Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

NAPREDAK GENETIKE I ETIKA

Nina Canki-Klain Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Neuroloka klinika i Hrvatski institut za istraivanje mozga

Adresa: Prof.dr.sc.Nina CANKI-KLAIN,dr.med. Kliniki bolniki centar Neuroloka klinika Medicinskog fakulteta 10 000 ZAGREB Kipatieva 12 Tel/Fax 1-233 5 595 Tel.233 3 233 /kuni 356 e-mail nina.canki-klain@zg.tel.hr

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

Saetak Izvanredni razvoj u izuavanju nasljednog materijala nastao tijekom druge polovice ovog stoljea nije revolucionaran samo sa stajalita znanosti ve i za povijest ovjeanstva. Ljudi mogu danas prvi put pristupiti razumijevanju vlastitog ivota preko genetike, neurobiologije i embriologije. Primjenom genetskog inenjerstva ovjeku se prvi put prua mogunost promjene vlastitog genoma, to otvara put mogunosti promjene vlastite vrste. Tako taj napredak, osim to je napravio divovski korak u otkrivanju, sprjeavanju i razumijevanju uzroka i nastanka mnogih genetskih bolesti otvarajui mogunost etiolokog lijeenja, donosi goleme etike dvojbe. U izlaganju se obrauje pet tema : 1.Genetika, drutvo i medicinska eugenika s posebnim osvrtom na razvoj prenatalne i mogue posljedice preimplantacijske dijagnostike. Naime, povezivanjem oplodnje u epruveti s molekularnom genetikom otvaraju se vrata selekciji plodova koji e se sauvati ili koji e se ukloniti na osnovi svojevoljnih mjerila, to u potpunosti odgovara eugenikom postupku. 2.Genetsko testiranje- Osnovne razlike izmeu genetskog testa i neke druge bioloke analize s naglaskom na moguim etikim, drutvenim i emocionalnim posljedicama za osobu koja se ispituje kao i za njene bliske ili dalje srodnike. 3.Prediktivna medicina - Izuzevi njezinu neprijepornu i dragocjenu vrijednost u otkrivanju i ranom lijeenju zloudnih tumora, prediktivna medicina postavlja mnogobrojna pitanja. Jesmo li spremni preuzeti unaprijed objavljenu sudbinu? Utvrivanje genetskih razlika upueno na neku populaciju prirodno bi dovelo do razvrstavanja ljudi prema njihovim rizicima postavljajui razlike kao pravilo i vodilo bi socijalnoj besmislici. Je li uloga drutva da razlike institucionalizira ili da ih ublaava? 4.Kloniranje Bez sumnje, mogue je klonirati genetsku batinu, ali nije mogue klonirati svijest (J.F.Mattei,1997) (1). Imajuu to na umu i ako se zna ispravno upotrijebiti, tehnika kloniranja predstavlja neprijeporni napredak znanosti. 5.Patentiranje gena. Potreba za novcem, koji omoguuje istraivanja u genetici, dovela je do borbe oko patentiranja otkria samih gena ili novih tehnika. Postojanje prava na intelektualno vlasnitvo nekog gena omoguilo bi, da vlasnik sprijei svako neautorizirano istraivanje i vodilo bi isplati prava tom istom vlasniku. Posljedice za istraivanje i industriju proizale iz patentiranja gena su dugorone i neobino vane. Raspravlja se o razlozima za i protiv patentiranja.

Les avances da la gntique et lthique

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

Nina Canki-Klain Clinique Universitaire de Neurologie, CHU Rebro et Institut Croate de Recherche du Cerveau, Universit de Zagreb, Croatie Rsum Les avances extraordinaires dans la connaissance du matriel hrditaire au cours de la deuxime moiti de notre sicle sont rvolutionnaires non seulement pour lhistoire des sciences mais aussi pour lhistoire de lhumanit. Aujourdhui pour la premire fois, les tres humains ont laccs comprendre des mcanismes de leur propre vie travers la gntique, la neurobiologie et lembryologie. Par suite de gnie gntique, ils peuvent pour la premire fois aussi faire des pas vers changements du gnome humain , de la sorte qu ils pourraient galement acqurir la capabilit de transformer leur propre espce. Ainsi ces dcouvertes bien quelles aient faites des progrs stupfiants dans la possibilit de dtecter, de prvenir et de comprendre la cause et la gense des nombreuses maladies gntiques ouvrant laccs la thrapie tiologique, elles soulvent des gros dilemmes thiques. Les cinq sujets seront abords dans lexpos: 1.La gntique, la socit et leugnisme mdical avec laccent sur lvolution du diagnostic prnatal (DPN) et les consquences possibles du diagnostic primplantatoire (DPI). Combinant la fcondation in vitro (FIV) et la gntique molculaire, DPI ouvre la porte la slection, au tri des embryons qui seront conservs ou bien limins sur des critres arbitraires, correspondant tout fait une dmarche eugnique. 2.Faire un test gntique. Diffrences fondamentales entre un test gntique et un autre test biologique avec laccent sur les consquences thiques, sociales et motives possibles pour un sujet test ainsi que pour ses parents plus ou moins proches. 3.La mdecine prdictive, part sa valeur indiscutable et prcieuse dans le dpistage et le traitement prcoce dun processus cancreux , pose de nombreux questions : Sommes - nous prtes assumer un destin annonc lavance? Sadressant une population, la reconnaissance de diffrences gntiques conduirait naturellement classer les gens selons leurs risques en institutionnalisant les diffrences et en aboutissant un contresens social. Le rle dune socit est - il dinstitutionnaliser les diffrences ou de les attnuer? 4.Le clonage- On peut cloner sans doute un patrimoine gntique, on ne peut pas cloner une conscience (JF Mattei,1997) (1). Sous cette rserve, la technique du clonage prsente un progrs indiscutable si lon sait correctement lutiliser. 5 .La brvetabilit des gnes La ncessit dassurer suffisament dargent pour la recherche en gntique a eu pour le rsultat la bataille pour breveter des dcouvertes aussi bien au niveau du gnome lui-mme quau niveau des nouvelles techniques. Lexistence dun droit de proprit intellectuelle sur un gne empcherait toute recherche non autorise par le propritaire et conduirait au versement de droit ce mme propriaittaire. Les consquences scientifiques et industrielles de la brvetabilit des gnes sont, long terme trs importantes. Les arguments pro et contre la brvetabilit des gnes sont discuts.

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

UVOD Danas, 45 godina nakon epohalnog otkria Jamesa Watsona i Francisa Cricka (2), kojima dugujemo saznanje o grai DNK i univerzalni kd svih ivih bia, ne proe praktiki niti jedan tjedan bez objave nekog pronalaska vezanog za genetsko inenjerstvo i manipulaciju genetskog materijala. Pojam genetski inenjering (3) se sakriva pod raznim nazivima poput: genska manipulacija, gensko kloniranje, rekombinantna DNK tehnologija, genetska modifikacija ili nova genetika. Ta nam nova genetika omoguava, da bolje razumijemo prolost zahvaljujui analizi DNK fosila, dok bi uz pomo genske terapije eljeli lijeiti neizljeive bolesti poput cistine fibroze ili nekih zloudnih tumora. Meutim, moderna genetika postavlja etike dileme tek kada se dotie ili kada ugroava budunost. elja da sve doznamo iz svojih 100 000 gena znai bez sumnje opasnu iluziju, koju predstavlja projekt genoma ovjeka. Zapoeta 1990., ta je gigantska zamisao ve do sada ostvarila opsean kartografski dio (4,5). Vjerovalo se da e genetika ponaanja otkriti gen za zloin, manino- depresivnu psihozu, shizofreniju, alkoholizam i na kraju homoseksualnost. Tako se polako pribliavamo eugenici iji korjenovi seu u daleku prolost. Primjenjivala se prije barem 2500 godina u staroj Sparti, dok je pojam eugenika uveo tek 1883. Darwinov brati Francis Galton. Odmah na poetku valja uoiti razliku izmeu genetike-znanosti o nasljeu i eugenike-znanosti koja se bavi postupcima za poboljavanje uroene kakvoe ljudske vrste, napose kontrolom nasljednih imbenika. Eugenika kao akademski pojam trai sprjeavanje poveanja broja abnormalnih gena ili njihovo aktivno uklanjanje iz ovjekove genetske batine. Da bi se izmijenila uestalost gena u ljudskoj vrsti, trebalo bi tijekom vie generacija provoditi odreenu eugeniku politiku. Pretpostavimo li, da jedna generacija traje trideset godina, jasno je da ne postoji politiki autoritet koji bi mogao podravati takvu vrstu politike. Osim toga DNK nije statina, kako je to smatrala klasina genetika, ve je neobino dinamina. Zato bi inenjerstvo sa svrhom kontrole bolesnih gena bio Sizifov posao. Meutim, medicinska eugenika na koju u se kasnije osvrnuti, mogla bi imati nesagledive posljedice. Povijest eugenike jest paradigma zloupotrebe pseudoznanstvenih ideja iz podruja genetike. Ne postoji istinska znanost koja bi poboljavala ljudsku vrstu i procjenjivala jedne ljude vrednijima od drugih. Iskustva iz prolosti trebala bi upozoriti, da se nerazumnost oko rasne istoe ne smije pretvoriti u ludost genetske istoe. Naalost mnoge rasprave o etikim aspektima genske tehnologije obiljeava nedovoljno poznavanje injenica, tako da se mijeaju stvarnost i fikcija, te politike, socijalne, kulturne i vjerske dogme. Za stvaranje vlastitog miljenja i stavova, potrebno je objektivno poznavanje povijesnih i znanstvenih podataka o kojima postoji opsena literatura (pregled u 6.). Isto tako potrebno je voditi rauna o pozitivnim i negativnim aspektima stoljea tehnologije i znanosti u kojem ivimo. Pozitivnu stranu predstavlja napredak znanosti koja prua nadu za lijeenje, uklanja patnje ljudi, te poboljava blagostanje pojedinca i zajednice. Ovdje mislimo na dragocjenu

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

primjenu tehnologije DNK u klinikoj genetici, koja daje nove mogunosti izbora parovima s poveanim rizikom roenja bolesnog potomstva. Nadalje, tono poznavanje genske pogreke vodi novoj strategiji lijeenja nadomjetanjem nedostatnog ili promijenjenog proteina ili nekim drugim oblikom genske terapije( 7). Napokon, tona dijagnoza i otkrivanje nositelja patolokog gena, osnova su za pravilno genetsko savjetovanje. Negativnu stranu predstavlja poveanje razlika u zajednicama u kojima ivimo. Nejednakosti postoje ne samo izmeu bogatih i siromanih drava, meu onima koje imaju istraivake centre i industriju i koje to nemaju, ve unutar svake nacionalne ili kulturne zajednice. Radi opepriznate demokracije prijeko je potrebno da se svatko informira o zbivanju na podruju znanosti o ivotu, kako bi mogao imati pojma o promjenama koje se odigravaju. Osim oga, borba protiv nejednakosti postavlja pitanje zatite prava i sloboda. Neznanje i iskrivljena spoznaja izvori su predrasuda. Kada se radi o genetici, bilo kakvo pogreno tumaenje injenica moe dovesti do ponaanja, koje je sklono unititi te slobode. Premda je znanost uvijek bila daleko od javnosti i u veini zemalja nije predstavljala politiki prioritet, u naem stoljeu biljeimo razdoblja u kojima javnost raspravlja o znanstvenim dostignuima, napose o socijalnim posljedicama njihove primjene . Spomenimo pitanja u vezi nuklearne energije, istraivanja svemira, zagaenja okolia i dakako nove genetike. Jedan od glavnih razloga dananjeg politikog zanimanja za rekombinantnu DNK tehnologiju jest njena bliska povezanost s ekonomskim razvojem t.j. njena primjena u poljoprivredi, uzgoju ivotinja i farmaceutskoj industriji. S druge strane zanimanje i zabrinutost javnosti postoji zbog moguih tetnih psihosocijalnih posljedica, koje mogu izazvati odreena prediktivna ispitivanja DNK ovjeka, te jo vei strah da se nekim istraivanjima i pokusima ne prijee granica i ne ugroze univerzalne vrijednosti ivota. Bojazan se uglavnom odnosi na zamjenu gena meu razliitim vrstama te na primjenu tehnologije DNK pri oplodnji u epruveti ( IVF=in vitro fetilization). Izvanredni razvoj u izuavanju nasljednog materijala nastao tijekom druge polovice naeg stoljea nije revolucionaran samo sa stajalita znanosti ve je od odlunog znaenja za povijest ovjeanstva. Zahvaljujui napretku genetike, neurobiologije i embriologije danas moemo prvi put pristupiti razumijevanju vlastitog ivota. Primjenom genetskog inenjerstva ovjeku se prvi put prua mogunost promjene vlastitog genoma, to otvara put mogunosti promjene vlastite vrste. Tako nova genetika koja je napravila divovski korak u mogunostima otkrivanja, sprjeavanja i razumijevanja uzroka i nastanka mnogih genetskih bolesti otvarajui pristup etiolokom lijeenju, donosi goleme etike dvojbe.Osvrnula bih se na pet aktualnih tema :medicinsku eugeniku, genetsko testiranje , prediktivnu medicinu, kloniranje i patentiranje gena. 1.ETIKA, DRUTVO I MEDICINSKA EUGENIKA Etika i drutvo Bilo kakva etika rasprava o genetskom istraivanju ovjeka odraava filozofsko gledite na genetski kod. Ta se gledita polariziraju. Prema jednome, DNK predstavlja kalup naega ivota, tako da su u njoj upisane sve ljudske znaajke. S te toke gledita

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

ispitivanje genoma ovjeka moglo bi predstavljati opasan napad na privatnost ovjeka pa bi moda ve na samom poetku trebalo prekinuti sva istraivanja. Takvo stajalite preutno podrazumijeva genetski determinizam, to moe voditi svojevrsnom DNK fetiizmu.Takav stav izaziva strah pri samoj dozvoli genetskog ispitivanja jer e ono dovesti do prepravljanja genetskog materijala ovjeka, kako bi se dobili nadljudi. U svakidanjoj upotrebi naziv eugenika u sebi ukljuuje i takvo razmiljanje. S druge toke gledita DNK odreuje samo grau proteina i njegovu regulaciju. Sve ostalo je nejasno. Takav je stav slobodniji, jer podrazumijeva da su gotovo sve ljudske znaajke odreene epigenetski. Na taj se nain znaajno smanjuje znaenje DNK za na ivot. Deifriranje gena s te toke gledita, ako se iskljue postupci s genima koji uzrokuju bolest, ne zahtijeva posebno etiko razmatranje. Ono pod inenjerstvom DNK podrazumijeva inenjerstvo koje ine molekularni sastavci, a ne ljudske znaajke, a tijelo smatra molekularnom spremnicom duha. Iz reenoga proizlazi, da su po prvom filozofskom gleditu svi postupci s DNK postupci s osobom, dok bi se po drugom uvjerenju moda smio dopustiti pokuaj popravljanja ljudi. Opasnost je takvog filozofskog stajalita da ono moe dovesti do prihvaanja jo nekritinijeg inenjerstva DNK. Prema tome jo se lake uvaavaju druge vrste eugenikih pokusa, poput poboljanja ovjeka na razini DNK. Razvoj molekularne biologije nastao tijekom posljednjih 25 godina prebacio je arite znanstvenog shvaanja ivota s prvog na drugo gledite. Osnovu za tu promjenu predstavljao je razvoj molekularne biologije. Ovim se filozofskim razmatranjima pridruuju odreena praktina ne samo znanstvena i medicinska pitanja u vezi projekta genoma ovjeka. Projekt ljudskog genoma utjee na sve vidove ovjekova ivota, bilo da se radi o privatnom , obiteljskom ili drutvenom ivotu. Neke metode poput DNK otisaka (DNA fingerprinting), koje su osnova danas ve rutinskih testova u dokazivanju oinstva i u sudbenim sluajevima, primijenjene na cijeli genom ovjeka, mogle bi znatno ugroziti privatnost osobe. Na pr. ako bi se ustanovilo da je odreeni slijed DNK povezan s poveanim ili smanjenim kvocijentom inteligencije ili sklonou prema tekoj bolesti, bi li ta informacija smjela biti dostupna zdravstvenom osiguranju, osiguravajuem drutvu, poslodavcu ili moda buduem branom drugu ili drugim lanovima obitelji takve osobe? Ovdje se dotiemo vjeitog pitanja smisla ivota i uvjeta da se bude ovjek. Ne postoji znanstveni odgovor na to pitanje. Isto tako znanost nas ne oslobaa odgovornosti niti kao pojedince niti kao lanove ljudske obitelji. U razmatranju etikih pitanja drutvo i njegova kultura igraju vrlo vanu ulogu.Utjecaj vjere i tradicije na prihvaanje biotehnologije u odreenom drutvu izvrsno ilustrira primjer Japana.(8 ). Premda se radi o bogatoj zemlji s visokim nacionalnim dohotkom, izvanredno naprednom tehnologijom i najniim dojenakim mortalitetom na svijetu, klinika genetika se teko razvijala. U razvijenom svijetu, genetski screening i prenatalna dijagnostika smatraju se jednim od naina sprjeavanja priroenih nepravilosti i genetskih bolesti. Meutim, u Japanu te se genetske tehnologije smatraju vrlo bliskima eugenikim idejama, kojima je cilj uklanjanje navodno hendikepiranih ljudi. Premda je Japan prva zemlja na svijetu po broju dozvoljenih prekida trudnoe zbog socijalnih razloga, japanska tradicija ne odobrava sud o vrijednostima ljudskog bia te zbog toga otkrie abnormalnog ploda ne predstavlja razlog za prekid trudnoe. Za razliku od drugih razvijenih zajednica, u

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

Japanu se na biomedicinske tehnologije gleda sa sumnjom to je u otroj suprotnosti s inae opim prihvaanjem nove tehnologije u toj zemlji. Yonemoto (9) to obrazlae etikim razlozima koji objanjavaju tip vrijednosnog sustava u koji se pouzdajemo. U Indiji, Pakistanu i Bangladeu duboko ukorijenjeno vjerovanje o veoj vrijednosti mukih potomaka nalazi svoju vjersku osnovu u hinduizmu. To je , naalost, dovelo do zloupotrebe prenatalne dijagnostike kao to se to prije dogodilo u Kini uslijed ekonomskih razloga. U Indiji postoje privatne klinike u kojima se prenatalno odreuje spol djeteta lanova viih drutvenih slojeva, kojima se omoguuje prekid trudnoe ako se radi o enskom plodu. Do sada je samo jedna indijska drava zabranila taj postupak, dok su pokuaji da se zabrana unese u dravno zakonodavstvo propali. Religija ima glavnu ulogu u Junoj Americi gdje rimokatolika crkva ima jak utjecaj na zabranu pobaaja, pa tako i na mogunost prenatalne dijagnostike (8). Medicinska eugenika Svjedoci smo naglog razvoja biotehnologije koji bi mogao dovesti do ponovne pojave eugenike kao socijalnog projekta. Ovdje se naroito misli na istovremenu upotrebu molekularne genetike i medicinski potpomognute prokreacije t.j. oplodnje. u epruveti. Strah ne prijeti od mogunosti dobrovoljne preinake ljudskih zametaka u cilju stvaranja nadljudskih bia. Isto tako nije realan strah od germinalne genske terapije t.j. terapije spolnih stanica. Zato bi se ispravljali oteeni geni, ako je u isto vrijeme mogue uiniti izbor iz vie embrija od kojih veina ne nosi anomaliju ? Osvrnut u se na novu medicinsku eugeniku koju predstavlja izbor, a ne manipulacija genoma (10). Usporedba metoda klasine i nove medicinske eugenike pokazuje znaajne razlike. Tako sterilizaciju nosioca patolokog dominantnog ili recesivnog Xvezanog gena ili kasni prekid trudnoe zbog prenatalno otkrivenog bolesnog ili oteenog ploda parovi i drutvo openito teko prihvaaju. Isto tako uklanjanje malformiranog novoroeneta kao i izbor spola djeteta, to se jo uvijek ini u nekim azijskim zemljama, veina dananjeg civiliziranog svijeta vie ne dozvoljava. Naprotiv, parovi i drutvo dobro prihvaaju genetsko savjetovanje, odnosno prijenos samo nekih zametaka u maternicu nakon oplodnje u epruveti. I na kraju, dok razliite eugenike metode ne utjeu na uestalost gena u populaciji, preimplantacijska dijagnostika* bi mogla imati znatne eugenike implikacije zbog velikog broja raspoloivih zametaka. Ta razlika u broju dostupnih embrija predstavlja temeljnu razliku izmeu prenatalne dijagnostike tokom trudnoe i preimplantacijske dijagnostike. Tako se prenatalna dijagnostika pri nekom paru moe uiniti veinom samo na jednom plodu i samo jednom godinje. Ako ispitivani plod nema eljene karakteristike, na roenje drugog djeteta treba ekati najmanje godinu dana. Naprotiv, u sluaju preimplantacijske dijagnostike mogue je istovremeno raspolagati s mnogo desetaka zametaka meu kojima se moe napraviti izbor prije nego to se samo mali broj plodova smije unijeti u maternicu. Osim toga taj se postupak moe ponoviti vie puta godinje.

sposobnost da se ustanovi prisutnost nasljednog poremeaja uplodu aetom u epruveti, a prije nego to se isti unese u maternicu

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

Medicinska eugenika se ve sada pojavljuje i mogao bi je prihvatiti razvijeni demokratski svijet iz nie navedenih razloga. Naime, upotrebom tehnika suvremene genetike pri izboru embrija koji se razvijaju u epruveti, mogu se izabrati najbolji zametci( tj s odreenim osobinama poevi od izbora spola do testiranja odreenih patolokih gena) jer ih ionako ima previe za prijenos u maternicu. Takvim istovremenim izborom velikog broja embrija primjenjuje se negativna i pozitivna eugenika, budui da se u jednu ruku neki zametci uklanjaju, dok se razvoj drugih pomae. Takva eugenika ima neke znaajke koje druge eugenike nemaju, tj. korisna je, bezbolna i djelotvorna. Meutim, ovakva nova situacija, u kojoj je eugenika primijenjena na humanu populaciju istodobno pozitivna i negativna, ne znai da eugenika postaje neutralna. U uvjetima sve veeg optereenja zdravstva, nova medicinska eugenika postaje drutvenim sredstvom upravljanja zdravljem i stvaranjem kriterija normalnosti. Kad se jednom izbor zametka uvede u kliniku praksu, ne samo to se nee moi vratiti na poetak, ve se nee moi zaustaviti ni njegova sve vea primjena. Zato o posljedicama izbora zametka treba ve sada razmiljati. Danas je nemogue predvidjeti utjecaj izbora zametka na genom ovjeka, jer to ovisi o broju parova koji e se koristiti preimplantacijskom dijagnostikom, kao i o broju obuhvaenih generacija. Ipak, iskorjenjivanje nepoeljnih gena predstavlja utopiju, budui da se takvi geni neprestano obnavljaju novim mutacijama koje je nemogue predvidjeti. Osim toga ne bismo smjeli zaboraviti prednosti heterozigota za odreene mutacije (npr. srpasta anemija i otpornost na malariju). Naa mo u genetskom manipuliranju postala je prevelika u usporedbi s naim stvarnim znanjem, jer je stvarnost mnogo sloenija nego to nam to govori molekularna genetika. 2.GENETSKO TESTIRANJE Genetsko testiranje ima razliito znaenje za razliite ljude, to moe zamrsiti bilo kakvu diskusiju o njegovim praktikim posljedicama i opim implikacijama. Postoji vie definicija za pojamgenetsko testiranje. Svaka od njih moe biti primjerena u odreenom kontekstu i bez smisla u drugom sklopu. Definicije u velikoj mjeri ovise o znaenju koje se pridaje pridjevu genetski. U raspravi o nasljednim bolestima ovjeka i prateim medicinskim, socijalnim i etikim pitanjima mogla bi se upotrijebiti slijedea definicija:Genetsko testiranje je analiza nekog specifinog gena, njegovog produkta ili funkcije, ili neka druga analiza na razini DNK ili kromosoma.(11) Zato se genetsko testiranje razlikuje od ostalih medicinskih testova? Postoje dvije osnovne razlike izmeu pretrage koja se osniva na ispitivanju DNK i svih ostalih biolokih ispitivanja u medicini: 1.Zloupotreba genetike u prolosti te opasnost od sadanje i budue genetske diskriminacije 2.Mogunost otkrivanja genetskog uzroka bolesti iz bilo kojeg tkiva i u bilo koje doba od trenutka zaea bez obzira na prisutnost ili odsutnost klinikih simptoma.

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika Zbog tih osnovnih razlika genetsko testiranje ne izaziva iste socijalne, etike i emocionalne probleme poput ostalih biolokih testova.

Veina etikih i legalnih problema, koji potjeu iz genetskog testiranja tie se irenja i upotrebe dobivene informacije.Da li je ispitanik duan da obavijesti bliske roake koji imaju takoer rizik? to je s lijenikom? Smije li, ili mora obavijestiti bolesnikove srodnike ili ispitanika u sluaju znanstvenog istraivanja o moguem genetskom riziku. Ako uope postoji, kakvo je pravo osiguravatelja, poslodavaca, kola i drugih vanih drutvenih ustanova, da dobiju genetsku informaciju do koje se dolo ispitivanjem. Genetskim istraivanjem je mogue razotkriti uzroke nekih tekih duevnih poremeaja, a poduzeti su mnogi projekti kako bi se ustanovili geni odgovorni za shizofreniju, bipolarne poremeaje ili Alzheimerovu bolest. Te studije su potaknule odreeni broj pitanja poput:1)zatite podataka koji se tiu ispitanika; 2) legalna i etika prihvatljivost podmetnutog miljenja u ime bolesnika koji moda nije bio u stanju da razumije informaciju prije svoga pristanka; 3) procjena vrste i stupnja rizika za osobu koja sudjeluje u takvim ispitivanjima(12). Neoekivano otkrie lanog paterniteta ili neznanje osobe da je adoptirana nije est, ali niti rijedak dogaaj pri izvoenju genetskog testiranja. Da li treba obavijestiti ispitanika prije DNK analize da bi ona moda mogla pokazati da njegovi roditelji u stvari nisu biolokih roditelji? Drutvene implikacije Meu raznim drutvenim implikacijama genetskog testiranja istakla bih neke situacije: strah od stigmatizacije i diskriminacije; pritisak za testiranjem kako bi se dobilo ivotno ili zdravstveno osiguranje; rizik od tetnih posljedica pri otkrivanju nositelja tetnog recesivnog gena ili zbog neizvjesnosti klinikog znaenja nekih nalaza poput premutacija u miotoninoj distrofiji ili mentalnoj zaostalosti uzrokovanoj fragilnim X. Genetska priroda bolesti u jedne osobe moe imati znaajne posljedice za cijelu obitelj. Osim mogueg stvarnog rizika za istu bolest u srodnika oboljele osobe, dijagnoza genetske bolesti u jednog lana obitelji esto ima vane psiholoke i socijalne implikacije za roditelje, brau i djecu bolesnika. Isto tako mogle bi se javiti tetne posljedice pri zapoljavanju i postizanju zdravstvenog i ivotnog osiguranja. osiguranje(13) . 3.PREDIKTIVNA MEDICINA injenica da bilo kakva promjena otkrivena u DNK ostaje u pravilu nepromijenjena od zaea do smrti bez obzira na prisutnost ili odsutnost klinikih simptoma, omoguuje da se prije pojave simptoma predvidi 10-30 godina ili ak vie, da li e neka zdrava osoba razviti specifinu bolest. Dob pri nastanku kao i teina bolesti mogu pokazivati korelaciju s veliinom i prirodom genetske mutacije. Ipak u veini sluajeva ne postoji pouzdan prognostiki pokazatelj za neku osobu .

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

10

Prediktivna medicina se osniva na otkrivanju gena ije bi poznavanje trebalo pomoi da se sprijei pojava bolesti. Etike dileme su ogromne, naroito kada se radi o genima tekih smrtonosnih bolesti koje se javljaju tek u odraslo ivotno doba i za koje ne postoji nikakvo lijeenje. Prototip takvog testiranja predstavlja Huntingtonova bolest ija je uestalost u opoj populaciji oko 1:10 000. Ovdje je posebno vano naglasiti da primjenom iste tehnologije, ispitivanje moe biti dijagnostiko(ukoliko se primjeni na rizinu osobu, koja ve ima klinike simptome), presimpromatsko (primijenjeno na osobu bez simptoma ali s poveanim rizikom radi pozitivne obiteljske anamneze za ispitivanu bolest ili prediktivno (ako se testira zdrava nerizina osoba). Nerazumijevanje osnovnih razlika izmeu dijagnostikog, presimptomatskog i prediktivnog testa moe imati nerijetko teke i dalekosene posljedice. Presimptomatsko testiranje je termin koji se upotrebljava u situacijama u kojima je osoba zdrava, ali na osnovi obiteljske anamneze ima poveani rizik da oboli od neke teke bolesti kasnije u ivotu /npr.Huntingtonova bolest (HD) /. Abnormalni rezultat testa sigurno e imati za posljedicu pojavu bolesti u ispitanika jednom u budunosti, ukoliko osoba doivi tu dob. Prediktivno testiranje se odnosi na ispitanika koji je obino zdrava osoba, premda moe biti i bolesnik, koji pokazuje simptome koji se ne tiu bolesti za koju se testira. Naziv prediktivan trebao bi se upotrebljavati u situacijama u kojima rezultat testa znai da je rizik za nastanak bolesti znatno povean (ako je rezultat testa pozitivan) ili smanjen (ako je rezultat testa negativan), ali bez ikakvog stupnja sigurnosti. Genetska predispozicija za neki poremeaj ili osjetljivost za multifaktorsku bolest postoji u sluaju kada neka osoba ima gen ili kombinaciju gena koji ju ine prijemljivom za bolest. U takvim sluajevima, imbenici iz okoline zajedno s genetskim faktorima pridonose razvoju bolesti. Meutim odreena osoba s genetskom predispozicijom prema nekoj bolesti ne treba nikada oboljeti ako ne postoje rizini faktori prehrane ili naina ivota. Testovi za genetsku predispoziciju mogu se izvoditi na razini obitelji u kojima se ve pojavila bolest ili u kojima postoji neki poznati biljeg (marker) za odreenu bolest, ili na razini ispitivanja (screening) odreene grupe populacije. Testiranje prijemljivosti na multifaktorske bolesti poput raka, bolesti srca, eerne bolesti i demencije momentano je suvie nepouzdano, ako govorimo o sigurnom prediktivnom riziku, kojim bi se mogli posluiti u zatiti zdravlja. Meutim, nagli razvoj u otkrivanju genetskih komponenti tih bolesti mogao bi promijeniti sadanju situaciju ( 14). Premda bi se iz dugotrajnih genetskih studija tih bolesti mogli dobiti korisni podaci za lijeenje, postoji potencijalna opasnost da biotehnoloki laboratoriji ili velika poduzea pokuaju komercijalno iskoristiti taj napredak pruajui medicinski nekontrolirano masovno testiranje ljudi bez pripreme i eventualno potrebnog strunog (medicinskog, psiholokog, socijalnog) nadzora , to bi moglo imati nesagledive posljedice. Izuzevi neospornu i dragocjenu vrijednost u otkrivanju i ranom lijeenju nekih zloudnih tumora, drugu stranu medalje prediktivne medicine predstavlja stigmatiziranje s nepredvidivim posljedicama za nosioce gena. Je li uloga drutva da institucionalizira razlike ili da ih umanjuje?

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

11

4.KLONIRANJE Ne ulazei u tehnike detalje ukratko u se osvrnuti na etike probleme otkria uspjenog kloniranja ovce imenom Dolly u Edinburgu u oujku 1997. Potrebno je naglasiti da je Dolly ugledala svijetlo dana nakon 277 pokuaja transplantacije jezgre epitelne stanice vimena bree ovce u enukleiranu oocitu. Usprkos vrlo niske stope uspjenosti zahvata, dogaaj predstavlja vraanje na partenogenezu ili nespolni nain razmnoavanja, dok je najvei preokret u biologiji predstavljao prijelaz na spolni nain razmnoavanja. Jean Baudrillard (cit.iz 1) je to komentirao slijedeim citatom:Kloniranjem smo uvueni u odlunu reviziju itave evolucije ivih bia, to u jednu ruku predstavlja tehniki i znanstveni trijumf jedne vrste, a u drugu ruku njenu propast ponavljanjem vlastitog obrasca. Samo stanje injenica je revolucionarno. Premda posljedice otkria mogu biti izuzetno korisne za zdravlje ovjeka, prijenos te tehnike na ljudsko bie predstavlja vie problema. Mijenja se narav problema i mijeaju se mitovi i realitet. Mit o besmrtnosti prati ovjeka od prapoetka, to se oituje u njegovoj elji da postane kao Bog, pobjednik nad smru-besmrtan. Ideja o mogunosti stvaranja potpuno identinih potomaka, kako bi se moglo nastaviti ivjeti nakon vlastite smrti zahvaljujui vlastitom klonu, izaziva u istoj mjeri paniku i nadu, ali mit predstavlja panian strah tek kada nenadano postaje izvediv. Svatko uvia da bi bez smrti ivot izgubio svaki smisao. Bez sumnje, mogue je klonirati genetsku batinu, ali nije mogue klonirati svijest. to bi bio taj drugi ja koji bi imao potpunu sliku i oblik, ali koji bi izgubio sjeanje,iskustvo i sve ono to ini svijest? Jedan drugi ja koji ne bi bio ja (1). to bi dakle tehnika kloniranja donijela ovjeku? Narcistiki uitak da se vidi fiziki identian moe biti samo luda elja nekog megalomana koji nije nita razumio o pojmu ljudske jedinke koja u isto vrijeme povezuje tijelo i duh. Etiki problem predstavlja pitanje terapijskog interesa za stanice koje su ponovno nale omnipotenciju embrionalnih stanica. Proizvodnja stanica takvog tipa koje su kompatibilne s odraslim organizmom predstavljat e veliko iskuenje imajui u vidu mnogovrsna lijeenja koja su u eksperimentalnoj fazi.

Filozofski gledano problematika je dvoznana. Moe li se smatrati da enukleirana oocita nakon to je primila genetski materijal odrasle stanice(eventualno davateljice oocite) predstavlja jajace? U principu da, budui da je taj materijal sposoban dati roenje ivog bia, ali teoretski to nije potpuno jajace jer nije rezultat spajanja dvije genetske batine. U drugu ruku, ako se uistinu radi o moguem ivotu postavlja se pitanje njegove upotrebe u postupku lijeenja to je oito u kontradikciji s osnovnim etikim principom. 5.PATENTIRANJE GENA

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika

12

Etiki problemi vezani za patentiranje gena su mnogobrojni i teko rjeivi. S jedne strane nagli razvoj molekularne genetike dugujemo ulaganju biotehnoloke i farmaceutske industrije, to je mogue samo ako se izum od komercijalne vrijednosti patentira, to sprijeava da se netko komercijalno okoristi izumom bez plaanja dozvole vlasniku patenta. Meutim nije etino traiti intelektualno pravo na informaciju sadranu u genomu ovjeka. To je isto kao traiti pravo na dio ljudskog tijela. ZAKLJUAK Neka znanstvena podruja su tradicionalno opasna zbog svoje bliskosti tetnim primjenama ve iskuanim u prolosti . Osim mikrobiologije i fizike, koje su povezane s biolokim i atomskim ratovanjem, genetika je povezana s potencijalnom zloupotrebom i raznim polemikama. Meutim, budunost genetike i nain na koji e se ona upotrijebiti ili zloupotrijebiti ovisi u velikom opsegu o nama. Bez obzira da li smo kliniari, znanstvenici ili lanovi zainteresiranog puanstva trebamo aktivno raditi kako bi se ulo nae miljenje i kako bi se gene tika upotrijebila za dobrobit , a ne na tetu ovjeanstva(14).

LITERATURA 1.Mattei J.-F. (1997) Le clonage. In: Philosophie, ethique et droit de la mdecine. Folscheid D, Feuillet-LeMintier B, Mattei J-F, ed., Paris, Press Universitaire de France, 468-471. 2. Watson J., Crick F. (1953) Molecular structure of nucleic acids. Nature, 4356:737 3.Nicholl D.S.T.(1998) An introduction to genetic engineering.Cambridge, Univ. Press,1. 4.Strachan T,Read AP. Human Molecular Genetics,Bios Scientific Publishers, 1996: 335-365. 5.Genetic Information and Health Insurance.(1993) US NIH-DOE Working Group on Ethical and Social Implications of Human Genome Research. 6. Garver K.L.,Garver: Eugenics, Euthanasia and Genocide. Linacre Quarterly, August 1992; 24-51. 7. Lever A.M.L., Goodfellow P.(1995): Gene Therapy. Edinburgh, Churchill Livingstone. 8. Galjard H. (1995): Prenatal diagnosis:foretelling the quality of life.The Unesco Courier-A code for living: The ethics of human engineering, September, 17-19. 9. Yonemoto K. (1994): Eugenics in modern history. in Intractable Neurological Disorders, Human Genome Research and Society: Proceedings of the Third International Bioethics Seminar in Fukui. Fujuki N.,Macer D.R.J.,eds. Eubios

Nina Canki-Klain:Napredak genetike i etika Ethics institute, 15-18.

13

10. Testart J., Sle B.(1995): Towards an efficient medical eugenics:is the desirable always the feasible? Human Reproduction. 10/12: 3086-3090. 11.Harper P.S. (1997) What do we mean by genetic testing. In Harper P.S., Clarke A.J.,eds. Genetics, Society and Clinical practice. BIOS Scientific Publishers, Oxford, 33. 12.Shore D., Berg K.,Wynne D., Folstein M.F.(1993) Legal and ethical issues in psychiatric genetic research. Am J Med Genet 48(1): 17-21. 13. NIH-DOE Working Group on the Ethical, Legal, and Social Implications of Human Genome Research. Genetic Information and health insurance: report of the task force on genetic information and insurance. (1993) National Center for Human Genome Research NIH Publication No. 93-3686. 14.Harper P.S. The abuse of genetics, past, present and future. In Harper P.S., Clarke A.J.,eds. Genetics, Society and Clinical practice. BIOS Scientific Publishers, Oxford, 219-20.