I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Dobria Cesari, Pjesma mrtvog pjesnika Fran Maurani, Svemir Ivo Andri, Poimam i shvaam Antun Gustav Mato, Notturno Tin Ujevi, Notturno Miroslav Krlea, Nokturno Dobria Cesari, Vagonai Silvije Strahimir Kranjevi, Moj dom Nikola op, Kuda bih vodio Isusa Ivo Andri, Bog izbija kao svjetlo Vladimir Vidri, Jutro Antun Gustav Mato, Jesenje vee

Dobria Cesari, Pjesma mrtvog pjesnika Polazina interpretacija u udbeniku komunikacijski lanac: pisac ----------- djelo ------------- itatelj - posrednik u komunikaciji izmeu pisca i itatelja - prenosi pieve misli i osjeaje

Interpretacija pjesme u cijelosti Moj prijatelju rijei su kojima se pjesnik obraa itatelju; doivljava ga kao prijatelja jer e mu u svom djelu izraziti, odnosno prenijeti svoje najintimnije misli i osjeaje; zato je knjiga koju itatelj dri u ruci samo dio pjesnika koji spava. Upoznavi pieve misli i osjeaje, itatelj e ga oivjeti, odnosno pjesnik postaje itateljeva java. Problemsko pitanje: Je li umjetniko djelo doista nain da se prevlada ljudska smrtnost? Druga strofa problematizira odnos pjesnikove sadanjosti i pjesnikove prolosti. Sadanjost je smrt, a prolost je svijetli ivot pretoen u rime. Problemsko pitanje: Kako je mogue pretoiti ivot u stihove ili u reenice? U treoj strofi autor izriito spominje da je umjetniko djelo nain da se pobjegne od smrti. U toj se strofi odgovara i na problemsko pitanje otvoreno nakon druge strofe: pisac je u aru kovao stihove, znai bila mu je potrebna inspiracija, nadahnue, ar da bi mogao napisati pjesmu. ar se moe povezati i s boli i sa sreom, ali injenica je da umjetniko djelo ne moe nastati u svojevrsnoj ravnodunosti. Ukoliko itatelj zatvorena srca ita pjesnitvo, sve je samo sjen i mrtvo slovo, tek kad on otvori srce, moe osjetiti cijelu lepezu osjeaja koju mu je prenosio pjesnik. Problemsko pitanje: itate li vi otvorena ili zatvorena srca? Zato? Ljudska elja za ivotom, izraena preko pieve elje za posrednim ivotom (ivotom preko itatelja). etvrta strofa nudi odgovor na problemsko pitanje postavljeno u prethodnoj strofi: pisac e itatelju (koji ita otvorena srca) prenijeti: Sve svoje ljepote| Sve misli, sve snove,| sve to mi vrijeme nemilosno ote,| Sve zanose, sve ljubavi, sve nade,| Sve uspomene Problemsko pitanje: O emu najradije itate i zato?

 Pisac se poistovjeuje s itateljem, osjea njegovu toplinu, njegov zanos, preuzima njegov svjetonazor (obzor) i njegove ideale (zvijezde). Problemsko pitanje: Koju korist itatelj ima od itanja? Korist koju ima pisac od itatelja koji ita otvorena srca je mogunost da ivi preko samog itatelja, da je mlad, da ljubi i da bude ljubljen. Opet obraanje itatelju:moj neznani drue. Problemsko pitanje: U kojem su smislu danas mogua prijateljstva s neznanim drugovima? Posljednji vapaj pjesnikov za ivotom, molba itatelju da ga probudi i ponovo oivi. Problemsko pitanje: Ostaju li ovakvi vapaji pisaca uzaludni? Je li u dananjem dobu interneta potisnuto itanje i zanimanje itatelja za knjigu? Sestine, uglavnom jedanaesterac, rima (isprekidana); stilska izraajna sredstva: metafora (I tko je ita u ivot me budi; Probudi me i bit u tvoja java). Na osnovi Pjesme mrtvog pjesnika uenici upoznaju: litotu, eufemizam i oksimoron. Novi pojmovi Uenici preko Pjesme mrtvog pjesnika upoznaju:
Vrste strofa

Strofa je skup stihova organiziran da ini neku grafiki odvojenu cjelinu. Za strofu rabimo i hrvatski naziv kitica. Strofe se najee nazivaju prema broju stihova: distih (strofa od dva stiha) tercet ( strofa od tri stiha) katren (strofa od etiri stiha) sestina (strofa od est stihova) oktava (strofa od osam stihova). Neke su strofe zbog ugleda i utjecaja glasovitih pjesnikih djela postale i bitnim osobinama stalnih oblika, kao tercina (stalni oblik pjesme koja se sastoji od vie terceta povezanih tako da se rimuju prvi i trei stih u svakoj strofi, drugi stih s prvim u sljedeoj strofi, a na kraju pjesme ili pojedinog pjevanja posljednji je stih samostalan. Shema je tako aba bcbmnm n., stanca (ottava rima strofa od osam jedanaesteraca s ustaljenim rasporedom rima ababbcc).
Vrste stihova

Stih je jedinica pjesnikoga govora odreena posebnom ritmikom, zvunom i grafikom organizacijom. Vrsta stiha odreuje se prema broju slogova u stihu pa razlikujemo npr. osmerce (stih od osam slogova), deveterce, jedanaesterce, dvanaesterce koji su esti u lirskoj poeziji, a u epskoj deseterci.
Stilska izraajna sredstva

Stilska izraajna sredstva koja emo upoznati su: oksimoron, eufemizam i litota.

Naziv oksimoron

Primjer o mrtvi ivote

Objanjenje Pjesnik spaja potpuno protuslovne pojmove. Uporaba rijei spavati umjesto umrijeti. Pjesnik kae mene vie nema, umjesto mrtav sam.

eufemizam litota

Samo je dio mene koji spava. mene vie nema

Definicija Oksimoron je spajanje protuslovnih pojmova (npr. runa ljepotica). Uporaba blae rijei zove se eufemizam. Litota je upotreba blaeg izraza.

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi: Pjesnik-pjesma-italac tvore jedinstvo, zatvoreni strujni krug. Pjesnik u pjesmu unosi sebe, dio sebe, onu energiju koja je oteta smrti. Ta je energija sabita u stihovima. Pjesnik je mrtav, nema ga, postao je zemlja, postao je trava, ali ne sav i ne samo zemlja i trava, jer dio njegova ivota traje u stihovima. () Pjesma, prema tome, nije samo jezina struktura, sistem znakova, nego ivi organizam, dio pjesnikova bia. Ista ivotna energija prela je u drugi oblik, u pjesmu. Pjesma je kao i pjesnik: smrtna i ivotna. ivotna energija sadrana u pjesmi postaje aktivna ako prostruji kroz ivot, ako se probudi. Spoj pjesme i ivota ini italac. italac nije samo posrednik, provodnik energije, nego dio ivotnog kruga pjesnikpjesma. Krug pjesnik-pjesma-italac postao je zatvoren, jedinstven, a time otvoren ivotu. Uspostavljen je krug neprekidnih mijena, nerazorivi ciklus ivota. Vlatko Pavleti pjesnik u pjesmu unosi energiju koja je oteta smrti pjesma sadri pjesnikovu ivotnu energiju itatelj dio kruga pjesnik-pjesma, itatelj je spoj pjesme i ivota Zanimljivosti Cesari ide u one nae pjesnike koji su najvie prevoeni. Osim na slavenske jezike (ruski, poljski, eki, slovaki, ukrajinski, bugarski, slovenski, makedonski), pjesme su mu prevoene na engleski, njemaki, francuski, talijanski, panjolski, hindu, maarski, rumunjski, turski, albanski, gruzijski, a i na latinski i na esperanto. Pored lirike, objavio je i niz napisa kritikog i memoarskog karaktera, izrekao niz prigodnih govora na sveanostima posveenim naim kulturnim i povijesnim spomendanima, a preveo je i niz novela s ruskog, njemakog, bugarskog i slovenskog jezika. Vlatko Pavleti

Fran Maurani, Svemir Polazina interpretacija u udbeniku odnos: ovjek ------- priroda - osobiti ivotni trenuci kad ovjek osjea prirodu Interpretacija pjesme u cijelosti U prvoj reenici imamo dva osnovna motiva: motiv ljeta i motiv morske puine. Preko tih motiva uspostavljamo vezu s temom pjesme: svemir. Svemir kao golemo tajanstveno podruje pred kojim ovjek osjea nemo, pred kojim se osjea siuan. Isto je s morem i njegovom tajanstvenou i beskrajem. Mogue ih je povezati i preko ljepote. Problemsko pitanje: U kojim ste se trenucima i sami osjeali beskrajno malenim i nemonim? Lirski subjekt osjea disanje prirode. Oslukuje i govor prirode. Priroda mu ukazuje na njegovu beznaajnost u svemiru: ovjek u trenutku nestaje, a priroda i dalje ostaje u svojoj beskrajnoj ljepoti. Problemsko pitanje: Jeste li proivjeli taj osobit trenutak kad ste uli prirodu i kad ste se osjetili sjedinjeni s njom? Pitanja koja postavlja lirski subjekt su: ta sam ja? to je ovjek samo prema ovomu svijetu? A to je naa zemlja prema svemiru?--- Problemsko pitanje: Kako biste odgovorili na ta pitanja? Ima li pitanja koja biste vi jo postavili? Slijedi ukazivanje na beskraj svemira: Mjesec se vrti oko Zemlje, Zemlja s Mjesecom oko Sunca, Sunce se kree oko jo veeg sunca Potom: milijuni planeta Tu prestaje zvjezdoznanstvo, tu poinje vjera. Problemsko pitanje: Gdje je granica izmeu zvjezdoznanstva, odnosno znanosti i vjere? Zavrna pjesnikova spoznaja da u toj neizmjernosti ovjek iezava aktualizira pitanja to je ovjek i to je ovaj svijet. Radi se o pitanjima koja nemaju jednoznanog i tonog odgovora. - pitanja o ivotu, smrti, ovjeku, svijetu, prirodi

Problemsko pitanje: U kojem se smislu moto moe povezati sa samom pjesmom? Preko pjesme objanjavamo odnos pjesme u prozi i crtice. pjesma u prozi crtica
- naglaene su osobine lirskoga izraza: metaforinost, slikovitost, ritminost, osjeajnost, ritam - nema naglaene osobine lirskoga izraza - ne opisuje, nego samo naznauje neki dogaaj

- kratki prozni tekstovi

Novi pojmovi Uenici preko pjesme Svemir upoznaju sljedee pojmove: Pjesma u prozi je na granici izmeu poezije i proze. To znai da ima i osobine poezije i osobine proze. Poetske osobine pjesme u prozi su: saet izraz, naglaena osjeajnost, pjesnike slike, nerijetko i ritam. Prozne osobine: pisana je u prozi, a ne u stihovima.
Crtica

Crtica je naziv za vrlo kratku proznu vrstu u hrvatskoj knjievnosti, odreenu samo naznaenim obrisom nekog lika ili dogaaja. Budui da se u njoj katkad javljaju i lirski ugoaji, neki su je teoretiari povezivali, u nekim sluajevima ak i izjednaavali s pjesmom u prozi. Ipak, u njoj u pravilu izostaje ritmika organizacija i naglaena metaforika koje karakteriziraju pjesme u prozi pa je blia anegdoti jer vie tei nekom oblikovanju naizgled nevanih dogaaja svagdanjice upozoravajui nenametljivo i na njihovo mogue dublje znaenje.
Lirski subjekt

U lirskim pjesmama progovara neko skriveno ja. Pogreno je tu osobu izjednaavati s pjesnikom, a ne moemo je nazvati niti pripovjedaem (jer lirska pjesma ni o emu ne pripovijeda). Da bismo bili to precizniji, nazivamo je lirskim subjektom (subjektom koji progovara u pjesmi).
Moto

Moto (prema talijanskome motto, rije, izreka) natpis u stihu ili prozi ispred teksta, obino iza naslova djela ili iza nekog njegova dijela koji slui kao nagovjetaj smisla ili svrhe teksta na koji se odnosi. Najee sadri kratku, saetu misao ili krai navod iz nekoga poznatog knjievnog ili znanstvenog djela. Citat koji se moe iskoristiti u nastavi (Fran Maurani, op.a.) poeo je pisati crtice, po uzoru na Turgenjeva, koje preteito objavljuje u Viencu, 1885./86. etrdesetak ih je skupio i objedinio naslovom Lie (1887.). U Viencu je 1888. objavio jo nekoliko crtica i humoreski (s naslovom Novo lie). Od tada vie nita ne objavljuje sve do pred smrt, kad je Matici hrvatskoj poslao svoje neobjavljene crtice koje izlaze pod naslovom Od zore do mraka (1927.). Ostalo to je napisao preostalo je u rukopisu i objavljeno je posmrtno.

Najbolji su dio njegova rada crtice koje je pisao brino, lirizirano, gnomski. Fabula je reducirana na najmanju mjeru, duhovito i poentirano zaokruena. U crticama su dole do izraaja osobne preokupacije, snatrenja, udnje i enje, strast lutanja, razmiljanja o ivotu i svijetu, snano rodoljublje, stanovita mjera sumornosti, ironije, sarkazma. Majstorstvo izvedbe toga oblika ini ga prvim imenom hrvatske knjievnosti u formi crtice. Stipe Botica Fran Maurani Lie Novo lie Od zore do mraka - kratka fabula, duhovito i poentirano zaokruena s mnotvom razmiljanja o ivotu i svijetu te sa snanim domoljubljem

- jedan od najznaajnijih hrvatskih pisaca crtica Zanimljivost Zanimljivo je Mauranievo razmiljanje o srei koje je moto udbenike jedinice. Srea je ljepotica koja se u zlatnoj koiji svijetom vozi. Mnogi uzdiu za njom, ali se ona malo kome smijei. Zadovoljstvo pjeice ide, teret nosi i pjesmicu pjeva! Srea je svojeglava i prevrtljiva: kroz prozor ti doleti i odleti. Zadovoljstvo lagano ide, kao kum Joso kad se u aku tvoju sobicu penje, pa e (lijepo i pristojno) pokucati, te e s tobom ruati i veerati. Zadovoljstvo je vrednije od sree. - odnos: zadovoljstvo --- srea / Pitanje: Je li zadovoljstvo vrjednije od sree i zato?

Ivo Andri, Poimam i shvaam Polazina interpretacija u udbeniku spoznaja o: nevidljivoj logici dogaaja ravnotei u odnosima formuli o odnosu izmeu radosti i boli stradanju i grijehu ivotu openito Interpretacija pjesme u cijelosti Trodijelna struktura pjesme: I. nevidljiva logika dogaaja u ovjekovom ivotu; divna, neumoljiva ravnotea koja vlada ljudskim odnosima Problemsko pitanje: Ima li neki dogaaj u vaem ivotu koji vam se inio potpuno negativan, ali nakon izvjesnog vremena shvatili ste da vam se trebao dogoditi i da je pozitivan? II. neznana formula o odnosu radosti i boli u ljudskom ivotu. Problemsko pitanje: pokuajte izraziti formulom odnos radosti i boli u ljudskom ivotu. III. Spoznaja da nam ivot vraa samo ono to mi drugima dajemo. Problemsko pitanje: Navedite primjer kad vam se dogodilo da vam se vratilo ono to ste dali drugima (ne mora biti materijalno). U kratkoj formi pisac izraava iznimno vane spoznaje o ljudskom ivotu sa zavrnom spoznajom o potrebi injenja dobra jer se dobro vraa onome tko ga i daje. Isto je sa zlom. Ostaje otvoreno pitanje: je li doista tako, ako jest, zato ovjek ini zlo. Novi pojmovi
Poenta

Zavrnu reenicu ivot nam vraa samo ono to mi drugima dajemo. moemo shvatiti kao poentu (prema franc. pointe, iljak, otrica, alac) u irem je smislu glavna misao izrazito istaknuta na kraju nekog izlaganja. Rabi se u znaenju naglaenog zavretka cijeloga djela, ili nekoga njegova dijela koji redovito izaziva dojam ili konanog saimanja smisla ili pak neoekivanog obrata u znaenju.
Pleonazam

Stilsko izraajno sredstvo gomilanja rijei koje su u obinom govoru istoznane (prepoznajemo ga u naslovu Andrieve pjesme; prema Rjeniku hrvatskoga jezika, urednika Jure onje, poimati znai shvaati, umom razlikovati pojmove, a shvaati znai

razumijevati, poimati). U pjesnitvu ta figura izaziva poseban dojam zato to rijei dobivaju dodatna znaenja i ne doimaju se suvino. Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Na hiljadu raznih jezika, u najrazliitijim uvetima ivota, iz veka u vek, od drevnih patrijarhalnih prianja u kolibama, pored vatre, pa sve do dela modernih pripovedaa koja izlaze u ovom trenutku iz izdavakih kua u velikim svetskim centrima, ispreda se pria o sudbini ovekovoj, koju bez kraja i prekida priaju ljudi ljudima. Nain i oblici toga prianja menjaju se s vremenom i prilikama, ali potreba za priom i prianjem ostaje, a pria tee dalje i prianju nema kraja. Tako nam ponekad izgleda da oveanstvo od prvog bleska svesti kroz vekove, pria samo sebi, u milijun varijanata, usporedo s dahom svojih plua i ritmom svoga bila, stalno istu priu. I ta pria kao da eli, poput prianja legendarne eherezade, da zavara krvnika, da odgodi neminovnost traginog udesa koji nam preti i produi iluziju ivota i trajanja. Ili moda pripoveda svojim delom treba da pomogne oveku da se nae i snae? Moda je njegov poziv da govori u ime svih onih koji nisu umeli, ili oboreni pre vremena od ivota krvnika, nisu stigli da se izraze? Iz govora Ive Andria u povodu primanja
Nobelove nagrade za knjievnost 1961. g.

knjievnost pria bez kraja - koju priaju ljudi ljudima - mijenjaju se nain i oblici prianja - ostaje potreba za prianjem - zavarava krvnika (vrijeme), produuje iluziju ivota i trajanja Zanimljivosti Andri je 1961. g. dobio Nobelovu nagradu za knjievnost. Poimam i shvaam je pria iz zbirke Ex Ponto nazvanoj prema Ovidijevoj zbirci Epistolae ex Ponto.

Antun Gustav Mato, Notturno Polazina interpretacija u udbeniku slika pejsaa: auditivni, olfaktivni, vizualni motivi isprepletane motiva iz prirode s motivima koji ukazuju na ovjeka i njegovo unutarnje proivljavanje dvije razine znaenja: - doslovno (slika pejsaa) - preneseno (slika ovjekova duhovnog stanja) Interpretacija pjesme u cijelosti U Notturnu Mato povezuje noni pejsa (doivljen kroz osjetila: vida, sluha, njuha) s ljudskim raspoloenjem (utonue u san, smirivanje, usamljenost). U prenesenom se smislu u pjesmi isprepleu ivot i smrt, noni je pejsa metafora za prerastanje ivota u smrt. Isto kao to na kraju pjesme daljina guta eljeznicu, isto tako neizvjesnost i tajanjstvenost smrti guta ljudski ivot. Problemsko pitanje: Je li Notturno pejsana ili misaona pjesma? (Uenike moe zbuniti injenica da je u udbeniku Notturno svrstan u misaonu lirsku pjesmu; razlog tome jest injenica da se interpretiraju tri Notturna i da je naglasak u interpretaciji na stanjima duha, a ne na izgledu pejsaa). U prve dvije strofe opisuje se noni pejsa, zvukovi, mirisi, boje povezujui se s ljudskim utonuem u san i smirenjem. Posljednje dvije strofe ukazuju na odbrojavanje, u noni pejsa prodire svjetlost s visina da bi u posljednjoj strofi eljeznicu progutala daljina. Posljednji je stih: eljeznicu guta ve daljina - eljeznica je ovjekova tvorevina, odnosno ljudska intervencija u prirodi. Ona nestaje, guta je daljina, nestaje i ovjek progutan od neeg neizrecivog, nespoznatljivog (kao i daljine). Tako je preko tehnikog motiva (eljeznica) iskazano ljudsko umiranje (da se ova tercina moe povezati s ovjekom, ukazuje personifikacija daljina guta eljeznicu te rije iz prvog stiha koja ukazuje na ljudski osjeaj samoa). Dakle, u posljednje dvije strofe, pogled odlazi ka visinama, stiavaju se zvukovi da bi na kraju etvrte strofe smrt poela smjenjivati ivot (glagol guta je u prezentu, dakle pojavnost zvana ivot biva zamijenjena pojavnou zvanom smrt). Stilska izraajna sredstva: epiteti: mlana, kasan, jak, strasan, tajni (epitetom mlaan zapoinje pjesma ime se ukazuje na vanost ugoaja, a ne dogaanja), zato se glagol slavi i javlja tek u etvrtom stihu. U drugoj strofi imamo onomatopeju (cvrak cvri), poredbu (kao srebren vir), epitet (teke), metaforu (s neba rosi mir). I kroz prvu i drugu strofu provlae se personifikacije ( u prvoj ljubav cvijea slavi, u drugoj cvrak sjetno cvri...) To povezivanje ivog i neivog kulminirat e u posljednjoj strofi u kojoj ivot prelazi u smrt.

U treoj strofi imamo personifikaciju (pospan sat), aliteraciju (ponavljanje suglasnika s u posljednjoj strofi), u treoj strofi imamo metaforu eljeznicu guta ve daljina; ivot se gubi, nestaje u smrti. Problemsko pitanje: Koja je funkcija svjetlosti u treoj strofi? (Okretanje pogleda k nebu, uspostavljanje vertikale Zemlja nebo, odnosno ivot smrt.) Pjesma ima dva katrena i dvije tercine raspored strofa ukazuje nam da se radi o sonetu. U katrenima se izmjenjuju deseterci i peterci, u tercinama imamo prva dva stiha s po pet slogova, posljednji stih u tercini je deseterac. Izmjena deseteraca i peteraca netipina je za sonet (stihovi u sonetu uglavnom su jedanaesterci). Razliitost stihova povezana je oblikom pjesme u jedinstvenu cjelinu - tako se i na planu sadraja i na planu izraza povezuju dva razliita fenomena: ivot i smrt. Razliit broj slogova u stihu ukazuje i na tematsku povezanost prvih i posljednjih dviju strofa. Toj tvrdnji ide u prilog i raspored interpunkcija: prve dvije strofe su zavrene reenice, druge dvije strofe su jedna reenica. Znai da posljednje dvije strofe ine smislenu cjelinu. Problemsko pitanje: Koji bi dojam ostavljala pjesma da zavrava trotojem, a koji dojam ostavlja toka. (Toka kao konanost i izvjesnost, trotoje kao neto nedovreno, kao znak procesa, a ne stanja.) Novi pojmovi
Sonet ili zvonjalica

Pjesma od etrnaest stihova s posebnim rasporedom rima, najee u strofama od dva katrena i dva terceta, ili od tri katrena i jednog dvostiha;
Oblici soneta

Najpoznatiji je oblik soneta tzv. talijanski ili Petrarkin sonet, sastavljen od dva katrena i dva terceta, ili od jedne strofe od osam i druge od est stihova. Raspored rima je abba abba u katrenima, dok za tercete postoji vie uobiajenih kombinacija, pri emu je jedino vano da se u njih ne prenose rime iz katrena, a da oni budu nekako meusobno povezani rimama (npr. cdc cdc ili cde cde). Smatra se da u pravom sonetu katreni za sebe i terceti za sebe moraju initi neke cjeline relativno odvojene po smislu, a da njihov odnos mora biti neki obrat u obradi teme. U tercetima se najee javlja poenta. U engleskoj knjievnosti razvio se poseban oblik soneta od tri katrena i jednog distiha, s najeim rasporedom rima abab cdcd efef gg. Taj se oblik naziva elizabetanski ili Shakespeareov sonet. Hrvatski naziv za sonet je zvonjalica.
Nokturno i notturno

Prema lat. nocturnus noni; umjetniko djelo (glazbeno, likovno, knjievno) koje izraava none motive i ugoaje.
Sinestezija

U teoriji knjievnosti sinestezija se esto smatra posebnom figurom u smislu spajanja rijei koje pripadaju razliitim osjetilnim poljima (npr.bijela glazba). U psihologiji je sinestezija naziv za spontane asocijacije raznorodnih osjeta,

izazvane izravnim doivljavanjem samo jednoga od njih (npr. sluanje glazbe izaziva doivljaje boja i likova).
Onomatopeja

Onomatopeja je oponaanje zvukova iz prirode (npr. cvri cvrak oponaa se zvuk cvrka). Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Okomito itanje kraja stihova kasan Dakle, imi ili netopir je kasan. Vrijeme u kojem se pojavljuje je netopir; kasna no. Pir koji e se slaviti je strasan (strastven). Pjesniki mostrasan emo shvatiti kako e se dogoditi neko tajanstveno slavlja, ali s pir. puno emocija. jasan vir; san mir. bat sat, sipi sa visina; muk, huk: guta ve daljina. Vir ili vrutak je jasan (bistar) dok imamo san (zaborav) i mir (smirenje). Vir povlai predmete ili bia koja u njega upadnu prema dnu. Simbolino moemo to shvatiti kao primjer kretanja pri kojem e se odigrati tajni pir. Bat je rije koja ima znaenje teine i uz nju je sat koji oznaava protok vremena. Sat je mjera naeg bivanja za ivota. Neto sipi sa visina (blagoslov?). Prvo zavlada muk, potpun prekid glasova. Potom je huk. Naposljetku daljina guta nekog, a vremenski prilog ve moe oznaavati Iznenaenje zbog brzine takvog raspleta dogaanja i nestajanja u daljinu.

itanje odozdo prema gore Ako prethodne posljednje rijei proitamo odozdo prema gore, imamo daljinu koja neto guta uz huk i naposljetku muk (potpunu tiinu). Sa visina sipi neto dok uz to imamo pojmove sat i bat. Dakle, bat lupa teko i oznaava protok vremena. Mir rosi na san dok je srebren vir jasan. Opet tajni pir strasan, a netopir koji naznauje tajanstvenost, dolazi u kasno doba noi, pred jutro. Dakle, zavrni stih eljeznicu guta ve daljina je nositelj ideje, on je poenta soneta. Dubravka Boua itanje: - vodoravno (etiri strofe su tri reenina niza) - okomito ( itanje zavrnih rijei) - itanje odozdo prema gore _____________ - zavrni stih eljeznicu guta ve daljina je poenta soneta Zanimljivost Notturno je posljednja Matoeva pjesma napisana nekoliko dana prije smrti. Mato je napisao stotinu pjesama, od toga je 56 soneta.

Sonet se pie tako da autori u pravilu zadaju rimu, a potom piu sadraj. Tin Ujevi, Notturno Polazina interpretacija u udbeniku lirski subjekt doivljaj ljepote | - intenzitet doivljaja granii s onostranim (sa smru) - vezan uz stanje duha - ogranienost ljudske spoznaje Interpretacija pjesme u cijelosti Pjesma poinje prilogom noas koji se ponavlja na poetku druge strofe, dakle anafora. Anafora ukazuje na vanost vremena kad lirski subjekt doivljava ljepotu. U prvoj strofi imamo etiri glagola: ari se, pote se, ozari, umrijet u Glagoli ukazuju na stanje lirskoga subjekta, oni su povezani s doivljajem ljepote, odnosno ukazuju na unutarnje (i vanjske) promjene u lirskom subjektu. Posljednji glagol shvaamo preneseno i zakljuujemo da se lirski subjekt nalazi na granici ovostranog i onostranog (ivota i smrti). Problemsko pitanje: Kako vi shvaate doivljaj ljepote? Druga strofa poinje rijeju dua Dua je strasna u dubini| Ona je zublja u dnu noi; dakle doivljaj ljepote vezan je uz duevno/duhovno stanje, ali zavrna spoznaja da lirskom subjektu preostaje plakanje u tiini i smrt u samoi ukazuje na ogranienost ljudske spoznaje i kratkotrajnost ovakvih doivljaja. U posljednja dva stiha pjesnik prelazi s lirskog ja (iz prve strofe) na lirsko mi, on uopava svoj doivljaj i iznosi poruku ljudima: trajna je nemo, samoa i fizika smrt. Problemsko pitanje: Ima li situacija u kojima ste osjetili ogranienost ljudske spoznaje? Pjesmu ine dva katrena. I oblik pjesme je kratak, kao i sadrajno isticanje doivljaja ljepote. U pjesmi se ponavljaju rijei: noas 3x, u noi 1x, moje 3x, plaimo 2x, umrijeti umrijet u 1x, umrimo 2x, one ukazuju na vanost noi kad se dogaa intenzivan unutarnji doivljaj, doivljaj na granici fiziko/metafiziko, ljudska nemo pred neizrecivim te stanje blizu onostranom. Pjesma je pisana devetercem, rima je abab cdcd (unakrsna), dakle stih je pravilan, odnosno i u formi pjesme nadziremo ljepotu o kojoj se govori i u njezinom sadraju. Problemsko pitanje: Moemo li taj intenzivan, kratkotrajan osjeaj i doivljaj ljepote povezati i sa stanjem svijesti izmeu sna i jave?

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Lirski subjekt govori u prezentu. Uostalom, lirika je preteno u prezentu, u onoj elji (i muci) sadanjosti koja izmie, koje zapravo nema. (Prezent iz ove pjesme, op.a.) drugaiji je: to kao da je bljesak (sadanjosti) u nekoj stravinoj bezvremenosti, vanvremenosti, jauk (sadanje) patnje u gluhom prostoruvremenu - pomrini. U isti mah kao vremensko odreenje u svakoj velikoj umjetnosti kao i uope u ovoj zbirci to noas pripada pjesniku, nama, svakome tko je kadar osjetiti groznicu, ognjicu, ar, zanos ljubavi, uvstva, ljepote. () Dok se u prvoj kitici, upravo zbog navedene osobine, stjee dojam da se sve to deava sad-na, u ovom trenutku, u drugoj nam se teko odluiti za smisao: je li dua uvijek strasna u dubini? Je li ona uvijek zublja u dnu noi? ili je to samo ovdje? i kao posljedica ove bunovne, uarene ljubavi? i ove strahotne, udesne ljubavne noi? Pa onda: Dua je strasna u dubini. Je li dua strasna u svojoj dubini? ili zato to je uronjena u ovu dubinu: noi-bola-ljubavi-patnje-ljepote?Ona je zublja u dnu noi. Koje noi? Znai li taj stih: ona je zublja u dnu ove noi? Ili: ona je poput, kao zublja u dnu noi? Ivo Frange - pjesma je ispjevana u prezentu: bezvremenost, vanvremenost patnje u gluhom vremenu, prostoru pomrini; druga strofa: otvorena pitanja: je li dua (uvijek) strasna u dubini ili samo u datom trenutku doivljaja ljepote; je li dua strasna u svojoj dubini ili u ovoj dubini (noi- bola -ljubavi-patnje-ljepote? Je li ona zublja u dnu ove noi ili kao zublja u dnu svake noi Zanimljivosti pjesma se pod brojem XXI. nalazi u zbirci Kolajna objavljenoj 1926. u kojoj nijedan od etrdeset i osam stavaka nije naslovljen. Sve su to pjesme strogo zatvorene forme, klasine fakturom i (ako je doputeno rei) izgledom: posvuda rime, kitice, simetrija, red; ukratko, ono to obian itatelj, na prvi pogled, identificira i smireno priznaje kao poeziju. Ivo Frange U antologijskom izboru vlastite poezije Ujevi je 1933. pjesmu objavio pod naslovom Notturno.

Miroslav Krlea, Nokturno Polazna interpretacija u udbeniku nono stanje svijesti stre stvari uspomene predmeti pojedinano univerzalno
pojedinac zemlja i njezina kletva

unutarnja previranja i lomovi

Interpretacija pjesme u cijelosti Pjesma poinje oznakom vremena kad se neto dogaa To nou biva Slijedi opis nonoga dogaanja: oajna mrena svijesti (dakle opet poniranje u unutranjost) ko vrela pre (oaj i rasprenost vlastitih misli i svjesnih stanja); i stvari sve crne kao pocijepane stre (doivljaj objektivne stvarnosti kao neeg stranog, negativnog, to stri u ljudskoj svijesti), i kad se spomeni kre (uspomene, sjeanja skrena su, sve je nekako u krhotinama koje kao da ozljeuju unutranjost lirskoga subjekta), kad predmeti lijeu ko fantomi (strah od nepoznatog, nespoznatog i nevjerojatnog), o onda se sve lomi (lomi se cijela unutranjost lirskoga subjekta, lomi se i vanjska i unutarnja stvarnost). To bi bio prvi dio pjesme: stanje lirskoga subjekta, njegov nain promatranja i doivljavanja stvarnost, oaj i strah kao dominanti osjeaji, osjeaj loma unutar sebe i sloma vanjskoga svijeta. Problemsko pitanje: Moete li opisati stanje vlastite svijesti kad ste osjeali da predmeti lijeu ko fantomi? Drugi dio naglaava osjeaje: sve gine, sve trune, uje se kletva zemlje koja truje ljudsku duu. Zato kletva zemlje? Zbog ovjeka i njegovog negativnog odnosa prema zemlji i prema drugom ovjeku? Prokletost ovjeka na zemlji na kojoj ivi? Osuenost ovjeka na nemir i na patnju? Dakle, u drugom dijelu imamo spoznaju o zemljinoj kletvi, povezivanje pojedinanog i univerzalnog, iako ostaje otvoreno pitanje o razlozima zemljine kletve. Trei dio zaokruuje opisano stanje ponavljanjem: noi, zemlja kune, sve gine i sve trune. Oslukivanje zemljine kletve, pojedinaan doivljaj i osjeaj prokletstva. Problemsko pitanje: Kako vi doivljavate motiv zemljine kletve iz Krleine pjesme?

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Na nastavi moe se iskoristiti strofa iz Krleine Pjesme toreadora koja ukazuje da je stvarnost puna krvi i ljudskoga stradanja i da je jedini nain da se skrene pogled s krvave sadanjosti u ljepotu prirode, djetinjstva preko pjesnitva, odnosno umjetnikog stvaranja. A dua moja da se od krvi okrene u brda, samou, sa frulom o pasu, gdje klepke brene, tiha stada pasu i mlijeko mirie u rosnatom vru. - lirsko ja krvava stvarnost - umjetnost omoguuje pogled u ljepotu i sreu (Pjesma toreadora)

- lirsko ja osjeaj loma vlastite slike stvarnosti, osjeaj oaja i krhkosti svega to ovjeka okruuje; ovjekova prokletost na zemlji na kojoj ivi (Nokturno) Zanimljivosti Zanimljivo je prokomentirati Krleinu misao o ovjekovoj usamljenosti: Nad ljudskom sudbinom postoji jedna opasna, po opstanak ovjeka sudbonosna snaga, koja djeluje po razorno slijepom zakonu Svemirske Noi, a upravo ona je trajnim izvorom pjesnikih nadahnua: zove se Samoa. Beznadna tuga osamljenosti. Zaveden varljivim svjetlom nae svjetiljke, kako moe da podnese ubitano jeziv teret zvijezda na svojim krilima jedan noni leptir, kada nervozno trai spas iz strahotne osamljenosti, usred svemirskog nocturna? U dugotrajnom zulumu, klonue u samoi. Berliozova vizija muzike. Schopenhauer. Pascal, Ibsen: ovjek je najjai kad je sam. Kontrapunkt tome: graja stada, a to znamo ta je. Rika govea. M. Krlea

Dobria Cesari, Vagonai Polazina interpretacija u udbeniku slika vanjskih obiljeja siromatva : unutarnja stanja koja prate siromatvo nemo, tuga, oaj rezignacija (mirenje s postojeim)

Interpretacija pjesme u cijelosti Pjesma zapoinje zamjenicom mi, dakle pjesnik se identificira s vagonaima i njihovom ivotnom situacijom. Drugi je stih ironian komentar na situaciju vagonaa: njihovi vagoni nisu nikada na putu, u smislu da ne smetaju drugima, ali i u smislu da su stalno na istom mjestu. Skuenost ivotnog prostora (u jednom je kutu krevet, kuhinja u drugom kutu) ukazuje na siromatvo, odnosno skuenost ivotnih prilika u kojima se vagonai nalaze. Problemsko pitanje: Kako se u dananje vrijeme manifestira siromatvo? U drugoj se strofi apostrofira dimnjak (eljezni, nahereni, runi) koji ukazuje na vagonae i njihov izgled u drutvu u kojem se nalaze. Istiu se stare i dim zbog ega i najljepi dani porune. Dakle, dok u prvoj strofi ulazimo u vagone i ivotni prostor vagonaa, u drugoj se strofi ukazuje na ugoaj u kojem oni ive. Problemsko pitanje: to utjee na to da i vama najljepi dan poruni? U treoj strofi opet ironija: duga ulica s imenom Naputena pruga. Anadiploza ukazuje na vanost injenice da je ulica jako duga. Problemsko pitanje: Kako biste opisali dananje kvartove siromanih? etvrta strofa ukazuje na kune brojeve te na veliinu eljeznikog kunog broja. Time se ukazuje na obiljeenost siromanih u drutvu u kojem ive (to je veliki bijeli eljezniki broj). Problemsko pitanje: U kojem su smislu siromani i danas obiljeeni u drutvu? Peta strofa govori o vrtu pokraj kue, opet je uoljiva ironija: ukraj pruge dra naziva se vrtom u kojem se igraju djeca.

O tekom ivotu i poloaju djece govore stihove da djeca trebaju u igri zaboraviti glad i pla. esta strofa nedjelja kao dan za opijanje, pjesmu i nasilje u obitelji. Problemsko pitanje: Je li nasilje u obitelji svojstveno samo siromanim obiteljima? Koje je vae miljenje o tom problemu? Svijest o injenici da alkohol razara ovjeka, no alkohol kao jedini nain da se doe do utjehe. Problemsko pitanje: Zato toliko alkoholiara u suvremenom drutvu? Zbog siromatva? Kontrast izmeu bogatih i siromanih: bogati koji ljetuju i siromani koji ostaju raditi. Problemsko pitanje: Kako se danas manifestira razlika izmeu bogatih i siromanih? Ironija vidljiva u stihovima da umjesto vagonaa svijetom putovahu njihovi stanovi. Ponavljanje stihova o alkoholizmu i utjesi zatvaraju krug: nita se ne mijenja, stanje siromanih vagonaa ostaje isto. Problemsko pitanje: Je li drutvo danas dovoljno senzibilizirano za siromatvo? Pjesma je strofina, strofe su katreni, postoji rima (abcb, isprekidana). Novi pojmovi
Stilska izraajna sredstva

Naziv Epiteti

Primjer eljezni, nahereni, tuni (dimnjak)

Poredba

Ko na bijeli eljezniki broj

Objanjenje Rijei koje se dodaju imenici kako bi se omoguilo stvaranje ivlje, potpunije, jasnije ili u neemu osobito karakteristine predodbe neke stvari, pojave, ivog bia ili osobe. Sam prilog kao ukazuje da se neto s neim usporeuje.

Definicija Epitet je ukrasni pridjev.

Poredba je pjesnika figura koja nastaje kada se neto s neim usporeuje. Ironija je figura odreena

Ironija

(Mi stanujemo u vagonu)

U primjeru uoavamo vanjsko (naoko pozitivno gledite):

to nije nikada na putu

Polisindeton
Refren

(I vrt imade naa kua)

vagon nikad nije na putu, a iznutra se nasluuje potpuno negativno gledite (siromani nisu nikome na putu, oni su na samim marginama drutva). Veznik i se ponavlja radi naglaavanja, a ne zbog gramatike potrebe.

izraavanjem preko suprotnosti: misli se zapravo obrnuto od onoga to se izravno kae. Polisindeton je gomilanje veznika bez gramatike potrebe.

Refren stih, dio stiha ili pak strofa koja se ponavlja. Uglavnom slui da se estim ponavljanjem utvrdi odreeni ritam i naglasi vanost nekih rijei ili sintagme, ali i tome da se ponavljanjem nakon novih motiva upozori na mogua nova, proirena znaenja ponovljenih rijei ili njihovih sklopova. Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Cesari je velikim dijelom svojih pjesama poznat kao lirik s mnogo socijalnog osjeaja. On je i s prodornou pogleda i snagom izraza iznosio svoje susrete s bijedom i nepravdom. Ipak, njegovi socijalni osjeaji nisu ga doveli do toga da bi postao programatski socijalni pjesnik, nego je u svakom sluaju ostao lirik ovjek koji je pisao o onome to je osjeao. Antun Barac Zanimljivosti Mogue je u pjesmi potraiti stav pisca prema vagonaima i siromatvu. Uenici zakljuuju da ve time to se identificira s njima (lirsko mi) pjesnik osjea njihovu patnju, osjea se dijelom skupine socijalno ugroenih i suosjea s njima. Prepoznatljiva je pieva ironija kao jedini nain otpora siromatvu, jer ponavljanjem strofe o alkoholu ukazuje na to da je situacija bezizlazna, sve se ponavlja, nita se ne mijenja.

Silvije Strahimir Kranjevi, Moj dom Polazina interpretacija u udbeniku lirski subjekt ------------- domovina - dio bia lirskoga subjekta - bol, tuga, suosjeanje, briga ponos ljubav Interpretacija pjesme u cijelosti Ve se u prvoj strofi najavljuje odnos lirskog subjekta prema domovini srce kao mjesto gdje se domovina nalazi, doivljaj domovine kao raja i gutanje vlastite boli ukazuje na to da je domovina ugroena od onih koji je ele unititi i poraziti. U drugoj strofi lirski subjekt doivljava poniavanje domovine kao vlastito ponienje i vlastito nestajanje, domovina je dio njegovog vlastitog bia. Ve je u prvim dvjema strofama uoljiva neizmjerna ljubav prema domovini koja prelazi u bol zbog stanja u kojem se domovina nalazi. U treoj strofi pjesnik naziva domovinu boanstvom, smrt domovine je i njegova smrt. Domovina mu je jedina preostala, s domovinom lirski subjekt povezuje mladenake snove i djetinjstvo. Problemsko pitanje: Tko ili to danas ugroava vau domovinu? Metaforom poara koji suklja da opri krila lirskom subjektu i domovini ponovo se ukazuje na opasnost koja prijeti domovini, ali i na stanje u njoj (ona je gotovo poraena Na svojem srcu grijem ve klonula joj bila), ali ljubav je i dalje neunitiva (I ljubim njenu sjen. Time zavrava prva kompozicijska cjelina u kojoj se izraava odnos lirskog subjekta spram domovine. U drugom dijelu izraava se odnos lirskog subjekta prema slobodi. Najprije se istie vanost povijesti domovine, njezine prirodne ljepote te injenica da lirski subjekt kao pojedinac treba napustiti te ljepote jer ga ugroava netko neimenovani, ali mnogo jai, onaj koji gazi sve pred sobom. Zato je lirski subjekt preplaen i stalno provjerava je li domovina na svojemu mjestu. To moemo shvatiti dvostruko: pitanje je li domovina jo na svojemu mjestu u njegovom srcu i je li ona jo na svojem mjestu u stvarnom svijetu, odnosno egzistira li ona jo uvijek kao zemlja u granicama u kojima je bila. Slijedi aforistian stih o slobodi te o pojedincu koji je postaje svjestan i koji je poinje cijeniti tek kad je ona ugroena. Problemsko pitanje: to je za vas sloboda?

U treem dijelu ukazuje se da se ipak uje truba (znai da se u domovini opiru neprijatelju i pokuavaju ouvati njezinu samostalnost), pjesnik vidi bojna jedra koja se suprotstavljaju neprijatelju. On samo izvana promatra stanje u domovini, zato se osjea kao zvijezda koja je osuena na lutanje. U posljednjoj strofi izraena je misao da e tek smrt donijeti osloboenje i pjesnika i njegove ljubavi prema domovini. Problemsko pitanje: Kako doivljavate stih Tek kad mi jednom s duom po svemiru se krene? U pjesmi se izmjenjuju etrnaesterci i esterci ime se usporava ritam. Mnotvo je stilskih izraajnih sredstava: metonimija (Moj dom), metafore ( tek u srcu je nosim; gdje raj da ovaj prostrem; I sve to po njoj gazi, po mojem srcu plee; Mom otkinue biu sve, njojzi to uzee), polisidetoni (ponavljanje veznika i bez gramatike potrebe), inverzije (tek u grud sam je skrio), poredbe (Ko ia zadnji dah) Novi pojmovi
Inverzija

- stilsko izraajno sredstvo: obrnut poredak rijei (npr. tek u srcu je nosim glagol u pravilu ne dolazi na kraju reenice)
Arhaizam

- rije, izraz ili oblik koji pripada nekom starijem stupnju u razvitku jezika (npr. ie, botvo, utoma)
Rima

- parna aa bb cc - ukrtena abab - obgrljene abba - nagomilane aaaa bbbb - isprekidane abcdabcc

Rima je glasovno podudaranje na kraju stihova ili na kraju nekih stalnih dijelova stihova. esto se rabe i hrvatski nazivi srok i slik. Rime dolaze u strofama u razliitim rasporedima. Uobiajeno je njihovo ponavljanje oznaiti malim slovima abecede: tako su parne rime one koje vezuju dva uzastopna stiha, a oznaavaju se aa bb cc, ukrtene dolaze naizmjenice u stihovima (abab), obgrljene prema shemi abba, nagomilane kada se jedna rima ponavlja u vie stihova (aaaa, bbbbbb) te isprekidane kada nema vrste sheme, npr. abcdabcc Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Pogled, zalet u zvijezde samo je izraz pjesnikove tenje da se iz blata i skuenosti hrvatskih prilika vine u prostore koji i emotivno i racionalno potpunije govore o smislu ovjekova postojanja na ovoj mrvici svemira. Ivo Frange
emotivno osjeajno; racionalno razumno

Zanimljivosti Prema pisanju Kranjevieve supruge Ele u lanku Moj Silvije, Kranjevi je duboko proivljavao svaku svoju pjesmu.

Moe se rei da je svaka njegova pjesma komadi njegova ivota, njegove due. Najprije niknu u njemu zamisao, ideja pjesme. Tu ideju on dugo nosi u glavi. Znade proi po nekoliko mjesece, Onda istom sjedne da napie pjesmu. A i to doe iznenada Ali kad je pjesma dovrena, onda je sasvim izmoren, izmuen, zaista kao da mu se otkinulo neto od ivota. Vidi se, da ta to i fiziki troi Svaka njegova pjesma, kad izie ispod njegova pera, gotova je umjetnina, no on nije jo zadovoljan. etiri-pet puta znade on preraditi, prepisivati svoju pjesmu, zapinjui kadikad samo kod jedne rijei, koja mu se ne ini skladnom

Nikola op, Kuda bih vodio Isusa Polazina interpretacija u udbeniku - stvarni, fiziki prostor ------------- duhovni, metafiziki prostor
u opovoj pjesmi Isus ulazi u ljudsku stvarnost

supatnik i suputnik, prijatelj, olienje blagosti, topline, suosjeanja

Isus (sin Boji, moralna vertikala, simbol najviih vrijednosti)

Interpretacija pjesme u cijelosti U pjesmi moemo pratiti odnos lirskog subjekta prema Isusu, odnosno odnos dvaju prostora: stvarnog, fizikog prostora kojem pripada lirski subjekt i duhovnog, metafizikog prostora kojem pripada Isus. U prvoj strofi lirski subjekt kradom nosi veeru (kruh) Isusu koji je nagnut nad novine i tuan. Isus je uao u stvarnost lirskoga subjekta, lirski subjekt ga kriom posjeuje, a Isus ba ita novine upoznaje svijet preko novina. Lirski subjekt promatra Isusa sa strane, promatra mraenje njegova lica zbog vijesti koje ita. Problemsko pitanje: Isus se rtvovao za ljude, je li njegova rtva bila uzaludna? Lirski subjekt preispituje sebe i svoj odnos prema svijetu: osjea stid zbog ovjeka i njegovih radnji i pita se ima li snage braniti svijet pred moralnim autoritetom kakav je Isus. U posljednjoj strofi Isus pada pod teretom kria, odnosno svijeta i njegove bijede, a u oku lirskoga subjekta sjaji radost ovjeka. Zato? Radost ovjeka koji u Isusu prepoznaje ovjeka i koji od Isusa ne oekuje intervenciju u svijet koji je pun nepravde i zla, koji u Isusu vidu supatnika i uzor s kojim svakodnevno ivi, blaguje, razgovara. Isus tako postaje olienje blagosti, suosjeanja i topline. Problemsko pitanje: Kamo biste odveli Isusa i zato? op dakle doivljava Isusa kao ovjeka, kao duhovnu vertikalu i oslonac od kojeg oekuje suosjeanje i suputnitvo u ivotu. Od kojeg oekuje duhovne, unutarnje razgovore i susrete kojima on moe objasniti sebe kao ovjeka. Strofe su katreni, postoji rima.

Novi pojmovi
Simbol

Simbol je u najirem smislu znak koji oznauje neki pojam ili na njega podsjea, najee kao lik koji upuuje na prikriveni smisao; smatra se stilskim izraajnim sredstvom koji nastaje prenoenjem znaenja, npr. kri je simbol kranstva.
Anafora

Anafora je ponavljanje rijei na poetku stiha (npr. Dok Dok ).

Retoriko pitanje

Retoriko pitanje je pitanje na koje se ne oekuje odgovor (npr. ime u moi da te utjeim u tom asu, stojei pred tobom sav stidom obuzet?). Citat koji se moe iskoristiti u nastavi
U zbirci Isus i moja sjena (1934.) op afirmira edni katolicizam (Frange),

oovjeuje Isusa, dovodi ga meu ljude i ivotinje, uvodi u krmu, promatra kako veera ili kako ita novine. U dehumaniziranu svijetu boanski gost, pjesnikov sudrug, prolazi krini put ljudske svakodnevice i postaje svjedokom patnje i otuenosti. Pjesme su najee realizirane u katrenima s ukrtenom rimom; stihovi su djelomice pravilni, izraz jednostavan, bez ukrasa i retorikih bravura. Kreimir Nemec - zbirka pjesama Isus i moja sjena (1934.) afirmacija tzv. ednog katolicizma - oovjeenje Isusa; dehumanizirani svijet kao krini put, Isus kao svjedok patnje i otuenosti Zanimljivosti Prve pjesme op je objavio kao etrnaestogodinjak.

Ivo Andri, Bog izbija kao svjetlo Polazina interpretacija u udbeniku sveprisutnost Boga On je mirno srce svih atoma.

Interpretacija pjesme u cijelosti Pjesnik izraava vlastito vienje i doivljaj Boga. Bog je svjetlo dah u aureoli osamljenog kamena toplina u dahu svega to ivi negacija vremena i njegovih mijena miran sjaj velika tiina utnja mirno srce svih atoma. Bog se odreuje imenicama: svjetlo, sjaj, tiina, utnja. Doivljava se osjetilom vida i sluha. To znai da se Bog odreuje umom (Mirno srce svih atoma), a doivljava se osjetilima preko sjaja i tiine, samo to se oni moraju identificirati kao Bog. Pjesma je u prozi, refleksija o Bogu i Bojoj sveprisutnosti u ljudskom ivotu. Problemsko pitanje: Kako vi doivljavate Boga? Novi pojmovi
Sinegdoha

Stilsko izraajno sredstvo u kojem se dio uzima umjesto cjeline, jednina umjesto mnoine (npr. On je gluh za sate ), sati ne u doslovnom smislu, nego u smislu (cjeline) vremena.
Ritam

Ritam je pravilno izmjenjivanje ili ponavljanje nekih jedinica (glasova, rijei, reenica, naglasaka). Citat koji se moe iskoristiti u nastavi mnogi su u Isusovo doba iekivali Mesiju koji e uz viku i galamu (itaj: kopljem i maem) uspostaviti kraljevstvo Boje. Sam izraz kraljevstvo Boje provlai se takoer kao crvena nit kroz Isusovo navijetenje, ali s vrlo proirenim znaenjem. Isus je rekao da je kraljevstvo Boje ljubav prema blinjemu, briga o slabijima i siromanima te opratanje onima koji su krenuli pogrenim putem.
Jostein Gaarder, Sofijin svijet

- Bog i kraljevstvo Boje ljubav prema blinjemu, briga o slabijima i siromanima te opratanje onima koji su krenuli pogrenim putem

Zanimljivosti Poimam i shvaam je pjesma iz Andrieve zbirke Nemiri.

Vladimir Vidri, Jutro Polazina interpretacija u udbeniku svitanje: prijelaz tame u svjetlost - ugoaj na granici sna i stvarnosti Interpretacija pjesme u cijelosti Pjesma zapoinje imperfektom Svitae. Slijedi aorist bi (Jo bi tama u lugu.) Dakle, prelaenje tame u svjetlost, noi u dan, sna u javu. Glagolski oblici koji su danas rijetki jo vie doprinose ugoaju pjesme i daju joj neku patinu starine. Potom Pan, mitoloko bie i njegov smijeh. Pojava mitolokog bia svjedoi da je cijeli pejsa na granici sna i jave, odnosno da se radi o opisu duhovnog, a ne stvarnog pejsaa. Pan i njegov smijeh u pejsau ukazuju na radost i ljepotu buenja te na injenicu da se ljepota vanjskoga pejsaa moe obogatiti i duhovnim tvorevinama kako bi se iskazao vlastiti doivljaj prirode. Problemsko pitanje: Koja biste nestvarna bia vi umetnuli u pejsa i zato? U drugoj se strofi javljaju boje: zelena (trava), plavojke (Nimfe), bijeli (vijenci) na glavi. Ljepota Nimfi i prirode pojaana je ljepotom plesa, gibanjem i vizualnim skladom. Sve je razigrano, sneno i lijepo u svom buenju i igri. Problemsko pitanje: to vama predstavlja ljepotu u prirodi? U treoj strofi mitoloka bia zamjenjuje rosa koja je pala i koja se blista u krupnim kapima. Jedina dinamika je treptanje i drhtanje jasike irokog lista. Kao da pogled skree iz unutra prema van, zamjeuju se detalji ljepote u prirodi i sklad koji u prirodi postoji. etvrta strofa ponovo donosi motiv Pana te ljepotu prirode upotpunjene zvukom gajdi i umom vjetra. Trotoje ukazuje da je slika nedovrena, odnosno da ljepota nije dokraja izreena. Stih je uglavnom jedanaesterac, strofa je katren, rima je abcb. Od stilskih izraajnih sredstava uoljivi su epiteti i polisindeton (ponavljanje veznika bez gramatike potrebe). Novi pojmovi
Mitoloka bia

Mitoloka bia su ona koja pripadaju jednoj od mitologija. U Vidrievoj pjesmi Jutro spominju se grka mitoloka bia, nimfe i Pan, to pokazuje da pjesnik u svoj doivljaj prirode moe ukljuiti i ono to ne pripada vanjskoj, nego njegovoj unutarnjoj stvarnosti

Aliteracija

Aliteracija je stilsko izraajno sredstvo - ponavljanje suglasnika radi postizanja nekog efekta, npr. Dre i trepti Jasika irokog lista. (ponavljaju se suglasnici koji ukazuju na drhtanje i treptanje u prirodi) Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Vidrievi pejsai svjedoe o bitnoj povezanosti Vidrieve lirike i slikarstva. Naime, upravo vizualna i likovna logika bitno odreuje cjelokupnu autorovu poetiku. Vizualno naelo oituje se ponajprije kao koloristiko kontrastiranje svjetlosti i tame. Mnoge su pjesme komponirane tako da svijetli stihovi ili strofe smjenjuju tamne. Naelo gledanja podrazumijeva distancu izmeu lirskoga subjekta i prikazivanoga svijeta. Odatle, po svemu sudei, pjesnikova tenja da lirsku temu odmakne bilo u mitologijsko-povijesnome, bilo u prostornome, bilo u emocionalnome smislu. () Ipak, treba upozoriti i na osebujnu tehniku zumiranja kojom se Vidri slui da bi neoekivano i trenutano preao s makroplana na mikroplan. Time se postiu izuzetni slikarski i kompozicijsko-ritmiki uinci. Josip Uarevi - povezanost Vidrievih pejsaa i slikarstva | vizualna i likovna logika (kontrastiranje svjetlosti i tame, distanca izmeu lirskoga subjekta i prikazivanog svijeta, tehnika zumiranja) Zanimljivosti Vladimir Vidri je jedan od sudionika spaljivanja maarske zastave u Zagrebu povodom dolaska Khuena Hedervarija (1895.) g.

Antun Gustav Mato, Jesenje vee Polazina interpretacija u udbeniku tmuran jesenji pejsa ---------- ljudski nemiri usprkos sveopem umiranju, jablan ape o ivotu Interpretacija pjesme u cijelosti 1. strofa: pjesma poinje epitetima: olovne; teke; inverzija (snove snivaju), ali i etimoloka figura: ponavljanje istog korijena u dvjema rijeima; epitet monotone, utom i golim. Pjesma poinje epitetima ime se naglaava tmurnost i teina samoga pejsaa. Ali personifikacija (oblaci snivaju), ukazuje da je negdje u pozadini cijeloga pejsaa ovjek koji mu je i pridodao ljudske osobine. Problemsko pitanje: Imenujte funkciju stilskih izraajnih sredstava u navedenoj pjesmi. 2. strofa: aliteracija (ponavljanje suglasnika r), pleonazam (crne vrane), metafora (sunce u ranama). Personifikacija (sunce u ranama mre i motri) ukazuje da je ovjek i dalje skriven, odnosno da povezuje pejsa s ljudskim stanjima i raspoloenjima. U drugoj strofi nadziru se kue, toranj, vrbe i crne vrane koje su, prema predaji, nagovjetaj smrti i stradanja. U treoj strofi imamo motiv ljudskih nemira ime se humanizira pejsa, odnosno pejsa se izrijekom povezuje s ljudskim raspoloenjem (to se nagovjetavalo personifikacijama iz prethodnih strofa). U etvrtoj strofi imamo motiv gordog jablana koji u sveopem umiranju apue o ivotu; moemo ga shvatiti kao izdvojenog pojedinca (umjetnika, pjesnika) koji govori o ivotu ono o emu drugi ute. U ovoj strofi opet imamo personifikaciju (gordi jablan, gordost kao ljudska osobina pridodana ja jablanu) i poredbu (Kao da je samac usred svemira.) Problemsko pitanje: Je li zavretak pjesme optimistian ili pesimistian? Zato? Pjesma je sonet. Novi pojmovi
Humanizirani pejsa

Humanizirani pejsa je povezivanje pejsaa s ljudskim raspoloenjem.

Asonanca i personifikacija

Stilsko izraajno sredstvo Asonanca Personifikacija

Primjer Jesenje vee Olovne i teke snove snivaju Oblaci

Definicija Asonanca je ponavljanje samoglasnika radi postizanja nekog efekta. Personifikacija neivom se daju osobine ivog.

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Sve je mrano, hladno sve. Pjesnikov se doivljaj prenosi na svu okolnu prirodu; i ne samo na nju. Prenosi se na ivot, na vlastiti i na ivot uope: sve je mrano, hladno suton se sputa, ceste se u tome mokrom krajoliku tek nasluuju, ali nestaju odmah, utapaju se u puste, beutne daljine, iz kojih izviru svi nai nemiri. Time je ujedno, tim ljudskim nemirima, i pejsa definitivno humaniziran Sad je odjednom taj ljudski nemir pokazao da je ovjek tu, da je zapravo itav taj pejsa pjesnika uznemirio, odnosno dao mu priliku da konkretizira doivljaj svojih nemira. Ivo Frange
humaniziran oovjeen,poput ljudskoga - doivljaj pejsaa = doivljaj prirode, doivljaj ivota - ukazivanje na izvore ljudskih nemira | humanizirani pejsa

Zanimljivosti Mato je strogo odreenu pjesniku formu, sonet, doveo do savrenstva.