1. ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJE 1.1.

OPASNOSTI OD ELEKTRINE STRUJE

Pri radu sa elektrinim ureajima, strojevima, postrojenjima, instalacijama i sl. postoji opasnost od strujnog udara. Elektrina struja prolazei kroz tijelo ljudi moe na organizam djelovati: Toplinski: na mjestima prolaska struje kroz tijelo dolazi do zagrijavanja to moe izazvati teke vanjske i unutarnje opekotine. Mehaniki: pri jaim strujama dolazi do razaranja tkiva na mjestima ulaza i izlaza struje iz tijela, a zbog snanog grenja miia moe doi do pucanja miia, krvnih ila, ivaca, pa ak i lomova kostiju. Kemijski: struja prolazei kroz krv elektrolitski rastvara krvnu plazmu. Bioloki: odraava se u grenju miia, treperenju sranih klijetki (fibrilacija srca), prestanku disanja zbog paralize dinih organa i nepovoljnom utjecaju na ivani sustav. Sva ta djelovanja elektrine struje mogu dovesti do lakih i teih povreda, pa i smrtnih sluajeva. Na teinu ozljede utjeu: - jakost struje : 0.6 - 1.5 mA poetak osjeta, lagano podrhtavanje prstiju 5 - 10 mA gr ake 20 - 25 mA paraliza ruku, veoma jaki bolovi, oteano disanje 50 - 80 mA prestanak disanja, poetak treperenja sranih klijetki 80 - 100 mA prestanak disanja i prestanak rada srca - vrsta struje - za izazivanje iste fizioloke reakcije ovjeka potrebna je 2-4 puta jaa istosmjerna struja od izmjenine, uz isto vremensko trajanje prolaza struje
- trajanje prolaza struje kroz tijelo - 20 mAs nema ozljede; npr. 1A 20ms, 20mA 1s

- 80 mAs fibrilacija srca - put prolaza struje - djelovanje struje na ovjeka je mnogo jae i opasnije ako struja prolazi kroz srce i prsni ko - visina frekvencije - djelovanje struje na ovjeka smanjuje se sa porastom frekvencije, pa tako visokofrekvencijske struje od 500 kHz do 1 MHz nisu opasne i koriste se za lijeenje (dijatermija) - individualne osobine organizma - vlanost, debljina i uljevitost koe, srane bolesti, plune bolesti, psihika pripremljenost ... Najvia vrijednost napona dodira za normalne uvjete okoline iznosi 50 V za izmjeninu struju i 120 V za istosmjernu struju. Za nepovoljnije uvjete okoline i rada propisani su nii granini naponi dodira i to 25 V za izmjeninu struju i 60 V za istosmjernu struju. U nepovoljnije uvjete okoline i rada spadaju stalan dodir ovjeka s potencijalom zemlje, rad u metalnim spremnicima, rad u mokrim prostorima, mogunost promjene otpora tijela zbog poveane vlanosti koe i sl.
1

1.2. ZATITA OD DIREKTNOG I INDIREKTNOG DODIRA

Zatita se provodi odgovarajuim mjerama kako bi se: - onemoguio izravan dodir s bilo kojim dijelom ureaja ili postrojenja pod naponom - ograniila jakost struje i vrijeme prolaza struje kroz tijelo na bezopasnu vrijednost VRSTE ZATITE OD DIREKTNOG DODIRA : - izoliranje instalacija i dijelova ureaja pod naponom. Izolacija mora biti takve kvalitete da trajno izdri razne tetne utjecaje i da se moe ukloniti jedino njezinim razaranjem. - ugraivanje dijelova pod naponom u kuita. Otvaranje kuita smije biti mogue: - pomou odgovarajueg alata, - ako je ugraena sklopka kojom se iskljuuje napon u trenutku otvaranja vrata ili poklopca kuita. - ograivanje dijelova pod napona postavljanjem preki, izolacijskih ploa ili ianih mrea. - udaljavanje neizoliranih dijelova pod naponom izvan dohvata ruku, tako da su uzdinuti iznad stajalita ovjeka minimalno 2.5 m i udaljeni vodoravno ili nie od stajalita 1.25 m. Ako se vodoravno kretanje spreava preprekama, onda prostor dohvata rukom zapoinje od te prepreke. - dopunska zatita ureajima diferencijalne struje ija nazivna proradna diferencijalna struja iznosi najvie 30 mA. Ova vrsta zatite moe korisno posluiti kao dopunska mjera zatite u sluaju otkazivanja jedne od navedenih vrsta zatite, ali ne moe zamijeniti niti jednu od propisanih zatita od direktnog dodira. VRSTE ZATITE OD INDIREKTNOG DODIRA: - primjena malih radnih napona (do 50 V) - primjena ureaja za automatsko isklapanje napajanja (uzemljenje kuita, ureaji sa nadstrujnom zatitom, zatitni ureaji diferencijalne struje, ureaji s kontrolom struje greke na izolaciji) - postavljanje elektrine opreme u nevodljivi prostor - primjena sigurnosnih izvora napajanja (odvojni transformator, galvansko odvajanje) - izjednaavanje potencijala u objektu ili prostoriji bez veze sa zemljom

1.3. UPUTE ZA PRUANJE PRVE POMOI OZLIJEENIMA OD UDARA ELEKTRINE STRUJE

to je prije mogue, mjesto nesree treba odvojiti od napona i ozlijeenu osobu osloboditi utjecaja elektrine struje na jedan od slijedeih naina: kod prenosivih troila izvui utika mrenog kabla iz utinice kod vrsto postavljenih troila iskopati sklopku ili izvaditi osigurae ako je potrebno presjei prikljuni kabel izoliranim klijetima izolirati ruke suhim komadom odjee ili upotrijebiti izolacijske rukavice upotrijebiti izolacijsku motku, suhu letvu i sl. ispod unesreenog podvui suhu dasku i tako ga odvojiti od zemlje

NAPOMENA: Osobu ukljuenu u strujni krug nikada ne hvatati golim rukama! Nakon to je unesreeni osloboen iz strujnog kruga provjerite disanje i rad srca. Ako ne die zaponite odmah s umjetnim disanjem jer mozak zbog nedostatka kisika nepovratno odumire. Ako nema ni pulsa na vratu zaponite sa masaom srca. Oivljavanje izvodite do dolaska strune lijenike pomoi, a ako ozlijeena osoba pone sama disati okrenite je u boni poloaj, promatrajte da li die, a opipom pulsa na vratu kontrolirajte rad srca.

1.4. SAVJETI ZA SIGURAN RAD S ELEKTRINIM TROILIMA

- prilikom popravaka elektrinih ureaja odvojiti ureaj od mrenog napona (iskopati mreni kabel iz utinice, iskljuiti glavnu sklopku na zidu, stolu, u ormariu... ili po potrebi izvaditi osigura) - oteene elektrine vodove ne dirati nego iskljuiti napon u njima i ispitivaem provjeriti da li je napon doista iskljuen - zamjenu osiguraa ili arulja treba izvoditi pri svjetlu, treba imati suhe ruke i stajati na izoliranoj podlozi - utine naprave treba kontrolirati i otkloniti eventualne nepravilnosti

2. SPAJANJE U ELEKTRONICI
Elektroniki sklopovi i ureaji izrauju se od mnotva pojedinanih elemenata (otpornici, kondenzatori, poluvodike diode, zavojnice, inegrirani krugovi ...) koji se u sklopove povezuju vodovima (bakrenom folijom) na tiskanim ploicama, a u ureaje se sklopovi povezuju vodovima, konektorima i vijcima. Kvalitetno spajanje je vrlo vano jer na spojnom mjestu treba postii to manji prelazni otpor i zadovoljavajuu mehaniku vrstou. Naine spajanja elektronikih komponenata u sklopove i ureaje moemo podijeliti u dvije grupe: a) hladno spajanje b) spajanje lemljenjem

2.1. HLADNO SPAJANJE

Hladno spajanje najee se izvodi: a) konektorima b) vijcima c) stezaljkama Konektori su sve vrste utikaa i utinica bez obzira na broj pinova. Konektorima se najee povezuju sklopovi u ureaje i ureaji u odreene sustave. Ovako spojene komponente, sklopovi ili ureaji vrlo se jednostavno spajaju i odspajaju prilikom izrade i servisiranja. Vijci se upotrebljavaju kod ugradnje elektronikih sklopova u kuite i kod spajanja grijaih tijela i elemenata zbog toga to takav spoj moe podnijeti visoke temperature. Stezaljke se zbog jednostavnog spajanja najee upotrebljavaju kod ispitivanja i mjerenja na elektronikim sklopovima i ureajima. Redne stezaljke su komponente (mogu i ne moraju biti za ugradnju na tiskanu ploicu) sa dva ili vie meusobno izolirana spojna mjesta na koja se ugraenim vijcima spajaju vodii.

2.2. SPAJANJE LEMLJENJEM

Lemljenje je najzastupljeniji nain spajanja u elektronici. Lemljenjem se spajaju sve komponente na tiskanim ploicama koje tako tvore odreene sklopove. Lemljenje se uglavnom realizira pri temperaturama od 200C do 300C. Elektronike komponente izraene od poluvodikih materijala (silicij, germanij) su vrlo osjetljive na poviene temperature (komponente od germanija mogu izdrati temperature do 75C, a od silicija do 150C) i zato postupak lemljenja komponenata treba izvoditi relativno brzo kako ne bi dolo do njihovog unitenja. Postoje dva naina lemljenja: a) strojno b) runo

Strojno lemljenje se koristi u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji jer se istovremeno zaleme sva lemna mjesta na tiskanoj ploici i time postie velika uteda u vremenu. Pojednostavljeno stroj za lemljenje se sastoji od transportne trake koja prenosi tiskanu ploicu sa postavljenim komponentama iznad fluxatora (slui za ienje lemnih mjesta), infracrvenog grijaa (sui flux) i kade sa rastaljenom lemnom legurom. Zbog relativno dugog vremena potrebnog za pripremu stroja ovakvo lemljenje nije ekonomino za pojedinanu proizvodnju. Runo lemljenje koristi se kod: - konstrukcija koje nisu na tiskanim ploicama - spajanja sklopova u ureaje - servisiranja elektronikih ureaja Runo lemljenje predstavlja vaan dio strune osposobljenosti elektroniara, a to podrazumijeva poznavanje alata za lemljenje, lemne legure, pomonih sredstva za ienje lemnih mjesta i odreeni stupanj usvojenosti radnih vjetina. Alat za lemljenje zove se LEMILO. U elektronici se najee upotrebljavaju lemila snage 30 do 50 W. Lemna legura je legura kositra (Sn) i olova (Pb). Temperatura talita kositra iznosi 232C, a olova 327C. Legiranjem ova dva metala temperatura talita se sniava, a najnie temperatura talita legure od 183C postie se kod omjera 60% kositra i 40% olova. To je znaajno jer je zbog osjetljivosti elektronikih komponenata poeljno lemiti na to niim temperaturama, a i kod tog omjera kositra i olova prijelaz legure iz rastaljenog u kruto stanje je brz i zalemljeni spojevi su vrlo kvalitetni.
TEMPERATURA [C]
350 300 250 200 150 100 0

20

40

60

80 100

% KOSITRA (OSTALO OLOVO) Grafiki prikaz ovisnosti temperature taljenja lemne legure o omjeru kositra i olova u leguri

Pomona sredstva za lemljenje koriste se za ienje oksidnog sloja sa bakrene povrine lemih mjesta jer oksidni sloj oteava lemljenje, a zalemljni spojevi su loe kvalitete. U elektronici se kao pomono sredstvo za lemljenje koristi KALOFONIJ. Kalofonij je prirodna smola koja pomae pri uklanjanju oksidnog sloja u vruem, rastaljenom stanju, a kada se ohladi, skruti se i zatiuje lemno mjesto od daljeg oksidiranja. Za elektroniku upotrebu esto se kalofonij i lemna legura izvode zajedno, a takav kombinirni materijal zove se TINOL (tinol ica). Deblji oksidni sloj potrebno je ukloniti vibracionom brusilicom ili finom elinom vunom.

2.2.1. SMT tehnologija povrinske montae komponenata

SMT surface mount technology SMD surface mount device SMC surface mount component Prednosti: Minijaturizacija - mogunost gueg pakiranja - smanjenje veliine i teine sklopa za 40 % kod jednostranih i 70 % kod dvostranih tiskanih ploica Kvaliteta i pouzdanost - poboljana elekrika svojstva (smanjenje nepoeljnih parazitskih induktivnosti i kapacitivnosti, neosjetljivost na elektromagnetske smetnje) - neosjetljivost na vibracije - poboljanje pouzdanosti za faktor 2 5 Ekonominost - smanjenje trokova zbog visoko automatiziranog procesa proizvodnje - smanjenje trokova kod investicijskih ulaganja u opremu do 30 % (nije potrebno buenje) - uteda u materijalu - smanjenje trokova na transportu i prostoru do 50 %