Professional Documents
Culture Documents
Subjektivno neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo povezano s aktualnim ili potencijalnim oteenjem tkiva odreene lokalizacije. Patnja je emocionalni odgovor na bol.
subjektivno iskustvo problem prepoznavanja kognitivne sposobnosti sposobnosti verbalizacije
Definicija boli
BOL
FIZIKA PSIHIKA
AKUTNA
KRONINA
DOIVLJAJ BOLI
razvojni faktori
Percepcija boli u djece je subjektivna, slina njihovoj percepciji mirisa, zvukova, boja i okusa. dobne razlike u doivljaju i ekspresiji boli (prag podraaja nii) Izraavanje boli se mijenja s dobi od generalizirane reakcije cijelog tijela do jasno lokaliziranih reakcija tj.od neverbalnih do verbalnih reakcija.
dojenad (predoperacionalni stadij razvoja miljenja) doivljavaju bol s mnogo vie straha od starije djece. sa nastupom konkretnog operacionalnog miljenja (sedma godina) djeca mnogo mirnije reagiraju na bol.
Tono razumjevanje podraaja koji uzrokuje bol, mijenja doivljaj vanosti situacije i smanjuje strah i tjeskobu pa se dijete manje uznemiri i doivljena bol je manja.
situacijski imbenici
emocije
Obitelj i drutvo su primarni modeli za razvoj naina reagiranja na bol. Nain reagiranja, percepcija i tip boli koju e dijete doivjeti ovisi o : nainu reagiranja lanova obitelji obiteljski stavovi i oekivanja ( intenzitet i trajanje bolova, prognoza bolesti i uspjenost pojedinih metoda suzbijanja boli) Genetski faktori ne odreuju doivljaj boli u djeteta.
1)
2) 3) 4)
Iako se s boli i boleu djece bave u prvom redu medicinski strunjaci, odgajatelju u vrtiu vano je znati prepoznati dijete koje boli, pokuati razumjeti njegovu bolest kao i sposobnosti izraavanja i opisivanja boli.
Potrebno je da odgajatelj promatra dijete, prati djetetovo ponaanje, razgovara s djetetom i vjeruje mu.
Osobito je vana suradnja s roditeljima. Potrebno je izgraditi takav odnos s roditeljem koji e omoguiti dobivanje informacije o djetetu, njegovom ponaanju i potrebama van vrtia. Na taj nain odgajatelj dobiva cjelovitu sliku djeteta to mu omoguuje odabir pravilnijih metoda rada s djetetom.
Tumor je naziv za svaku abnormalnu nakupinu tkiva, koja moe biti maligna, zloudna ili kancerogena, odnosno benigna, dobroudna ili nekancerogena. Neoplazme nastaju kad se izgubi normalna regulacija kontrolnih mehanizama rasta stanice.
VRSTE TUMORA
Maligni i benigni.
karcinomi - zloudne novotvorine porijeklom iz epitelnih stanica sarkomi - zloudne novotvorine porijeklom iz mezenhima ili njegovih derivata limfome i mijelome - zloudne novotvorine porijeklom iz retikuloendotelnog i limfatinog sustava leukemije - rak kotane sri tumori sredinjeg ivanog sustava - zloudne novotvorine koje se razvijaju u mozgu odnosno modanim stanicama i stanicama lene modine.
Postoji cijeli niz imbenika koji uzrokuju rak, a koji su grupirani u tri podruja: prehrana (loe masnoe - transmasne kiseline, loi ugljikohidrati - rafinirani eer), stres (poremeaj psihe) okolina (zagaenost prirode, puenje)
METASTAZE
Udaljena arita tumora koji se proirio putem krvi ili limfe u druge organe ili tkiva van mjesta nastanka.
TUMORI MOZGA
NEFROBLASTOM: najei meu solidnim tumorima Ovea opipljiva masa u trbuhu Povoljna prognoza Ostali solidni tumori: neuroblastom, retinoblsatom, tumori miija i potpornog tkiva
NEUROBLASTOM Najei embrionalni tumor djeje dobi. Vie od polovine neuroblastoma dolaze iz nadbubrene lijezde.
4 stadija
RETINOBLASTOM
Relativno rijetko oboljenje raka one mrenice. Ova bolest je veinom dui vremenski period u oku lokalizirana, ali moe metastazirati.
Najei tumor djeje dobi 30 od 100 000 djece godinje Simptomi AKUTNA LIMFOBLASTINA (nezrela): dobra prognoza AKUTNE NELIMFOBLASTINE: treina oboljelih preivljava, tei tok bolesti
Hodgkinova bolest
Reed- Sternbergove stanice okruene su upalnim infiltratom U 25-100% sluajeva monoklonalni EBV genom episomalno u zloudnim stanicama
LEUKEMIJE
Nesposobnost da se postigne zrelost bijelih krvnih zrnaca je glavni poremeaj u leukemiji. Kad nastane leukemija, stanice leukemije ponu se nakupljati u kotanoj sri. S vremenom se sva normalna bijela i crvena krvna zrnca i krvne ploice istisnu ili se ne nadomjeste.
VRSTE LEUKEMIJE
akutna limfoblastina leukemija (Acute Lymphoblastic Leukaemia - ALL); kronina limfocitna leukemija (Chronic Lymphocytic Leukaemia - CLL); akutna mijeloidna leukemija (Acute Myeloid Leukaemia - AML); kronina mijeloidna leukemija (Chronic Myeloid Leukaemia CML).
Promijenjene stanice u ALL su nezreli limfociti - to su bijela krvna zrnca po limfoidnoj liniji, prema tome zovu se limfoblasti (lymphoblasts). Funkcija limfocita je da tite tijelo od infekcija. Kada se ALL odrazi na kotanu sr, smanji se proizvodnja stanica koje se bore protiv infekcija i moe doi do ozbiljne infekcije.
Kao i kod ALL, pogoene su limfocitne stanice. Ta bolest se obino javlja kod starijih pacijenata - nije poznato da se pojavila kod djece.
Zato to bolest sporo napreduje, normalni limfociti i druge stanice nisu potisnute tako brzo kao to se to dogaa kod akutne vrste bolesti.
Akutna mijeloidna leukemija pogaa mijeloidnu liniju stanica. Ovom vrstom leukemije pogoeni su uglavnom granulociti. AML se pojavljuje kada nastane blok u sazrijevanju mijeloidne loze te se stvaraju i nakupljaju nezrele stanice.
KRONINA MIJELOIDNA LEUKEMIJA 3 stadija: kronina faza akcelerirana faza blastna kriza.
LIMFOMI I MIJELOMI
Limfomi, za razliku od leukemije, pripadaju kategoriji solidnih tumora, tj. ogranieni su na tkivo. 2 osnovne skupine: Hodgkinova bolest (Hodgkin's disease) ne-Hodgkinov limfom (non-Hodgkin's lymphoma). Posebna vrsta limfoidne zloudnosti odnosi se na najzreliji oblik B limfocita, stanice koje proizvode protutijela, a zovu se plazma stanice -multipli mijelom (multiple myeloma).
Zloudna promjena limfnih stanica koje su emigrirale izvan kotane sri i nalaze se u limfnom tkivu. Nii, srednji i visoki stupanj.
MULTIPLI MIJELOM
Tumor gdje se vrlo zrele B limfoidne stanice, zvane plazma stanice, nakupljaju u tijelu, naroito u upljinama kostiju. Mijelom je tumor stanica koje normalno stvaraju protutijela i druge tvari potrebne za borbu protiv infekcija.
Svi ljudi bi trebalo jednom godinje obaviti sistematski pregled koji podrazumijeva kompletnu laboratorijsku pretragu, ultrazvuk abdomena, za puae snimku plua i pregled interniste.
HOSPITALIZACIJA DJETETA
Odvajanje, strah, pristup, bol, nepoznata okolina, gubitak kontrole Pomo odgojitelja i roditelja Posljedice: uznemirenost, spavanje, prehrana, higijena, ponaanje,govor