaju najbolje adute kojima raspolae svaka drava lanica da bi podigla svoj glas i afirmirala svoje vrijednosti u svijetu. Zaloio se za poboljanje rada i suradnje EU u 21. stoljeu. Najavio je da e Povelja o temeljnim pravima imati vrijednost obveze i poelio bolju suradnju drava lanica zatitu prirodnog okolia, snabdijevanju energijom te prigodom prirodnih katastrofa. Nazona je takoer religijska dimenzija u najavljenom Ugovoru a dijalog koji je EU odravala, osobito preko Komisije, s Crkvama i nekonfesionalnim

organizacijama danas izrazito dobiva otvoreno, transparentno i redovito obiljeje Radi se o nunom Ugovoru koji predstavlja dobru ravnoteu izmeu ambicija i politikog realizma. Siguran sam da e Europa moi raunati na va doprinos u nadvladavanju podjela i postizanju eljenog jedinstva u razlinosti, da se posluim izrazom koji se esto koristi u ekumenskom kontekstu, u pomirenoj razlinosti (diversit reconcilie). Iz ovog govora razvidno je da sadanje vodstvo EU ne eli u Ustavu ili Ugovoru Europe spomenuti kranski korijen ovog kontinenta te da religije smatra neke vrste nevladinim organizacijama. Predsjednik parlamenta Vijea Europe van der Linden govorio je engleski i poeo od tvrdnje da istina ivimo u svijetu koji se globalizira, ali ne poznamo dovoljno druge ljude i kulture ili smo prema njima indiferentni. Zatim je istaknuo da ljudska prava trae ujedno prihvaanje odgovornosti te predloio da kroz sistem naobrazbe, kulturu i medije razvijamo jai smisao za socijalnu svijest i javni duh. Istaknuo je kako Vijee Europe zatitu djece ubraja u prioritete te iskorjenjivanje siromatva i socijalnog iskljuivanja. U dostojanstvo pojedinaca ubrojio je potivanje povijesti, batine i tradicije kao temelja drutva i biti zajednikog iskustva. Zatim je nastavio: Prolog mjeseca pohodio sam slubeno Srednji Istok gdje sam se susreo s elnicima religijskih institucija Izraela i Palestinskog podruja. idovi, muslimani i krani trae uinkovitu meunarodnu zatitu religijske batine diljem svijeta. Potpuno se slaem s njihovom zabrinutou, jer sam osobno vidio kako divljako razaranje religijskih svetinja prouzrokuje duboke emocionalne rane koje se sastoje od produbljivanja mrnje, poveavanja sukoba i potkopavanja potrage za mirom. Kanim u parlamentu Vijea Europe postaviti internacionalni instrument za spreavanje takvih strahota u budunosti. Vjera, religija i religijske organizacije igraju vitalnu i vanu ulogu u drutvu, jer povezuju socijalno tkivo. Dubokim potivanjem dostojanstva pojedinca one nezaobilazno pridonose uvrenju mira i pravde u svijetu. Smatram da to politiari trebaju priznati i podupirati ulogu Crkava i religijskih organizacija u drutvu. Politiari se ne smiju mijeati u poslove Crkava i religijskih organizacija, ali i religiju trebamo drati odvojenu od politike. Meutim, obje su usmjerene prema vrijednostima, drutvu i javnom ivotu tako da meusobnim dopunjavanjem mogu vie uiniti suraujui nego odvojenim zalaganjem. Jedan od najvanijih socijalnih i politikih izazova danas i najbolji lijek neznanju koje prouzrokuje napetosti i sukobe je meu-kulturalni i meu-religijski dijalog. Parlamentarna skuptina Vijea Europe pokazala je kako odreena politika institucija, ispravnim pristupom, moe snano podravati djelovanje religijskih organizacija. S 318 izabranih predstavnika iz dravnih parlamenata 47 drava lanica mi obuhvaamo sve kulture i religije Europe te time postajemo povlateni prirodni forum za meu-kulturalni i meu-religijski dijalog Prolog tjedna odrali smo zajedniki susret politike skupine lidera skuptine i Europskog parlamenta te se sloili da slijedee godine zajedno organiziramo konferenciju visoke razine o meu-kulturalnom i meu-religijskom dijalogu.

Zakljuio je izrazivi nadu da e predstavnici europskih krana i europskih parlamenata sve bolje suraivati na dobro svih i zbog budunosti nae djece. Iz ovog interventa razvidno je da govornik posveuje veu pozornost vjeri kod graana Europe od predsjednika Barrosoa te da trajni meureligijski dijalog smatra bitnim za mirnu, pravednu i sigurnu Europu. Izlaganje kardinala Kaspera i drugih kranskih lidera Na plenarnoj sjednici otvorenja kardinal Erd kao predsjednik CCEE istaknuo je da proces globalizacije u Europi nije pogodovao susretu religija i kultura te da dananja Europa nije ona iz Basela 1989. i Graza 1997. Podsjeajui na uenje Drugog vatikanskog o odnosima meu razdvojenim kranima, istaknuo je da susret u Sibiu ne moe rijeiti postojee probleme te u tom smislu ne bismo trebali podlijegati trijumfalizmu ili entuzijazmu. Vrijeme je da produbimo svijest o zajednitvu koje ve postoji i upozorio na subjektivizam koji prevladava u Europi te poelio da proirenje EU bude izazov kranima na suradnju. Jean-Arnold de Clermont, predsjenik KEK-a koji kao protestant govori njegovani francuski, istaknuo je da reformatori nisu eljeli podjelu Crkve nego obnovu te izrazio elju da susret u Sibiu bude inspiracija za produbljenje i nastavak suradnje meu kranima na dobro svih naroda i graana Europe. Ekumenski patrijarh Bartolomej odao je na poetku slavu Trojstvenom Bogu za milost ekumenskog susreta svih krana Europe: Ovdje smo na treem europskom ekumenskom skupu preko Rima i Wittenberga. Isus Krist koji obasjava sve narode kao svjetlo naroda (Iz 49,1 i Dj 13,47) i cijelog svijeta doveo nas je ponovno na ovaj skup. Zaista svjetlo Kristovo sja svima, kao to izjavljujemo u svom liturgijskom ivotu za vrijeme Velikog posta dok se pripravljamo za veliki i divni dogaaj Gospodinova uskrsnua Svjesni smo dakako da Charta oecumenica ne predstavlja ustav za izvjesnu super-crkvu niti Chartu smatramo nepogreivim tekstom. Ipak, unato njezinoj prividnoj slabosti, ona je i dalje plod intenzivne i plodne meucrkvene suradnje kao i dokaz snane volje svih europskih Crkava da nastave, poveavaju i jaaju suradnju radi novog razvoja u Europi. Charta oceumenica posebno je plod drugog ekumenskog skupa u Grazu pa ona povezuje onaj skup s ovim dananjim i predstavlja temeljni tekst za jaanje suradnje meu Crkvama Europe Potrebu produbljenog rada na punom jedinstvu krana u nastavku je izveo iz Kristove molitve u Iv 17 i od srca podrao svaki ekumenski napor. Zauzeo se za doprinos krana izgradnji humane, pravedne i socijalne Europe koja e biti temeljena na duhovnim vrijednostima, ne na materijalnoj proizvodnji i potronji. Podrao je prijedlog pravoslavnih Crkava usvojen u lipnju 2007. na Rodu da 7. rujna ove godine bude dan dragovoljnog posta za razarako i nasilniko ponaanje ljudi prema prirodi. Pozvao je pravoslavce da se pridrue naporima za ozdravljenje rana ovjeanstva:

Bez toga su dijalog, suradnja sa svim pravoslavnim Crkvama i svim kranima te s odgovornim osobama i onima na vlasti religijskim, politikim, ekonomskim, kulturnim i drugim samo izolirane akcije koje su od poetka osuene na propast. Zauzeo se za vjerniko motiviranje pri potivanju ljudskih prava kod svih sljedbenika monoteistikih religija te kategoriki ustvrdio da religije po svojoj naravi ne pridonose netoleranciji, fanatizmu ili nacionalistikom ekstremizmu. Nova Europa treba politike i institucionalne odredbe na temelju meusobnog potovanja i jednakosti svih naroda. Kardinal Kasper naslovio je svoj intervent Svjetlo Kristovo i Crkva istaknuvi radost to je moto ovog susreta uzet iz Ivanova prologa i proirivi ga u Svjetlo Kristovo i svijet! Temelj ekumenskog djelovanja je vjera u jednoga Boga, u Gospodina Isusa Krista, u jedno krtenje i u jednu Crkvu kako to izlazi iz Nicejskocarigradskog vjerovanja koje prihvaaju sve Crkve lanice ovog pokreta. Zatim je nastavio: Svojim podjelama zamraili smo mnogim ljudima svjetlo Isusa Krista i uinili nevjerodostojnom stvar Isusa Krista. Moe se povijesno dokazati da su nae podjele sukrive za podjele u Europi i za sekularizaciju Europe. Nae su podjele krive da mnogi sumnjaju u Crkvu i dovode je u pitanje. Stoga ne moemo biti zadovoljni ovim stanjem u kojem se nalaze nae Crkve; ne moemo dalje voditi posao kako je uobiajeno. Nema odgovorne alternative za ekumenizam. Sve drugo protivilo bi se naoj odgovornosti pred Bogom i pred svijetom. Pitanje jedinstva treba nas uznemirivati; treba u nama gorjeti. Kad je izrazio aljenje to su neke Crkve i pojedinci odijeljeni od Rima ogoreno doivjeli dokument Odgovori na pitanja koja se tiu nekih aspekata uenja o Crkvi Kongregacije za nauk vjere od 29. lipnja 2007, dobio je buran pljesak prisutnih u atoru. Nastavio je: Ni mene to ne ostavlja hladnim; i meni to pada teko. Bol mojih prijatelja i moja je bol. Naa namjera nije bilo nekoga povrijediti ili odbaciti. Htjeli smo posvjedoiti istinu, kao to to oekujemo i od drugih Crkava. Ni nama se ne sviaju sve Izjave drugih Crkava, a pogotovu ne ono to povremeno o nama izjavljuju. Meutim, to emo? Ekumenizam dodvoravanja i prikrivanja, koji bi iao samo za uljudnou, ne bi pridonosio istinskom napretku; napretku pridonosi samo dijalog u istini i jasnoi. Vano je, meutim da ne gubimo iz vida zajedniko to je vee i vanije dok gledamo razlike i tzv. iskazane profile. To je u spomenutom dokumentu jasno izraeno. Jasno je reeno da je Isus Krist spasenjski djelotvorno prisutan i u Crkvama koje su od nas odvojene ili u crkvenim zajednicama. To zaista nije malo. Pred nekoliko desetljea takva izreka bila bi nezamisliva, a nisam siguran da li svi nai ekumenski partneri tako o nama govore. Stoga se razlike ne odnose na kransko bivovanje niti na pitanje spasenja nego na pitanje konkretnog posredovanja spasenja i na vidljivi oblik Crkve. Za katolike i pravoslavce to nisu sporedna pitanja. Crkva je oblikovana analogijom na tajnu utjelovljenja (LG 8). Ona je vidljiva Crkva, vidljiva i u svom ministerijalnom

obliku. A tko bi htio nijekati da meu nama jo nema konsenzusa o tom pitanju? Izrazio je aljenje to jo ne moemo primati priest jedni kod drugih, ali ne bi koristilo prikrivati rane nego ih treba ostaviti i onda kada bole, jer ih "samo tako moemo njegovati i lijeiti Bojom milou. Takoer je izrazio radost to slubene mjeovite komisije u svom dosadanjem radu krivnju za podijeljenost krana ne prebacuju samo na jednu stranu te predlau da molimo za oprotenje Boga i jedni druge. Izrazio je radost nad dokumentom o opravdanju koji su izradili katoliki i protestantski teolozi uz spremnost da uimo jedni od drugih. Izriito je priznao da smo u posljednjim desetljeima mi katolici nauili od evangelika bolje uvaavati Rije Boju. Evangelici i katolici zahvaljuju Pravoslavnoj crkvi budniji osjeaj za misterij . To su primjeri koji se ne mogu olako poveavati. Premalo se poznamo i zato se premalo ljubimo. Trebamo biti svjesni da jedinstvo u konanici ne moemo mi nainiti; ono ne moe biti nae djelo. Ono je poklon Bojega Duha jer jedini Duh moe pomiriti srca. Trebamo se moliti za dar tog Duha jedinstva. Zato je duhovni ekumenizam sredite i srce ekumenizma (UR 8). Svrha jedinstva Crkve je buditi vjeru u svijetu i ujedinjavati svijet. Za krane Europe to znai pridonositi jedinstvu Europe. Europu su oblikovali sveci obasjani svjetlom Kristovim, a meu njih je predava ubrojio irila i Metodija i mnoge druge, jer Europu ne moemo zamisliti bez reformatora, bez Johanna Sebastiana Bacha, bez svjedoka kakav je bio protestant Dietrich Bonhoeffer u vrijeme Hitlerove diktature. Kranstvo je utkano u korijene Europe, a misao o dostojanstvu ljudske osobe i opim ljudskim pravima nikla je u idovsko-kranskoj tradiciji. Primarna opasnost za Europu nije ateistiko protivljenje nego zaboravljanje Boga, ravnodunost, pomanjkanje spremnosti na rtvu za druge. Meu izazove kranima i drugim ljudima u dananjoj Europi ubrojio je nepravdu u globaliziranom svijetu, opasnost od nemilosrdnog terorizma te mirno, nuno i poteno sueljavanje s islamom. Europi je potrebna zajednika vizija i zajedniki vrijednosni temelj, ako eli imati budunost. Mitropolit Kiril, koji je elnik Povjerenstva za vanjske odnose Ruske pravoslavne crkve, temeljio je svoje izlaganje na Matejevu prikazu Isusova preobraenja te iz svjetla kao milosti i kao istine izveo stav svoje Crkve prema drugim religioznim iskustvima. Aludirajui na osjetljiva moralna pitanja o kojima neke kranske zajednice zauzimaju stavove to odudaraju od tradicije, istaknuo je: Zato neki kranski krugovi zastupaju ideju o razvoju moralnih normi? S jedne strane postoje preduvjeti za to u teologiji koja tumai naelo spasenja samo po vjeri. To podcjenjuje moralno stanje osobe. Po mome miljenju, nereligiozni duh ovoga svijeta najvie je utjecao na to. Postoji sumnjiva povezanost izmeu novog stava prema moralnosti u kranskim krugovima i irenja postmoderne paradigme u sekularnom drutvu. Postmodernizam u irokom smislu ukljuuje spojivost nespojivih pogleda i stavova. Takav se stav moda moe opravdavati u nekim krugovima drutva, ali krani ne smiju tako postupati na podruju morala. Vjernici ne mogu u isto vrijeme priznavati vrijednost ivota i pravo na smrt, vrijednost obitelji i valjanost istospolnih

zajednica, zatitu prava djeteta i smiljeno razaranje ljudskih zametaka u medicinske svrhe. Krani ne bi smjeli podlijegati etikom relativizmu, ali je bez zajednikog djelovanja nemogua borba za javni moral i kranske vrijednosti u dananjoj Europi. Zato se kranske zajednice trebaju meusobno podravati te izvoditi zajednike javne projekte. Ruska crkva se sa zahvalnou sjea kranske solidarnosti drugih Europljana u vrijeme totalitaristikog reima, a ta se solidarnost nastavlja i danas. Zahvalio je Crkvama koje su estitale moskovskom patrijarhatu na nedavnom ujedinjenju s Ruskom pravoslavnom crkvom izvan Rusije. U obrani zajednikih etikih normi krani bi se trebali povezivati sa sljedbenicima drugih religija koji imaju sline moralne stavove poput kranskih. U tom duhu na susretu vjerskih poglavara u lipnju 2006. u Moskvi iskazano je zajedniko zauzimanje za moralne vrijednosti u dananjem svijetu. Mogu je dijalog krana s onima koji ne vjeruju ali im je stalo do moralnih normi. Zato krani trebaju voditi dijalog s nacionalnim i internacionalnim strukturama. Kranstvo je imalo vanu ulogu u Europi tijekom povijesti i treba je na nov nain imati u budunosti. Kardinal Tettamanzi u meditaciji se oslonio na Lukin prikaz Isusova preobraenja te istaknuo da se Crkva Boja ne svodi samo na vidljivo: Kako u njoj prebiva Sin Boji, Crkva je njegovo tijelo. Kadgod i gdjegod ona donosi odluke u skladu s evaneljem svoga Gospodina, njezino tijelo koje ivi u povijesnom prostoru i vremenu biva na neki nain preobraeno te odrava svjetlo boanske slave. Ekumenski skup odraava boansko svjetlo Duha koji je na njemu nazoan i preobraava ga, kada se povlai u osamu na molitvu i na sluanje objavljene Rijei Staroga i Novoga zavjeta te kada se nastoji otvoriti zajednitvu Boga sa svom njegovom djecom. Kardinal Ricard pozvao je u zakljunom interventu na zalaganje sa svima ljudima protiv svega to ljude danas dehumanizira. Mjesto strahovanja pred budunou ili cinizma nad situacijom u dananjem svijetu pozvao nas je da budemo svjedoci nade i pomirenja. U tom smislu ekumenizam i religijski dijalog mogu biti stupovi mira i pridonositi ienju memorije. Pastor Clermont istaknuo je da smo kroz tih pet dana bili povezana informatika mrea krana i pozvao da budemo dalje povezani preko elektronskih adresa i web siteova naih institucija. Biskup Paglia istaknuo je kako je to bio susret molitve, razmiljanja i raspravljanja na kojem smo doivjeli kransko bratstvo, svojevrsni in ljubavi prema Europi i prilika za meusobno upoznavanje. KEK i CCEE su rijetke kranske organizacije u Europi koje prihvaaju sve krane i sve Crkve. To ne brie nae razlike, ali Gospodin nas zaduuje da budemo svjetlo svijetu. On, mitropolit Genadije i pastor Clermont izrazili su elju da se ovakvi susreti krana Europe nastave. Rad skupina s tokom o pomirenju u BiH Popodnevni rad odvijao se u manjim skupinama ili formumima po tematskim cjelinama: jedinstvo, duhovnost, svjedoenje, Europa, religije, migracija, prirodni

okoli, pravda, mir. Nai delegati ve u Sarajevu, kod prvog popunjavanja prijavnice trebali su se opredijeliti za sudjelovanje u jednoj od ovih skupina. Ja sam se prvog dana pridruio onima koji su razmiljali o jedinstvu. Proradili smo nekoliko usvojenih dokumenata o pitanjima u kojima se razdvojeni krani ve sada slau te prisustvovali okruglom stolu o razliitim vizijama crkvenog jedinstva. Meni je najzanimljiviji bio dokument o priznavanju valjanosti krtenja kao prvi korak prema vidljivom jedinstvu. Teolozi su se sloili da je valjano krtenje po Isusovoj odredbi uranjanjem u vodu ili polijevanjem uz izgovaranje formule da dotina osoba biva krtena na Oca, Sina i Duha Svetoga. Poznato je da neke kranske zajednice ne priznaju valjanost krtenja djece zato to ona ne mogu ispovjediti vjeru Crkve niti se kajati za vlastite grijehe u znak spremnosti na pristajanje uz Gospodina Isusa. Relator o tom problemu nije govorio. Drugog dana pridruio sam se forumu o religijama na kojem smo razmiljali to znai biti graanin Europe i djelovati u skladu s osobnom vjerom. Meu relatorima je trebao biti muftija Rumunjske Jusuf Muurat, ali nije doao niti nam je objanjen razlog njegove odsutnosti. Rabin iz Moskve Zinovij Kogan hvalio je novu rusku vlast koja doputa obnavljanje starih i podizanje novih sinagoga. Hvalio je i Rusku pravoslavnu crkvu zbog organiziranja meuvjerskih susreta. Netko je kasnije u radu manje podskupine od 17 do 18 pojasnio da mitropolit Kiril stalno uzima ovog rabina na meureligijske skupove u Europi. Iako je veina relatora uglavnom govorila o idovstvu i islamu u Europi, neki su svraali pozornost da na naem kontinentu ima takoer budista, hindusa, sikha. Treeg dana sudjelovao sam na forumu o miru u Europi i svijetu. Prikazan nam je dokumentarac o Sjevernoj Irskoj a zatim su katoliki i anglikanski referent iznosili svoja iskustva. Posebno me se dojmila zgoda o jednom ocu kojemu su teroristi ubili sina a on na sprovodu rekao onima koji su eljeli osvetu: Bury your pride with my boy Ukopajte svoj ponos s mojim djeakom! Oprostio je u ime svoje obitelji ubojici i zatraio da nitko zbog tog ubojstva nevinoga ne poduzima novo nasilje. Drugom dijelu ovog zasjedanja organizatori su dali naslov: Proces pomirenja u Bosni i Hercegovini. Za predstavljae su pozvali dr. Niku Ikia, oca Vanju Jovanovia i gosp. Ifeta Mustafia kojima su platili avionsko putovanje i smjetaj u hotelu. Kako Iki govori njemaki, njemu su prvom dali rije. Govorio je o Meureligijskom vijeu i o sporom toku pomirenja zbog jo neuhienih ratnih zloinaca. Otac Jovanovi govorio je srpski te kao teolog istaknuo da oprost i pomirenje trae unutarnje kajanje i obraenje. Crkva propovijeda obraenje, ali nikoga ne moe mehaniki natjerati na oprost i pomirenje. Vjernici koji ne doekaju pravdu na zemlji znaju da je Bog apsolutna pravda i da e u eshatonu biti drugaije. G. Mustafi je iznio da stanovnici BiH kroz povijest nisu ratovali jedni protiv drugih, ali da je ovaj puta prije rata uslijedila propaganda koja je blinjega pretvarala u neprijatelja. Smatra da se kroz kolski vjeronauk doprinosi toleranciji i pomirenju, ali oekuje da meunarodna zajednica BiH uini pravednijom i funkcionalnijom dravom.

10

Zakljuna deklaracija s prijedlozima za akciju Organizatori su od poetka najavili da e na kraju biti predloena zakljuna deklaracija te da je u tu svrhu imenovana mjeovita skupina za nacrt deklaracije koja prati rad i pod kraj e predloiti tekst. Sudionici su traili prvi nacrt a kad su ga dobili, pozvani da u posebnu kutiju ubacuju svoje prijedloge. Kad je drugi nacrt bio razmatran, skupina mladih proitala je Izjavu mladih s preliminarnog susreta mladih delegata u St. Mauriceu, vicarska, 27. do 30. srpnja 2007. Ta Izjava obuhvaa slijedee podnaslove: jedinstvo, duhovnost, svjedoenje, Europa, migracija, religije, ljudski okoli, mir, pravda. Simpatino je, u lijepom i jednostavnom engleskom tekstu, to mladi krani ne trae od svojih vjerskih poglavara i sveenika odreene programe i akcije nego se sami obvezuju da e neto initi na ovih devet podruja. Npr. u vezi s mirom kau: Obvezujemo se da emo napadati tiho podravanu trgovinu orujem te trajno lobirati protiv poduzea koja proizvode oruje. Kao protuteu Europskoj vojnoj agenciji molimo da bude uspostavljena Europska agencija za mir. Deklaracija skupa raena je sinodalno, uz to vee usvajanje prijedloga onih koji su imali priliku izrei to bi trebalo dodati. Nosi naslov gesla ovog susreta: Svjetlo Kristovo svijetli svima i obuhvaa pet stranica. Na poetku je spomenuto da je trei europski skup krana bio obiljeen pravoslavnom duhovnou, jer je Rumunjska veinski pravoslavna zemlja. Nakon uvoda donosi tri dijela: 1. Kristovo svjetlo u Crkvi; 2. Kristovo svjetlo za Europu; 3. Kristovo svjetlo za cijeli svijet. Sadri deset preporuka Crkvama i pojedinim kranima, od kojih za prilike krana i drugih ljudi u BiH smatram vanima: - Preporuujemo obnovu naeg poslanja da kao pojedini vjernici i kao Crkve navijetamo Krista koji je Svjetlo i Spasitelj svijeta; - Preporuujemo nastavak rasprave o priznavanju krtenja, uzimajui u obzir dokumente potpisane u nekim zemljama kao i svijest da je ovo pitanje povezano sa shvaanjem euharistije, ministerija i ekleziologije uope; - Preporuujemo akcije koje nas ujedinjuju: molitva jednih za druge i za jedinstvo, ekumenska hodoaa, zajedniko teoloko obrazovanje i prouavanje, socijalne i karitativne inicijative, kulturni projekti, podrka drutvenom ivotu temeljenom na kranskim vrijednostima; - Preporuujemo puno sudjelovanje cijelog naroda Bojega, osobito mladih, starijih, nacionalnih manjina i osoba s oteenjima; - Preporuujemo ugraivanje inicijativa iz Ekumenske povelje u zajednikom hodu prema Europi; - Preporuujemo da se vrijeme od 1. rujna do 4. listopada posveti molitvi za zatitu prirodnog okolia i promicanje odrivog naina ivljenja kako bismo smanjili drastino mijenjanje klime. Mi lanovi dviju delegacija zavrili smo ovo ekumensko hodoae euharistijom u kapeli nadbiskupske rezidencije u Beogradu. Predvodila su tri biskupa (Hoevar, Gai, Sudar), koncelebriralo dvanaest prezbitera, a meu misarima bile dvije redovnice i troje laika. Nadbiskup Hoevar nije drao homiliju nego nas pozvao da u

11

molitvi vjernika izreknemo svoju hvalu Bogu i uputimo osobnu pronju. Kod veere smo se pitali to bi od doivljenoga moglo biti dalje razraivano u naim biskupijama i prepustili to odreenom razdoblju sazrijevanja. Sarajevo, 12. rujna 2007.

12