Predavanje I

05.10.2006

Definicija obiljeja i sadraj fin. ra. fin. izvj. Savremeno raunovodstvo je vrsto povezano sa ekonomijom preuzimajui od nje razne pojmovne kategorije, metode i mjerila i obrnuto. Raunovodstvo svojim teorijskim i praktinim dostignuima utie na razvoj ekonomske teorije zauzevi dostojno mjesto upravo u tom naunom podruju. Meutim, raunovodstvo ima puno iri krug korisnika i izvan ekonomske djelatnosti mada se sistem dvojnog kjnigovodstva kao raunska osnova raunovodstva preduzea javlja jo u 15 vijeku. Ozbiljniji napredak raunovodstva kao izvora podataka u preduzeu i u ekonomskim radovima vezuje se tek za razvitak ekonomske teorije u 18 vijeku. Tada dolazi do novog naina posmatranja i analiziranja ekonomskih pojmova u drutvu te potrebe da se principijelno analiziraju u ekonomsko-poslovne transakcije u samom preduzeu. Ta potreba proizala je kao nunost prouavanja trita, cijena, trokova, proizvodnje uinaka, raspodjele i drugo kako bi se moglo doi do teorijskih i praktinih zakljuaka o ekonomskom ivotu preduzea pa i drutva u cjelini. Na taj se nain na meusobnoj povezanosti i meuutjecajnosti razvila ekonomska i raunovodstvena praksa i teorija. Danas je sve vie raunovodstvenih strunjaka i praktiara koji dobro poznaju ekonomsku teoriju, ali je sve vie ekonomista praktiara i teoretiara koji poznaju raunovodstvo. Raunovodstvene informacije postaju jednim od glavnih podsistema integralnog informacionog sistema preduzea koji obezbjeuje informacionu podlogu ne samo za donoenje poslovnih i razvojnih odluka nego i za svojevrsni (raunovodstveni) nadzor provoenja tih odluka odnosno za praenje i ocjenjivanje efikasnosti poslovanja. Ranovodstvene informacije se danas koriste i zvan okvira preduzea pruajui informacione osnove za uspjeno obavljanje granama, oblastima i ukupnom privredom. Inae ekonomska teorija posljednjih desetljea poveava svoj uticaj na raunovodstvo, a naroito na onaj dio informacija koje slue kao podloga za upravljanje i rukovoenje u preduzeu odnosno poslovnim sistemima. Obratno tim raunovodstvo utie na ekonomsku teoriju tako npr. u ekonomskim analizama raunovodstveni podaci i informacije su sve veoj upotrebi naroito u ekonomici pojedinanih poslovnih sistema. Veliki znaaj imaju empirijske analize trokova. Bilansni pristup i bilans kao njegova posljedica koji svojom sistematinou i strukturom ne predstavlja samo kvantitativni izraz pojedinih relevantnih pozicija ve i upuuje na kvalitet, a time i na potrebu svjesne organizovane aktivnosti u poslovnim procesima. Naime, svaki poremeaj u strukturi bilansa upozorava na potrebu akcije radi uspostavljanja ravnotee u poslovanju, ako npr. bilans ukazuje na prekomjerno poveanje zaliha to upuuje na potrebu poveanja prodaje; ako su novana sredstva imobilizirana to nam govori da ih treba mbilizirati, da ih se uloi u proizvodnju ili promet. Raunovodstvene se metode i bilansni iskazi koriste u makro analizama privrednog kretanja u zemlji kao i meunarodnim komparativnim analizama. Ovo se naroito odnosi na vane agregatne veliine kao to su : drutveni proizvod, nacionalni dohodak, odnos u raspodjeli itd. Raunovodstvo je prema tome usluna funkcija u procesu upravljanja jer obezbjeuje informacije za potrebe odluivanja i upravljanja. S toga se za raunovodstvo esto kae da je to poslovni jezik, jezik poslovnog odluivanja ili language of business. Tehnikom raunovodstva se bave raunovoe, a logikom menaderi i ugrauju je u svoj proces tumaenja i pomiljanja poslovanja. Raunovodstvo je posebno vano jer sagledava stanje imovine preduzea, izvora te imovine, prihoda, rashoda, finansijskog rezultata i na taj nain omoguava kontrolu rada i upravljanja imovine. Raunovodstveni procesi se sastoje iz nekoliko faza koje zapoinju obradom gdje se ulazni podaci kroz proces obrade pretvaraju u izlazne informacije. Ako

www.meshan.cjb.net

panju usmjerimo na najvaniji dio raunovodstva (knjigovodstvo) tada bi se taj proces obrade podataka mogao prikazati kroz nekoliko faza:

Prikupljanje podataka o nastalim poslovnim dogaajima

Ulaz

Analiza poslovnih dogaaja Proces obrade

Evidentiranje u poslovnim kjnigama

Sastavljanje probnog bilansa

Sastavljane finansijskih izvjetaja

Izlaz

Korisnici raunovodstvenih informacija

prema tome osnovna je svrha raunovodstva da donosiocima odluka prui korisne informacije za poslovno odluivanje u segmentu pronalaenja i upotrebe sredstava kao to su novac, stalna sredstva, radna snaga potrebni za odvijanje poslovne aktivnosti. Ovdje treba rei da je raunovodstvo proces usmjeren prije svega na finansijsko raunovodstvo iji su finalni proizvodi finansijski izvjetaji. Finansijsko raunovodstvo je preteno sintetiko raunovodstvo i moe se opisati kao raunovodstvo koje obezbjeuje kvantitativne informacije koje su potrebne prilikom sastavljana finansijskih izvjetaja za eksterne korisnike (vlasnike, kreditore, vladu, kupce itd) nasuprot tome upravljako raunovodstvo je raunovodstveni sistem koji obezbjeuje kvantitativne informacije za menadere koje su im potrebne u procesu planiranja i kontrole raunovodstva trokova. Obuhvata dio upravljakog raunovodstva i dio finansijskog raunovodstva i u tom kontekstu ono predsatavlja raunovodstveni sistem koji obezbjeuje kvantitativne informacije menaderima za planiranje i kontrolu. Odnos raunovodstva i korisnika raunovodstvrnih informacija moe se ematski prikazati ovako:

www.meshan.cjb.net

Okruenje Preduzee

Raunovodstvo

Trokovno

Finansijsko

Eksterni korisnici -vlasnici -kreditori -vlada -kupci

Upravljako

Interni korisnici -Menadment

Finansijsko raunovodstvo se bavi prevashodno odnosima konkretnog poslovnog subjekta sa okruenjem (poslovnim partnerima, finansijskim partnerima, dravom i njenim institucijama). Metodoloki zasnovano na sistemu dvojnog knjigovodstva kao rezultat svog periodinog (godinjeg) zakljuka ono emituje bilans stanja, bilans uspjeha na osnovu kojih se sastavlja i izrauje izvjetaj o novanim tokovima. Po svom karakteru finansijsko raunovodstvo , posebno njegov dio knjigovodstvo bilansima je globalne orjentacije, drugim rijeima ono i u svom kontnom planu i u bilansu stanja i bilansu uspjeha posmatra poslovni subjekt kao cjelinu. Zato se za njega moe rei da je prevashodno eksterno orjentisani izvor poslovnih informacija. Time se ujedno moe objasniti naglaeno zakonsko regulisanje materije finansijskog kjnigovodstva. Kao output finansijsko raunovodstvo daje sintetizirane podatke u obliku sloenih informacija iskazanih u finansijskom izvjetaju FBiH RS 1 Prezentacija finansijskih izvjetaja Bilans stanja, bilans uspjeha, izvjetaj o novanim tokovima i biljeke uz finansijske izvjetaje

www.meshan.cjb.net

Openito o finansijskim izvjetajima Raunovodstvo nije najstariji, a ni jedini zvor poslovnih informacija, ali je najranije poprimilo obiljeja informacionog sistema. Ono je najprije poelo sistematski davati podatke i informacije koje su njihovim korisnicima sluile kao podloga za donoenje poslovnih odluka. ematski prikaz raunovodstva kao informacionog sistema mogao bi se prikazati na ovaj nain:

Poslovne aktivnosti

Donosioci odluka

Podaci

Informacije

Raunovodstvo Vrednovanje postignuto evid. podataka Obrada Postignuto uvanjem i pripremom podataka Prenos Objavljivanje putem izvjetaja

Iz prezentirane eme je vidljivo da raunovodstvo predstavlja vezu izmeu poslovnih aktivnosti i onih koji donose odluke. Prvo raunovodstvo vrednuje poslovne aktivnosti evidentiranjem podataka o tim aktivnostima radi njihovog budueg kotitenja. Drugo ti podaci se pohranjuju dok se za njima ne ukae potreba, a zatim se obrauju ako bi postale korisne informacije. Tree te informacije se putem raznih izvjetaja prenose donosiocima odluka. Moglo bi se rei da se podaci o poslovnim aktivnostima inputi raunovodstvenog sistema, a da su informacije koje koriste donosioci odluka output raunovodstvenog sistema. Uloga raunovodstva da pomae donosiocima odluka putem vrednovanja, obrade, prenosa informacija se obino dijeli u dvije kategorije i to : -upravljako raunovodstvo -finansijsko raunovodstvo Iako postoji znatno preklapanje u funkcijama upravljanja i finansijskog raunovodstva osnovna razlika meu njima se ogleda u tome ko su glavni korisnici informacija koje oni pruaju. Upravljako raunovodstvo obezbjeuje menadmentu preduzea kao donosiocu odluka koji su zadueni za ostvarivanje ciljeva profitabilnosti i likvidnosti, podatke po finansijkim, investicionim i operativnim aktivnostima. Poslovodstvu (menadmentu) i radnicima koji provode te aktivnosti moraju biti dostupne informacije koje e im rei koliko su uspjeno obavljali posao u prolosti i ta mogu da oekuju u budunosti. Finansijsko raunovodstvo inekako generie izvjetaje i daje ih vanjskim donosiocima odluka kako bi oni mogli procijeniti da li je neko preduzee postiglo zacrtane poslovne ciljeve. Ti izvjetaji namijenjeni vanjskim korisnicima se nazivaju finansijski izvjetaji. Vanjski

www.meshan.cjb.net

korisnici su i vlasnici preduzea , banke, kreditori kao i dravni organi. U navedenom su kontekstu finansijski izvjetaji zavrna faza raunovodstveno procesiranja podataka i pojavljuju se kao nosioci raunovodstvenih informacija. Cilj i vrste finansijskih izvjetaja Cilj finansijskih izvjetaja je informisanje zainteresovanih korisnika o finansijskom poloaju preduzea kao i o uspjenosti poslovanja kao znaajnim podlogama za donoenje poslovnih odluka. Te poslovne odluke gotovo uvijek zahtijevaju procjenu sposobnosti nekog preduzea da generie budue novane tokove. Korisnici finansijskih izvjetaja mogu lake da procijene tu sposobnostako imaju na raspolaganju podatke o finansijkom poloaju preduzea, uspjenosti njegovog poslovanja i profitabilnou kao i promjenama gotovinskih tokova . informisati korisnike znai prezentirati im sve relevantne i istovremeno pouzdane raunovodstvene informacije u obliku i sadraju prepoznatljivom i razumljivom osobama kojima su namijenjeni. Te su informacije sadrane u nizu finasijskih izvjetaja kod kojih temelje ine: Bilans stanja koji se naziva i izvjetaj o finansijskom stanju. Predstavlja sistematian pregled imovine kao aktivu te dugova (obaveza) i kapitala kao pasivu u nekom odreenom trenutku. Najee se izrauje za stanja zateenea na kraju poslovne godine koja se ne mora poklapati sa kalendarskomgodinom. Zakon o raunovodstvu i RS regulie strukturu bilansa stanja. Inae ovaj finansijski izvjetaj spada u najznaajnije izvjetaje i sadri temeljne informacije o finasijskom poloaju preduzea. Bilans uspjeha predstavlja finansijski izvjetaj u kojem se prikazuju tri osnovne vrijednosne pozicije : prihodi, rashodi i neto dobitak (neto gubitak). Njegova je stuktura i oblik regulisa FbiH RS 8 1. Prema ovom RS 8 bruto dobit predstavlja razliku prihoda od prodaje i trokova prodaje uveanog ili umanjenog za iznos usklaivanja vrijednosti zaliha. Kada se od bruto dobiti odbiju trokovi distibucije i administracije dobije se dobit od aktivnosti, a kada se sva dobit uvea za prihode od podrunica, povezanih pravnih lica, prihode od ostalih ulaganja i od finasiranj itd. Te umanji za rashode od otuenja ulaganja i ostalih rashoda dobije se iznos dobiti ili gubitka prije poreza koji se umanji za porez i dobije se neto dobit. Izvjetaj o novanim tokovima stavlja naglasak na promjene kao posljedice odreenih uzroka poveanja ili smanjenja novca u odreenom razdoblju. U tom smislu promjena je nastala onda kada je novac naplaen(priliv) ili kada je novac isplaen (odliv). Izvjetaj dakle prikazuje samo one transakcije koje rezultiraju prilivom i odlivom gotovine. Biljeke uz finansijske izvjetaje razrade i dopune kojima se poblie objanjavaju sadraji i pozicije u pojedinim finansijskim izvjetajima, ne unosimo u ove izvjetaje ve u biljeke. Pomou biljeaka menadment preduzea otkriva uzrono-posljedine veze karakteristine za stanja, kretanja i rezultate iskazane u temeljnim finansijskim izvjetajima. Zabiljeke finansijskih izvjetaja treba da budu sistematski prezentirani. Sve stavke na prvoj strani bilansa stanja, bilansa uspjeha i izvjetaja o novanim tokovima treba da upuuju na svaku odgovarajuu informaciju o zabiljekama koja se na njih odnosi. Zabiljeke FI ukljuuju opisane prikaze ili detaljnije ralanjivanje iznosa prikazanih na prvoj strani bilansa stanja, bilansa uspjeha i izvjetaja o novanim tokovima. Izvjetaj o promjenama u vlasnikom kapitalu kao i dodatnim informacijama kao to su potencijalne ugovorne obaveze. Pojednostavljen prikaz temeljnih FI je sljedei:

Za mnoge korisnike Bu je primarni fI, jer prua podatke o profitabilnosti preduzea tokom odreenog vremenskog razdoblja, najee godinu dana.

www.meshan.cjb.net

Bilans stanja Imovina Dugovi Kapital Bilans uspjeha Rashodi Prihodi (+)fin.rez. (-)fin.rez.

Izvjetaj o novanim tokovima Priliv Odliv

Naprijed prikazana klasifikacija FI uobiajena je i moglo bi se istai da je gotovo svuda u svijetu ope prihvaena. Meutim, FbiH RS 1 set FI ne sadri izvjetaj o zadranoj zaradi (dobiti), ali sadri izvjetaj o svim promjenama u vlasnikom kapitalu u kojem je inkorporirana i zadrana dobit pod nazivom "akumulirana dobit (gubitak)". Meutim treba rei da su najvaniji proizvodi raunovodstva bilans stanja, bilans uspjeha i izvjetaj o novanim tokovima. Oni imaju optu namjenu zbog velikog broja subjekata koji ih koriste, oni su vaqnjski, jer se njihovi korisnici nalaze izvan preduzea zbog mogueg sukoba pojedini izvjetaja koji moraju da pripreme FI i vanjskih korisnika kao to su ulagai ili kreditori koji ulau u preduzee ili pozajmljuju novac, a radi poveanja pouzadnosti vjerodostojnosti izvjetaja njihovu reviziju vrw u naim uslovima ovlateni revizori koji rade u registrovanim revizorskim kuama. Jo treba istai da su svi navedeni FI meusobno povezani i upueni jedni na druge. Neki su statikog karaktera npr. bilans stanja jer prikazuju situaciju u odreenoj taki vremena, a drugi upuuju na promjene ekonomskih kategorija odreenog perioda te stoga imaju dinamiki karakter ako npr. bilans uspjeha. Posmatrani zajedno u meusobnoj interakciji govore o "zdravstveno stanju" nekog preduzea, a utvrditi i razumjeti to stanje znai imati mogunost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke. Raunovodstvo nastoji proiriti svoj informacioni sadraj kako bi procjenom o stanju, kretanjima i odnosima u poslovanju preraslo u neku vrstu integralnog sistema informisanja. Naalost u tome ni do danas se nije sasvim uspjelo, razlozi tog relativnog zaostajanja raunovodstva informacija za potrebama preduzea mogu se svesti na sljedee : preduzee je osim klasinih raunovodstvenih informacija trailo i raznovrsne informacije dugoronog sadraja, oblika i vremnskih obiljeja raunovodstvo se zbog krutosti svojih oblika i metoda nije uspjelo efikasno uskladiti sa potrebama za raznovrsnim informacijama te zajedno sa ostalim informacijama spojiti u skladan informacioni sistwm razvoj raunovodstvene tehnike i njezine primjenee bio je sporiji od razvoja i primjene nove tehnike u poslovnim sistemima raunovodstveni kadrovi tee su se oslobaali konzervatizma to je donekle posljedica velikog stepena rutinskog rada u raunovodstvenoj djelatnosti meutim da bi raunovodstvo bilo efikasno i zauzelo ono mjesto i ulogu koju moe iati u savremenim uslovima mora se stalno prilagoavati promjenama koje nastaju u okruenju ekonomske, tehnike, kadrovske i druge prirode prihvatajui istovremeno dostignue teorije upravljanja, a posebno teorije informacija.

www.meshan.cjb.net

Kod raunovodstva ako Is treba razlikovati sistem informisanja ako svojevrsni "proizvod" raunovodstveno-informacione djelatnosti. Cilj je raunovodstva kao IS "proizvesti" i pruiti korisnicima informacije o stanju i kretanju imovine, dugova i kapitala odnosno o promjenama u finansijskom poloaju i uspjenosti poslovanja i razvoja preduzea . raunovodstvo omoguava pravilnu izradu svih obrauna, uredno podmirivanje dugova i ostvarivanje odreenih prava, ono pomae da se sauva imovina kojom preduzee raspolae, da se racionalnije i kvalitetnije planira te da cjelokupni poslovni proces bude ekonominiji, preduzee stabilnije te prilagodljivije promjenama u svojoj okolini. Struktura sistema raunovodstvenih informacija obuhvata sve bitne raunovodstvene funkcije ako to su knjigovodstvo, raunovodstveno planiranje, raunovodstveni nadzor, raunovodstvenu analizu i raunovodstveno informisanje. Ulazni i izlazni sadraji raunovodstvenog IS predstavljaju preraene ulazne sadraje i oblike po odreenim naelima zahtjevima prerade u nove ulazne oblike koji su prikladni zadovoljenju zahtjeva korisnika informacija. Kao ulaz u raunovodstveni IS pojavljuju se razni dokumenti u kojim su upisani podaci iz svih poslovnih i neposlovnih funkcija preduzea . izlazi iz raunovodstveno-informacionog sistema zapravo su raunovodstvene informacije kao "proizvod procesa prerade informacionih inputa". Podaci se pretvaraju u informacije, nii stepen informacija u vii stepen, rezultat raunovodstvenoinformacionog sistema mogao bi se definisati ako odnos izmeu informacionog cilja toga sistema i stepena njegove realizacije, a to se ogleda putem odreenih informacija u obliku izvjetaja kao to su bilans stanja, bilans uspjeha, izvjetaj o novanim tokovima, biljekama kao i drugim dodatnim i specifinim raunovodstvenim informacijama. Informacija sadri dotad nepoznat sadraj i poruku korisniku potrenu za donoenje odluke u procesu odluivanja u podruju rada i upravljanja. Koristei raunovodstvene informacije korisnik moe oblikovati svoj stav, potvrditi raniji stav ili ga mijenjati. Iako u preduzeu osim osim raunovodstva postoji i drugi IS koji obezbjeuje informacije potrebe pojedinih poslovnih podsistema preduzea ipak raunovodstvo svojij vrijednosnim izrazom informaciono povezuje sve poslovne podsisteme ime doprinosi stvaranju jedinstvenog IS preduzea.

www.meshan.cjb.net

Glavne kvalitativne karakteristike raunovodstvenih informacija Da bi tumaenje finansijskih podataka uinio lakim komitet za meunarodne raunovodstvene standarde je opisao kvalitativne karakteristike raunovodstvenih informacija koji predstavljaju standarde za njihovo tumaenje. Pored toga postoje i ogranienja vezana za relevantnost i pouzdanost informacija koja se moraju uzeti u obzir. Meusobni odnosi tih koncepata vidljiv je sa sljedee eme: Kvalitativne karakteristike raunovodstvenih izvjetaja (informacija) Finasijski izvjetaji

Kvalitativne karakteristike Razumljivost Znaajnost Relevantnost Pouzdanost -vjerno predst. -sutina vanijaod forme -neutralnost -razumnost -kompletnost Uporedivost

Ogranienja -vremensko ogranienje podataka -ravnotea trokovi-korist -uravnoteenost kvalitativnih karakteristika

www.meshan.cjb.net

Iz naprijed prikazane eme moe se uoiti da su najvanije kvlitativne karektiristike raunovodstvenih informacija razumljivost, znaajnost, pouzdanost i uporedivost. Razumljivost podrazumijeva proces namjeravanog znaenja. Ona zavisi i od raunovodstva i od donosioca odluke. Raunovodstvo sastavlja FI u skladu sa usvojenom praksom ( i propisima) generiui vane informacije za koje se vjeruje da e za iste biti razumljive. Meutim oni koji donose odluke moraju da protumae te informacije i da ih upotrijebe za donoenje odluka. Donosilac odluka mora da procijeni koji podatak da upotrijebi, kako da upotrijebi i da pri tome zna ta taj podatak zapravo znai. Znaajnost znai da informacija moe uticati tj da moe biti vana za donoenje odluke, drugim rijeima kada ne bi postojala relevantna informacija vjerovatno bi bila donijeta drugaija odluka. Relevantna informacija mora sadravati podatak o prolim trokovima i dogaajima i mora biti kod pomoi predvianja buduih uslova npr. bilans uspjeha obezbjeuje informacije o tome kako je preduzee poslovalo tokom prole godine, a pomae i u planiranju tih predvianja sljedee godine. Vanost neke stavke se normalno utvruje povezivanjem njene vrijednosti uz neki elemenat FI kao to je neto dobit ili ukupna sredstva itd. Meutim vanost zavisi i od prirode neke stavke, a ne samo njene vrijednosti, npr. u nekoj MNC greka od 5000$ u evidentiranju neke stavke ne mora biti toliko vana, ali otkrie mita ili krae od 5000$ mogu itekako da budu vani . isto tako mnogo malih greaka moe da rezultira znaajnim iznosom. Pouzdanost za korisnika znai da on mora biti siguran da se moe osloniti na tu informaciju. Ona mora da predstavlja tano ono to se podrazumijeva da predstavlja i mora biti vjerodostojna i povjerljiva od strane nezavisnih subjekata. Da bi bilia pouzdana informacija mora da obezbijedi vjerno predstavljanje transakcija i drugih dogaaja, a ako informacija treba da vjerno predstavi transakcije i druge dogaaje tada je vano dati prednost sutinio nad formom. Ako informacija treba da bude pouzdana neutralnost ili nepristrastnost je takoe vana. FI izvjetaji nisu neutralni ako su predstavljeni tako da na odreeni nain sugeriu donoenje odluke ili zakljuaka. Prilikom prosljeivanja i procjene raunovoe su esto suoene sa nedoumicom. U takvim sluajevima oni se oslanjaaju na kriterij razumnosti, koji se jo naziva i oprez. To znai da u sluajevima kada raunovoe nisu sigurne koji od raunovodstvenih metoda treba upotrjebiti, oni odaberu onaj metod za koji je najmanje vjerovatno da e precjeniti sredstva i dobit. Da bi bila pouzdana informacija u F.I , mora biti i potpuna. Potpunost znai da F.I i napomene koje idu uz njih, moraju da prezentiraju sve podatke koji su relevantni za razumjevanje izvjetaja od strane njjihovih korisnika. Drugim rijeima, raunovodstvene informacije, moraju da daju objanjenje koje je neophodno kako one ne bi bile pogreo protumaene, odnosno kako ne bi dovele njihove korisnike u zabludu. Napomena sa pojanjenjima se smatraju sastavnim dijeliom F.I. Uporedivost je vana karakteristika raunosodstvenih informacija, poto se korisnicima izvjetaja mora obezbjediti mogunost poreenja F.I preduzea u razliitim periodiam, kako bi mogli procjeniti trendove kretanja vezanih za uspjenost poslovanja i finansijskog poloaja. Korisnicima isto tako mora biti data mogunost poreenja F.I razliitih preduzea, kako u zemlji, tako i u inostranstvu radi mogunosti procjene relevantne uspjenosti poslovanja, finansijskog poloaja i promjena u gotovinskim tokovima. Ipak, uporedivost ne znai da treba uvijek imati jednak pristup ukoliko se desi da koriteni pristup doe u nesklad sa pravilima vanosti i pouzdanosti raunovodstvenih informacija. Ogranienja obezbjeivanja relevantnih raunovodstvenih informacija Vremenska ogranienost podatak naveden u izvjetaju moe da izgubi na svojoj relevantnosti, ako postoji neopravdano kanjenje i njegovo objavljivanje. Menadment mora da izbalansira prednosti

www.meshan.cjb.net

blagovremenog izvjetavanja i nedostatak izvjetavanja prije nego to su poznati svi aspekti neke transakcije, kao i postojea ogranienja u pogledlu pouzdanosti. Meutim, ako su F.I objavljeni sa zakjanjenjem, informacije mogu da budu pouzdanije, ali od male koristi donosiocima odluka. Ravnotea izmeu trokova i koristi je ogranienje koje se odnosi na sve elemente F.I. U principu trokovi obezbjeivanja informacija korisnicima, ne bi trebali da budu vei od koristi koja se njima ostvaruje. Minimalni nivoi pouzdanosti i relevantnosti moraju biti zadovoljeni da bi raunovodstvene informacije bile korisne. Procjenu koristi u svakom pojedinanom sluaju vri raunovoa i preduzee koje sastavlja F.I. Uravnoteenost kvalitativnih karakteristika u praksi je esto potrebno pribjei kompromisu kakko bi se postigla ravnotea izmeu kvalitativnih karakteristika. U principu, tei se postizanju ravnotee koja e najbolje zadovoljiti osnovni cilj F.I, a to je da se njihovim korisnicima pomogne da donesu odluku. Meutim, esto je potrebno struno minjenje i analiza da bi se odredila relevantna vanost pojedinih kvantitativnih karakteristika u nekom konkretnom sluaju. Odgovornost uprave za moralno izvjetavanje Korisnici F.I zavise od dobre volje onih koji ih sastavljaju. Ta zavisnost upravi i raunovoi preduzea namee dunost da u procjeni izvjetavanja pristupaju moralno. Ta dunost je obino izraena u izvjetaju uprave koji prati F.I , npr. u izvjetaju uprave preduzea X, inae poznatoj po jakoj kontroli i kvalitetnim F.I, izmeu ostalog stoji: Uprava je odgovorna za pripremu i integritet F.I kompanije. Finansijski izvjetaji su sastavljeni u skladu sa opte prihvaenim RS i obavezno ukljuuju neke iznose koji se zasnivaju na procjenama i miljenjima uprave. Uprava preduzea X navodi i kako ispunjava ovu odgovornost: Da bi ispunili svoju odgovornost, uprava primjenjuje jak sistem unutranje kontrole, potpomognut slubenom politikom i postupcima koji se provode u cijelom preduzeu. Uprava, takoe ima osoblje koje radi na unutranjoj reviziji, procjenjuje adekvatnost primjene, stalno prati da li se postupci kontrole, usvojena poslovna politika i procedure dosljedno provode. Namjerna izrada obmanjujuih F.I-nja se naziva krivotvoreno F.I-nje. Motivi za krivotvoreno F.I-nje u izvjesnoj mjeri postoji u svakom preduzeu. Dunost je uprave da insistira na potenom F.I-nju, ali je i odgovornost raunovoa preduzea da se dre visokih moralnih standarda. Moralno izvjetavanje zahtjeva od raunovoa da primjenjuju finansijska i raunovodstvena pravila, kako bi se prezentirali tani i istiniti podaci o poslovanju preduzea, njegovom finansijskom poloaju, kao i da bi se izbjeglo obmanjivanje korisnika F.I.

Sadraj finansijskih izvjetaja-BS B.S je temeljni F.I koji prikazuje finansijski poloaja preduzea i koji slui kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja. To je dakle tabelarni pregled u kome se sistematski prikazuje cjelina stanja imovine, odnosno sredstava, obaveza prema izvorima sredstava i glavnica (kapital) u odreenom vremenskom trenutku.

www.meshan.cjb.net

10

Prema tome, B.S je izraz ekonomsko-finansijskih posljedica dotadanjeg poslovanja pravnog lica, to je istovremeno i potencijal njegovog poslovanja u budunosti. Za B.S moe se jo rei da on predstavlja dvostruki prikaz imovine, jednom prema pojavnom obliku i drugi put prema porijeklu, odnosno vlasnikoj pripadnosti te imovine i da taj F.I, kao jednakost aktive i pasive postoji u svakom vremenskom trenutku, bez obzira na to kada se on sastavlja (kao F.I). Tradicionalni oblik sastavljanja b.s je dvostrana raunski uravnoteena tabela, ali se u praksi taj F.I (B.S) najee sainjava u obliku jednostranog pregleda, s tim da se prvo iskazuje aktiva, a u drugo dijelu pasiva. Imovina preduzea se raunovodstvenim rijenikom naziva jo i aktiva, a izvori te imovine pasiva. Na osnovu aktive i pasive, se utvruje imovinskko stanje, odnosno finansijski poloaj preduzea. U razmatranju finansijskog poloaja posebno je bitna struktura imovine, struktura obaveza i kapitala, kao i njihova meusobna povezanost i uslovljenost.Iz tog proizilazi zakljuak da B.S mora dati odgovore na sljedea pitanja: -kakva je finansijska snaga preduzea' -kakva je likvidnost preduzea? -hoe li preduzee moi izmiriti kratkorone obaveze? -horizontalna finansijska struktura tj. u kojem je omjeru imovina finansirana iz vlastitih i tuih izvora? - poloaja posmatranog preduzea u odnosu na preduzee sline dijelatnosti itd. Znai da je B.S osnovna podloga za analizu finansijskog poloaja, za identifikaciju slabosti i nedostataka u poslovanju, kao i za predvianje budueg poslovanja. U razmatranju finansijskog poloaja, vanu ulogu imaju veze i meuodnosi koji postoje izmeu struktura imovine, obaveza i kapitala, kao i njihova meusobna povezanost i uslovljenost. Imovina ini ekonomske resurse od kojih preduzee moe ostvariti odreene ekonomske koristi. Ona se u B.S prikazuje prema pojavnom obliku (stvari, prava ili novac) i prema funkciji koju obavlja u procesu poslovanja i sistematizira se u dvije osnovne grupe: kratkotrajna (tekua ili obrtna imovina), dugotrajna (stalna ili fiksna imovina) Podjela imovine prema navedenim grupama temelji se na zahtjevu da se odredi priblian stepen unovivosti imovine. Kratkotrajna imovina ini onaj dio ukupne imovine za koji se oekuje da e se pretvoriti u novani oblik u periodu kraem od jedne godine. Meutim, pri definisanju kratkotrajne imovine treba ukljuiti i kriterij normalnog trajanja poslovnog procesa kao npr, u brodogradnji, mostogradnji i sl. djelatnostima gdje proizvodni proces traje due od 12mj. U protivnom u tim djelatnostima nebi bilo kratkotrajne imovine. Dugotrajna imovina je onaj dio ukupne imovine preduzea koji due ostaje vezan u postojeem obliku i koji se postepeno pretvara u novac u toku vie obraunskih razdoblja, tj. u razdoblju duem od godinu dana. Za potrebe poslovnog odluivnja, podjela imovine na kratkotrajnu i dugotraju je nuna, ali nije i dovoljna, pa se ti osnovni oblici dalje sistematiziraju na podoblike, to se vidi iz sljedee eme:

www.meshan.cjb.net

11

Kratkotrajna imovina

Novac

Potraivanja

Finansijska imovina

Zalihe

-u blanci, -u blagajni

-od kupca, -od zaposlenih, -od drave, -ostala potraivanja

-dati krat. krediti -kupljeni v.p -dati depoziti i kaucije, -ostala kratk. ulaganja

-sirovine i materijal -proizvodnja, -gotovi proizvodi, -trg. roba

Duogotrajna imovina

Materijalna

Nematerijalna

Finansijska

Potraivnaja

-zemljite, -zgrade, -oprema i postrojenja, -alati, poslovni i pogonski inventar, -vozila itd.

-izdaci za istr. I razvoj, -osnivaki izdaci -patenti i licence, -koncesije, -goodwill, -i sl.

-dati krediti, -depoziti i kaucije, -v.p -dugor.depoziti kod banke, -ostala dugor. ulaganja

-prodaja na kredit, -od povezanih preduzea, -ostala potraivnja

www.meshan.cjb.net

12

Novac je u pravilu tekua uili kratkotrajna imovina, s izuzetkom ako je novac na nekom raunu blokiran due vrijeme, odnosno ako je njegova upoteba ograniena due od 1god. Finansijska imovina u osnovi su plasmani novca na rok krai od jedne godine. I ovdje predstavlja izuzetak kupovima dugoronih v.p (dionica), s tim da u ovom sluaju postoji namjera da se ti dugoroni v.p prodaju u roku koji je krai od godine dana. U kategoriju potraivanja spadaju one pozicije za koje se oekuje da e biti uplaene u toku od 1god. Zalihe predstavljaju materijalni oblik tekue imovine u koju pored navedenog spadaju i avanci za nabavku ove vrste imovine. Pored navedenog u praksi se pojavljuju i kategorije imovine koju nije mogue dosljedno uvrstiti niti u jedan od navedenih oblika. To su plaeni trokovi budueg perioda (plaene najamnine i osiguranja, pretplata za strunu literaturu...) i nedospjela naplata prihoda. Ove kategorije imovine unose se u aktivu B.S kao posebna grupacija imovine. Dugotrajna materijalna imovina je onaj dion imovine koji ima materijalni odnosno fiziki oblik, nasuprot nematerijalnoj stalnoj imovini koja nema materijalni, dodirljivi oblik, ali od koje preduzee oekuje neku ekonomsku korist. Finansijska imovina je onaj vid imovine koji nastaje ulaganjem slobodnih novanih sredstava na rok dui od 1god. Potaivanja u okviru stalne dugotrajne imovine uglavnom se odnosi na potraivanja od kupca za prodatu robu na kredit dui od 1god., te na potraivanja od povezanih pravnih lica. Obaveze i kapital predstavljaju izvore iz kojih je imovina preduzea pribavljena. To su dakle fizika i pravna lica, koja ulau imovinu u preduzee. Drugim rijeima, to su vlasnici preduzea, dobavljai, banke i druge finansijske institucije, graani i sl. Raunovodstvo biljei naine i puteve prilagoavalja imovine, odnosno biljei imovinsko-pravne odnose prema onima ija je imovina. U cilju to realnijeg sagledavanja finansijskog poloaja, odnosno poslovnog odluivanja izvori imovine se klasifikuju prema odreenom kriterijima. Zavisno od toga ko je uloio imovinu u preduzee, izvore imovine dijelimo prema vlasnitvu: vlastit izvori ( kapital ili glavnica), tui izvori ( obaveze ). Prema roku dospjea izvori se dijele na: kratkoroni (kratkorone obaveze), dugoroni (dugorone obaveze), trajni (kapital ili glavnica) Njihova sistematizacija prema razliitim kriterijima je sljedea: KRITERIJ VLASNITVO VRSTA OBAVEZA tui RONOST kratkorone, dugorone ZAVISNOST OD FINANSIJSKOG REZULTATA nezavisni

www.meshan.cjb.net

13

KAPITAL

vlastiti

trajni

zavisni

Treba istai da naknada za koritenje imovine iz vlastitih izvora (glavnica), zavisi od ostvarenog rezultata. Naime, ako nema dobiti u pravilu se dioniarima ne isplauje dividenda. Nasuprot tome, za koritenje imovine iz tuih izvora (obaveze) mora se platiti kamata bez obzira na to da li je ostvarena dobit ili gubitak. Kratkorone obaveze su one koje se moraju izmiriti u roku koji nije dui od 1god. To su uglavnom obaveze prema dobavljaima, primljeni kratkoroni krediit s rokom otplate kraim od 1god, emitovani kratkkoroni v.p. Iznos i struktura tih obaveza vaan su kriterij u ocjeni i odravanju likvidnosti i voenju finansijske politike. Dugorone obaveze dospjevaju za naplatu u roku duem od jedne godine. To su uglanvom obaveze za primljene dugorone kredite, te obaveze po emitovanim obvezmnicama. Razlika izmeu ukupne imoivne i ukupnih obaveza ini vlasniku glavnicu, odnosno kapital preduzea i to je onaj dio imoivne koji pripada vlasnicima preduzea. Pri tome se ne misli na neku odreenu imovinu, ve upravo na ono to ostaje nakom odbitka (podmirenja). Drugim rijeima, sve to imamo minus sve to dugujemo, jednako je moja neto vrijednost (kapital). Kapital je dakle vlastiti izvor imovine i sa aspekta dospjea trajni izvor. U normalnim uslovima poslovanja, vlanici ne mogu povui svoj ulog, pa se stoga ni ne oekuje odliv sredstava po osnovu vraanja uloga vlasnicima. Ulog traje dok traje i preduzee. Jedino se u uslovima likvidacije ukupna imovina dijeli prema izvoriam, s tim da se prvo podmiruju obaveze prema kratkoronim izvorima, zatim obaveze prema dugoronim izvoriam i na kraju ostaje dio imovine koji pripada vlasnicima. Kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju preduzea. Vlasnik moe dodatno ulagati u preduzee i tada se poveava imovina preduzea, kao i obaveza prema vlasniku tj. kapital preduzea. Kapital preduzea e se poveati i u sluaju uspjenog poslovanja tj. zadravanjem odreenih zarada tj. dobiti. Taj dio kapitala posljedica je pozitivnih finansijskih rezulatata i ukoliko se ne raspodijeli vlanicima, ostaje u preduzeu namjenjen novim poslovnim poduhvatima, odnosno razvoju preduzea. Polazei od navedenog, moe se zakljuiti da na poveanje kapitala utiu dodatna ulaganja vlasnika iz zadrane zarade (dobici), a smanjuje ga raspodjela vlasnicima, te ostvareni gubici u poslovanju. POVEANJE dodatno ulaganje zadrana zarada (nerasporeena dobit) SMANJENJE raspodjela vlasnicima ostvareni gubici

Prema tome kapital se sastoji iz dva osnovana dijela, i to od dijela koji je uloen i onog dijela koji je zaraen tokom poslovanja, tj. kapital ine: a) uloeni kapital, b) zaraeni kapital.

www.meshan.cjb.net

14

Oblik bilansa stanja Naprijed prezentirane pozicije imovine, obaveza i kapitala prikazat e se u skraenoj bilansnoj emi: AKTIVA 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. a) dugotrajna imovina nematerijalna imovina materijalna imovina finansijska imovina 4. potraivanja b) kratkotrajna imovina zalihe potraivanja finansijska imovina 4. novac c) plaeni trokovi budueg perioda i nedospjeli naplaeni prihodi UKUPNA AKTIVA - 1. 50.000 2. 5.000 3. 15.0004. 17.000 23.000 6.000 116.000 UKUPNA PASIVA 166.000 PASIVA a) kapital upisani kapital 50.000 premije na dionice revalor. rezerve 4. zadrana zarada 20.000 b) dugorone obaveze 10.000 c) kratkorone obavaveze 36.000 d) odgoena plaanja trokova i prihodi budueg perioda -

1. 2. 1. 2.

Pri sastavljanju B.S pojavljuju se dva pitanja koja su vezana uz: formalni izgled B.S, strukturu aktive i pasive U formalnom pogledu B.S se moe prezentirati u obliku: jednostranog izvjetaja, dvostranog izvjetaja Ukoliko se prihvati jednostrani izvjetaj, tada se prvo upisujeu pozicije aktive, a ispod pozicije pasive. Kod sistema dvostrukog izvjetaja na lijevoj strani se prikazuju pozicije aktive, a na desnoj pozicije pasive. Takav nain prezentiranja pogodniji je potrebama analize F.I zbog vee informativen snage. Redosljed unoenja pozicija aktive i pasive, zavisi od odrenih kriterija. U tom smislu, pozicije aktive unose se prema kriteriju likvidnosti (unovivosti), a pozicije pasive prema kriteriju ronosti (dospjelosti). I likvidnost i ronost moe biti opadajua i rastua. Grupisanje pozicija sredstava prema principu likvidnosti vri se prema vremenskom periodu transformacije pojedine bilansne pozicije u likvidni novani oblik.

www.meshan.cjb.net

15

Prema kriteriuju opadaue likvidnosti u bilans se prvo unose obrtna, a zatim stalna sredstva. Redosljed unoenja obrtnih sredstava je: -novana sredstva, -kratkorona potreivanja, -zalihe proizvoda, -proizvodnaja i materijal Dok se kod grupisanja S.S polazi do vijeka trajanja i to od manjeg ka veem. Prema kriteriju rastue likvidnosti pozicije se unose obrnutim redosljedom, prvo najlikvidniji oblici dugotrajne imovine (nematerijalna, materijalna), a zatim kratkorona imovina i to prvo zalihe, a posljednja je pozicija novac. Pozicije pasive unose se prema kriteriju namjne i kriteriju ronosti. Kriterij namjene vezan je uz osnovana pravila finansiranja imovine (kratkorona imovina treba biti finansirana iz kratkoronih izvora i dijela dugoronih, a dugotrajna imovina iz dugoronih i trajnih izvora). Kriterij ronosti (opadajue ili rastue) zahtjeva da se pozicije pasive unose prema roku dospjea. Posebno je vano istaknuti potrebu da postoji usklaenost kriterija unosa aktive i pasive. To znai da ukoliko aktiva poinje sa novcem, tj. kratkotrajnom imovinom, tada pasiva mora poeti sa kratkoronim obavezama i obrnuto.

AKTIVA kratkorona imovina dugorona imovina

PASIVA kratkorone obaveze dugorone obaveze kapital

Iz eme je vidljivo da je u aktivi bilansa stanja prikazana imovina, a u pasivi su izvori te imovine, koji se dijele na obavze prema vlasniku i obaveze prema ostalim korisnicima (kreditorima), pa se i temeljna bilansna ravnoteua moe napistai na sledei nain: AKTIVA = PASIVA IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL Uvaavajui prezentiranu emu strukture builans stananja bi mogao imati sljedei izgled:

www.meshan.cjb.net

16

Preduzea X Bilans stanja na dan 31.12.2004god.

aktiva
KRATKORONA IMOVINA

novana sredstva potr. od kupaca I.V za SiSP primljena mjenica zalihe (FIFO) unap. pl. osiguranj ukupna krat. imovina
ULAGANJA

62.000 24.000 (2000) 22.000 16.000 58.000 8.000 166.000 21.000 10.000 31.000 45.000 86.000 (26.000) 52.000 (16.000) 60.000 36.000 141.000 10.000 5.000 15.000 25.000

redovne dionice od pred. Y po N.C obveznice kompanije Z ukupna ulaganja

DUGORONA IMOVINA

zemljite zgrade akumulirana amortizacia zgrade oprema akumulirana amortizaci. opreme ukupna dugoro. imovina
NEMATERIJALNA IMOVINA

Goodwill Patenti ukupna nemateri. imovina

AVR TROKOVI OSNIVANJA DRUTVA

xxx UKUPNA AKTIVA

xxx

378.000

www.meshan.cjb.net

17

pasiva
KRATKORONE OBAVEZE

obavaveze prema dobavljaima izdate mjenice obaveze za dividende Ukupne kratkorone obaveze
POTENCIJALNE OBAVEZE

36.000 10.000 16.000 62.000

popust na primljne mjenice (firma A, dospjee 15.02, 1800KM)

DUGORONE OBAVEZE

izdate obveznice diskont na izdate obveznice Obaveze prema hipotekarnom zajmu 6%, dospjeva 2006god. ukupne dugorone obaveze
PVR

50.000 (5.000)

45.000 35.000 80.000 4.000

unaprijed naplaeni najam

UKUPNA PASIVA VLASTITI KAPITAL

UPLAENI KAPITAL

xxxx

xxxx

146.000

povlatene dionice 6%, 100$ pojedinane NV (1000 odobreno i izdato dionica) 100.000 diskont za povlatene dionice (5.000) Redovne dionice ( 25$ pojedinane nominalne vrijednosti-5000 odobrenih i 3000 izdatih) 75.000 premije na redovne dionice 15.000 ukupno uplaeni kapital Zadrana zarada UKUPNI VLASTITI KAPITAL

95.000 90.000 185.000 47.000 232.000

Navedeni oblik B.S naziva se raunski ili kontni oblik. U njemu je imovina prikazana na lijevoj strani, a u ravnotei obaveze i vlastiti kapital na desnoj strani. Stepen ralanjenosti bilansa ovisi o korisniku, npr, poslovoa treba to detaljvnije i potpunije informacije, dok dioniare vie zanimaju saetija finansijska izvjea. Zbog toga se esto u okviru jedne stavke sbraja vie meusobno povezanih stavki (gotovi proizvodi, nedovrena proizvodnja i materijal za proizvodnju, zbrajaju se i iskazuju kao zalihe).

www.meshan.cjb.net

18

Kako bi izbjegli prikaz B:S na meusobno suprostavljenim stranicama, alternativno se obaveze i vlastiti kapital iskazuju u nastavku iskaza imovine. Neka drutva vie ele naglasiti tekui finansijski poloaj i objaviti obrtni kapital. Ovakav okomiti iskaz moe se saeti na sljedei nain: kratkorona imovina kratkorone obavze = obrtni kapital ostala imovina sve druge obaveze = vlastiti kapital

Preduzee X Bilans uspjeha, 31.12.2004god.

kratkorona imovina - kratkorone obaveze
OBRTNI KAPITAL

+ulaganja +dugorona imovina +nematerijalna imovina +trokovi osnivanja drutva -dugorone obaveze - PVR
NETO VRIJEDNOST AKTIVE

166.000 (162.000) 104.000 31.000 141.000 15.000 25.000

UKUPNA AKTIVA UMANJENA ZA KRATKORONE OBAVEZE 316.000

80.000 4.000 84.000 185.000 47.000

232.000

VLASTITI KAPITAL ulaganja dioniara zadrana dobit VLASTITI KAPITAL

Podpodjele klasifikovanog BS predstavljenog u sjevernoamerikoj verziji su tipine za veinu kompanija u S.Americi. Iz bilansa se moe uoiti da su sredstva navedena po redoslijedu likvidnosti sa tekuim sredstvima prikazanim u prvoj stavci bilansa. Od podjele u kolonoma vlastitog ili dionikog kapitala naravno zavise od vrste poslovanja odnosno oblika preduzea. Nasuprot tome u zemljama EU BS se obino prikazuje neto drugaije tako to se dugorona ili netekua sredstva navode u gornjem dijelu, a obqaveze (finmansijske) se prikazuju nakon vlastitog kapitala. Obadva ova oblika predstavljanja BS su u skladu sa MRS. Iz prethodnih prezentacija oblika BS moe se zakljuiti da su u potpunosti prihvatljivi sve dotle dok su komponente BS jasno prezentirane i ne zbunjuju njihove korisnike. Ovako pripremljeni BS predstavljaju temelj za analizu i tumaenje poslovanja privrednog subjekta za odreeno razdoblje te u kontinuitetu. Korisnike FI zanima prvenstveno solventnost privrednog subjekta (sposobnost plaanja dugoronih finansijskih obaveza na datum dospijea). To znai da e se solventnost vrednovati pomou :

www.meshan.cjb.net

19

1. obavezama i 2. obaveza

obrtnog kapitala koji predstavlja viak kratkoronih sredstava nad kratkoronim pokazateljka tekue likvidnosti odnosom izmeu kratkoronih sredstava i kratkoronih Tekui pokazatelj 2004, 2003, 2002 Kratkorona imovina -Kratkorone obaveze Obrtni kapital Tekui pokazatelj 2004 166.000,00 62.000,00 104.000,00 2,68 2003 155.000,00 73.000,00 82.000,00 2,12 2002 150.000,00 75.000,00 75.000,00 2,02

Stalno poboljavanje pokazatelja tekue likvidnosti tokom tri godine upozorava na poveanje stabilnosti poslovanja to moe povoljno utcati na stav vjerovnika za odobravanje katatkoronih kredita drutva. U zemljama razvijene privrede i razvijene raunovodstvene profesije bilansne eme nisu propisane. Postoje odreeni prijedlozi koji se uvaavaju prilikom izrade i prezentiranja BS. U bilans se unose osnovne pozicije aktive i pasive, a sva dodatna objanjenja nalaze se u biljekama uz FI.

www.meshan.cjb.net

20

Vrste bilansa Zavisno od forme vremena ili razloga sastavljanja razlikujemo nekliko vrsta bilansa. U praksi se susreu: 1. poetni bilans koji se satavlja prilikom osnivanja drutva tj na poetku poslovanja preduzea 2. zakljuni bilans sastavljaju na kraju godine ona preduzea koja posluju dui vremenski period (vie godina) 3. probni bilans sastavlja se radi kontrole odnosno provjere ispravnosti provedenih knjienja. U pravilu se sastavlja jednom mjeseno (po potrebi i ee), a obavezno se sastavlja prije sastavljanja i prezentacije bilo kojeg od navedenih bilansa 4. konsolidovani bilans sastavlja se na nivou sloenih preduzea. Cilj mu je da prikae sistem sloenih preduzea kao jedne cjeline s toga je prilikom izrade konsolidovanog bilansa potrebno iskljuiti interne finansijske tokove (potraivanja i obaveze) unutar sistema odnosno izmeu povezanih preduzea. 5. zbirni bilans takoer se sastavlja na nivou sloenih preduzea s tom razlikom da se ovs+dje ne prebijaju meusobni odnosi ve se jednostavno zbrajaju istovrsne stavke iz bilansa preduzea koja ulaze u krug sloenih sistema. 6. diobeni bilans se sastsvlja prilikom razdvajanja preduzea na dva ili vie zasebnih preduzea. 7. fuzijski bilans nastaje u suprotnom sluaju kada se dva ili vie pojedinanih preduzea integriu u jedno novo preduzee. Nastaje kao zbir bilansa integrisanih preduzea. 8. sanacijski bilans sastavlja se radi sanacije (ozdravljenja) preduzea. Slui kao osnova utvrivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjeavanje. Praktian primjer Kod slijedeih podataka sastavite dio BS koji se odnosi na vlastiti kapital u KM -neograniena zadrana dobit..................................................148.000 -premije na redovne dionice......................................................70.000 -diskont na povlatene dionice..................................................40.000 -vlastite dionice (1000 dionica uz nab.cijenu)..........................80.000 -poklonjeni kapital....................................................................12.000 -povlatene (6% dionice,pojedinane nom.vr. 200KM5000 odobrenih i izdatih dionica).......................................1.000.000 -ograniena zadrana dobit2.....................................................82.000 -redovne dionice-pojedinana nom.vr 100 KM (20.000 odobrenih i 15.000 izdatih dionica)......................1.500.000

Za proirenje pogona, za vlastite dionice, za sumnjive raune i za potencijalne dogaaje

www.meshan.cjb.net

21

Rjeenje: Vlastiti kapital Uplaeni kapital Povlatene 6% dionice 200 KM pojedinana nom.vr (5000 odobreno i izdatih dionica) Minus:diskont na povl. dionice Red.dionice,100 KM pojed. nom.vr. (20.000 odobreno i 15.000 izdato) Plus:Premija na redovne dionice Poklonjeni kapital Ukupno uplaeni kapital Zadrana dobit(zarada) -Ograniena -Neograniena Ukupno zadrana dobit Ukupno Minus:Vlastite dionice (1000 dionica po nab.cijeni) Ukupno vlastiti kapital Osnovne napomene uz BS u naim uslovima U BS se ne unose korekcioni rauni ( IV i rauni odstupanja), jer se pozicije stalnih sredstava iskazuju po sadanjoj vrijednosti, a zalihe po troku sticanja ili netoprodajne vrijednosti. U BS se takoe ne unose rauni nivelacije cijena zaliha kao to su rauni 122, 123, 137, 138, jer se zalihe u prodavnici u BS iskazuju po troku sticanja ili netoprodajnoj vrijednosti kako bi BS u svojoj aktivi bio fer prezentacija sredstava po vriednosti oekivane koristi. Saldo goodwilla (014) treba umanjiti od zbira grupe 01, jer predstavlja korekciju u toku pribavljanja imovine kao to je prikazano pod cifrom 103 AOP-a. Ono to je bitno za BS jeste injenica da se u njega unose salda navedenih konta ili grupa, a ne ukupan promet dugovne ili potrane strane rauna. Promet rauna (njihove dugovne i potrane strane) kao njihova salda i rauni salda nula se nalaze u glavnoj knjizi. Kao dokaz porijekla salda ili razlozi ne postojanja odreenog rauna u BS kao to su rauni iji je saldo nula na dan sainjavanja bilansa. U pasivi BS se nalaze rauni: -kapital i rezeve -obaveze Posebno treba naglasiti vanost redoslijeda unosa pozicija u bilansnu emu. U tom smislu prvo se unose sredstva (stalna i tekua) kao aktiva, a potom rauni kapitala i rezervi tj. rauni klase 4 koji se unose kao salda nakon provedenih knjienja rezultata BU i rasporeda rezultata sve do rauna 401Upisani i uplaeni vlastiti kapital. Raun 401 se dobije po sistemu bilansne ravnotee rauna klase 4 kada se od vijednosti kapitala i rezervi oduzmu rezerve na grupi 42 i 43, a potom koriguju za iznos salda grupe 41,44,45,46 i 47. Posebno treba obratiti panju na saldo rauna 400 koji moe imati neuplaenog kapitala i ovaj raun treba iskljuiti sistemom oduzimanja iz dejstva na raun 401-Vlastiti

1.000.000 __ 40.000_ 1.500.000 __ 70.000_

960.000 1.570.000 __12.000_ 2.542.000

82.000 _148.000_ __230.000_ 2.772.000 __80.000_ 2.692.000

www.meshan.cjb.net

22

kapital (kao osnovni kapital drutva) . Nakon unosa rauna kapitala i rezervi unose se rauni obaveza (dugorone i kratkorone). Posebno treba obratiti panju na poziciju u aktivi koja nosi naziv gubitak iznad visine kapitala (raun grupe 72) koji podrazumijeva da je akumulirani gubitak vei vei od zbira rauna klase 4 pa se razlika prenosi u aktivu kao raun 72. time se rauni klase 4 u BS ne popunjavaju, jer im je vrijednost jedanka nuli. Takav bilans u pasivi ima samo raune kloase 5-Obaveze. To praktino znai da je vrijednost dionice i potencijalne dionice (kojoj podrku daju odreeni rauni klase 4 jednaka nuli. Tada drutvo (privredni subjekt) postaje vlasnitvo povjerilaca tj. vlasnika klase obaveza kao nor. Radnika za neisplaenih im plata, banaka zbog ne plaenih kredita, dobavljaa zbog neizmirenih obaveza, dravi zbog neplaenih poreza itd. U toj situaciji povjerioci odluuju o sudbini (o likvidsciji ili nastavku poslovanja) pravnog lica. O svemu ovome nakon usvajanja izvjetaja i provedene revizije neophodno je izvjestiti komisiju za vriednosne papire, registar vrijednosnih papira i sud kod koga je registrovano pravno lice. Sadraj finansijskih izvjetaja-Bilans uspjeha Uspjenost poslovanja se definie kao sposobnost realizacije odreenih ciljeva koji mogu biti razliiti. Najei cilj je profitabilnost poslovanja, je li to ostvareno i u kojoj mjeri vidi se iz izvjetaja kojui se zove raun dobiti i gubitka (BU). Za razliku od BS koji prikazuje finansijski poloaj u odreenom trenutku BU prikazuje aktivnosti preduzea u odreenom vremenskom periodu. Osnovni element ovog izvjetaja jesu prihodi, rashodi i njihova razlika koja moe biti dobit ili gubitak. Obavljanje poslovnih aktivnosti nastaju promjene na imovini preduzea pri emu dolazi do transformacije jednog oblika imovine u drugi. Novac pribavljenj kod izvora ulae se u nabavku sirovina i materijala, sirovine se ulau u proces proizvodnje iz kojeg izlaze gotovi proizvodi koji se dalje prodaju i za koje se dobija novac. Dakle, stalno dolazi do transformacije novca u materijalni oblik i obrnuto materijalni oblik u novac. Raunovodstvo upravo prati ta ulaganja poslovne procese kao i rezultate odnosno uinke koji iz njih proizilaze. U vezi sa odvijanjem poslovnih procesa odnosno u vezi sa sa promjenama na imovini nastaju i prihodi rashodi. Prema MRS prihodi su poveanje ekonomske koristi tokom obraunskog perioda u obliku priliva ili poveanja glavnice, ali se to ne odnosi na uplate od strane vlasnika dok je rashod suprotna kategorija i znai smanjenje ekonomske koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odliva ili iscrpljenja sredstava to ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali ne one u vezi sa raspodjelom glavnice vlasnicima. Iz ovoga proizilazi da prihodi nastaju kao posljedica poveanja imovine ili smanjenja obaveza. Rashodi su posljedica smanjenja imovine ili poveanja obaveze. Nastanak prihoda i rashoda: Kategorija Imovina Obaveza Prihodi Poveanje Smanjenje Rashodi Smanjenje Poveanje

Ovdje je posebno vano napomenuti da se ovdje ne radi o bio kojem poveanju ili smanjenju imovine ili obaveza ve samo o o onome dijelu koji utie na poveanje ili smanjenje glavnice odnosno kapitala. Naime, promjene na kapitalu ne nastaju izravno preko prihoda i rashoda ve posredstvom njihovew razlike koja se iskazuje kao zarada (dobit) ili gubitak. Potrebno je napomenuti da je najvei dio prihoda i rashoda vezan uz proces realizacije odnosno prodaje, a sam proces prodaje ima svoje

www.meshan.cjb.net

23

prihodnu i rashodnu stranu pri emu vrijednost prihoda ini prodajna vrijednost, a vrijednost rashoda trokovi nastali prilikom sticanja te imovine. Ako je preduzee ostvario vie nego to je uloilo tada je ostvaren pozitivsn finansijski rezultat ili dobit ili obrnuto. Dakle, prihod minus rashodi jednako je finansijski rezultat pri emu vai slijedee: Prihodi > Rashodi Dobit Rashodi> Prihodi gubitak Iz ovoga se moe zakljuiti da promjene vezane za poslovanje mogu itekako uveati ili smanjiti neto vrijednost preduzea. Ukoiko preduzee stalno ostvaruje odreene zarade ono uveava svoju imovinu do visine vriednsoti ostvarenih zarada. Te promjene manifestuju se u ostvarenom finansijskom rezultatu odnosnu u visini neto dobiti. Neto dobit pripada preduzeu i u pravilu se dijeli na dva dijela: na dio koji pripada vlasnicima kao naknada za uloeni kapital na dio koji se zadrava u preduzeu tj. na zadranu dobit, Povezanost BS sa prihodima i rashodima moe se sagledati na temelju: Stanje imovine i obaveza preduzea X na dan 1.1.2001 bilo je sljedee Aktiva Novac Zalihe robe Stalna sredstva Ukupno 1000 3000 2000 6000 Pasiva Dobavljai Krediti Kapital -uplaeni -neuplaeni Ukupno 2000 1500 2000 500 6000

Tokom januara prodato je robe za gotovinu u vriednosti od 2000 KM, trokovi prodate robe iznose 1500 KM. Drugih poslovnih dogaaja nije bilo. BS na kraju januara ima slijedei izgled: Aktiva Novac Zalihe robe Stalna sredstva Ukupno BS na dan 31.1.2004 Pasiva 3000 Dobavljai 1500 Krediti 2000 Kapital -uplaeni -zaraeni 6500 Ukupno

2000 1500 2000 1000 6500

Iz prezentiranog primjera moe se zakljuiti da se nakon izvrene prodaje nastale promjene i u aktivi i u pasivi. Naime u aktivi je dolo do smanjenja zaliha za 1500 KM i istovremeno do poveanja novca za 2000 Km. Pri tome je neto poveanje ili zarada iznosila 500 KM to je evidentirano na poziciji zaraeni kapital. Dakle, poveanje obaveza (obaveze su ostale iste) ve je to zarada odnosno pozitivan finansijski rezultat koji koriguje (poveava) vrijednost kapitala. * * *

www.meshan.cjb.net

24

S obzirom da prihodi i rashodi predstavljaju temeljne komponente FI BU to je potrebno kazati par reenica o prihodima i rashodima i njihovoj komparaciji sa primicima i izdacima. Naime, prihodi i rashodi su obraunska kategorija i razlikuju se od primitaka i izdatak novca. Prema MRS koji posebno istiu pretpostavke nastanka dogaaja prihodi i rashodi se utvruju prema nastanku dogaaja tj. prikazuju se onda kada su zaraeni tj. kada su nastali ( a ne kad je novac stvarno primljen ili uplaen) i unose se u FI perioda na koji se odnose. To znai da se prihodi priznaju i u poslovnim knjigama evidentiraju onda kada su stvarno nastali tj. kad je roba prodata ili usluga izvrena i kada su zadovoljeni jo neki minimalni uslovi. Prihodi se, dakle, priznaju i kadasu mogui (naelo opreznosti). Uz prihode i rashode esto se vezuju i neki drugi termini koji su slini iako nemaju isto znaenje. To su primici i izdaci. Pojam primitaka vezan je uz primitke novca. Naime, primitak novca moe uslijediti iz raznih razloga npr. vlasnik je uloio dodatna novana sredstva, dunik nam je vratio ranije datu pozajmicu, primljen je novac od banke na ime odobrenog kredita ili po povratku sa slubenog puta radnik je vratio vie primljeni iznos novca itd. Sve su to primici, prilivi novca, ali nisu prihod. Temeljna odrednica prihoda jeste poveanje imovine ili smanjenje obaveza, ali u onom dijelu koji ima uticaj na poveanje rezultata glavnice preduzea. Najvaniji uslov za nastanak prihoda jeste stvarna prodaja proizvoda, robe ili usloga. Na temelju te prodaje slijedi novana naknada iz ega proizilazi da prvo da prvo nastaje prihod te nakon toga prihod novca. Isto vrijedi i za rashode odnosno izdatke. Izdaci se prije svega odnose na razliite izdatke, isplate novca. Kao posljedica tih isplata javlja se smanjenje novanih sredstava to ne mora nuno dovesti nastanka rashoda npr. kupovina dionica nekog preduzea ili posuivanje novca predstavlja izdatke novca, ali ne maju za posljedicu nastanak rashoda. U stvarnosti postoje sluajevi da: 1. izdatak prethodi rashodu 2. rashod prethodi izdatku U sluaju kada preduzee nabavlja nove sirovine javlja se izdatak novca to se u knjigama evidentira kao smanjenje novca i poveanje zaliha sirovina. Rashod e nastati tek onda kada se sirovine utroe u proizvodnom procesu i kada postanu sastavni dio gotovog proizvoda odnosno tanije reeno rashod nastaje tek onda kada se proizvodi prodaju kupcu. U obraunskom smislu rashodi se utvruju prilikom prodaje gotovih proizvoda dok je izdatak novca nastao ranije prilikom kupovine sirovina. U ovom sluaju izdatak prethodi rashodu. Ponekad preduzea sama i unaprijed obraunavaju neke trokove koji su vezani uz poslovanje kao to su trokovi garancije za prodate proizvode. U tom sluaju jo nema izdataka novca dok je troak odnosno rashod u obraunskom smislu nastao. Oblik bilansa uspjeha Sastavljane izvjetaja koji govori o uspjenosti poslovanja zavisi od odredaba postojee regulative. Isto ako BS, BU se moe prikazati u obliku jednostranog ili dvostranog rauna. Zbog vee iskazne moi uobiajeno se u svijetu, a i kod nas koristi jednostrani raun. ema BU po naim zakonskim propisima ima sljedei oblik i sadraj:

www.meshan.cjb.net

25

BU za period 1.1-31.12.2001 Red.br 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. Opis Prihodi od prodaje Trokovi prodaje Usklaivanje vriednosti zaliha Bruto dobit (1-2) Trokovi distribucije Trokovi administracije Dobit od aktivnosti(4-5-6) Prihodi od povezanih pravnih lica Prihodi od ulaganja u druga pravna lica Prihodi od ostalih ulaganja Prihodi od otuenja ulaganja Prihodi od finansiranja Ostali prihodi Rashodi od otuenja ulaganja Rashodi od otpisivanja ulaganja Rashodi od finansiranja Ostali rashodi Dobit prije poreza (7+8 do 13-14 do 17) Porez na dobit Dobit poslije poreza Vanredni prihodi Vanredni rashodi Iznos u KM 2.000.000 1.600.000 400.000 20.000 30.000 350.000 10.000 15.000 5.000 12.000 8.000 5.000 4.000 8.500 2.500 375.000 112.500 262.500 -

www.meshan.cjb.net

26

23. 24. 25. 26. 27. 28.

Dobit iz vanrednih stavki (21-22) Gubitak iz vanrednih stavki (22-21) Porez na dobit iz vanrednih stavki Neto dobit od vanrednih stavki (23-25) Neto dobit za period (20+26) Gubitak za period

262.500 -

Zbog vee iskazne moi uobiajeno u svijetu, a i kod nas koristi jednostrani raun. Takav stupnjevit oblik omoguuje segmentiranje prihoda i rashoda odnosno iskazivanje rezultata prema vrstama aktivnosti. Tako se uobiajeno dobit (gubitak) iskazuje posebno kao: dobit iz redovnog poslovanja dobit od finansiranja dobit iz vanrednih aktivnosti To emo prikazati na posebnom obliku BU ili rauna dobiti i gubitka: Preduzee X Bilans uspjeha za period 1.1.2004-31.12.2004 Opis Prihodi od prodaje Trokovi prodatih proizvoda Doprinos pokria(mara kontribucije) Ostali trokovi poslovanja 1.Trokovi prodaje -trokovi propagande 3.000 -plae radnika u prodaji 2.000 5.000 2. Opi i administartivni trokovi -utroeni uredski mat. 1.000 -plae administ. osoblja 4.500 -trokovi amortizacije 7.000 -trokovi osiguranja 2.000 -ostali trokovi 500 15.000 Ukupno ostali trokovi Dobit iz redovnog poslovanja Finansijski prihodi Finansijski rashodi Dobit od finansiranja Vanredni prihodi Vanredni rashodi Dobit iz vanrednih aktivnosti

Red.br. 1. 2. 3. 4.

70.000 (40.000) 30.000

(20.000) 10.000 5.000 (3.000) 2.000 (1.500) 500

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

www.meshan.cjb.net

27

12. 13. 14.

Bruto dobit (5+8+11) Porez na dobit Neto dobit

12.500 (3.500) 9.000

Prikazat emo jo jednu formu izvjetaja-rauna dobiti i gubitka koji se razlikuje od prethodne forme obrauna trokova odnosno utvrivanju poslovnih rashoda. Ovaj primjer koga smo ve prezentirali teite stavlja na podjelu trokova prema stepenu zaposlenosti (FT i VT) i na utvrivanje doprinosa pokria za preostale FT. Ovakva forma izvjetaja u skladu je sa odredbama MRS 2-Zalihe. Poslovni rezultat se moe utvrditi i na drugi nain i to tako da se iznos ukupno nastalih trokova korigira za promjenu vriednosti zaliha nedovrene proizvodnje gotovih proizvoda tj. za onaj dio trokova koji ostaje u zalihama i zabiljeen ako imovinska pozicija to se vidi iz sljedee bilansne eme: Preduzee X Bilans uspjeha za period 1.1.2004-31.12.2004 Red.br. Opis 1. Prihodi od prodaje 2. Rashodi prodaje A)Promjena vr. zaliha (5.000) B)Trokovi poslovanja 65.000 1.Trokovi sirovina 30.000 2.Trokovi usluga 2.000 3.Trokovi plaa 17.000 4.Trokovi amortizacije 10.000 5.Ostali trokovi 6.000 3. Finansijski prihodi 4. Finansijski rashodi 5. Ukupno redovni prihodi 6. Ukupno redovni rashodi 7. Dobit iz redovnog poslovanja 8. Vanredni prihodi 9. Vanredni rashodi 10. Dobit iz vanrednih aktivnosti 11. Bruto dobit 12. Porez na dobit 13. Neto dobit

70.000 60.000

5.000 (3.000) 75.000 (63.000) 12.000 2.000 (1.500) 500 12.500 (3.500) 9.000

Propisana ema BU zahtijeva posebno prikazivanje poreza na dobit iz redovnog poslovanja i posebno poreza na dobit iz vanrednog poslovanja (dobit iz vanrednih stavki). Meutim, naim zakonodavstvom propisana je ista poreska stopa i na redovnu i vanrednu dobit. Zanimljiv je oblik FI o dobiti i gubitku kod trgovakog preduzea pa emo i njih ematski prikazati: Usluna preduzea BU prikazuju u dosta pojednostavljenom obliku. Za to preduzee neto dobit predstavlja razliku izmeu prihoda i rashoda, ali trgovako preduzea budui da ona kupuju i prodaju zalihe zahtjevaju sloeniji BU. Naime, BU trgovakog preduzea ima 4 glavna dijela: 1. neto prodaju
www.meshan.cjb.net

28

2. 3. 4.

nabavna vrijednost prodate robe operativne rashode porez na dobit. Postoje i podzbirovi za 1. bruto dobit 2. dobit prije oporezivanja (plaanja poreza na dobit) 3. neto dobit osnovna razlika izmeu BU trgovakih preduzea i preduzea koje se bavi uslunom djelatnou je u tome to trgovac mora izraunati bruto dobit prije odbijanja operativnih rashoda i poreza na dobit. Komponente BU uslunih i trgovakih preduzea kao i BU trgovakih preduzea vidi se iz sledeih pregleda: BU trgovakih preduzea Neto prodaja -Nabavna vrijednost Bruto dobit -Operativni rashodi (trokovi redovnog poslovanja) Dobit prije plaanja poreza na dobit -Porez na dobit Neto dobit BU uslunih preduzea Prihodi - Rashodi * Neto dobit *ukljuuje i porez na dobit

Neto prodaja Bruto prodaja Povrat od prodaje i ispravke Neto prodaja

246350 7025 239325

Nabavna vrijednost prodate robe Zalihe 31. decembar 2003. 52800 Kupovina / nabavka 126400 -Povrat kupljene robe i ispravke 7776 Neto nabavna vrijednost robe 118624 Ukljuena vozarina 8236 Neto troak nabavke 126860 Roba raspoloiva na prodaju 179660 -Zalihe 31.12.2004. 48300 Nabavna vrijednost prodate robe 131360 Bruto dobit 107965 Rashodi prodaje Operativni rashodi Rashodi plata zaposl.u prodaji Rashodi transporta

22500 5740

www.meshan.cjb.net

29

Rashodi reklame Rashodi osiguranja Rashodi potr.mat.prodavnice Ukupni rashodi prodaje Opti administrativni rashodi Rashodi kancelar. plata Rashodi za opte osiguranje Rashodi kanc.materijala Trokovi amortizacije zgrada Trokovi kanc. opreme Ukupno opti i administr rashodi Ukupni operativni rashodi Dobit prije plaanja poreza Porez na dobit Neto dobit

10000 1600 1540 41380 26900 4200 1204 2600 2200 37104 78484 29481 5000 24481

U cilju boljeg razumjevanja BU trgovakog preduzea potrebno je pojasniti neke znaajnije komponente i to se odnosi na sledee: Neto prodaja je pri vaan dio BU trgovakog preduzea. Sastoji se od bruto novanih primitaka, od prodaje robe umanjenih za povrat robe ili ispravke umanjenja faktora zbog oteenja ili loeg kvaliteta robe ili bilo kakve dozvoljene popuste. Bruto prodaja se sastoji od ukupne gotovinske prodaje i ukupne prodaje na kredit u toku datod raunovodstvenog perioda, ak i ako gotovina nee biti naplaena do sljedeeg Neto dobit je ono to preostane nakon to se od bruto dobiti odbiju operativni rashodi i porez na dobit. On je bitno mjerilo uspjenosti poslovanja preduzea jer predstavlja iznos poslovne zarade koja se obraunava dioniarima. To je iznos koji se prenosi na zadranu zaradu iz svih aktivnosti koje tokom godine generiu dobit. I uprava i investitori esto koriste neto dobit kao pokazatelj uspjenosti poslovanja nekog preduzea u proteklom ra periodu. Ostale komponente BU kao to su operativna dobit, dobit prije poreza kao i porez na dobit neemo posebno objanjavati jer nisu sloene kategorije i lako se mogu identifikovati. Iz prikazanog BS i BU moe se nauiti povezanost prihoda i rashoda s imovinom i obavezama. U tom smislu imovina=obaveze + kapital ili imovina=obaveze + uloeni kapital + zaraeni kapital ili imovina= obaveze + uloeni kapital + prihodi rashodi. Ovaj raunovodstveni model moe se modificirano zapisati i u slrdeem obliku: Imovina + rashodi = obaveze + uloeni kapital + prihodi. Prihodi su prema tome mjera poveanja zarade a rashodi mjera njenog smanjenja. Povezanost imovine, obaveza i kapitala s prihodima i rashodima, odnosno povezanost BS i BU vidi se iz sljedee eme: 2000 BS Imovina 1000 Obaveze 200 Kapital 800 2004 BS Imovina 1200 Obaveze 200 Kapital 1000

www.meshan.cjb.net

30

BU Prihodi 3000 Rashodi 2800 Dobit 200 Iz svih navedenih konstatacija i prikaza mogue je zakljuiti sledee : prihodi i rashodi prikazuju promjene na imovini i obavezama u odreenom vremenskom periodu te promjene su vezane uz poveanja (smanjenje) neto imovine tj. kapitala izraz poveanje (smanjenje) neto imovine finansijski je rezultat (dobitak ili gubitak) fin. rezultat je spona izmeu BS iBU realnost fin rezultata zavisi od relanosti procjene pozicija BS nerealnost fin rezultata automatski podrazumjeva BS Napomene uz BU Fin obraun prihoda i rashoda u skladu sa ra periodima iskazuje se u svojim saldima kroz formu fin rezultata u BU. Samo ostvareni prihodi predstavljaju kategorije prihoda u BU to je karakteristino i za vrijednost rashoda. Za razliku od dosadanje prakse fin rezultat se neiskazuje viestepenim obraunom kroz formu rezultat: bruto dobit (gubitak) dobit ili gubitak od aktivnosti dobit ili gubitak prije poreza dobit ili gubitak poslije poreza dobit ili gubitak od vanrednih stavki neto dobit ili gubitak za period. Pojedini dijelovi obrauna fin rezultata mogu biti negativni a da konaan rezultat bude pozitivan i obrnuto ili da poreski bilans pokae razliito stanje od rezultata BU. treba napomenuti da se BU sastavlja prije BS te da se rezultati dobiti poreskih obaveza, gubitka i slino trebaju implementirati u sainjavanju poetnog bilansa za naredni period. Ako se razlikuju informacijeBU i poreskog bilansakonano se trebaju uskladiti i implementirati rezultatiu poreskog bilansa ali samo u domenu obaveza to e dovesti do promjene vrijednosti kapitala u konanom obraunu. Da bismo u potpunosti ispotovali zahtjev ovog obrasca , potrebno je detaljno se upoznati sa MRS 8 i MRS 18, te zahtjevima kodeksa ra naela. Paragraf 103-109 (koji govore o prihodima i rashodima te njihovom priznavnavanju). Izvjetaj o zadranoj zaradi Dobit ini dio vlasnike glavnice odnosno kapitala preduzea. Formira se iz ostvarene dobiti i predstavlja dio dobiti koju preduzea zadrava za unapreenje svog poslovanja (razvoja). Prema tome, ovaj izvjetaj pokazuje politiku raspodjele dobiti na dio koji pripada vlasnicima i na dio koji ostaje (zadrava) se u preduzeu. U naim uslovima zadrana zarada ili dobit predstavlja poziciju

www.meshan.cjb.net

31

nerasporeene kumulirane dobiti. Iznos dobiti poveava se poveanjem ostvarene dobiti a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih dividendi. To jest: Zadrana dobit na kraju perioda = zadrana dobit na poetku + neto dobit dividende Polazei od ovog modela izvjetaj o zadranoj zaradi(dobiti) ima za cilj podrobno prikazati promjene na raunu kapitala. Sastavlja se za odreeno obraunsko razdoblje najee za 1 godinu tj za isti period kao i ostali fin izvjetaji. Izvjetaj o dobiti jednostavnog je oblika, sadri malo informacija ali su one vrlo znaajne i praktino slue nadzornom (upravnom) odboru za voenje politike dividendi. Izvjetaj se moe prikazati: Preduzee ''x'' Izvjetaj o zadranoj dobiti 31.12.2004. Zadrana dobit 01.01.2004. +Neto dobit 2004. Zbir -Dividenda za 2004. Zadrana dobit 31.12.2004 8000 9000 17000 2000 15000

Manji iznos isplaenih dividendi znai vei iznos dobiti koji ostaje na raspolaganju preduzeu samim tim izraava svu bit vlasnikog odnosa odraavajui interese ulagaa, vlasnika, i samog preduzea. Mnoga preduzea koja dugo godina uspjeno posluju svoj razvoj finansiraju vie iz zadranog dobitka nego iz dodatnih ulaganja vlasnika kapitala. Izvjetaj o zadranoj zaradi znaajna je vaza izmeu dva primarna fin izvjetaja a to su BS i BU. naim zakonom o raunovodstvu nije propisan obaveza sastavljanja tog izvjetaja meutim nepostoji nikakva smetnja da se problematika raspodjele pokae u takvoj formi. Povezanost izvjetaja o zadranoj dobiti sa ostalim fin izvjetajima daje se na sledeoj emi Izvjetaj o zadranoj dobiti Zadrana zarada 150 Neto dobit 200 Dividende 100 Zadrana dobit krajem godine 250 Bilana stanja Bilans stanja Imovina 1000 Obaveze 800 Kapital: -uloeni 650 -zaraeni 150 Bilans uspjeha Prihodi 3000 Rashodi 2800 Dobit 200 Uradit emo dva zadatka da bismo vidjeli jesmo li shvatili ono to piemo, uradit emo: 1. izvjetaj o zadranoj zaradi Imovina Obaveze Kapital -uloeni -zaraeni 650 250 1200 300

www.meshan.cjb.net

32

2.

proraun obrtnog kapitala

Primjer 1. Na bazi sljedeih rauna pripremite a) dio BS koji pokazuje zadranu dobit b) izvjetaj o zadranoj dobiti Ogranienje za potencijalne dogaaje 31.12.prenos u zadranu dobit 01.01. Saldo 10000

40000

Ogranienje za proirenje pogona Saldo 01.01. 70000 31.12. prenos iz zadrane dobiti 15000

Zadrana dobit 25.3.dividenda 6000 01.01. saldo 120000 24.6. dividenda 6000 31.12. neto dobit 108000 23.9. dividenda 6000 31.12. ogran.za pot. Dogaaje 10000 20.12. dividenda 6000 31.12.ogranienje za pro.pogona 15000 Rjeenje: a) Zadrana dobit Ogranienja Za potencijalne dogaaje 90000 Za proirenje pogona 15000 Neogranieni Ukupno zadrana dobit Izvjetaj o zadranoj dobiti Ogranienja zadrane dobiti Ogranienja za potencijalne dogaaje Saldo 01.01. 40000 -prenos 31.12. 10000 ogranienja za proirenje pogona

115000 199000 314000

b)

30000

www.meshan.cjb.net

33

Saldo 01.01. +ogranienja 31.12 Ukupno ograni. Zadr. Dobiti Neograniena zadrana dobit Saldo 01.01. +neto dobit +prenos iz ogranienja za potencij dog -dividende prenos ogr za pro.pogona Ukupno neograniena dobit Ukupno zadrana dobit

70000 15000 120000 108000 10000 118000 238000 24000 15000 39000

85000 115000

199000 314000

Primjer 2. Izraunajte obrtni kapital prema saldima sledeih rauna -ob prema dobavljaima 18400 -potraivanja od kupaca 14500 -akumulirana amortizacija (oprema) 18500 -IV sumnjivih i spornih potra 2500 -novana sredstva 28000 -ob za dividende 6000 -oprema 154000 -zalihe 40000 -dugoroni predujmovi 12400 -izdate mjenice (dugorone) 42000 -izdate mjenice (kratkorone) 20000 -vlastite dionice 8000 Obrtni kapital = kratkorona imovina kratkorone obaveze Potraivanja od kupaca 14500 Novana sredstva 28000 Zalihe 40000 IV sumnj i spornih potr (2500) 80000 kratkorona imovina dobavljai ob za dividende kratk mjenice 18400 6000 20000 44400 OBRTNI KAPITAL = 35600

kratkorone obaveze

www.meshan.cjb.net

34

Sadraj i oblik finansijskih izvjetaja o novanom toku Svako preduzee u svom poslovanju eli ostvariti 2 kljuna cilja i to: 1. poslovati profitabilno 2. ostati solventan (likvidan) Poslovati profitabilno znai poveavati iznos vlasnike glavnice kroz poslovne aktivnosti preduzea to drugim rijeima znai ostvariti zadovoljavajui povrat na uloeni vlasniki kapital. Ostati solventan (likvidan) znai biti sposoban platiti svoje dugove i obaveze preduzea kako one dospjevaju. Meutim, sposobnost preduzea da ostane solventno neukljuuje samo procjenu likvidnih sredstava na datom BS. Koliko je novo preduzee primilo novca tokom godine? Koji su izvori ovih novanih primitaka? Koliki su izdaci svake godine iz poslovnih aktivnosti, a koliki iz ulagakih i finansijskih aktivnosti? Da bi odgovorila na ova pitanja, preduzea pripremaju trei glavni fin izvjetaj koji prikazuje izvore i upotrebu likvidnih sredstava tokom raunovodstvenog perioda . Kao to je poznato novac je vaan faktor u poslovanjupreduzea,. Za novac se kupuju sirovine, oprema, podmiruju se obaveze, za novac se prodaju gotovi proizvodi, roba i sve se vrti oko novca. Stoga nije ni udo da vlasnike preduzea pa i ostale korisnike zanima odakle sve u preduzee stie novac i u koje svrhe se troi. Iz tih razloga potrebno je sastavljati izvjetaj koji govori o izvorima i upotrebi novca i koji omoguava utvrivanje vika raspoloivih ili ak nedostatnih stvari. Upravo izvjetaj o novanom toku daje takve informacije i u interakciji s ostalim izvjetajima daje pravu sliku ''zdravstvenog stanja'' preduzea. Nisu rijetki sluajevi da preduzee u BU iskazuju uspjeno poslovanje s dobitkom a da defakto imaju problema s podmirivanjem tekuih obaveza. Zato je tako? Odgovor prije svega treba potraiti u evidentiranju osnovnih elemenata BU a to su prihodi i rashodi. Prihodi rashodi su obraunske kategorije, evidentiraju se prema temeljnoj raunovodstvenoj pretpostavci nastanka dogaaja a to znai da se evidentiraju onda kad su nastali ( onda kad su zaraeni a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca). Prema tome, za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca. Postoji vremenski nesklad izmeu prihoda i primitak i rashoda i izdataka. Osim toga postoji i primici i izdaci novca koji uopte ne utiu na visinu prihoda i rashoda kao to je npr posuivanje novca. Razumjevanje tih razlika izmeu primitaka i izdataka i prihoda i rashoda kljuno je i to razumjevanje izvjetaja o novanom toku. Osnovni elementi izvjetaja o novanom toku Ve smo konstatovali da izvj o novanom toku prua podatke o primicima i izdacima novca kao i o njihovoj razlici tj istom novanom toku. Prema tom osnovni elementi izvjetaja o novanim tokovima su primici i izdaci novca koji se selektiraju i u izvjetaju prikazuju kao dio poslovne, investicijske i finansijske aktivnosti. Osnovni pojmovi koji su vezani za izvj o nov tokovima :

www.meshan.cjb.net

35

novac -

Novac na blagajni i na raunima u banci Novani ekvivalenti su kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se brzo konvertuju u Novani tokovi su prilivi i odlivi novca i novanih ekvivalenata Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzea i druge aktivnosti koje odreuju dobit preduzea osim investicijskih i finansijskih aktivnosti Investicijske aktivnosti vezane su uz sticanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu ukljuena u novane ekvivalente Finansijske aktivnosti su aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvataju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obaveza. Radi lakeg razumjevanja izvjetaja u nastavku e biti prikazane osnovne kategorije koje uzrokuju promjene na novcu i od kojih zavisi njegova veliina. Ralanivanjem potrebnih dijelova imovine i izvora imovine (obaveza i kapitala) dolazi se do osnovnih parametara od kojih zavisi iznos novca i promjene na novcu. Ako poemo od osnovne bilansne jednaine: IMOVINA = IZVORI IMOVINE tj. AKTIVA=PASIVA i njezinim daljnjnem analitikim prikazivanjem uz upotrebu sledeih simbola I=imovina; O=obaveze;K=kapital;KI'=kratkorona imovina ; DI=dugorona imovina;N=novac;KI=kratkorona imovina bez novca, dobijamo: I=O+K KI+DI=O+K N+KI'+DI=O+K Ako promjene na tim kategorijama oznaimo sa D tada vai i ova jednakost: DN+DKI'+DDI=DO+DK Promjene na novcu posljedica su poveanja (+) ili smanjenja (-) na sledeim kategorijama: DN=DO+DK-DKI'-DDI Uzimajui da poveanje (primici) novca nastaju po osnovu poveanja obaveza i kapitala odnosno smanjenja ostale nnenovane imovine i obrnuto na strani smanjenja odnosno izdataka novca. Ovo je posebno vano ukoliko se izvjetaj sastavlja po indirektnoj metodi PRILIVI IMOVINE ODLIVI IMOVINE - poveanje obaveza - smanjenje obaveza - poveanje kapitala - smanjenje kapitala - smanjenje nenovane imovine - poveanje nenovane imovine Usluna preduzea BU prikazuju u dosta pojednostavljenom obliku. Za to preduzee neto dobit predstavlja razliku izmeu prihoda i rashoda, ali trgovako preduzea budui da ona kupuju i prodaju zalihe zahtjevaju sloeniji BU. Naime, BU trgovakog preduzea ima 4 glavna dijela: neto prodaju nabavna vrijednost prodate robe operativne rashode porez na dobit. Postoje i podzbirovi za bruto dobit dobit prije oporezivanja (plaanja poreza na dobit) neto dobit osnovna razlika izmeu BU trgovakih preduzea i preduzea koje se bavi uslunom djelatnou je u tome to trgovac mora izraunati bruto dobit prije odbijanja operativnih rashoda i poreza na dobit.

5. 6. 7. 8. 4. 5. 6.

www.meshan.cjb.net

36

Komponente BU uslunih i trgovakih preduzea kao i BU trgovakih preduzea vidi se iz sledeih pregleda: BU trgovakih preduzea Neto prodaja -Nabavna vrijednost Bruto dobit -Operativni rashodi (trokovi redovnog poslovanja) Dobit prije plaanja poreza na dobit -Porez na dobit Neto dobit BU uslunih preduzea Prihodi - Rashodi * Neto dobit *ukljuuje i porez na dobit

Neto prodaja Bruto prodaja Povrat od prodaje i ispravke Neto prodaja

246350 7025 239325

Nabavna vrijednost prodate robe Zalihe 31. decembar 2003. 52800 Kupovina / nabavka 126400 -Povrat kupljene robe i ispravke 7776 Neto nabavna vrijednost robe 118624 Ukljuena vozarina 8236 Neto troak nabavke 126860 Roba raspoloiva na prodaju 179660 -Zalihe 31.12.2004. 48300 Nabavna vrijednost prodate robe 131360 Bruto dobit 107965 Rashodi prodaje Operativni rashodi Rashodi plata zaposl.u prodaji Rashodi transporta Rashodi reklame Rashodi osiguranja Rashodi potr.mat.prodavnice Ukupni rashodi prodaje Opti administrativni rashodi Rashodi kancelar. plata Rashodi za opte osiguranje Rashodi kanc.materijala

22500 5740 10000 1600 1540 41380 26900 4200 1204

www.meshan.cjb.net

37

Trokovi amortizacije zgrada Trokovi kanc. opreme Ukupno opti i administr rashodi Ukupni operativni rashodi Dobit prije plaanja poreza Porez na dobit Neto dobit

2600 2200 37104 78484 29481 5000 24481

U cilju boljeg razumjevanja BU trgovakog preduzea potrebno je pojasniti neke znaajnije komponente i to se odnosi na sledee: Neto prodaja je pri vaan dio BU trgovakog preduzea. Sastoji se od bruto novanih primitaka, od prodaje robe umanjenih za povrat robe ili ispravke umanjenja faktora zbog oteenja ili loeg kvaliteta robe ili bilo kakve dozvoljene popuste. Bruto prodaja se sastoji od ukupne gotovinske prodaje i ukupne prodaje na kredit u toku datod raunovodstvenog perioda, ak i ako gotovina nee biti naplaena do sljedeeg Neto dobit je ono to preostane nakon to se od bruto dobiti odbiju operativni rashodi i porez na dobit. On je bitno mjerilo uspjenosti poslovanja preduzea jer predstavlja iznos poslovne zarade koja se obraunava dioniarima. To je iznos koji se prenosi na zadranu zaradu iz svih aktivnosti koje tokom godine generiu dobit. I uprava i investitori esto koriste neto dobit kao pokazatelj uspjenosti poslovanja nekog preduzea u proteklom ra periodu. Ostale komponente BU kao to su operativna dobit, dobit prije poreza kao i porez na dobit neemo posebno objanjavati jer nisu sloene kategorije i lako se mogu identifikovati. Iz prikazanog BS i BU moe se nauiti povezanost prihoda i rashoda s imovinom i obavezama. U tom smislu imovina=obaveze + kapital ili imovina=obaveze + uloeni kapital + zaraeni kapital ili imovina= obaveze + uloeni kapital + prihodi rashodi. Ovaj raunovodstveni model moe se modificirano zapisati i u slrdeem obliku: Imovina + rashodi = obaveze + uloeni kapital + prihodi. Prihodi su prema tome mjera poveanja zarade a rashodi mjera njenog smanjenja. Povezanost imovine, obaveza i kapitala s prihodima i rashodima, odnosno povezanost BS i BU vidi se iz sljedee eme: 2000 BS Imovina 1000 Obaveze 200 Kapital 800 BU Prihodi 3000 Rashodi 2800 Dobit 200 2004 BS Imovina 1200 Obaveze 200 Kapital 1000

www.meshan.cjb.net

38

Iz svih navedenih konstatacija i prikaza mogue je zakljuiti sledee : prihodi i rashodi prikazuju promjene na imovini i obavezama u odreenom vremenskom periodu te promjene su vezane uz poveanja (smanjenje) neto imovine tj. kapitala izraz poveanje (smanjenje) neto imovine finansijski je rezultat (dobitak ili gubitak) fin. rezultat je spona izmeu BS iBU realnost fin rezultata zavisi od relanosti procjene pozicija BS nerealnost fin rezultata automatski podrazumjeva BS Napomene uz BU Fin obraun prihoda i rashoda u skladu sa ra periodima iskazuje se u svojim saldima kroz formu fin rezultata u BU. Samo ostvareni prihodi predstavljaju kategorije prihoda u BU to je karakteristino i za vrijednost rashoda. Za razliku od dosadanje prakse fin rezultat se neiskazuje viestepenim obraunom kroz formu rezultat: bruto dobit (gubitak) dobit ili gubitak od aktivnosti dobit ili gubitak prije poreza dobit ili gubitak poslije poreza dobit ili gubitak od vanrednih stavki neto dobit ili gubitak za period. Pojedini dijelovi obrauna fin rezultata mogu biti negativni a da konaan rezultat bude pozitivan i obrnuto ili da poreski bilans pokae razliito stanje od rezultata BU. treba napomenuti da se BU sastavlja prije BS te da se rezultati dobiti poreskih obaveza, gubitka i slino trebaju implementirati u sainjavanju poetnog bilansa za naredni period. Ako se razlikuju informacijeBU i poreskog bilansakonano se trebaju uskladiti i implementirati rezultatiu poreskog bilansa ali samo u domenu obaveza to e dovesti do promjene vrijednosti kapitala u konanom obraunu. Da bismo u potpunosti ispotovali zahtjev ovog obrasca , potrebno je detaljno se upoznati sa MRS 8 i MRS 18, te zahtjevima kodeksa ra naela. Paragraf 103-109 (koji govore o prihodima i rashodima te njihovom priznavnavanju). Izvjetaj o zadranoj zaradi Dobit ini dio vlasnike glavnice odnosno kapitala preduzea. Formira se iz ostvarene dobiti i predstavlja dio dobiti koju preduzea zadrava za unapreenje svog poslovanja (razvoja). Prema tome, ovaj izvjetaj pokazuje politiku raspodjele dobiti na dio koji pripada vlasnicima i na dio koji ostaje (zadrava) se u preduzeu. U naim uslovima zadrana zarada ili dobit predstavlja poziciju nerasporeene kumulirane dobiti. Iznos dobiti poveava se poveanjem ostvarene dobiti a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih dividendi. To jest: Zadrana dobit na kraju perioda = zadrana dobit na poetku + neto dobit dividende Polazei od ovog modela izvjetaj o zadranoj zaradi(dobiti) ima za cilj podrobno prikazati promjene na raunu kapitala. Sastavlja se za odreeno obraunsko razdoblje najee za 1 godinu tj za isti period kao i ostali fin izvjetaji.

www.meshan.cjb.net

39

Izvjetaj o dobiti jednostavnog je oblika, sadri malo informacija ali su one vrlo znaajne i praktino slue nadzornom (upravnom) odboru za voenje politike dividendi. Izvjetaj se moe prikazati: Preduzee ''x'' Izvjetaj o zadranoj dobiti 31.12.2004. Zadrana dobit 01.01.2004. +Neto dobit 2004. Zbir -Dividenda za 2004. Zadrana dobit 31.12.2004 8000 9000 17000 2000 15000

Manji iznos isplaenih dividendi znai vei iznos dobiti koji ostaje na raspolaganju preduzeu samim tim izraava svu bit vlasnikog odnosa odraavajui interese ulagaa, vlasnika, i samog preduzea. Mnoga preduzea koja dugo godina uspjeno posluju svoj razvoj finansiraju vie iz zadranog dobitka nego iz dodatnih ulaganja vlasnika kapitala. Izvjetaj o zadranoj zaradi znaajna je vaza izmeu dva primarna fin izvjetaja a to su BS i BU. naim zakonom o raunovodstvu nije propisan obaveza sastavljanja tog izvjetaja meutim nepostoji nikakva smetnja da se problematika raspodjele pokae u takvoj formi. Povezanost izvjetaja o zadranoj dobiti sa ostalim fin izvjetajima daje se na sledeoj emi Izvjetaj o zadranoj dobiti Zadrana zarada 150 Neto dobit 200 Dividende 100 Zadrana dobit krajem godine 250 Bilana stanja Bilans stanja Imovina 1000 Obaveze 800 Kapital: -uloeni 650 -zaraeni 150 Bilans uspjeha Prihodi 3000 Rashodi 2800 Dobit 200 Uradit emo dva zadatka da bismo vidjeli jesmo li shvatili ono to piemo, uradit emo: 3. izvjetaj o zadranoj zaradi 4. proraun obrtnog kapitala Primjer 1. Na bazi sljedeih rauna pripremite c) dio BS koji pokazuje zadranu dobit d) izvjetaj o zadranoj dobiti Imovina Obaveze Kapital -uloeni -zaraeni 650 250 1200 300

www.meshan.cjb.net

40

Ogranienje za potencijalne dogaaje 31.12.prenos u zadranu dobit 10000 01.01. Saldo 40000

Ogranienje za proirenje pogona Saldo 01.01. 70000 31.12. prenos iz zadrane dobiti 15000

Zadrana dobit 25.3.dividenda 6000 01.01. saldo 120000 24.6. dividenda 6000 31.12. neto dobit 108000 23.9. dividenda 6000 31.12. ogran.za pot. Dogaaje 10000 20.12. dividenda 6000 31.12.ogranienje za pro.pogona 15000 Rjeenje: a) Zadrana dobit Ogranienja Za potencijalne dogaaje 90000 Za proirenje pogona 15000 Neogranieni Ukupno zadrana dobit

115000 199000 314000

b)

Izvjetaj o zadranoj dobiti Ogranienja zadrane dobiti Ogranienja za potencijalne dogaaje Saldo 01.01. 40000 -prenos 31.12. 10000 30000 ogranienja za proirenje pogona Saldo 01.01. 70000 +ogranienja 31.12 15000 85000 Ukupno ograni. Zadr. Dobiti Neograniena zadrana dobit Saldo 01.01. 120000

115000

www.meshan.cjb.net

41

+neto dobit +prenos iz ogranienja za potencij dog -dividende prenos ogr za pro.pogona Ukupno neograniena dobit Ukupno zadrana dobit

108000 10000 118000 238000 24000 15000 39000 199000 314000

Primjer 2. Izraunajte obrtni kapital prema saldima sledeih rauna -ob prema dobavljaima 18400 -potraivanja od kupaca 14500 -akumulirana amortizacija (oprema) 18500 -IV sumnjivih i spornih potra 2500 -novana sredstva 28000 -ob za dividende 6000 -oprema 154000 -zalihe 40000 -dugoroni predujmovi 12400 -izdate mjenice (dugorone) 42000 -izdate mjenice (kratkorone) 20000 -vlastite dionice 8000 Obrtni kapital = kratkorona imovina kratkorone obaveze Potraivanja od kupaca 14500 Novana sredstva 28000 Zalihe 40000 IV sumnj i spornih potr (2500) 80000 kratkorona imovina dobavljai ob za dividende kratk mjenice 18400 6000 20000 44400 OBRTNI KAPITAL = 35600

kratkorone obaveze

Sadraj i oblik finansijskih izvjetaja o novanom toku Svako preduzee u svom poslovanju eli ostvariti 2 kljuna cilja i to: 3. poslovati profitabilno 4. ostati solventan (likvidan) Poslovati profitabilno znai poveavati iznos vlasnike glavnice kroz poslovne aktivnosti preduzea to drugim rijeima znai ostvariti zadovoljavajui povrat na uloeni vlasniki kapital.

www.meshan.cjb.net

42

Ostati solventan (likvidan) znai biti sposoban platiti svoje dugove i obaveze preduzea kako one dospjevaju. Meutim, sposobnost preduzea da ostane solventno neukljuuje samo procjenu likvidnih sredstava na datom BS. Koliko je novo preduzee primilo novca tokom godine? Koji su izvori ovih novanih primitaka? Koliki su izdaci svake godine iz poslovnih aktivnosti, a koliki iz ulagakih i finansijskih aktivnosti? Da bi odgovorila na ova pitanja, preduzea pripremaju trei glavni fin izvjetaj koji prikazuje izvore i upotrebu likvidnih sredstava tokom raunovodstvenog perioda . Kao to je poznato novac je vaan faktor u poslovanjupreduzea,. Za novac se kupuju sirovine, oprema, podmiruju se obaveze, za novac se prodaju gotovi proizvodi, roba i sve se vrti oko novca. Stoga nije ni udo da vlasnike preduzea pa i ostale korisnike zanima odakle sve u preduzee stie novac i u koje svrhe se troi. Iz tih razloga potrebno je sastavljati izvjetaj koji govori o izvorima i upotrebi novca i koji omoguava utvrivanje vika raspoloivih ili ak nedostatnih stvari. Upravo izvjetaj o novanom toku daje takve informacije i u interakciji s ostalim izvjetajima daje pravu sliku ''zdravstvenog stanja'' preduzea. Nisu rijetki sluajevi da preduzee u BU iskazuju uspjeno poslovanje s dobitkom a da defakto imaju problema s podmirivanjem tekuih obaveza. Zato je tako? Odgovor prije svega treba potraiti u evidentiranju osnovnih elemenata BU a to su prihodi i rashodi. Prihodi rashodi su obraunske kategorije, evidentiraju se prema temeljnoj raunovodstvenoj pretpostavci nastanka dogaaja a to znai da se evidentiraju onda kad su nastali ( onda kad su zaraeni a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca). Prema tome, za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca. Postoji vremenski nesklad izmeu prihoda i primitak i rashoda i izdataka. Osim toga postoji i primici i izdaci novca koji uopte ne utiu na visinu prihoda i rashoda kao to je npr posuivanje novca. Razumjevanje tih razlika izmeu primitaka i izdataka i prihoda i rashoda kljuno je i to razumjevanje izvjetaja o novanom toku. Osnovni elementi izvjetaja o novanom toku Ve smo konstatovali da izvj o novanom toku prua podatke o primicima i izdacima novca kao i o njihovoj razlici tj istom novanom toku. Prema tom osnovni elementi izvjetaja o novanim tokovima su primici i izdaci novca koji se selektiraju i u izvjetaju prikazuju kao dio poslovne, investicijske i finansijske aktivnosti. Osnovni pojmovi koji su vezani za izvj o nov tokovima : Novac na blagajni i na raunima u banci Novani ekvivalenti su kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se brzo konvertuju u novac Novani tokovi su prilivi i odlivi novca i novanih ekvivalenata Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzea i druge aktivnosti koje odreuju dobit preduzea osim investicijskih i finansijskih aktivnosti

www.meshan.cjb.net

43

Investicijske aktivnosti vezane su uz sticanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu ukljuena u novane ekvivalente Finansijske aktivnosti su aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvataju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obaveza. Radi lakeg razumjevanja izvjetaja u nastavku e biti prikazane osnovne kategorije koje uzrokuju promjene na novcu i od kojih zavisi njegova veliina. Ralanivanjem potrebnih dijelova imovine i izvora imovine (obaveza i kapitala) dolazi se do osnovnih parametara od kojih zavisi iznos novca i promjene na novcu. Ako poemo od osnovne bilansne jednaine: IMOVINA = IZVORI IMOVINE tj. AKTIVA=PASIVA i njezinim daljnjnem analitikim prikazivanjem uz upotrebu sledeih simbola I=imovina; O=obaveze;K=kapital;KI'=kratkorona imovina ; DI=dugorona imovina;N=novac;KI=kratkorona imovina bez novca, dobijamo: I=O+K KI+DI=O+K N+KI'+DI=O+K Ako promjene na tim kategorijama oznaimo sa D tada vai i ova jednakost: DN+DKI'+DDI=DO+DK Promjene na novcu posljedica su poveanja (+) ili smanjenja (-) na sledeim kategorijama: DN=DO+DK-DKI'-DDI Uzimajui da poveanje (primici) novca nastaju po osnovu poveanja obaveza i kapitala odnosno smanjenja ostale nnenovane imovine i obrnuto na strani smanjenja odnosno izdataka novca. Ovo je posebno vano ukoliko se izvjetaj sastavlja po indirektnoj metodi PRILIVI IMOVINE - poveanje obaveza - poveanje kapitala - smanjenje nenovane imovine ODLIVI IMOVINE - smanjenje obaveza - smanjenje kapitala - poveanje nenovane imovine

Predavanje IV 16.11.2006 Parcijalni bilans preduzea X sastojao se od sljedeih podataka: Bilans stanja 31.12.2003 5.000 2.000 7.000 1.000 1.500 2.000 31.12.2004 7.000 4.000 3.000 3.000 2.000 1.400 2.000 400 900

Potraivanja od kupaca Zalihe Unaprijed plaena najamnina Zalihe potronog materijala Obaveze prema dobavljaima Obaveze za reije BU sadri sljedee: Neto dobit Rashod za amortizaciju Dobitak od prodaje zemljita

www.meshan.cjb.net

44

Amortizaciona premija na obveznice Amortizacija goodwilla

500 200

Neto novani tok od poslovnih aktivnosti za 2004 izraunava se na slijedei nain: Neto dobit 2.000 +Rashodi za amortizaciju 400 -Dobitak od prodaje zemljita (900) -Amortizaciona premija na obveznice (500) +Amortizacija goodwilla (200) -Poveanje potraivanja od kupaca (2.000) -Poveanje zaliha (2.000) +Smanjenje unaprijed plaene najamnine 4.000 -Poveanje zaliha potronog materijala (2.000) -Smanjenje obaveza za reiju (600) +Poveanje obaveza prema dobavljaima 500 Neto novanmi tok od poslovnih aktivnosti (900) Ovo je bio izvjetaj o novanim tokovima po indirektnoj metodi

www.meshan.cjb.net

45

Primjer Preduzee K ima sljedee bilansne podatke (2003 i 2004) 31.12.2003 Novana sredstva 11.500 Potraivanja od kupaca 13.000 Roba 19.000 Strojevi 17.000 Akumulirana amortizacija -11.500 Dugorona ulaganja 14.000 Ukupno imovina 63.000 Obaveze prema dobavljaima 9.000 Obaveze za rashode 3.000 Izdata dugorona mjenica 15.000 Redovne dionice 17.000 Ukupno obaveze 63.000 Nja raunu dobiti i gubitka nalaze se sljedei podaci: Prihod od prodaje 69.000 Nabavna vrijednost prodate robe -47.000 Bruto dobit 22.000 Opti rashodi -11.000 Rashodi za amortizaciju - 500 Neto dobit 10.500 Dodatni podaci : -novane dividende 5.000 -dugorona ulaganja prodata su po knjigovodstveno vrijednosti Pripremite izvjetaj o novanim tokovima koristei se direktnom metodom Rjeenje Preduzee K Izvjetaj o novanim tokovima za 2004 godinu Novana sredstva od poslovnih aktivnosti Novani primitak od kupaca 64.500 Isplata robe -41.000 Novana sredstva plaena za rashode -12.000 Neto novani tok od poslovnih aktivnosti 11.500 Novani tok od investicijskih aktivnosti Kupovina stroja Prodaja dugoronog ulaganja Neto novani tok od investcijskih aktivnosti Novana sredstva od finansijskih aktivnosti Plaanje izdatih mjenica Plaanje dionica -2.000 1.000 -1.000 -1.000 2.000

31.12.2004 18.000 17.500 16.000 19.000 -12.000 13.000 71.500 12.000 2.000 14.000 19.000 71.500

www.meshan.cjb.net

46

Isplata novanih dividendi -5.000 Neto novani tok od finansijskih aktivnosti -4.000 Neto promjena novanih sredstava 6.500 Poetna vriednost novca i novanih ekvivalenata 11.500 Konani saldo 18.000 Objanjenje novanih sredstava aktivnosti Potraivanja od kupaca 13.000 69.000 17.500 13.000+69.000-X=17.000 X= 64.500 Obaveze prema dobavljaima X 9.000 44.000 12.000 9.000+44.000-X=12.000 X = 41.000 19.000 X 16.000 19.000+X-47.000-16.000 X = 44.000 Obaveze za rashode X 3.000 11.000 2.000 3.000+11.000-X=2.000 X=12.000 Roba 47.000

www.meshan.cjb.net

47

Kosolidovani FI Pod kosolidacijom FI podrazumijeva se spajanje izvjetaja matice preduzea. Svrha konsolidovanih FI bazira se primarno na potrebama korisnika konsolidiranih izvjetaja,a to su dioniari i vjerovnici preduzea (matice). Oni su zainteresirani za rezultate poslovanja kao i za finansijsku situaciju preduzea . Ovi izvjetaji (konsolidovani) potrebni su i radi fer prezentacije situacije te da bi jedno preduzee udrueno u matricu imalo direktnu kontolu nad drugim preduzeem. Matica je ono preduzee koje ima vie od 50% vlasnitva (vie od 50% dionica s pravom glasa). Raunovodstvena naela se primjnejuju prilikom sastavljanja konsolidovanih FI. Kosolidovani FI pripremaju se onda kadasu dva ili vie preduzea povezana poslovnim vezama u preduzeu matice te djeluju kao jedinstven ekonomski subjekt. Svako preduzee zadrava svoju raunovodstvenu evidenciju, sastavlja svoje temeljne FI. Preduzee matica sastavlja i prezentira korisnicima konsolidovane Fi.pored dioniara i dugoronih vjerovnika korisnici konsoidovanih FI su jo i mgmt matinog preduzea te ostali korisnici. Ipak, te izvjetaje najvie koriste oni koji su dugorono zainteresovani za matino preduzee. To su postojei i potencijalni dioniari matinog preduzea.Svaki dioniar bilo da se radi o fizikome ili pravnom licu zainteresovano je za one prihode koji pripadaju matrici po osnovu udjela u vlasnitvu organizacionog dijela.Dugoroni vjerovnici,prije svega banke takoe su zainteresirane za poslovne rezultate povezanih u matricu kojima su odobreni ili od kojih su kupljene obveznice.Za razliku od dugoronih vjerovnika kratkoroni vjerovnici matinog preduzea vie su zainteresirani za temeljne izvjetaje matice nego za konsolidirane izvjetaje.Razlog za to je vei interes kratkoronih vjerovnika za tekuom solventnou u odnosu na dugoronu profitabilnost matice.Mgmt matice uz dioniarsku maticu ima najvei interes kako za tekuim informacijama konsolidovanih FI tako i za pojedinim izvjetajima preduzea povezanim u matricu koje ine konsolidovani izvjetaj.Da bi mgmt matice mogao uticati ili vriti kontrolu poslovanja i finansijske politike povezanih preduzea mora imati izvjetaje o rezultatu i finansijskoj situaciji za proteklo raunovodstveno razdoblje.Mgmt matice jedino sagledavanjem fin.rezultata,fin.situacije i novanog toka svih povezanih preduzea.Moe vriti kontrolu na nivou grupe.Rezultati konsolidiranih FI jesu ujedno osnova i za zakljuivanje ili ne zakljuivanje novih ugovora s mgmt matice.U korisnike informacija konsolidiranih FI svakako treba spomenuti i finansijske analitiare bez ijih je rezutata danas nezamislivo djelovanje finansijskog trita, javnost (preko javnog objavljivanja FI ili preko rezultata finansijskog analitiara) koju ine potencijalni investitioro i vjerovnici zainteresirani za FI.

www.meshan.cjb.net

48

Konsolidirani Izvjetaj o novanim tokovima (IoNT) Ovaj izvjetaj sastavlja se u skladu sa RS-27 FBiH. Matica kao i sva povezana preduzea sastavljaju IoNT kao sastavni dio svojih temeljnih FI. Meutim, matica sastavlja i prezentira konsoidovani FI meu kojima je i konsolidovani IoNT. Kada se izrauje konsolidovani IoNT potrebno je izvriti odreena pilagoavanja kod amortizacije, takoer treba manjinski interes (udjel) vratiti odnosno dodati ga konsolidiranoj neto dobiti kada se raunaju novani izdaci od finansijskih aktivnosti tada dividende koje plaaju povezana preduzea manjinskim dioniarima treba dodati dividenda koja povezana preduzea plaaju matici. Trokovi sticanja dodatnih dionica povezqnih preduzea moe se, ali i ne mora ukljuiti u novane izdatke od investicijskih aktivnosti. Ako se dionice kupe na otvorenom finansijskom tritu onda se troak sticanja uljuuje u izdatke od investicijskih aktivnosti. Meutim, kada se dionice povezanih pravnih lica kupe direktno od njenih dioniara to predstavlja meukompanijski transfer novca koji ne utie na ukupan novani saldo grupe koja se konsolidira. Konsolidirani IoNT priprema se na bazi konsolidovanog izvjetaja o dobiti i gubitku (BU) i konsolidirani BS. Postupak konsolidacije izvjetaja o novanomtoku moe se pokazati na sljedeem primjeru. DD X, dri 90% dionica dionikog drutva Y dd Matino preduzee X pripremilo je konsolidovani izvjetaj: Konsolidovani BU i konsolidovani BS Konsolidovani Izvjetaj o dobiti (BU X dd i Y dd 31.12.2004) Prihodi Trokovi prodatih uinaka(posl.rashodi) Bruto dobit Ostali rashodi Operativa dobit Prihodi od sudjelujuih interesa Dobit(spojena) Manjinski udjelu spojenoj dobiti Konsolidovana neto dobit 5.400.000 (2.540.000) 2.460.000 (1.360.000) 1.100.000 60.000 1.160.000 (40.000) 1.120.000

www.meshan.cjb.net

49

Komparativni konsolidovani BS za 31.12.2003 i 2004 X dd Opis 2003 Goodwill 200.000 Oprema (neto) 2.450.000 Udjel u povezanim pravnim licima 1.520.000 Potraibanja od kupaca 920.000 Zalihe robe 1.100.000 iroraun 600.000 Ukupno imovina 6.790.000 Dionice po nominalnoj vrijednosti 2.000.000 Premija 400.000 Zadrani dobici 2.600.000 Manjinski interesi 200.000 Druge kratkorone obaveze 990.000 Dobavljai 600.000 Ukupne obaveze i kapital 6.790.000

2004 180.000 4.060.00 1.580.000 1.200.000 1.010.000 970.000 9.000.000 2.200.000 1.400.000 3.360.000 220.000 890.000 980.000 9.000.000

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Ostale informacije koje su potrebne za pripremu konsolidovanog IoNT: trokovi amortizacije od 240.000 i trokovi amortizacije goodwilla je 20.000 ukljuene su u ostale rashode oprema je nabavljena tokom 2004 za iznos od 1.850.000 udjeli u povezanim preduzeima ukljuuju 30% dionica kupljenih od Z dd, a prihod od sudjelujueg interesa je 60.000, dividende nisu primljene tokom godina manjinski interes u spojenoj dobiti je 40.000 meutim 20.000 distribuiramo manjinskim dioniarima kao dividende tokom razdoblja, to znai da je manjinski udio u neto imovini (kapitalu) porastao za bruto 20.000 preduzee X dd emitovalo je 10.000 dionica na otvorenom finansijskom tritu po cijeni od 120 KM po dionici (nominalna vrijednost je 20 KM po dionici) ukupno isplaene dividende iznose 380.000 od ega je dioniarima X dd isplaeno 360.000 (ime se smanjuju konsolidovani zadrani dobici, 20.000 dividendi isplaeno je manjim dioniarima Y dd) IoNT pripremie se pomou direktne metode (period 1.1-31.12.2004)

www.meshan.cjb.net

50

Redni broj Opis A. 1. 2. 3. B. 1. C. 1. 2.

Iznos Poslovna aktivnost Novani primici od naplate potaivanja Novani izdaci za plaanje obaveza dob. robe Ostali novani izdaci iz poslovnih aktivnosti Ukupno novani tok od poslovni aktivnosti Investicijska aktivnost Novani izdaci za nabavku robe Ukupno novani tok od investicijskih aktivnosti Finansijka aktivnost Novani primici od emisije dionica Novani izdaci od isplate dividendi Ukupno nivani tok od finansijskih aktivnosti isti novani tok (A+B+C) 5.120.000 (2.520.000) (1.200.000) 1.400.000 (1.850.000) (1.850.000) 1.200.000 (380.000) (820.000) 370.000

U okviru poslovnih operacija novani primici i novani izdaci dobiveni su na sljedei nain Novani primici od naplate potraivanja Poetno saldo potraivanja +prihod od prodaje -konani saldo potraivanja Novani primici od naplate potraivanja Novani izdaci za plaanje obaveza dobavljaima Trokovi prodate robe -poetne zalihe robe +konane zalihe robe Obraunate obaveze za kupjenu robu +poetni saldo -konani saldo dobavljaa Novani izdaci za plaane obaveza dobavljaima 920.000 5.400.000 (1.200.000) 5.120.000 2.940.000 (1.100.000) 1.010.000 2.850.000 600.000 930.000 2.520.000

Ostali novani izdaci iz poslovnih aktivnosti (trokovi usluga) Ostali rashodi 1.360.000 -amortizacija (260.000)3 +poetni saldo drugih kratk. obaveza (dobavljai) 990.000 -konani saldo drugih kratk. obaveza (dobavljai) (890.000) Ostali novaniizdaci iz poslovnih aktivnosti 1.200.000

Oduzima se jer je amortizacija ukljuena u ostale rashode

www.meshan.cjb.net

51

Pokazat emo na istom primjeru konsolidovani izvjetaj o novanom toku za period 1.1-31.12.2004 po indirektnoj metodi Red. Br Opis Iznos A. Novani tok od poslovnih aktivnosti 1. Konsolidovana neto dobit 1.120.000 Prilagoavanje neto dobiti na novani tok 2. Amortizacija (240.000+20.000) 260.000 3. Manjinski interes u spojenoj dobiti 40.000 4. Poveanje potraivanja (280.000) 5. Smanjenje zaliha 90.000 6. Poveanje obaveza prema dobavljaima robe 330.000 7. Smanjenje ostalih kratk. obaveza (dobavljai) (100.000) 8. Prihodi od sudjelujuih interesa u Z dd (60.000) Novani tok od poslovnih aktivnosti 1.400.000 B. Novani tok od investicijskih aktivnosti 1. Novani izdaci za nabavku opreme (1.850.000) Novani tok od investicijskih aktivnosti (1.850.000) C. Novani tok od finansijskih aktivnosti 1. Novani primici od emisije dionica 1.200.000 2. Novani izdaci za dividende (380.000) Novani tok od finansijskih aktivnosti 820.000 isti novani tok (A+B+C) 370.000 Izvjetaj o svim promjenama u vlasnikom kapitalu Ovaj izvjetaj se sastoji iz dva dijela : podaci o dioniarskom kapitalu i podaci o promjenama u kapitalu U prvom dijelu izvjetaja tretirane su iskljuivo dionice (redovne i povlatene) i to kroz period od dvije godine kako bi se mogle registrovati promjene u dionikom kapitalu. Prezentirani su podaci o broju eksternih dionica na odreeni dan, zati izdate dionice,opozvane dionice, steene vlastite dionice itd. Na osnovu podataka iz prvog dijela izvjestaja i ostalih kompanija koje opredjeljuju visinu kapitala pravnog lica sastavlja se obrazac o promjenama u kapitalu koji ia sljkedei oblik i strukturu: Kod izrade drugogo dijela izvjetaja potrebno je pridravati se paragrafa 137 do 145 Kodeksa RN koji se odnose na sljedee sadraje: paragraf 137 prilikom pripremanja svojih FI veina pravnih lica usvaja finansijski koncept kapitala prema kojem je kapital za neto sredstva ili vlastiti kapital. Prema fizikom konceptu kapitala kao to je poslovna sposobnost kapitala se smatra proizvodnom sposobnou baziran npr. na jedinici proizvoda na dan paragraf 138 izbor odgovarajueg koncepta kapitala od strane pravnog lica treba se zasnivati na potrebama korisnika njegovih FI. Stoga bi finansijski koncept kapitala trebao biti usvojen ako korisnici FI ponajprije brinu o odravanju nominalno uloenog kapitala ili o kupovnoj moi uloenog kapitala. Meutim, ako korisnici vode glavnu brigu o poslovnoj sposobnosti pravnog lica treba upotrijebiti fiziki koncept kapitala.

www.meshan.cjb.net

52

Paragraf 139 iz koncepta kapitala u paragrafu 138 proizilaze sljedei koncepti ouvanja kapitala: a) ouvanje finansijskog kapitala po ovom knceptu dobit je zaraena samo ako finansijski ili novani iznos neto sredstva na kraju perioda premauje finansijski (ili novani) iznos neto sredstva na poetku perioda nakon iskljuenja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom perioda . Ouvanje finansijskog kapitala moe biti izmjereno ili u nominalnim novanim jedinicama ili jedinicama konstantne kupovne moi. b) ouvanje fizikog kapitala - po ovom konceptu dobit je zaraena samo kao fizika proizvodna sposobnost (ili poslovna sposobnost) pravnog lica ( ili resursa ili fondova potrebnih da se postigne ta sposobnost) ako na kraju perioda premauje fiziku proizvodnu sposobnost na poetku perioda poslije iskljuivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom perioda. Paragraf 141 koncept fizikog ouvanja kapitala zahtijeva usvajanje tekuih trokova kao osnove za vrednovanje. Izbor osnove prema ovom konceptu zavisi od vrsta finansijskog kapitala koji pravno lice nastoji zadrati Paragraf 142 - glavna razlika izmeu dva koncepta ouvanja kapitala jest postupak prema uincima promjena cijena sredstava i obaveza pravnog lica. Openito reeno pravno lice je odralo svoj kapital ako ima jednake koliine kapitala na kraju perioda kao to ga je imalo na poetku perioda. Iznos preko zahtijeva za ouvanje kapitala jeste dobit. Paragraf 143 - prema konceptu ouvanja finansijskog kapitala gdje je kapital definisan pojmovima nominalnih novanih jedinica dobit predstavlja porast nominalnog novanog kapitala tokom tog perioda stoga poveanje cijena sredstava koja se die tokom perioda, koja se uobiajeno nazivaju dobici od dranja jesu konceptualno dobit. Meutim, oni ne moraju biti priznati kao takvi sve dok se sredstva ne otue u transakciji razmjene. Kada se koncept ouvanja finansijskog kapitala definie pojmovima jedinica stalne kupovne moi dobit predstavlja poveanje uloene kupovne moi tokom perioda. Tako se samo onaj dio poveanja cijena smatra za dobit. Ostatak porasta se samtra korekcijom ouvanja kapitala. Paragraf 144 prema konceptu ouvanja fizikog kapitala kada se kapital definie pojmovima fizike proizvodne sposobnosti. Dobit predstavlja poveanje toga kapitala tokom perioda. Sve promjene cijena koje utiu na sredstva i obaveze smatraju se promjenama u mjerenju fizike proizvodne sposobnosti pravnog lica te se stoga one samtraju usklaivanjima ouvanja kapitala koje je dio vlastitiog kapitala, a ne dobiti. Paragraf 145 izbor osnove vrednovanja i koncepta ouvanja kapitala odreuje i raunovodstveni model koji e se koristiit u pripremanju FI. Razliiti ra. modeli pokazuju razliite stepene relevantnosti i pouzdanosti te kao i na drugim podrujima mgmt-a mora traiti ravnoteu izmeu relevantnosti i pouzdanosti. Ovaj kodeks primjenjiv je na niz ra. modela i osigurava smjernice i reperenzentaciju FI raenih po izabranom modelu Izvjetaj o promjenama u kapitalu za 2003, 2004 godinu pokazat emo na konkretnom primjeru jednog osiguravajueg drutava. Uzet je primjer osiguravajueg drutva, jer ima izvjesnih specifinosti koje su razliite od sadraja naprijed prikazanih izvjetaja o promjenama u vlastitom kapitalu za preduzea Raunovodstvene politike i napomene ini satvani dio izvjetaja o promjenama u kapitalu. Zbog specifinosti nvedenog izvjetaja u odnosu na izvjetaj koj ise izrauje za preduzea navode se neki karakteristini dogaaji koji utiu na visinu kapitala osiguravajuih drutava: Rezervacije teta (u konkretnom sluaju znaajnu stavku predstavljaju predratne tete koje su ukupnu visinu kapitala drutva umanjile za skoro 50%) predstavljaju iznos koji ima za cilj da

www.meshan.cjb.net

53

pokrie ukupnih trokova isplate teta koje su nastale usljed dogaaja koji su se desili do datuma bilansa stanja ukljuujui tete koje su nastale,ali nisu prijavljene i trokovi likvidacije umanjene za iznose koji su plaeni za te tete. Iznos je zasnovan na procjenama te tako iako uprava drutva smatra da je iznos adekvatan konana obaveza moe biti manja ili vea od toga iznosa. U skladu sa poslovnom praksom osiguravajua drutva usklaena procjena i razlika izmeu procijenjenih i naknadno plaenih iznosa se knjie prilikom nastanka ovih promjena. Rezerve sigurnosti formiraju se izdvajanjem najmanje 1/3 od ostvarene dobiti izraza po godinjem obraunu.ako se dobit ne koristi za pokrie gubitka iz prethodnih godina, ako se rezerve sigurnosti formiraju najmanje u visini polovine ostvarene prosjene premije osiguranja u posljednje dvije godine ne postoji obaveza novog izdvajanja stoga to su vee rezerve sigurnosti osiguravajue drutvo je stabilnije i na tritu konkurentnije. Prema tome raunovodstvene politike predstavljaju sastavni dio poslovnih politika. One doprinose ostvarivnanju ciljeva poslovnog subjekta zato se odluivanje o primjeni raunovodstvenih politika nemoe ostaviti raunovoi kao iskljuivo njegova obaveza. Po najpoljnijem prijedlogu ra.politike u okviru upravlajkog sistema raspravlja i gl.menad. vodei rauna o sljedeem: da menadment preduzea pri izradi FI i za svoju vlastitu upotrebu primjenjuje MRS: sastavljanje i prezentiranje FI za korisnike iz okruenja privrednog subjekta treba biti takoe sa MRS-om odluku o raun.politikama koje e se primjenjivati kod odreenog subjekta donosi njegov menadment u pravilu Primjena ra.politike pri sastavljanju i prezentiranju FI objavljuje se u godinjem obraunu, najee u biljekama. Sistemski posmatrano poslovna politika je sistem a ra.politike podsistemi poslovne politike kao sistema.

Upravljanje Poslovna politika Raunovodstvena politika

Iz eme je vidljivo da se raunovodstvene politike nalaze u funkciji odnosno da su one instrument ostvarivanja poslovne politike preduzea. ema takoer prikazuje odnos ra. I poslovne politike te njihovo mjesto u cjelokupnom procesu upravljanja. Postoji brojnost razliitih raunovodstvenih politika koje odabire menadment preduzea dok prijedloge za to sastavljaju ra.radnici. Raunovodstvene politike se dosljedno primjenjuju iz jednog obraunskog perioda u drugi uvaavajui aspekte ra.politika koji u sutini predstavljaju osnovne teze od kojih se polazi prije postupka

www.meshan.cjb.net

54

oblikovanja odluke o ra.politike kao i njene promjene. Potrebno je jasno definisati ciljeve ije se ostvarivanje moe grfiki prikazati: ODLUKA AKCIJA REZULTATI CILJ Iz eme se moe uoiti da nakon donoenja odluke o ra.politikama slijedi njeno provoenje (akcija) a rezultati te akcije vidljivi su pri prezentiranju finansijsko ra.izvjetaja uz ostvarivanje cilja koji se sastoji u pravilnom prikazivanju finansijskog poloaja privrednog subjekta i rezultata njegovog poslovanja. Postupak oblikovanja a zatim i prihvatanja odluke o ra.politikama te sam tok ostvarivanja procesa cilja u sutini je identian postupku donoenja odluke o poslovnoj politici privrednog subjekta. S tim u vezi ra.politika time proiruje poslovnu politiku privrednog subjekta. Na temelju doneene odluke o ra.politikama koju donosi vlasnik odnosno njegov menadment, ra.radnici primjenjivat e odreene ra.politke prilikom biljeenja knjigovodstvenih dogaaja u poslovne knjige i na temelju tih podloga pripremat temeljne FI. Polazei od MRS-a 1 (objavljivanje ra.politika) mogao bi se utvrditi sledei tok odabira odgovarajuih ra.politika: TEMELJNE RA.PRETPOSTAVKE OSTALA RA.NAELA SVOJSTVA IZBORA I PRIMJENE RA.POLITIKA ZAKONI I DRUGI PROPISI PODRUJA ODABRANE RA.POLITIKE ----------------------------------------------------------------------------------------------------- OPTE IMOVINA OBAVEZE PROFITI I I REZERVISANJA GUBICI Treba naglasiti da u svjetskoj raunovodstvenoj literaturi nepostoji jasno razlikovanje ra.naela ra.standarda niti postoji ujednaenost njihova obuhvata. Rije naelo oznaava polaznu misao nauke ili teorije odnosno polaznu taku u primanju neega odnosno u konkretnom sluaju poimanja temeljnih ra.naela koja opet utvruju osnovu za raunovodstvenu i/ili ra.polittike. prema tome, raunov.naela predstavljaju skup metoda i pravila i postupaka ra.politike u cilju obezbjeenja kvalitetnih ra.informacija prezentiranih u temeljnim FI. S tim u vezi ra.teorija i praksa utvrdila je odreeni tok pravila i postupaka pri sastavljanju i prezentiranju temeljnih fin.izvjetaja pri emu ra.naela zauzimaju kljuno mjesto u MRS-1 nalaze se polazne osnove o poimanju ra.naela kao to su temeljne ra.pretpostavke i kriteriji koji se treba

www.meshan.cjb.net

55

pridravati prilikom izbora i primjene odgovarajuih ra.politika. Temeljna ra.naela koja se primjenjuju kod sastavljanja FI a koje se posebno nenavodi u RS jer se njihova primjena sama po sebi razumije su: poslovanje na neogranieno vremensko razdoblje (stalnost). Naelo kontinuiranosti poslovanja ili vremenski neogranienom djelovanje pod kojim se smatra poslovanje privrednog subjekta koje nije vremenski ogranieno to znai da e se obavljati i u budunosti. Isto tako to podrazumjeva da nepostoji namjera tj izvjesnost likvidacije i znaajnije smanjenje obima potovanja privrednog subjekta. Ako meutim takva namjera postoji temeljni FI morali bi biti sastavljeni na drugaiji nain odnosno na drugaijoj osnovi (najmanje za godinu dana kao obavezno obraunsko razdoblje) naelo dosljednosti (konzistentnosti) predstavlja dosljednu primjenu ra.politika iz perioda u period. To naelo omoguava kontinuitet FI u jednoakim vremenskim intervalima. Osim toga time se izbjegava uticaj razliitog prikazivanja fin.rezultat privrednog subjekta kao posljedica promjene primjene ra.politika. Tako npr. podcjenjivanje aktive (imovine) i precjenjivanje pasive i trokova uslovljava skrivene dobitke. Suprotno precjenjena i previe iskazana imovina i/ili podcjenjena pasiva odnosno trokovi uslovljavaju pojavu srivenih gubitaka. To se grafiki moe prikazati na sljedei nain: Imovina BS Kapital 1. + 1. 2. + 2. to predstavlja: 1.skriveni dobitak 2.skriveni gubitak Ukoliko sluajno doe promjene u primjeni ra.politike (tokom godine, kvartala, mjeseca itd.) nuno je u biljekama ukazati na razloge i posljedice tih promjena naelo priznavanja poslovnih promjena u trenutku nastanka ili naela razgranienja znai da se prihodi ili rashodi (trokovi) priznaju. U trenutku nastanka a ne u trenutku naplate ili plaanja. S tim u vezi i ovdje se odreuje da se poslovni rezultat utvruje sueljavanjem prihoda i rashoda a ne prinosa i trokova. Trokovi koji se odnose na budue obraunsko razdoblje kao razgranieni trokovi zatim trokovi nedovrene proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda te obavljenih usluga nemogu se smatrati rashodima tekueg razdoblja. Osim toga, prihodi temeljeni na prodajnim cijenama MOGU SE TEMELJITI SAMO NA RASHODIMA TEMELJENIM NA NABAVNIM CIJENAMA. TO DRUGIM RIJEIMA ZNAI DA SE PRILIKOM IZRAUNAVANJA FIN.REZULTATA PO SISTEMU FAKTURISANE REALIZACIJE 4. Uzimaju se u obzir svi prihodi bez obzira na dan naplaivanja a rashodi se uzimaju na bazi trokova sadranih u tzv. Fakturisanoj realizaciji. Prilikom izbora primjene ra.politika menadment preduzea treba uvaavat sljedea tri naela: Opreznost koja se namee s razlogom jer je poslovanje svakog preduzea puna neizvjesnost i nesigurnost posebno s aspekta daljnjeg funkcionisanja i razvitka svakog drutva . zbog toga je veoma bitno za menadment predzea da prilikom primjene ra.politika posebno kada je rije o rezervisanim trokovima i rizicima uvaava naelo procjene tj opreznosti to meutim neopravdava stvaranje skrivenih dobitaka i gubitaka ali uvaava procjenjivanje imovine u najniim moguim vrijednostima a kapitala i dugova u najviim moguim vrijednostima to se grafiki moe prikazati: Imovina BS Obaveze +
4

pod uslovom da pojedinane fakture udovoljavaju kriterijuma priznavanja prihoda utvrenim FBIH RS-18

www.meshan.cjb.net

56

Procjenjivanje rashoda treba vriti po najviim moguim vrijednostima a prihode po najniim moguim vrijednostima (grafiki) Rashodi BU Prihodi + Prevaga sutine nad formom je drugi kriterij (naelo) koji je predvien ra.standardima a svodi se na to da poslovne transakcije i druge dogaaje treba obraunati i prezentirati u skladu s njihovom sutinom i finansijskom stvarnou, a ne samo u skladu sa zakonskim propisima. Ovo drugim rijeima znai da se kod sastavljanja FI nee posvetiti ista panja svim knjigovodstvenim dogaajima nego samo onim koji znae sutinske promjene u poslovanju. Materijalnost je kao 3. ra.kriterij (naelo) koje treba imati u vidu prilikom izbora i primjene ra.politika polazi od toga da u FI treba objeviti sve pozicije koje su dovoljno znaajne da utiu na procjenu ili donoenje odluka. Politika iskazivanja dugotrajne materijalne imovine Dugotrajna (stalna)imovina u veini preduzea ini znaajnu imovinsku stavku to znai da ra.politike prihvaene kod iskazivanja i valorizovanja ove imovine mogu uticati n afinansijski poloaj i rezultate poslovanja. U tom smislu u kodeksu raunovodstvenih naela se sugerie primjena naela razboritosti prvi procjenama koja nedoputa stvaranje skrivenih rezervi ili precjenjenih zaliha, namjerno podcjenjivanje sredstava ili prihoda ili namjerno uveliavanje obaveza ili rashoda to bi se negativno odrazilo na kvalitet FI koji nebi bili dovoljno pouzdani da se na osnovu njih donose poslovne odluke. Treba istai da sloboda izbora ra.politika doputa izbor politika koji e najbolje prikazati fin. ezultata i poloaj poslovanja preduzea ali ta fleksibilnost mora biti u granicam naela dosljednosti da se onemogui anarhino poslovanje, pekulacije s poslovnim rezultatom, izbjegavanje fiskalnih obaveza, izigravanje poslovanje i sl. Prema tome, donoenje odluke o ra.politikama i iskazivanja stalne materijalne imovine mora se temeljiti na prihvatanju naela razboritost i objektivnost u navedenom smislu. Ra.politike iskazivanja stalne materijalne imovine moraju obuhvatiti: identifikaciju stalne materijalne imovine (svrstavanje, grupisanje sredstava) kao npr zemljita, gr.objekti, oprema, materijalna sredstva u pripremi i dr. to je detaljno specificirano u FBIH RS-16-nekretnine, postrojenja, oprema i ostala materijalna stalna sredstva.... nabavku dugotrajne materijalne imovine u ije trokove su ukljueni (taka 12 FBIH RS16): kupovna cijena (faktura dobavljaa), carina, i druge uvozne dadbine za uvezeno sredstvo, porez na promet koji se nevraa, svi trokovi vezani za dovoenje sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu, svi trgovaki popusti i odbici, odbijaju se po prispjeu od kupovne cijene revalorizacija stalne materijalne imovine povlaenje i otuenje stalne materijalne imovine (dobici ili gubici koji proizilaze iz otuenja obino idu u korist ili na teret prihoda). Kao gubici vezani uz rashodovanje osim neamortizovane vrijednosti neto knjigovodstvene svote mogu se pojaviti tropkovi demontaa, prijevoza kao i PDV. Raunovodstvena politika na podruju zaliha Procjenjivanje i iskazivanje zaliha 5 u temeljnim FI zauzima vrlo znaajno mjesto u kontekstu utvrivanja i iskazivanja kako fin.poloaja tako i rezultata poslovanja preduzea. Stoga je i razumljivo
5

odnosi se na sirovine i materijal i rezervne dijelove

www.meshan.cjb.net

57

da upravo politici iskazivanja zalihe treba posvetiti posebnu panju, meutim u cilju pravilnog raunskog obuhvatanja knjigovodstvenih dogaaja a potom iskazivanja u FI treba uvaavati 3 temeljna procesa: proces nabavke zaliha proces dovoenja zaliha na sadanju lokaciju skladite i u sadanje stanje proces utroka zaliha. U ovom kontekstu kada je rije o politici zaliha menadment preduzea mora uvaevati odrednice FBIH RS-2 (zalihe kao vrlo znaajnim segmentom usvojene ra.politike u domenu procjenjivanja zaliha, metoda biljeenja surovina, materijala i rez.dijelova i metoda obrauna utroka zaliha). Kad je u pitanju procjenjivanja zaliha u skladu sa usvojenom ra.politikom zalihe treba procjenjivat: - ili po trokovima nabave - ili po neto prodajnoj vrijednosti, odnosno a) po onoj vrijednosti koja je nia b) ali ne via od trine cijene PROCJENJIVANJE ZALIHA ILI PO TROKOVIMA ILI PO NETO PRODAJNOJ NABAVE VRIJEDNOSTI U PRAVILU PO ONOJ VRIJEDNOSTI KOJA JE NIA ALI NE VIA OD TRINE CIJENE Troak zaliha treba obuhvatiti sve trokove nabavke, trokove konverzije i druge trokove koji su nastali prilikom dovoenja zaliha na sadanju vrijednost i sadanje stanje. Trokovi nabave zaliha obuhvataju fakturnu cijenu , uvozne dadbine i druge poreze , trokove prevoza i druge trokove koji se mogu direktno pripisati nabavci gotovih roba materijala i usluga. Trg.popusti, rabati i sline stavke se oduzimaju od fakturne cijene. Pod neto prodajnom vrijednou se podrazumjeva neto mogua prodajna vrijednostkao procjenjena prodajna cijena koju e preduzee ostvariti na tritu za odreenu vrstu zaliha umanjena za neophodne trokove koji su nuni da bi omoguili namjeravanu prodaju. Djelimino otpisivanje zaliha do neto prodajne vrijednosti se vri u sluaju kada na datum bilansa stanja trokovi premauju neto prodajnu vrijednost. Prema FBIH RS-2 (zalihe) troak zaliha treba da se odredi koritenjem metode prva ulazna prva izlazna (FIFO), prosjene ponderisane cijene ili LIFO metodom (zadnja ulazna-prva izlazna). Raunovodstvene politike i kvaliteta FI FI su zavrna faza raunovodstvenog procesiranja podataka. Iz injenice da se pojavljuju kao nosioci informacija proizilazi da je kvalitet FI odreen kvalitetom informacija koje su u njima sadrane . uobiajno se taj kvalitet posmatra samo sa formalnog stanovita pa se u tom kontekstu govori o prednostima i nedostacima bilansnih ema. Meutim, kvalitet FI treba posmatrati i s materijalnog stanovita. Kljuni faktor kvaliteta u tom sluaju su raunovodstvene politike , njima se u znatnoj mjeri i to politikom procjene moe uticati na vrijednost pozicija FI. Prema tome, kvalitet FI treba posmatrati s formalnog i matreijalnog aspekta.

www.meshan.cjb.net

58

Faktori kvaliteta FI ematski prikazano: FAKTORI KVALITETA FI _____________________________ __________________________________ FORMALNI MATERIJALNI su su BILANSNE EME RAUNOVODST. POLITIKE Formalni sadraj FI vezan je uz samu formulu izvjetaja koja najee proizilazi iz propisanih ili predloenih bilansnih ema. Materijalni sadraj odreuje vrijednost pozicija predhodno odreenim bilansnim emama i primarno je vezan uz pojam raunovodstvene politike. Podloga izbora i primjene ra.politika su ra.naela i standardi. U procesu njihova donoenja vrlo su vani osnovni kriteriji koji se postavljaju pred kvalitet izlaznih informacija i da bi informacije bile korisne u procesu poslovnog odluivanja moraju zadovoljavati odreene kriterije kvalitete. Koncepcijski okviri utvreni su osnovni kriteriji koje treba ispunjavati da bi se taj kvalitet ostvario.

Nosioci odluivanja i njihove karakteristike Ogranienje: Trokovi koristi Znaajnost Osnova priznavanja
Specifina karakteristika korisnika

Razumljivost

Vaan kriterij Korisna u procesu odluivanja _________________________ __________________________________ Primarni Relevantna Pouzdana kvalitet Vrijednost Vrijednost PravovreDokazivost NepredvidiIstipredvianja povratne menost vost nitost

www.meshan.cjb.net

59


Sekundarni kvalitet

UPOREDIVOST

DOSLJEDNOST

Kvalitet ra.informacija podjeljen je u 2 nivoa i to primarni i sekundarni. Primarni kvalitet odreen je relevantnou i pouzdanou ra.informacija. Relevantna (vana) je ona informacija koju karakterie vrijednost predvianja , povratna veza te pravovremenost . to znai da se relevantna informacija odnosi na budue vrijeme ili potvruje prijanja oekivanja a korisnicima je prezentira u pravo vrijeme. Potpuno je jasno da informacija s vremenom gubi na svojoj vrijednosti. Ako je prezentirana u pravom trenutku tada je njena vt+rijednost maksimalna dok se porastom jedinice vremena smanjuje. Pouzdana je ona informacija koja je osloboena od greaka i jednostrana odnosno koja je istinito prikazana. Informacija mora bitit dokaziva ( to je vano u provoenju kontrole i revizije poslovanja). Da bi bila pouzdana informacija mora biti i inepristrasna to znai da se za razliite korisnike nemogu o istoj pojavi prezentirati razliite proturjene informacije. Sekundarni nivo kvaliteta razmatra se na temelju uporedivosti i dosljednosti. Da bi se neka ekonomska pojava ocjenila potrebno ju je posmatrati u relevantim odnosima tj. U odnosu prema nekoj relevantnoj bazi poreenja. Tek tada se moe zakljuivati o meusobnim slinostima i razlikamate donositi odreene (korektivne) poslovnhe odluke. Za predutee je posebno znaajno da je takva analiza omoguena u prostoru izmeu srofnih oblika i vremena. Vremenska uporedivost blisko je povezana sa dosljednou. Dosljednost opet zahtjeva postojanost primjene odreenog postupka. U raunovod smislu to znai da je preduzee duno primjenivati jednom usvojenu metodu, odnosno jednom usvojenu ra politiku za biljeenje svih (istovrsnih ) poslovnih dogaaja. Taj zahtjev vaan je u razmatranju ra politika a ujedno je sastavni dio opteprihvaenih ra naela. Kvalitet ra informacija potrebno je posmatrati i sa aspekta ogranienja koja se pojavljuju pri procesu njihova formiranja. Jedno od posnovnih ogranienja reflektuje se u obliku cost-benefit analize. Ona zahtjeva da koristi neke informcije moraju biti vei od trokova njihova odbijanja. John Kaspari definisao je 1968 vrijednost informacije kao dodatni profit koji se moe stei ili gubitak koji se moe izbjei ukoliko se odreena informacija upotrijebi. Ovaj ekonomski koncept podrazumjeva da se informacija treba biti proizvedena iznad take gdje se granini trokovi izjednaavaju sa gran.koristima. Matematika predodba ovog zahtjeva objanjava da se prije izjednaenja gran.koristi i gran.koristi javljaju situacije u kojima ekonominost dobijanja informacije postaje manja od jedan te noije preporuljivo praktino djelovat u tom podruju. Meutim sve ovo ima vie teoretski karakter koji moe posluiti kao smjernica u ponaanju jer je efekte od koritenja informacija vrlo teko kvantitativno izraziti. Iz tih razloga korisnost inf.treba posmatrati kroz prizmu pokazatelja efikasnosti poslovanja preduzea kao cijeline. Zahtjevi koji se postavljaju u vezi s kvalitetom ra.informacija osnova su za daljnju razradu ra.naela i ra.standarda. prilikom utvrivanja MRS-a kao primarne kvalitativne karakteristike ra.informacija naglaena su: -razumljivost, relevantnost, pouzdanost i komparabilnost. Ti zahtjevi koji se postavljaju pred kvalitet ra.inf.znaajni su i uvaavaju se priklikom utvrivanja ra.naela. na osnovu ra.naela utvruju se i donose ra.standardi, a upravo ra.standardi ine podlogu za izbor i primjenu ra.naela i politika. U tom kontekstu navedeni zahtjevi su vaan faktor odabira ra.politika a samim tim i kvaliteta FI. Ra.politike imaju vano mjesto u procesu obrade podataka , preipreme informacija tj.temeljnih FI to se moe ematski prikazati:

www.meshan.cjb.net

60

RAUNOVODSTVENE POLITIKE PODACI PROCES OBRADE INFORMACIJA Raunovodstvene politike na direktan ili in direktan nain utiu na kvalitet informacija koje se prezentiraju korisnicima. Te su informacije sadrane u nizu FI od kojih temeljni ine BS raun dobiti i gubitka BU, IONT, izvjetaj o promjenama u kapitlu te biljeke uz FI. Pored navedenog u nekim situacijama se u temeljne FI ubraja i izvjetaj o zadranoj dobiti-zarada. Problemi procjene pozicija Mada je procjena pozicija FI temeljno pitanje ra.politika mi emo se kratko osvrnut samo na neke aspekte procjene pozicija BS i BU.- postoji mnotvo ra.naela koja je potrebno uvaavati prilikom sastavljanja i prezentiranja FI. Na podruje procjene bilansnih pozicija posebno utiu sljedea naela: naelo nabavne vrijednosti naelo opreznosti naelo dosljednosti Naelo nabavne vr.ili naelo troka nabave polazno je ra.naelo u utvrivanju vrijednosti pozicija u BS. Ovo naelo zahtjeva da se vrednovanje imovinskih pozicija treba temeljiti na nabavnoj vr.ta ga ine svi trokovi koji nastaju prilikom sticanja nekog oblika imovine. Baza za utvrivanje troka nabave je novani izdataka ili neki drugi novani ekvivalent. Prednost primjene tog naela je u objektivnosti utvrivanja troka nabave tj.nabavne vrijednosti. Zbog primjene naela nab.vr.imovina prikazana u BS prikazuje trokove nabave te imovine a ne njenu trinu vrijednost. Kolika je stvarna trina vrijednost imovine nemoe se vidjeti iz bilansa. Tr.vr.imovine a time i stvarnu vrijednost kapitala mogue je utvrditi tr.revalorizacijom tj prodajom imovine. Zbog toga je tu injenicu potrebno imati u vidu prilikom analize fin.poloaja na temalju BS: pored naela nab.vr., vrlo vano mjesto u procjeni bil.pozicija zauzima naelo opreznosti. Ono zahtjeva da se u uslovima neizvjesnosti poslovanja dobici neprecjenjuju a gubici podcjenjuju. U skaladu sa odredbama ovog naela imovine je potrebno procjenjivati po troku nabave ili neto prod.vr. u zavisnosti od toga koja je nia. Vano je napomenuti da naelko opreznosti nepodrazumjeva niti opravdava namjerno podcjenjivanje rashoda. Zloupotrebom naela opreznosti stvorit e se tihe rezerve (priuve) skriveni do9bici ili latentne rezerve ime se objektivnost i realnost BS dovodi u pitanje. Latentne razerve ili skriveni dobici nastaju podcjenjivanjem aktive i precjenjivanjem pasive kao i trokova rashoda obraunskog perioda a samim tim dolazi i do smanjenja finansijskog rezultata. Tiponi primjeri podcjenjivanja imovine javljaju se u sluaju: otpisa potraivanja primjene ubrzanih stopa amortizacije vrednovanje zaliha po niim vrijednostima i slino. Do istih efekata kojima se smanjuje fin rezultat moe se doi i precjenjivanjem obaveza. Najei sluajevi precjenjivanja obaveza javljaju se: - rezervisanja trokova za rizike (garancije) Obraun trokova koji se mogu vremenski razgraniiti (tzv.odgoeno plaanje trokova) i dr.

www.meshan.cjb.net

61

Predavanje V 07.12.2006 Ovdje je potrebno napomenuti da se u svim tim sluajevima radi samo o obraunu (poveanju) obaveza i trokova iza kojih u trenu evidencije nema novanog toka 6. Iznosi trokova koji e nastati moraju se procijeniti pri emu je mogunost zloupotrebe mogua. Ako se poslovni dogaaj dogodi u istom obraunskom razdoblju kada je i iznos rezervisan tada se finansijski rezultat zbog toga nee promijeniti, no ako to nijesluaj tada takav nain (fiktivno) poveanja obaveza i trokova odgaa dio finansijskog rezultata za budue razdoblje. Nasuprot skrivenim dobicima (latentne rezerve) u bilansu se mogu pojaviti i skriveni gubici. Oni e se pojaviti u suprotnim situacujama tj.: -precjenjivanje aktive -potcjenjivanje pasive kao i trokova Stvaranje skrivenih gubitaka suprotno je naelu opreznosti i u pravilu se pojavljuje u situacijama kada se eli sakriti gubitak ili dio gubitka, odnosno odgoditi njegovo formalno iskazivanje za budua razdoblja. Potrebno je napomenuti da staranje skrivenih dobitaka i gubitaka nije opravdano i da je to zloupotreba raunovodstvenih naela. Opravdanje tog postupka ne moe biti ni njihovo objanjenje u biljekama uz FI. Za ilustraciju nastalih skrivenih dobitaka usljed podcjnenjivanja aktive uzet emo primjer vrednovanja nekurentnih zaliha materijala po nabavnoj cijeni. A -razna 1.500.000 aktiva -materijal 800.000 1000 kg *800 2.300.000 P -razna pasiva 2.000.000 -dobitak 300.000 2.300.000

Ako ovo preduzee vrednuje sve nekurentne zalihe materijala po nioj cijeni (nioj izmeu nabavne cijene koja je 800 i dnevne cijene koja je 700) tada bilans izgleda: A -razna 1.500.000 aktiva -materijal 700.000 1000kg*700 2.200.000 -razna pasiva -dobitak P 2.000.000 200.000 2.200.000

Novani tok e uslijediti kada poslovni dogaaj nastane, ako to nije sluaj prethodno evidentirane trokove potrebno je neutralizirati, oprihodovati

www.meshan.cjb.net

62

Ako je bilans 1 taan (ako se materijal prodaje po vioj cijeni od nabavne cijene onda je u bilansu 2 potcijenjena aktiva i postojao je skriveni dobitak od 100.000. Ovaj skriveni dobitak pojavit e se prodajom materijala po cijeni iz bilansa 1 poveavajui dobit za 100.000 odnosno vraajui ga na iznos iz bilansa 1. Prema tome, potcjenivanje aktive izaziva pojavu skrivenog dobitka zime to se pojavno izraava na umanjenju pojavnog dobitka ili poveanju pojavnog gubitka ili pretvaranju pojavno dobitka u gubitak. Pojava skrivenih dobitaka nastaje i precjenjivanjem pasive i uzmimo da je preduzee prilikom procjene platene sposobnosti kupaca konstatujui da treba obezbijediti rezerve za potraivanje od kupaca Finansijski poloaj i uspjenost poslovanja privrednih subjekata procjenjuje se na osnovu dva temeljna fin.izvjetaja i to BS i BU. koji predstavlja finalne proizvode raunovodstvenog procesiranja podataka i u njih su ugraene razliite metode i postupci koji imaju i razliit uticaj na iskazivanje vrijednosnih pozicija fin.izvjetaja. Upravo je izbor izmeu tih raznih metoda i postupaka podruje djelovanja ra.politika. podruja su razliita od onih optih do ra.politika na podruju imovine , rezervisanja, dobitaka, gubitaka itd. Izbor jedne a ne neke druge metode ili postupka moe se znaajno odraziti na iskazivanje vrijednosnih pozicija fin.izvjertaja. hoe li uticaj biti znatan ili ne zavisi od vie faktora a prije svega od Uea odreene pozicije u ukupnoj strukturi imovine, obaveza, prihoda ili rashoda i sl. Osnovnih obiljeja izabrane metode Obuhvaenog vremenskog perioda Ostalih faktora Prvi faktor koji govori o ueu u ukpnoj strukturi ire kategorije upuuje na potvrdu teze da nepostoji jedinstvena lista ra.politika jednako znaajnih za sva preduzea. Tako npr izbor metoda amortizacija u kapitalno intezivna preduzea predstavlja vano podruje primjene ra.politika dok u preduzeu predstavlja vano podruje primjene ra.politika dok u pred.s minarnim vrijednostima dugorone imovine to nee biti sluaj. Prema tome, odreeno podruje ra.politika moe biti za neka preduzea posebno vana a za neka ne. Mada postoji problem odabira vanih ra.politika za dokazivanje teza o njihovom uticaju na fin.poloaj i uspjenost poslovanja treba se ograniiti na razmatranje sledeih ra.politika: Ra.politika na podruju dugotrajne imovine i amortizacije ------------ -------------- zaliha --------------------------- rezervisanja --------------------------- prihoda i otpisa potraivanja Da bi se dokazal teza o uticaju ra.politika na fin.poloaj i uspjenost poslovanja vano je definisati polazni model , polazne podatke, te pretpostavke i ogranienja razmetranja . u tom smislu potrebno je koristiti Du Pontov sistem (ESTO PITANJE) pokazatelja temeljen na bruto rentabilnosti ukupne imovine (R/B) Determinisana je bruto marom profita (MPb) i koeficijentom obrta ukupne imovine (KO). U razmatranju uticaja ra.politika koristit e se sledei obrasci Dobit prije oporez.+kamate 1. BRUTO RENTABILNOST = Imovina Dobit prije oprez.+kamate 2. BRUTO MARA PROFITA = Prihod Prihod 3. KOEF:OBRTA UKUPNE IMOVINE = Imovina

www.meshan.cjb.net

63

Iz prezentiranih obrazaca moe se zakljuiti da je bruto rantabilnost ukupne imovine umnoak bruto mare profita i koeficijnta obrta ukupne imovine: R/B=MPb*KO Navedena tri pokazatelja ine vrh Dupantova sistema pokazatelja. Ovaj model je vrlo pogodan kao osnova razmatranja uticaja ra.politika na pojedinim podrujima . Prilikom razmatranja uticaja ra.politika na fin.poloaj i uspjenost poslovanja na pojedinim podrujima nuno je uvaiti odreene pretpostavke. Prije svega, da bi se dokazao uticaj na jednom podruju nuno je pretpostaviti da svi ostali uslovi ostaju nepromjenjeni . zato e u formiranju polaznih podataka biti odabrane samo kljune veliine koje e se u skladu sa potrebama i podrujem posmatranja eventualno detaljizirati. U tom smislu u BS e se prikazati sintetizovane vrijednosti osnovnih elemenata BS kao to su : u aktivi dugotrajna i kratkotrajna imovina u pasivi kapital te kratkorone i dugorone obaveze. Ove poetne vrijednosti ujedno predstavljaju polazne podatke za analizu uticaja ra.politika na visinu fin.rezultata, a u skladu s tim i na fin.poloaj uz napomenu da uticaj ra.politika na fin.rezutat ima prioritet jer od poveanja ili smanjnja fin.rezultata zavist e i fin.poloaj. poto su osnovni elementi na osnovu koji se utvruje fin.rezultat, prihodi i rashodi to podrazumjeva da se posmatraju samo ona poveanja ili smanjenja imovine koji imaju za posljedicu nastanak rashoda ili poveanje prihoda. Na osnovu polaznih podataka definisanih u aktivi i pasivi BS potrebno je razmotriti uticaj ra.politika u kratk.i dug.dimenziji. Zbog toga je potrebno definisati i vrijeme koje podrazumjeva takva dimenzija posmatranja. U tom smislu potrebno je naglasiti da kratk.i dug.vremenska dimenzijanisu iskljuivo determinisane brojem godina ve i osnovnim obiljejima neke bilansne pozicije odnosno njenom dinamikom promjene. Pri tome krat.dimenzija razmatra jedan dio promjena neke pozicije dok dugorona uzima u obzir ukupne promjene . u tom smislu na podruju dugotrajne imovine kratk.dimenzija obuhvata jedno obraunsko razdoblje (1 god.) a dugorona cjelokupan vijek trajanja (vie god.). ili naa podruju zaliha (kratkotrajne imovine) kratk.dimenzija obuhvata jedan ili vie utroaka, a dugorona ukupno vrijeme u kojem se utroe sve koliine , a to vrijeme ne mora biti ( i u pravilu nije) vee od 1 god. prema tome, zavisno od obiljeja , pozicije i dinamike promjena kratk.ali i dug.vrem.dimenzija mogu se nalaziti unutra 1 god.ili jednog obra.razdoblja ali isto tako to nemora biti sluaj. Analiza i interpretacija finans.izvjetaja Najznaajniji dio cjelokupne analizer pred.jeste analiza fin.izvj.koji predstavlja proces utvrivanja znaajnih poslovnih posebno fin.obiljeja pred.koja proizilaze iz podataka i inform.raunovodstvenoinformacionog sistema unesenih u izvjetaje. Pri tome se izraunava vie raznovrsnih fin.indikatora koji ukazuju na dobru , lou ili prosjenu uspjenost pred. Najvei dio ralevantnih podataka i informacija nalazi se u BS i BU. nezavisno od specifinih potreba konkretnog pred.izdentificirale su se grupe pokazatelja koje obuhvataju: pokazatelje likvidnosti, zaduenosti, aktivnosti, profitabilnosti i razvojnih mogunosti preduzea. Cilj fin.izvjetaja prema RS FBiH kkao i prema MRS je pruanje informacija o fin.poloaju, uspjenosti pred.,promjenana koje su se dogodile u posmatranom periodu i to tako da zadovolje informacione potrebe svakog kruga korisnika u donoenju ekonomskih odnosno poslovnih odluka. Oni slue korisnicima kao informaciona osnova za informacionu osnovu rada mgmnt-a, njihovoj vrijednosti po pitanjima daljnjeg poslovnog ponaanja, hoe li se zadrati ili zamjeniti postojei mgmnt itd. Osim toga mgmnt

www.meshan.cjb.net

64

ima potrebe da iz fin.izvj.uzme one informacije koje su za njega najvanije i da ih dopuni infor.iz drugih izvora koji e mu omoguiti potpuniju spoznaju uzroka i znaenje pojedinih dogaaja u poslovanju pred. Poseban znaaj analize fin.izvjet.pridaje se u procesu upravljanja (ostale dvije faze su organizovanje i kontrola) Prema tome, analiza fin.izvjetaja stvara informacijsku podlogu za potrebu upravljanja tj odluivanja. Meutim, treba naglasiti da inform.koje proizilaze iz te analize nisu sveobuhvatne i neobezbjeuju razmatranje cjeline poslovanja pred. Ta analiza obezbjeuje samo fin.informacije koje iako su vrlo vane za upravljanje nisu sveobuhvatne. Ovisno od korisnika infirm.i njihovih interesa naglaava se znaenje pojedinih segmenata ukupne analize fin.izvj. tako npr kratk.kreditora prvenstveno zanimaju informacije o likvidnosti pred. Dugoroni investitor najvie je zainteresovan za inf.o zaduenosti preduzea. Vlasnici pred.(dioniari) zainteresirani su za dugoronu profitabilnost itd. Nasuprot tome, mgmnt preduzea zainteresiran je za sve aspekte poslovanja pa je s obzirom na to , vana analiza fin.izvjetaja kao cjeline. Pokazatelji analize fin.izvj.(analiza odnosa) Za analizu odnosa moglo bi se rei da je ona najjae orue fin.analize. da bi vrednovao fin.stanje i poslovanje pred.analitiar koristi odreena mjerila. Ta mjerila su odnosi koji se dobil+ju stavljanjem u odnos dve vrijednosna podatka. Odnos je dakle kolinik 2 matematika izraza. U analizi fin.izvjetaja odnosi se upotrebljavaju kao mjerilo za ocjenu fin.poloaja i performansi preduzea jer apsolutni iznosi koji su sadrani u BS i BU sami za sebe negovore nam dovoljno o fin.poloaju ili uspjehu preduzea. Npr milion KM neto dobiti moe izgledati vrlo impresivno meutim za fin.uspjeh pred.moemo rei da je dobar ili lo samo kada iznos neto dobiti stavimo u donos npr sa angaovanim sredstvima. Odnos utvren na takav nain omoguava analitiaru da definie kvalitetan zakljuak o fin.poloaju ili poslovnom uspjehu preduzea. Za korisne interpretacije fin.izvj.meutim analiza odnosa obuhvata i postupak komparacije. Naimee, pojedinaan odnos posmatran sam za sebe negovori puno da li je konkretni pokazatelj povoljan ili ne . da bi se dobio konaan zakljuak utvreni odnos komparirati s nekim standardom. Ti standardi mogu biti planske veliine ili parametri odabranih uspjenih preduzea te odnosi u grupaciji ili grani kojoj pred.pripada. treba jo naglasiti da ovakva vrsta komparacije ima opravdanje samo u stabilnim uslovima privreivanja . u suprotnom potrebno je analizirati i identificirati sve faktore koji su u posmatranom periodu uticali na rezultate dobijene komparacijom konkretnih odnosa. Na ovakav nain oieni indikatori mogu biti realna podloga za donoenje posl.odluka. znaenje pojedinih vrsta pokazatelja zavisi od toga koje se odluke ele donositi . ako se analiza provodi npr za bankara koji razmilja hoe li odobriti kredit nekom pred.tada se naglasak stavlja na postojeu fin.situaciju pred.i njuegovu blisku budunost tj naglaava se znaenje pokazatelja koji mjere likvidnost. Nasuprot tome, sa stanovnitva dugor.investitora vie se naglaava mo za stvaranje prihoda i efikasnost poslovanja jer se zna da neprofitabilna preduzea umanjuju vrijednost imovine bez obzira na postojeu dobru likvidnost u budunosti nee moi iz ostvarenog poslovnog rezultata podmiriti obaveze prema dugor.investitorima. vlasnici preduzea ( dioniari) su zainteresovani za dugoronu profitabilnost i sigurnost. Mgmnt preduzea zainteresovan je za sve aspekte fjin analize . osim toga mora se obezbjediti profitabilnost preduzea kako bi se mogle podmiriti sve kratk.i dug.obaveze zatim je potrebno obezbjediti odreene nadoknade vlasnicima pred.(dividende) i odgovarajui iznos akumulacije (zadrana dobit) kako bi se pred.moglo razvijeti. U skladu s tim , razliiti autori su definisali razliite pokazatelje analize fin.izvjetaja. s tim u vezi se prezentiraju 2 grupacije analitikih pokazatelja: I grupacija folija 53a i 53a/1

www.meshan.cjb.net

65

II grupacija folija 53b Temeljne skupine pokazatelja analize fin izvjetaja mogu se razvrstati u preko 30 pokazatelja . Meutim, mi emo se osvrnuti smo na kljune parametre likvidnosti i solventnosti , pokazatelje profitabilnosti , aktivnosti, ekonominosti i investiranja. Treba naglasiti da nijedan odnos zasebno nije dovoljan pokazatelj poslovanja ili fin stanja preduzea ve se od pouzdane ocjene moe doi samo analizom grupe odnosa i njegovih korelativnih veza. Ne treba izraunavati veliki broj odnosa jer to doprinosi konfuziji problema. Potrebno je operisati s onim odnosima koji omoguavaju sagledavanje stepena ostvarenih postavljnih ciljeva. Da bi se prikazali odnosi koji su predmet ove analize koristit e se odgovarajui elementi iz BS i BU 7. Podaci za navedene fin.izvjet. za preduzee x daje se u sledeem pregledu (folij 54a i 54b) Analiza profitabilnosti se smatra najvanijom analizom odnosa . postoji vie omjera profitabilnosti ali su kljuni oni koji pokazuju profitabilnost u odnosu na vrijed.prodaje i oni koji pokazuju profitabilnost u odnosu na ulaganja (povrat na investirano ROI). Analiza profitabilnosti prodaje u praksi se naziva profitnom marom ili marom dobitka a izraunava se stavljanjem u odnos ostvarenog ili planoiranog dobitka i vrijed.uraenog ili planiranog posla iskazanog kroz ostvareni (planirani) prihod. Profitna mara pokazuje postotak ostvarenog ili planiranog dobitka prema ostvarenom ili planiranom ukupnom prihodu tokom odreenog vrem.perioda (1,3,6,12 mjeseci). Profitna mara moe se izraunati za ukupno ostvareni prihod ili za pojedinani posao ovisno koji omjeri su relevantni za korisnike za donoenje poslovnih odluka. Formula za izraunavanje tog pokazatelja: Dobitak(profit) *100 PROFITNA MARA = UK.prihod Na bazi podataka iz prezentiranog BU mogue je izraunati 4 kategorije profitne mare: 1.BRUTO PROFITNA MARA=(Bruto dobitak(profit)/Ukupan prihod)*100 2.PROFITNA MARA IZ POSLOVANJA=(Dobit iz poslovanja/Ukupan prihod )*100 3.Profitna mara prije oporezivanja=(Dobit prije poreza/Ukupan prihod)*100 4.Neto profitna mara=(Neto dobitak/Ukupan prihod)*100 Ovdje neemo obrazlagati ta nam govore pojedini omjeri profitne mare ali treba rei da neto profitna mara pokazuje relativnu efikasnost preduzea nakon podmirenja iz ukupnog prihoda svih trokova ukljuujui i porez na dobit. Drugim rijeima , preduzeu ostaje 8,57% dobitka kojim moe raspolagati prema svom nahoenju tj moe ga isplatiti vlasnicima u cjelosti a moe i jedan dio tog iznosa ostaviti u bilansu kao nerasporeeni dobitak. Neto profitna mara je najprecizniji podatak konanih efekata od realizovanog posla. Interesantan je i pokazatelj mare neto preostalog profita koji pokazuje odnos profitabilnosti i investiranja u odreeno drutvo prema profitabilnosti posuivanja po tzrinoj cijeni kapitala . trina cijena kapitala izraunava se po obrascu : Uloeni vlastiti kap.*tr.stopa na posueni kapital u procentima.

BS i BU nisu prikazani na pozicijama aktive i pasive odnosno prihoda i rashoda sa orginalnog obrasca ve je sadraj tih obrazaca prilagoen potrebama analize

www.meshan.cjb.net

66

1. 2.

Ukoliko je trinu stopu teko odrediti zbog toga to trite kapitala nedjeluje moe se primjeniti kam.stopa na novac uloen u banku. Ako je ta stopa 8% onda tr.cijena kapitala iznosi: 75000000*8%=6000000 Mara neto preostalog profita = (Neto dobit/Trina cijena kap.)-1=8400000/6000000 -1=0,40 ili 40% Stopa mere neto preostalog profita od 40% pokazuje da su dioniari ostvarili 40% vei profit ulaganjem u preduzee nego to bi ga ostvarili da su investirali kapital po prosjenoj tr.cijeni kapitala od 8% (40% OD 8 = 3,2+8=11,2%stopa ostvarenog profita. Analiza profitabilnosti ulaganja stavlja dobitke u odnos prema ulaganjima. Ovi odnosi su u literaturi nazivaju povrati na investirano (ROI) ili povrat na koriteni kapital ROCE. Iskazano formulom to izgleda : ROI = Dobitak/Investirano ROCE=Dobitak/Koriteni kapital Ovi pokazatelji se mogu koristiti na bilo kojem nivou poslovne aktivnosti preduzea (nivo preduzea kao cijeline, nivo pogona ili drugog organizovanog djela pred. Itd) Postavlja se pitanje ta se podrazumjeva pod investiranim odnosno koritenim kapitalom? Nejee koritene kategorije kapitala su: ukupna imovina ili ukpni kapital pod kojim se najee podrazumjeva ukupna aktiva trajni tj dugoroni kapital pod kojim se podrazumjeva vrijed.dionikog(vlastitog)kapitala i dugoronih obaveza iz pasive BS dioniki (vlastiti)kapital nadalje se postavlja pitanje koju kategoriju dobitka stavljamo u odnos sa gore specifinim kategorijama koritenog kapitala. Analitiar se najee opredjeljuje za ove odnose: dobitak iz poslovanja :ukupna imovina (kapital) dobitak iz poslovanja kamate na kratk.kred. : trajni (dugor)kapital neto dobitak : dioniki (vlastiti)kapital Kada su tr.kamata znaajniji bolje je za svrhu komparacije izraunati operativnu profitnu stopu povrata koja se rauna kao odnos dobitka iz poslovanja prema uk.aktivi. ovaj odnos se jo naziva povrat na aktivu (ROA) ROA=Dobit od poslovanja/Ukupna aktiva *100=15000000/154000000 * 100= 9,74% U brojniku je uzeta dobit od poslovanja jer su u njemu sadrane i kamate na koriteni tui kapital jer je dobitak od poslovanja faktiki i nastao koritenjem tueg i vlastitog tj ukupnog kapitala. Stopa 9,74% pokazuje da na 100investiranih KM u aktivu preduzea ostvareno 9,74KM dobitka iz poslovanja . Analiza solventnosti i likvidnosti nam govori o sposobnosti mgmnt-a da uspjeno upravlja finansijama preduzea kako bi ono bilo sposobnoda pravovremeno izvrava svoje ukupne i tekue obaveze. Pojmovi likvidnost nisu jasno razgranieni ni kod teoretiara ni u raktinoj upotrebi . likvidnost se vrlo esto naziva i kratkorona solventnost . meutim mi emo pod pojmom likvidnost podrazumjevati sposobnost preduzea da u roku podmiri sve svoje kratkorone obaveze a pod pojmom solventnost sposobnost preduzea da u roku udovolji svojim dugoronim obavezama ukljuujui i kamate. to je posao solventniji njegovi dioniari su bolje zatieni odmogueg bankrota . da bi se izmjenila ta zatita koriste se dva pokazatelja. stepen zaduenosti = Uk.obaveze/uk.aktiva * 100 = 79000000/154000000*100=51,30% Koeficijent pokria S tim da se kod stepena zaduenosti izraunavaju 2 odnosa: - ukupnih obaveza i uk.imovine - dug.obaveza i dug.kapitala

www.meshan.cjb.net

67

Pokazatelj stepen zaduenosti znai da 51,30% imovine preduzea finansiraju kreditori. Openito se smatra da je stepen zaduenosti manji od 50% zadovoljavajui. U konkretnom sluaju moemo zakljuiti da je stepen zaduenosti od 51,30% nepovoljan jer je ostvarena stopa vee od dozvoljene za 1,3% tj preduzee je sposobno da pokrije svoje ukupne obaveze ali se nalazi na granici dozvoljenog. Poto je rizik ulaganja u preuzeu u korelativnom odnosu sa stepenom zaduenosti znai da s porastom stepena zaduenosti raste rizik ulaganja Dugorone obaveze 19000000 *100= Stepen zaduenosti = Vl.kap+Dug.obaveze 100=75000000+19000000 = 20,21% smatra se da stepen zaduenosti utvren kao odnos dugoronih obaveza i dug.kapitala (vlastitog i tueg) treba biti maksimalno do 35%. S obzirom da u navedenom primjeru stepen zad.iznosi 20,21% moe se zakljuiti da je preduzee sposobnopokriti dug.obaveze i da e one moi biti podmirene na vrijeme. Ovaj stepen zaduenosti govori o obimu pribavljanja trajnog kapitala od kred. Ako bi stepen zaduenosti premaio dozvoljeni odnos od 30-35% alternativa za pred. bi bila prodati dionice ili zadrati to vie profita pa i na utrb raspodjele kroz dividende. Koeficijent pokria kamata praktino upotpunjuje analizu predhodna dva odnsa. Ovaj indikator je odnos izmeu dobiti iz poslovanja i kamata a rauna se : Dobit iz poslovanja = 15000000 = 5 puta Koef.pokria kamata= Trok.kamata 3000000 Ovaj indikator naroito koriste kreditori prije nego to pozajme novac nekom pred. Tako oni procjenjuju sposobnost pred.da im plati kamate i vrati glavnicu. U tu svrhu oni utvruju koliko puta dobit iz poslovanja iz kojeg se plaaju kamate pokriva trok.kamata koje pred.treba platiti. Da bi se kamata platila odnos pokria kamata mora biti vei od 1 . Ukoliko =1, dobit prije oporezivanja u BU e biti 0. zbog toga odnos pokria kamata o 1:1 znai upozorenje kreditorima da ulaze u veliki rizik nemogunosti naplate svojih kamata u duem roku. Prema tome, koef.pokria kam.pokazuje koliko nisko dobitak moe pasti a da se neugrozi sposobnost preduzea da plati kamatu kada dospije. U navedenom primjeru , s koef.pokria koji je 5 puta vei od kam.pred.je dobra skala i njegovi dioniari su dobro zatieni od eventualnog fin.kraha pred. U pokazatelje solventnosti spada odnos duga i glavnice koji pokazuje zaduenost preduzea u odnosu na vrijednost vlastitog kap. Izraunavamo ga: Odnos duga i glavnice = Ukupan dug(obaveze)/vl.kapital *100= 79000000/75000000 *100= 105,33% Po nekim normama zaduenje u odnosu na vl kapital nesmije prei odnos 1:1 to znai da se pred.nebi trebalo zaduivati iznad vrijednosti vl.kapitala. Analiza likvidnosti Ztanima menadere preduzea kako bi u svakom trenutku bili sigurni da e pred.moi udovoljiti svojim kratk.obavezama u protivnom bi moglo doi do paralize svih aktivnosti pred. U tom smislu mneaderi su zainteresovani : da se odri dnevna likvidnost tako da se podmire sve tekue obaveze na dan njihova dospijeai

www.meshan.cjb.net

68

da se odri struktura kratkotrajne imovine takve kvalitete da se pojedini oblici kratk.imovinemogu pretvoriti u novac. Pored menadera za likvidnost su zainteresovani i kratkoroni kreditori koji se zanimaju za sposobnost pred.da u roku podmiri sve svoje kratk.obaveze. pokazatelji likv.mogu se svstati u 2 grupe. - pokazatelji bazirani na odnosu tekue aktive i pasive pokazatelji mogunosti pretvranja krakotrajne imovine (umanjene za vrijednost novca na raunima u banci i blagajni ) u novac. Tekui odnos praktino predstavlja grubu mjeru likvidnosti jer ne uzima u onzir likvidnost pojedinih komponenti likvidnih sredstava, imovine preduzea ija se likvidna sredstva sastoje uglavnom novca i likvidnih potraivanja i likvidnija su od preduzea ija su likvidna sredstva sastoje od zaliha i nekih drugih manje likvidnih kategorija tekue aktive. Tekui odnos se izraunava po formuli: Tekui odnos=Tek.aktiva/Tek.pasiva= 64000000/60000000=1,07 Ovaj koeficijent nam pokazuje u kojoj mjeri kratkotr.imovina pokriva kratk.obaveze iz pasive. Ako je odnos tek.aktive i tek.pasive 1:1 tada postoji mogunost da se kratkorone obaveze mogu podmiriti kratk.imovinom. neko praktino saznanje govori da je koef.likvidnost 2:1 dobar jer to znai da se krakotr.imovina moe smanjiti za 50% jo uvijek e pokrivati kratk.obaveze. meutim, treba znati i to da u situacijama kada je pokrivenost kratk.obaveza kratkotrajnom imovinom znatno vie od 1, dnevna likvidnost moe biti dovedena u pitanje iz jednostavnog razloga neusklaene ronosti obaveza i druge ronosti pojedinih dijelova kratkotrajne imovine. Zbog toga je uz pokazatelj tekueg odnosa (TO) potrebno utvrditi radno raspoloivi kapital koji se izraunava kao razlika izmeu tek.aktive i tek.pasive. to je onaj dio dug.pasive (vlastiti kap ili dug obaveze ) kojim se pokriva tek.aktiva. prema podacima iz BS radni kapital bi iznosio Tekua aktiva 64000000 Tekua pasiva -60000000 Rad.raspoloivi kap 4000000 Kada se radni kapital stavi u odnos s tek.aktivom : 4000000/64000000 *100= 6,25% dobit emo stopu pokrivenosti tek aktive dug izvorima. Koef.pokrivenosti 6,25% znai da 3,25% tek aktive pokriveno dug izvorima pa se moe oekivati da e obaveze biti pravovremeno izmirene. Neto taniji pokazatelj likvidnosti od TO, je koef.ubrzane likv poznat u teoriji i praksi kao brzi odnos ili brzi test ili lakmus test i izraunava se kao odnos izmeu brze aktive (tekua aktiva-vrijednost zaliha) i tek pasive (kratk.obaveze). Brzi odnos (ubrzana likv.) = Brza aktiva/Tekua pasiva Ovaj odnos pokazuje sposobnost preduzea ili posloa da podmiri kratk.obaveze u sluaju da ga uhvati kriza . pretpostavlja se da bi zalihe zbog duine roka njihovog pretvaranja u nova bile bezvrijedne. Odnos je prihvatljiv ako se nlazi izmeu 1:1 ili 0,8:1. u grupu pokazatelja mogunostima pretvaranja kratkotrajne imovine (umanjene za vrijednost novaca na raunima u banci i blagajni) u novac spadaju tzv pokazatelji aktivnosti koji se utvruju na bazi podataka iz BS i BU. na ovom mjestu prikazat emo formule za izraunavanje broje obrta zaliha i koef potraivanja. Broj obrta zaliha ili likv zaliha izraunava se iz odnosa trokova prodatih dobara i prosjenog stanja zaliha . ovaj koef pokazuje brzinu kojom zalihe kroz prodaju se pretvaraju u potraivanja.

www.meshan.cjb.net

69

Broj obrta zaliha=Trokovi prodatih dobara/prosjeno stanje zaliha= = 70000000 10000000+26000000 =3,89 2 Dani vezivanja =3,65/3,89=93,8 dana Ako nije poznato stvarno prosjeno stanje zaliha tada se utvruje tako da se sabere stanje zaliha na poetku i nakraju nekog perioda i podjeli sa 2. takav postupak smo primjenili u primjeali se mora konstatovati da su zalihe utvrene kao suma zaliha na poetku i nakraju iperioda i podjele sa 2 manje precizne. Broj obrtaja zaliha od 3,89 puta znai da se prosjena vrijednost zaliha pretvori u potraivanje od kupaca 3,89 puta za 1 godinu to znai skoro svaka tri mjeseca odnosno svakih 93,8 dana. Ovi podaci predstavljaju za meneadment vrlo znaajne informacije iz kojih se moe zakljuiti koliko vremena treba da se novac uloen u zalihe pretvori u potraivanja . to je vii koeficijent ili broj obrtaja zaliha efikasnije je upravljanje zalihama u preduzeu. Procjna vremana naplate potraivanja ili likvidnost potraivanja od kupaca izraunavamo na 2 naina: a) iz odnosa potr.od kupaca iz BS i prosjenih dnevnih naplaenih potraivanja b) iz odnosa potra. Od kupaca iz BS i ukpno naplaenih potraivanja tokom dodine podjeljeno sa 365 Prosj.koef.naplate potraivanja =Potra.od kupaca /prosjeno dnevna napl.potr. Prosj koef.naplate potra.=Potr.od kupaca /napla.potr.tokom god/365 Naplaeno potraivanje tokom godine se moraju izraunati jer taj podatak nepostoji u BS i BU uz uslov da iz BS predhodne godine za koju se vri analiza proraun naplaenih potraivanja bi iznosio: Potrai.od kupaca 31.12.2000 ili01.01.2001 Prihod od prodaje Uk.prihod Raspoloivo -Potra.od kupaca31.12.2001 Naplaeno potr.od kupaca tokom 2001 15000000 98000000 113000000 25000000 88000000

Prema tome prosjean koef naplate potraivanja bi bio: 25000000/88000000/365=103,69 dana a broj obrtaja 365/103,69=3,52 Utvreni koeficijent naplate potraivanja pokazuje prosjean broj dana koji je potreban da se potraivanje naplati. U konkretnom sluaju to je 103,69 dana to znai skoro 3,5 mjeseci da se potraivanja pretvore u gotovinu. Inae potraivanja su likvidna sredstva samo ako se mogu pretvoriti u novac tj naplatiti. U naem primjeru prosjeno vrijeme naplate potraivanja je nerazumno poto 103,69 dana blokira i to je relativno dug period inae oskudno i skupa obrna sredstva na koja se plaaju visoki trokovi kamata. U svakom sluaju prosjeno vrijeme naplate potraivanja predstavlja posmatrano iz ugla kontrole novanih sredstava izuzetu vanu menadersku informaciju.

www.meshan.cjb.net

70

Analiza parametara o efikasnosti ulaganja dioniara U dioniarskom drutvu pruaju dioniarima ( postojeim i potencijalnim) informacije o efektima ulaganja u redovne dionice dd. Kljuni parametri ove efikasnosti ulaganja su : - zarada po dionici - dividenda po dionici - povrat na dioniku glavnicu obinih dionica - prinos na dividende - odnos cijene i zarade po dionici Zarada po dionici pokazuje profitabilnost dd posmatran kroz ostvareni neto dobitak po jednoj obinoj dionici. Prema tome, kako se moe primjetit zarada je umanjena za dio neto dobitka koji otpada na preferencijalne ili povlatene dionice . u ovom sluaju zarada se izraunava po sledeoj formuli: Zarada po dionici= Neto dobitak dividende na povlatene dionice Broj obinih dionica =8400000-1500000/400000=17,25 km/dionici Dividenda po dionici je takoer pokazatelj profitabilnosti a izraunava se : Dividenda po dionica= Neto dobit-div.na povlatene dionice-nerasporeena dobit Broj obinih dionica =8400000-1500000-4400000/400000=6,25KM/dionici Povrat na dioniku glavnicu je isto tako pokazatelj profitabilnosti obinih dioniara. Povrat na dion.glavnicu ob.dioniara=neto dobit-divid.na povlatene dionica Prosjeno stanje dinike glavnice ob.dioniara =8400000-1500000/40000000 *100=17,25% Povrat na dioniku glavincu obinih dionica od 17,25% pokazuje da 100KM dionikog kapitala obinih dionica odbacuje 17,25KM neto dobitka umanjenog za dividende na povlatene dionice koji se rasporeuje na dividendu na obine dionice 36,23% i na nerasporeeni dobitak 63,77% (2500 dividende obinih dioniara + 4400 nerasporeene dobiti) 25000 36,23% 4400 63,77% 100% Prinos od dividendi se izraunava iz odnosa dividende po dionici i trine cijene po dionici (obinoj dionici). Prinos od dividendi=Dividenda po dionici *100 = 6,25/120 *100= 5,21% Trina cijena dionice Prinos od dividendi pokazuje stopu povrata na dioniku glavnicu (BEZ KAPITALA NA POVLATENE DIONICE) POSMATRANO SA ASPEKTA TRINE CIJENE DIONICA. To je znaajan pokazatelj zarade dioniara jer se pretpostavlja da on moe prodati dionice po trinoj cijeni i

www.meshan.cjb.net

71

prava zarada u tom trenutku je dio od te vrijednosti. Inae prinos od dividendi posebno zanima potencijalne dioniare koji bi eljeli kupiti dionice. Odnos cijene i zarade po dionice predstavlja ustvari odnos tr.cijene po dionici i zarade po dionici a izraunava se po formuli: Odnos cijene i zardae po dion.=Trina cijena po dionici/zarada po dion. Ovaj odnos pokazuje vrijeme za koje bi se moglo vratiti investicija dioniara u kojima se taj odnos nebi mijenjao . iako se ipak posmatra kretanje odnosa cijene i zarde tada dioniari mogu procijeniti hoe li vrijeme povrata investicije biti krar ili due u odnosu na vrijeme iz statikog odnosa u konkretnom sluaju posmatrano statiki i posmatrani kupac investicije vratio bi investiciju za 6,96 dana. Ebit-eps analiza takoer spada u analizu parametra o efikasnosti ulaganja dioniara a odnosi se na izraunavanje zarade po dionici kroz razliite varijante finansiranja razvoja preduzea. Jedan od esto koritenih runo ispitivanja fiunansijske poluge je analiziranje odnosa izmeu zarade prije odbitka kamate i poreza ebit (dobitak iz poslovanja) i zarade po dionici-eps. U sutini ispitivanje sadri usporeivanje alternativnih metoda finansiranja uz razliite pretpostavke u pogledu ebita. Za iliustraciju ebit-eps analize fin.poluge poi e se od sledee pretpostavke: preduzee y raspolae vlastitim kapitalom u iznosu od 20 miliona KM kjojeg u cijelosti ine obine dionice u cilju obezbjeenja svog razvoja preduzee nastoji pribaviti dodatnih 10 miliona KM putem jednog od tri mogua naina finansiranja preduzee se moe finansirat: 1. iskljuivo obinim dionicama 2. zaduivanjem uz kamatu od 11 % 3. pomou povlatenih dionica s 10% dividende preduzee u sadanjim uslovima zarauje 3 mil KM i to predstavlja zaradu prije odbitka kamate i poreza stopa poreza na dobit je 30% mometnalno postoji emitovanih 400000 dionica obine dionice iz prve varijante finansiranja mogu se prodavati za 50 KM/dionici to znai da bi za obezbjeenje dodatnih 10mil KM trebalo prodati novih 200000 dionica. Polazi se od pretpostavke da elimo znati kakva bi bila zarada po dionici prema 3. spomenutom nainu finansiranja ukoliko ebit iznosi 4 mil KM Proraun se daje na kopiji 71/a Iz navedenog primjera se moe zaljuiti da preduzee u cilju obezbjeenja 10 mil KM dodatnog kapitala treba da preferira varijantu finansiranja zaduivanjem jer je po toj varijnta eps najvea. Najnepovoljnija varijanta su povlatene diuonice Predvianje finansijskih potekoa Ekonomski analitiari oduvjek su anlizirali uspjenost preduzea i nastojali da pronau neki sintetiki pkazatelj ukupne uspjenosti koji bi bio relativno jednostavan za izrauanavanje i pogodan za kompaniju izmeu razliitih preduzea . teoretski taj problem jo nije rjeen ali je bilo relativnih pokuaja da se taj problem rijei. Za sada Edvard Altman sa grupom istraivaa koristei viestruku

www.meshan.cjb.net

72

diskriminativnu analizu za predvianje bankrota razvio tehniku raunanja ukupnog izraza uspjenosti preduzea na bmalom brojhu poakazatelja(5) koje je odabrao izmeu 22 finansijskog omjera. Pet odabranih pokazatelja su najbolje predvidjeli sluaj. Taj uk.iznos uspjenosti preduzea je poznat pod nazivom Z model ili zeto score model. Model je sasvim predvidio neuspjeh do 2 godine prije steaja. Z model vrednovanja po prof Almanu je sledei: Z=1,2x1+1,4x2+3,3x3+0,6x4+1,0x5 Ponderi (1,2-1,0) su konstantne veliine dobivene na bazi empirijskih studija. Odnosi koji su predstavljeni sa x1-x5 izrauanavju se na sledei nain X1=tekua aktiva/ukupna aktiva=63000000/154000000=0,4156 X2=nerasporeeni dobitak/ukupna aktiva=20000000/154000000=0,1298 X3=dobitak iz poslovanja/ukupna aktiva=15000000/154000000=0,0974 X4=tr.vr.glavnice/knjig.vr.ukupnih dugova=75000000/79000000=0,9493 X5=ukupan prihod/ukupna aktiva=98000000/154000000=0,6363 Z=1,2*0,1456+1,4*0,1298+3,3*0,0974+0,6*0,9493+1*0,6363=2,2 Po Almtmanu sa z omjerom ispod 1,81 (ukljuujui i negativne iznose) uvijek bankortiraju a najvie za 2 godine od termina mjerenja z omjera. Preduzee sa z omjerom iznad 2,99 predstavljaju zdravo preuzee koja imaju odlinu budunpst. Preduzee sa z omjerom izmeu 1,8-2,99 spadaju u tzv sivo podruje to znai da preduzee mora hitno preispiatati svoje poslovanje i prestruktuirati se u pravom smjeru. Z omjeri mogu se koristiti kao dodatno kontrolna informacija menadmentu u cilju bolje procjene tekueg poslovanja kao i oekivanja u budunosti. Problem: Izrada fin izvjetaja uz koritenje ogranienih podataka i pokazatelja. Raunovoa preduzea x pripremio je godinje fin izvjetaje sa svim pokazateljima nakon ega je bio pozvan da ih donese na sastanak s direktorom preduzea. Kada je stigao shvatio je da je donio sa sobom samo djelimine podatke i da su komplatni izvjetaji ostali u njegovoj kancelariji. Sat vremena prije nego to je trebao fin izvjetaje prikazati direktorima, raunovoa je imao sledee informacije. Preduzee x Bilans stanja na dan 31.12.2004.( u 000KM) Imovina Tekua imovina Novac? 130 Potr.od kupaca? 120 Zalihe ? 250 Ukupno tek.imovina? 500 Postrojenja Strojevi i oprema 580 -Amortizacija 80 500 Uk.imovina 1000 obaveze i dionika glavnica Tekue obaveze 250 Dugor.dug 8% 350 Kamate? Uk.obaveze 600 Dionika glavnica Dioniki kap 5 Nominalna vr. 300 Zadrana zarad 100 UK.dionike glav. 400 Uk.obav i dion.glav 1000

Bilns uspjeha za godinu koja zavrava 31.12.2004.(u 000KM)

www.meshan.cjb.net

73

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Neto prihod od prodaje 1280 Trok.prodatih proizvoda 960 Bruto dobit od prodaje 320 (25% od neto prihoda od prodaje) Poslovni rashodi ? 192 Poslovna dobit (10%od neto prihoda od prod.) 128 Troak kamata 28 Dobit prije poreza 100 Porez na dobit (40% od dobiti Prije poreza) 40 Neto dobit 60 Dopunske informacije: odnos glavnice bio je 40% , stepen zaduenosti bio je 60% jedini troak kamata bio je na dugoroni dug poetne zalihe su bile 1500000 KM, obrt zaliha 4,8 puta tekui odnos je bio 2:1, brzi odnos 1:1 poetno stanje potraivanja od kupaca bilo je 80000 KM godinji obrtaj potraivanja od kupaca bio je 2,8 puta sva prodaja izvrena je na raun upute: raunovoa nas je zamolio da mu pomognemo kompletirati finansijske izvjetaje za preduzee x koristei smo dostupne informacije Postupak izraunavanja i objenjenja svih iznosa koji se pojavljuju u BS i izvjetaju o dobiti. Napomena: kod kompletiranja izvjetaja o dobiti BU ponite s iznosom neto dobiti (60% od dobiti prije oporezivanja). U cilju lakeg rjeavanja ovog problema daje se nekoliko kljunih pokazatelja: Odnos glavnice=Ukupna dioniarska glavnica/ukupna imovina Stepen zaduenosti= uk.obaveze/uk.imovina Koeficijent obrta zaliha=Trokovi prodatih proizvoda/prosjene zalihe Koeficijent obrta potraivanja = neto prihod od prodaje/prosjeno potraivanje Tekui odnos = Tekua imovina/Tekue obaveze Brzi odnos = brza imovina/tekue obaveze

www.meshan.cjb.net

74