ANATOMIJA I TEHNOLOGIJA DRVA

II. POLUGODITE

I. SVOJSTVA DRVA MEHANIKA SVOJSTVA DRVA

Mehanika svojstva drva pojavljuju se kad na drvo djeluju neke vanjske mehanike sile. Mehanike vanjske sile nastoje promijeniti prirodni oblik i dimenzije drva to nazivamo deformacija. Deformacija moe biti privremena ( elastina) i trajna (plastina). Privremena je ako nakon prestanka djelovanja vanjske sile drvo po primi svoj prirodni oblik i dimenzije. Trajne su deformacije u sluaju kada drvo ostane trajno promijenjenog oblika i dimenzija i nakon prestanka djelovanja vanjske sile. Otpor koji tijelo prua djelovanju mehanikih sila naziva se unutarnje naprezanje tijela. Tri su osnovne vrste unutarnjih naprezanja: 1. VLANO 2. TLANO 3. POSMINO Mehanika svojstva drva su: 1. ELASTINOST 2. VRSTOA 3. TVRDOA 4. OTPORNOST NA HABANJE Elastinost je sposobnost privremena promjene prirodnog oblika i dimenzija drva. Mjeri se modulom elastinosti. Modul elastinosti je omjer naprezanja po jedinici povrine i deformacije po jedinici duine. Modul elastinosti ovisi o vrsti drva, njegovoj grai, masi, sadraju vode, smjeru vlakanaca, temperaturi, obliku presjeka i biolokim faktorima. vrstoa je najvee unutarnje naprezanje neposredno prije loma. Njome se neko tijelo opire djelovanju vanjskih sila koje ga nastoje saviti, prelomiti i sl. Razlikujemo vie vrsta vrstoa: a) vrstoa na tlak b) vrstoa na vlak c) vrstoa na smicanje d) vrstoa na savijanje e) vrstoa na sukanje (torziju)
2

f) vrstoa na udarce g) vrstoa na cijepanje Tvrdoa je otpor nekog tijela (drva) protiv utiskivanja drugog tijela u njegovu povrinu djelovanjem vanjskih sila.

Prema stupnju tvrdoe drvo se dijeli na: a) vrlo meko b) meko c) srednje tvrdo d) tvrdo e) vrlo tvrdo f) tvrdo kao kost Otpornost na habanje je svojstvo drva kojim se ono opire postupnom naruavanju svoje povrine pod djelovanjem vanjskih sila. U bliskom je odnosu sa tvrdoom (tvre drvo je i otpornije na habanje). Habanjem se troi povrinski sloj drvenih podova, stepenica, pragova itd.

FAKTORI MEHANIKIH SVOJSTAVA

Svojstva drva kreu se u irokim granicama zbog mnogobrojnih utjecaja (klima, stanite, vrsta, starost). Osnovna svojstva drva su nehomogenost, anizotropnost i varijabilnost. Nehomogenost se odnosi na nejednoliku grau, anizotropnost na nejednolika svojstva na razliitim mjestima u istom komadu drva, a varijabilnost na veliku raznolikost unutar i izmeu vrsta. Mehanika svojstva drva ovise o rasporedu, veliini i toku elemenata grae drva. Ako je tih elemenata vie po jedinici povrine, ako su elementi dui, njihove stjenke deblje, a raspored tih elemenata pravilniji i jednoliniji mehanika svojstva drva su bolja. Mehanika svojstva ovise i o intenzitetu godinjeg prirasta tj. o irini goda. Udio kasnog drva koje je vre, tvre, gue i tee poboljava mehanika svojstva. Kod drva etinjaa postoji odreeni raspon tj. optimalna irina goda kod koje su mehanika svojstva najbolja. Takoer kod etinjaa postoji i min. i max. broj godova po 1 cm izvan kojih se svojstva drva znatno mijenjaju. Razlike u mehanikim svojstvima drva bijeli i sri iste vrste nisu se pokazale znaajnima to je bitno kod vrsta sa irokom bijeli (jasen, bor). Gledajui uzduno postoje razlike u vrstoi drva debla, korijena i grana. Najvre je drvo grana, onda drvo debla i na kraju drvo korijena. Ovisno o starosti mlae drvo je vre od zrelog, a prestarjelo je manje vrsto od zrelog. Volumna
3

masa je takoer jedan od faktora mehanikih svojstava. Openito vrijedi da drvo iste vrste sa veom volumnom masom ima i bolja mehanika svojstva. Odnos vrstoe drva i njegove volumne mase naziva se koeficijentom kvalitete. Po tom koeficijentu drvo je kvalitetnije od elika. Sadraj vode u drvu kao faktor mehanikih svojstva pokazuje da je drvo sa veim sadrajem vode manje vrstoe. Mehanika svojstva ovise o kutu to ga zatvara smjer djelovanja vanjske sile na smjer vlakanaca. Temperatura daje privremeni ili trajan utjecaj na mehanika svojstva. Privremeni nastaje za vrijeme djelovanja temperature, a trajan ostaje i nakon prestanka njenog djelovanja. Brojne greke drva smanjuju mehanika svojstva (broj i veliina kvrga, raspukline, napukline i pukotine, neprava sr, piravost, modrenje, trule, greke od napada insekata), a usukanost smanjuje vrstou na vlak i savijanje te modul elastinosti. Mehanika svojstva ovise o cijelom nizu biolokih faktora, mijenjaju se od podruja do podruja, od stanita do stanita, od sastojine do sastojine. Novija istraivanja pokazuju postojanje veze izmeu tehnikih svojstava i tipa ume. Suenje, ako je ubrzano, smanjuje mehanika svojstva, a isto tako i intenzivno parenje. Drvo izloeno vodi tekuici 10-30 godina ne mijenja svoja svojstva. Ako je drvo dugotrajno izloeno stajaoj vodi ono mijenja boju i mehanika svojstva. Takvo drvo nosi naziv subfosilno drvo ili abonos.

FIZIKO-KEMIJSKA SVOJSTVA DRVA

Fiziko kemijska svojstva drva su: 1. TRAJNOST DRVA 2. SNAGA OGRIJEVANJA Trajnost drva je sposobnost kojom se ono odupire napadu stranih organizama. Vremenski interval u kojem drvo zadrava prirodna svojstva (prirodna trajnost) kree se u vrlo irokom intervalu od nekoliko mjeseci do vie tisua godina. Vrste drva dijele se po trajnosti ne: 1. VEOMA TRAJNE ari, hrast, brijest, tisa, duglazija, cedar, empres, pitomi kesten, dud, bagrem, crni orah 2. TRAJNE smreka, bor, jela, jasen 3. SLABO TRAJNE bukva, javor, breza, joha, lipa, topola, vrba Prirodna trajnost ovisi o irini bjeljike i sri, volumnoj masi drva, vrsti drva, koliini vode u drvu, a od faktora stanita o koliini oborina, temperaturi i vlazi zraka. Za trajnost drva vrlo su vani uvjeti u kojima se uva. Najveu trajnost drvo ima u posve suhoj prostoriji, jednolino niske temperature i bez pristupa zraka. Veoma veliku trajnost ima i drvo trajno prekriveno vodom (abonos) te drvo prekriveno ledom. Slabu
4

trajnost ima drvo naizmjence izloeno vlazi i toplini, a najniu trajnost ima u povrinskom sloju tla. Snaga ogrijevanja (kalorijska vrijednost) je koliina topline to je izgaranjem proizvede jedinica teine ili volumena neke vrste drva. Mjeri se u dulima (J). Ovisi o masi, kemijskom sastavu, vrsti, sadraju vode i zdravstvenom stanju drva. Drvo sa veim sadrajem lignina (bogatije ugljikom) ima i veu kalorijsku vrijednost. etinjae sadre vie lignina, ugljika i smole pa imaju veu kalorijsku vrijednost od listaa. Snaga ogrijevanja moe se izraziti po kg, m 3 i prostornom metru (prm) (J/kg; J/m3; J/prm). Za odabir vrste drva za ogrjev nije bitna samo kalorijska vrijednost ve i uvjet dali je potrebno brzo ili sporo izgaranje te trai li se vei ili manji plamen. Tvrdo drvo je poeljnije jer se prodaje u prostornoj mjeri i izgara polaganije. Drvo breze, johe i tople izgara brzo uz veliku temperaturu to je potrebno u pekarama, ciglanama, staklanama. U stambenim objektima za grijanje su najbolje vrste koje ne izgaraju prebrzo, a ni presporo te koje proizvode eravicu dugog trajanja poput drva bukve i graba.

II. VANJSKI IZGLED DRVA DIJELOVI I DIMENZIJE STABLA

Stablo (drvo) je ivotni oblik velikog broja drvenastog bilja, koje ine trajni nadzemni i podzemni dijelovi. Nadzemni dijelovi stabla su deblo i kronja, a podzemni dio je korijen. Prijelazna zona izmeu nadzemnog i podzemnog dijela naziva se ilite. U svakodnevnom govoru pod stablom podrazumijeva se samo njegov nadzemni dio. KORIJEN uloga korijena je da fiksira stablo u zemlji, a preko ilita odrava uspravno nad zemljom cijeli njegov nadzemni dio. Razvoj i veliina korijena ovisi o nasljednim svojstvima, fizikim i kemijskim osobinama zemljita te o veliini i teini nadzemnog dijela (u prvom redu razvijenosti kronja). Masa korijena je oko 10-20 % mase nadzemnog dijela. ILITE razliito se razvija kod raznih vrsta drvea, a kod stabala na osami redovito je razvijenije i voluminoznije nego kod stabala u umi. esto je asimetrino razvijeno kao posljedica asimetrinosti kronje. Granica i irina goda su u ilitu vrlo nepravilni. DEBLO deblo se kod etinjaa i manjeg broj listaa (joha, breza, platana) protee do samog vrha stabla. Deblo veine listaa na osami se gubi ve na poetku kronje, a deblo stabala u umi protee se vie-manje i u kronju. Sa stajalita iskoristivosti deblo je najvrjedniji dio. Deblo je najee u obliku stoca ili valjka, paraboloida ili neloida (vrh stoac, gornji dio paraboloid, srednji dio valjak, donji dio neloid). Popreni presjek debla je u obliku krunice ili elipse.
5

KRONJA sastavljena je od grana, ogranaka i granica sa pupovima, liem, cvjetovima i plodovima. Oblik kronje ovisi o vrsti i vrlo je razliit. Oblik, gustoa i razgranatost kronje ovise o nasljednim svojstvima. Oblici kronje: nepravilna, piramidalna, cilindrina, ovoidna i dr. Iskoritava se kao gorivo, s tim da drvna masa promjera manjeg od 7 cm kod listaa i 14 cm kod etinjaa ostaje neiskoritena ili se u zadnje vrijeme koristi kao biomasa.

IZGLED STABLA (HABITUS)

Izgled stabla naziva se jo i habitus ili vid stabla. Bitni elementi oblika stabla pojedinih vrsta kao dimenzija i oblik ilita, osnovni oblik i gustoa kronje uglavnom su nasljedni i prilino konstantni, ali zbog djelovanja vanjskih faktora moe nastati i velika razliitost njihovog izgleda. Habitus stabala veine vrsta drvea rezultat je nasljednih svojstava i utjecaja vanjskih faktora. Mnoge egzotine vrsta imaju osebujan habitus (palme, baobab ). Visina stabala kree se od nekoliko m pa do iznad 100 m. Meu najveim stablima na svijetu su predstavnici vrsta obalna sekvoja, eukaliptus, obina amerika duglazija, golema sekvoja (mamutovac), sitkanska smreka itd. U naim uvjetima najveu visinu doseu jela i smreka do 50 m. Mnoge domae vrste imaju karakteristian habitus po emu se ve izdaleka prepoznaju (primjerice jela i smreka). Neposredni, najvaniji i osnovni ekoloki faktor o kojem ovisi formiranje habitusa je svjetlost. O vrsti svjetla, njegovom intenzitetu i trajanju osvjetljenja ovisi u prvom redu oblik, dimenzije i volumen kronje, a posredno i dimenzije i oblik debla. Na formiranje habitusa uvelike utjee i vjetar koji stvara dobre ili loe uvjete za rast, a moe i mehaniki otetiti stablo. U pojedinim sluajevima znaajno mogu na formiranje stabla utjecati i drugi ekoloki faktori poput nagiba terena, nadmorske visine, ekspozicije Ovisno o tome dali stablo raste na osami, u potpunom sklopu ili u rijetkom sklopu razlikujemo tri osnovna tipa habitusa: I. II. III. HABITUS STABLA ODRASLOG NA OSAMI (SOLITER) HABITUS STABLA ODRASLOG U GUSTOM SKLOPU HABITUS STABLA ODRASLOG U PRORIJEENOM SKLOPU

Habitus stabla na osami (soliter): imaju ga stabla koja rastu na livadama, parkovima, drvoredima rastu pod utjecajem izravnog svjetla niska su, a imaju iroku, gustu i voluminoznu kronju deblo im je kratko i velikog promjera ilite izraeno i veliko
6

 teite im je nisko, a stabilnost velika stupanj iskoristivost debla nizak Habitus stabla u gustom sklopu: stabla ovakvog habitusa rastu u umama potpunog sklopa izravno svjetlo osvjetljava samo gornji dio kronje stabla, dok je veina stabla od rane mladosti pod utjecajem difuzne svjetlosti vrlo visoka i vitka stabla, uske, kratke i slabo granate kronje deblo dugo i tanko, a ilite slabo razvijeno teite visoko u deblu pa je stabilnost mala najbolja tehnika svojstva i stupanj iskoristivosti Habitus stabla prorijeenog sklopa: prijelazni oblik habitusa izmeu prethodna dva tipa habitusa rastu u umama nepotpunog sklopa razvija se kod stabala koja su u mladosti u potpunom sklopu i pod difuznom rasvjetom, a koja kasnije zbog intenzivnijih proreda rastu i na izravnom svjetlu ili na slobodnom prostoru u poetku intenzivno rastu u visinu i imaju malu kronju, a poslije se kronja intenzivno iri dok je rast u visinu neznatan u usporedbi sa soliterom ima krau, uu i rjeu kronju, due i tanje deblo i manje razvijeno ilite u usporedbi sa stablom gustog sklopa ima duu, iru i guu kronju, krae i deblje deblo i izraenije ilite Izmeu navedenih tipova habitusa postoji jo i niz prijelaznih formi.

MODIFIKACIJE STABLA
Pod utjecajem pojedinih faktora rasta, djelovanjem ovjeka ili oteivanjem od strane ivotinja habitus nekog stabla moe se znatno razlikovati od normalnog. Nain i stupanj modifikacije ovisi o nainu osvjetljenja i smjeru vjetra. Jednostrano osvjetljenje uvjetuje razvitak debljih i duih grana te vee povrine kronje na strani izvora osvjetljenja pa ona postaje asimetrina. Takva stabla su nagnuta i zakrivljena u donjem dijelu, a nalaze se uz rub sastojine, prosjeka ili putova. Vjetar formira habitus naginjui kronju, savijajui ju do zemlje, formirajui kronju samo u smjeru u kojem pue itd. Stabla e se modificirati pod utjecajem vjetra koji ee i snanije pue (rua vjetrova!). Sljedee su modifikacije habitusa: 1. BARJAK 2. KLEKAST HABITUS 3. ZMIJAST HABITUS
7

4. SABLJAST HABITUS 5. IVII ILI VODENI IZBOJCI 6. SUIKE 7. GANJACI 8. SKRESAK 9. UNGAR 10. KANDELABAR 11. UBARAK

Barjak nastaje kada na strani s koje pue vjetar vegetativni pupovi ne mogu razviti grane ve se one razvijaju samo na suprotnoj strani u smjeru vjetra pa stablo lii na barjak. Klekast habitus nastaje u ekstremnim uvjetima na gornjoj granici umske vegetacije. Pod utjecajem vjetra, hladnoe i tereta snijega stabla ostaju niska i polijeu po tlu, a kronja se razvija samo na gornjoj strani. Zmijast habitus nastaje pod utjecajem vjetra velike jaine i stalnog smjera. Stablo se povija i prikloni na drugu stranu, primarni vrh se odlomi, a potom i sekundarni pa stablo dobije izlomljen, izvijen tj. zmijast habitus. Sabljast habitus imaju stabla na strmim padinama izloena pritisku koji se kree niz padinu (najee snijegu). ivii ili vodeni izbojci nastaju nakon jaih proreda pod utjecajem izravnog svjetla ili vee koliine difuznog (rasprenog, odbijenog) svjetla. Na deblu se onda razvijaju proventivni pupovi koji se razviju u grane i tvore drugu kronju na deblu ispod prvotne kronje. Suike nastaju uslijed pojave velikog broja ivia koji oduzimaju vodu i mineralne tvari kronji te se poinje suiti prvo vrh, a onda cijelo stablo. Ganjaci su stabla koja se nisko pri zemlji ravaju u dva ili vie debla pri emu svako deblo razvije svoju kronju. Skresak nastaje kresanjem debljih grana u svrhu ishrane stoke liem ili zbog prostirke. Mladice se zbog stalne sjee ne mogu razviti u deblje grane. Deblo postaje dugo sa malom kronjom pri vrhu.

ungar nastaje kada izdanke iz panja stalno brsti stoka ili divlja pri emu nastaje grm. Iz sredine grma jedan izdanak se uspije razviti u stablo pa izgleda kako da ima dvije kronje, onu stvarnu i jednu pri osnovi koju sainjavaju izbojci iz panja. Kandelabar nastaje ako se slomi vrh stabla pa gornja grana preuzme tu ulogu i stablo dobije izgled bajuneta. Ako se tako izvije vie grana dobijemo kandelabar. Karakteristian izgled kandelabru daju grane koje su iz postranog rasta prele na rast u visinu. ubarak nastaje tzv. sjeom u glavu pri emu deblo ostaje kratko, u gornjem dijelu odebljano. Kronju ubarka ine tanki izbojci iz gornjeg odebljanog dijela debla.

VANJSKE OSOBINE DEBLA

U vanjske osobine debla ubrajaju se: 1. ISTOA DEBLA 2. PRAVNOST DEBLA 3. JEDRINA DEBLA

istoa debla
Veina vrsta drvea ima prirodno svojstvo da im se deblo na kraoj ili duljoj udaljenost od tla isti od grana. Donje grane listaa odumiru i otpadaju bre nego grane etinjaa pa je u biolokom smislu deblo listaa istije od grana nego deblo veine etinjaa. Kod etinjaa grane koje odumiru sue se i otpadaju sporije, a manji dijelovi grana zarauju u deblo. Sa tehnikog stajalita istoa debla etinjaa vea je nego debla listaa jer su kvrge koje ostaju od grana kod etinjaa manje i u granicama koje standardi za drvo toleriraju. Donje grane kronje listaa prije nego se osue i otpadnu dugo ive i odebljaju to je razlog pojave velikih kvrga. Uz veliinu kvrga za stupanj istoe, tehnoloki gledano, vana je i pravilnost rasporeda grana te kut otklona grana od debla (kut insercije). istije i due deblo imaju stabla koja su rasla na boljem stanitu, u guem sklopu te starija stabla. istoa debla mjeri se duinom istog debla odnosno duinom debla od panja do prve ive grane. Izraava se omjerom duine istog debla i ukupne visine stabla, a taj omjer naziva se stupanj istoe. U prosjeku stupanj istoe iznosi za stabla na osam 0.3, 0.5 za stabla u rijetkom sklopu i 0.7 za stabla u normalnom sklopu.
9

Pravnost debla
Za deblo se kae da je pravno ako je geometrijska os debla ravna linija. Geometrijska os je linija koja prolazi sreditem poprenog presjeka. Kada je stablo simetrino graeno ta linija je pravac. U ostalim sluajevima geometrijska os je zakrivljena. Kako bi ustanovili dali je neko stojee stablo pravno promatramo ga sa dva stajalita koja lee na dva okomita pravca u ijem je sjecitu stablo. Stablo je pravno ako s oba stajalita geometrijska os izgleda kao pravac. Ako s jednog stajalita os stabla vidimo kao pravac, a sa drugog kao krivulju ona je stablo zakrivljeno. U sluaju da sa oba stajalita os izgleda kao krivulja stablo je krivno. Zakrivljenost se mjeri visinom luka odnosno udaljenou unutranje strane debla od pravca koja spaja krajeve debla. Izraunava se po formuli:

Z = h/L * 100 (%)

pri emu je: Z zakrivljenost u % h visina luka zakrivljenosti (cm) L duljina debla (cm) Zakrivljenost moe biti: a) jednostruka b) dvostruka c) viestruka Stupanj pravnosti ovisi o vrsti drvea, sklopu sastojine, stanitu, nagibu terena. (inklinaciji) i nainu koritenja ume (eksploataciji). Najveu pravnost imaju: jela, smreka, ari, trenja, topola, joha, hrast kitnjak. Pravnost ima veliku praktinu vanost kod preraivanja oblog drva. Zakrivljenost debla oteava izvoenje i izvlaenje te slaganje trupaca. Ekonominim prikrajanjem i tehnikom prerade zakrivljenost se moe ublaiti. U nekim sluajevima kao u brodogradnji i kolarstvu zakrivljenost je traena i cijenjena.

Jedrina debla
Deblo gotovo svih vrsta drvea je od ilita prema vrhu sve tanje odnosno manjeg promjera. Stabla malog pada promjera po obliku su slina valjku, a ako je pad promjera velik onda su slina stocu. Deblo koje je oblikom slino valjku naziva se jedrim, punodrvnim ili oblim. Deblo oblikom slino stocu je nejedro, malodrvno (miorepo, vretenasto). Jedrina debla izraava se apsolutnom i relativnom mjerom. Apsolutna mjera za jedrinu je pad promjera debla u centimetrima po jednom dunom metru ( cm/m). Deblo je jedro ako je pad promjera do 1 cm/m. Pad promjera nije jednak po itavoj duini, najvei je u donjem dijelu
10

debla, a najmanji u sredini duine debla (izmeu 5. i 15. metra). Relativne mjere za iskazivanje jedrine su oblini broj i oblini kvocijent. Oblini broj je omjer volumena debla i volumena valjka koji ima istu visinu i promjer kao i stablo na prsnoj visini. Oblini broj je uvijek manji od jedan, a smanjenjem jedrine se smanjuje. Oblini kvocijent dobijemo omjerom promjera debla izmjerenog na 3/4 visine i promjera na 1/4 visine stabla. Oblini kvocijent je manji od 1 i smanjuje se smanjenjem jedrine. Jedrina ovisi o starosti debla, sklopu i vrsti drvea. Stabla rasla u potpunom sklopu imaju vei istou, pravnost i jedrinu od stabala iz rijetke ume ili sa osame. Vrste drvea koje podnose zasjenu jedrije su od heliofita. Stabla iz jednodobne ume imaju veu jedrinu od stabala preborne ume. Po stupnju jedrine nae vrste drvea se rangirane ovako: jela, smreka, ari, bor, bukva, hrast. Jedrije deblo daje vei postotak tehnikog drva.

III. GREKE DRVA

U tehniko trgovakom smislu grekom drva se smatra svaka nepravilnost grae, teksture, boje i konzistencije drva koja smanjuje njegova tehnika svojstva, oteava njegovu obradu ili smanjuje stupanj upotrebljivosti drva kao sirovine i kvalitetu gotovog proizvoda. Pojam greka drva je relativan jer su neke pojave bioloki normalne ali su tehnoloki nepovoljne pa se smatraju grekom. Prema dimenzijama dijele se na velike i male. Prema postanku mogu se podijeliti na prirodne greke nastale rastom stabla, greke nastale nepravilnim postupcima pri preradi te greke nastale napadom organizama (gljive, insekti). Prema kriterijima tehnolokog iskoritavanja drva greke se dijele na:

1. GREKE GRAE DRVA 2. GREKE OD UZROKA FIZIKE PRIRODE 3. GREKE BOJE DRVA 4. GREKE BOJE I KONZISTENCIJE 5. GREKE OD INSEKATA
11

6. GREKE NASTALE OBRADOM

GREKE GRAE DRVA

Nastaju kao posljedica rasta drvea i faktora koji utjeu na taj rast. Ove greke smanjuju vrstou drva, utjeu na stupanj iskoristivosti ili oteavaju obradu dok neke od ovih greaka uljepavaju teksturu Greke grae drva su: a) NEPRAVILNOST POPRENOG PRESJEKE b) NEPRAVILNOST LINIJE GODOVA c) DVOSTRUKO SRCE d) NEPRAVILNOST TOKA VLAKANACA e) USUKANOST ICE f) SMOLNE VREICE g) KVRGE a) NEPRAVILNOST POPRENOG PRESJEKA popreni presjek je pravilan ako je slian krugu presjeci su najee nepravilni ili eliptini uzroci nepravilnosti su nasljedna svojstva, asimetrina kronja (od vjetra ili osvjetljenja), nagnutost stabla, oteenja od gljiva, raspucavanje od hladnoe najei oblici nepravilnih presjeka su eliptini, kvadratni i ulijebljeni b) NEPRAVILNOST LINIJE GODOVA kod mladih i veine odraslih stabala linija goda predstavlja pravilnu krunu ili eliptinu liniju stabla duboko izbrazdane kore ili ulijebljena debla imaju valovitu liniju godova valovitost raste od srca prema periferiji vrste poput jele ili smreke pri periferiji ponekad imaju uleknute godove u obliku slova V i nazivaju se ljetarke vrlo cijenjeno drvo c) DVOSTRUKO SRCE nastaje kod debala koja su nastala sraivanjem dvaju ili vie stabala pa se na poprenom presjeku vide dva srca
12

 dvostruko srce se javlja i na mjestima ravanja debla ili izdvajanja debljih grana iz debla na mjestima dodirivanja sraslih stabala vide se ostaci kore urasla kora drvo sa ovom grekom je nejednolike grae, teksture, puca i slabije se cijepa d) NEPRAVILNOST TOKA VLAKANACA kod debla normalne grae vlakanca (traheje i traheide) teku paralelno uzdunoj osi debla ako tok odstupa od te linije (tok valovit u radijalnoj i tangentnoj ravnini) imamo nepravilan tok vlakanaca najee se javlja u ilitu i mjestima izbijanja grana nepravilan tok vlakanaca kakav se javlja kod javora, brijesta, breze, hrasta, oraha, bora, smreke naziva se deveravost uzduni presjek takvih stabla estetski je privlaan i cijenjen e) USUKANOST ICE pojava spiralnog toka vlakanaca oko uzdune osi debla pri emu smjer uvijanja ide lijevo ili desno neke vrste imaju promjenjiv, a neke stalan smjer usukanosti izraava se na vie naina, a najee otklonom ice na 1 m duine ili kutom koji zatvara smjer ice u odnosu na uzdunu os vidi se na kori prema brazdama ili okoranom deblu po toku trakova i raspuklinama greka je nasljedna, uzroci pojave mogu biti vjetar i svjetlost smanjuje mehanika svojstva

f) SMOLNE VREICE smolne vreice su upljine unutar jednog goda ispunjene smolom proteu se paralelno sa linijom goda, a uzdu su smjera vlakanaca nastaju kod etinjaa koje imaju smolenice razlikuju se: sitne, male, srednje i velike smanjuju tehniku upotrebljivost, vrstou i uzrokuju izvijanje ice drva
13

g) KVRGE kvrge su osnova ivih i dijelovi mrtvih grana obuhvaeni godovima debla iva grana svake godine stvara novi god koji se vee na god debla, a kad grana odumre godovi debla postupno obuhvaaju donji dio grane kvrge prema zdravstvenom stanju mogu biti: zdrave (ive) mrtve kvrge

kada iva grana uraste u deblo nastaje iva kvrga koja se naziva jo i srasla, neispadajua ili crvena kvrga nastala urastanjem mrtve grane je mrtva ili ispadajua (crna) prema poloaju kvrge su: pojedinane skupne prljenaste

prema stupnju uraslosti imamo: neurasle kvrge dio grane viri iz stabla zarasle kvrge (sljepice) na povrini debla tj. na kori vidi se oiljak gdje je bila grana urasle potpuno prekrivene novim godovima

prema veliini kvrice se dijele na:

VELIINA ETINJAE LISTAE KVRICE do 6 mm do 10 mm MALE KVRGE 7-20 mm 11-20 mm SREDNJE KVRGE 21-40 VELIKE KVRGE > 40 mm

kvrge se razlikuju od drveta debla po boji i teksturi, jer su tamnije boje i izraenije teksture nego drvo debla
14

 tamnija boja potjee od gue grae i kemijskog sastava drvo kvrga je nekoliko puta tvre od drva debla tehnika svojstva i upotrebljivost drva ovisi o broju, rasporedu, veliini i konzistenciji kvrga kvrge smanjuju vrstou, cjepljivost i elastinost poveavaju estetska svojstva drva

GREKE OD UZROKA FIZIKE PRIRODE

Greke od uzroka fizike prirode nastaju djelovanjem vanjskih faktora kao to su mehaniko djelovanje vjetra, djelovanje ekstremne topline/hladnoe te povredama nastalim od groma, utjecaja ljudi i dr. U greke od uzroka fizike prirode svrstavamo: a) PALJIVOST b) OKRULJIVOST c) PUKOTINE OD HLADNOE I ISUIVANJA d) VITLANJE e) UPALA KORE f) POVREDE OD GROMA, TUE, POARA I OSTALE MEHANIKE POVREDE a) PALJIVOST paljivost je raspucavanje debla u radijalnom smjeru pukotine se javljaju u sreditu debla i teku od srca prema periferiji nastaje za vrijeme ivota stabla ili prilikom obaranja javlja se kod svih vrsta drvea, a najee kod aria, hrasta, jele, smreke, bora, bukve prema poloaju pukotina na poprenom presjeku razlikujemo sljedee oblike paljivosti: 1. jednostavna (jednostruka) pukotine su u smjeru jednog polumjera 2. unakrsna (dvostruka) pukotine teku u dva ili vie polumjera 3. zvjezdasta (viestruka) pukotine u obliku zvijezde paljivost umanjuje tehnika svojstva drva i postotak iskoristivosti
15

b) OKRULJIVOST okruljivost je odlupljivanje drva u smjeru godova moe zahvatiti itavu granicu goda pa se naziva potpuna okruljivost ako zahvaa samo dio granice goda onda je okruljivost djelomina nalazi se u deblu i to najee kod jele, hrasta, jasena, kestena, smreke moe se javiti na granici jednog goda pa je jednostruka ili dvaju i vie godova pa je onda dvostruka ili viestruka okruljivost smanjuje tehnika svojstva i stupanj iskoristivosti c) PUKOTINE OD HLADNOE I ISUIVANJA pukotine od hladnoe javljaju se u zimskim uvjetima niskih temperatura, na vlanim stanitima te sjevernim i istonim ekspozicijama pri emu drvo puca po duini zbog breg hlaenja vanjskog dijela debla dolazi do smanjenja volumena , dok je unutarnji dio jo neohlaen te se njemu ne mijenja volumen to uzrokuje pucanje debla pukotine od hladnoe nazivamo jo i zimotrenost, mrazopuc ili mrazopucljivost zimotrenosti su podloni hrast, bukva, brijest, javor, jela pukotine su najire na periferiji i idu prema sreditu ako u narednoj godini ne doe do ponovnog pucanja ona zaraste, a na deblu ostaje oiljak dok je u unutranjosti i dalje pukotina ova greka smanjuje vrstou, cjepljivost i mijenja teksturu pukotine od isuivanja nastaju zbog promjena dimenzija tokom suenja javljaju se i kod oblog i kod preraenog drva razlikujemo: raspukline preko cijele povrine presjeka pukotine i napukline koje prodiru do odreene dubine u deblo ili su samo povrinske greka umanjuje vrstou, trajnost i iskoristivost drva d) VITLANJE
16

 vitlanje je iskrivljivanje preraenog ili oblog drva tipovi vitlanja: a) izboenost b) koritavost c) sabljastost d) vitoperost sprjeava se pravilnim slaganjem i pritiskivanjem nakon rezanja e) UPALA KORE nastaje izravnim djelovanjem sunevog svjetla na koru vrste tanke kore poput bukve, javora, graba, smreke posebno su osjetljive pri temperaturi od 50 C kambij odumire, kora se sui, raspucava, ljuti i otpada dolazi do radijalnog pucanja drva te je ono podlono bolestima f) POVREDE OD GROMA, TUE, POARA I OSTALE MEHANIKE POVREDE povrede od groma su uzduni oiljci koji se proteu od vrha stabla do ilita nepovoljno djeluju na vrstou drva pukotina moe zarasti, ali moe doi i do trulei i drugih bolesti povrede od tue nastaju uglavnom na mladim stablima njene kore od poara najvie stradaju donji dijelovi stabla, kora nagori, kambij odumre pa se drvo osui na povrijeenim mjestima otpada kora, drvo puca i javlja se trule najvie stradaju stabla tanke kore mehanike povrede nastaju tetnim djelovanjem ovjeka i ivotinja razlikuju se po izgledu i stupnju povreda ovjek oteuje stabla izvoenjem drva, pilom, svrdlom, noem, sjekirom divlja oteuje koru guljenjem

17

 rane na drvu uzrokuju promjene boje, teksture, tvrdoe, vrstoe te omoguuju ulaz mikroorganizama i razvoj bolesti

GREKE BOJE DRVA

Greke boje drva javljaju se kao promjena osnovnog tona boje uslijed poremeaja normalnih ivotnih procesa, patolokih promjena ili napada insekata. U ovu grupu ulaze: a) SRNE MRLJE b) DVOSTRUKA BIJEL c) NEPRAVA SR d) PIRAVOST e) MODRENJE f) ZELENJENJE g) SMEENJE

a) SRENE MRLJE crvenkastosmee boje, na poprenom presjeku vide se kao mrlje, a na uzdunom kao pruge nepravilno razbacane, u donjem dijelu drva lako uoljive po smeem tonu i graninoj liniji nastaju povredom kambija na johi, breze, vrbe, topole, glogu... estetska greka

b) DVOSTRUKA BIJEL vidi se na poprenom presjeku kod jedriavih vrsta vidljive su dvije bijeli i dvije sri usljed nenormalnog procesa osravanja kad doe do prekida osravanja pojave se bijeli, a kad osravanje ponovno pone ostane taj prsten bijeli unutar sri uzroci su u nepovoljnoj ishrani i klimatskim uvjetima
18

 esta kod hrasta, smanjuje estetsku vrijednost i mehanika svojstva

c) NEPRAVA SR crveno, smee ili nepravo srce promjena boje, propusnosti i tehnikih svojstava sredinjeg dijela debla bakuljavih vrsta,izazvana je ulaskom zraka (kisik) javlja se kod bukve, graba, javora, jasena, breze, johe neprava sr ne ide linijom goda i nije u sreditu debla nastaje zbog ulaska zraka kroz rane ili povrede te reakcije drva na zrak kasnije takvo drvo napadaju gljive trulenice

d) PIRAVOST poseban tip bijele trulei bakuljavih vrsta, najee kod okorenog bukovog drva, a razlikuje se od obine bijele trulei po tome to se ne razvija jednolino piravosti prethodi proces neprave sri zbog koje odumiru stanice drva, stvaraju se tile i drvo se teko impregnira kad u takvo drvo prodru gljivice nastaje piravost jae osreni dijelovi pruaju vei otpor gljivama pa je trule nejednolika, a iri se u obliku lisa (jezika) kako bi se piravost sprijeila trupce bukve treba pravovremeno preraditi ili elo trupca zatiti premazima, a mogue je trupce drati i u vodi piravost smanjuje teinu, vrstou, tvrdou, ogrjevnu snagu, te mijenja strukturu i boju drva

e) MODRENJE naziva se i plavetnilo, a javlja se u bijeli etinjaa (najee bora) uzronici plavetnila su gljivice javlja se na povrijeenim stablima, pukotinama, na mjestima reza i nedostatka kore
19

 sprjeava se pravovremenom preradom i suenjem greka je estetske prirode i ne moe se impregnirati nema veeg utjecaja na tehnika svojstva jer gljive uzronici plavetnila ne razaraju drvo

f) ZELENJENJE javlja se i kod etinjaa i kod listaa drvo koje je due vrijeme izloeno vlazi napadaju gljivice zelenih micelija pa drvo poprima zelen ton razliitog intenziteta

g) SMEENJA (RUJAVOST) najee napada hrast od listaa i smreku i jelu od etinjaa uzronici greke su gljivice graka smanjuje prvo estetska pa onda i tehnika svojstva kod hrasta se javljaju smee zrake koje se ire od ela u unutranjost trupca kod etinjaa javljaju se crvenkastosmee pruge koje idu od periferije prema sreditu debla

GREKE BOJE I KONZISTENCIJE

Ove greke nastaju pod utjecajem raznih gljivica pri emu u poetku dolazi samo do promjene boje, a kasnije do razaranja drveta tj. trulei. Trule je kemijska razgradnja drvne tvari djelovanjem gljiva uzronika trulei (gljiva razaraa drva). Pojavom trulei mijenjaju se svojstva drveta pa ono gubi na tehnikoj upotrebljivosti i vrijednosti, a slabo je upotrebljivo i za ogrjev. Trule se pojavljuje na stojeem, oborenom i preraenom drvetu i predstavlja normalan proces razgradnje organske tvari ali je tehniki i umsko-uzgojno vrlo tetna. Prema smjetaju u drvu razlikujemo: 1. CENTRALNU TRULE 2. PERIFERNU TRULE
20

3. NEPRAVILNU TRULE Centralna trule poinje se iriti iz anatomskog sredita debla pa se na poprenom presjeku vidi truli centralni dio, dok je periferni dio zdrav. Trule ne ide granicom goda. Uzronici ove trulei su gljivice koje ulaze u rane preko grana i korijena te prodiru u srce stabla odakle se ire prema vrhu stabla i korijenu. Stabla s ovom vrstom trulei su iva jer zdravi periferni dijelovi prirauju. Ovaj tip trulei je vrlo tetan. Periferna trule vidi se na poprenom presjeku kao prsten trulog tkiva oko zdravog sredinjeg dijela koji su razliite boje. Uzronici trulei su gljivice koje ulaze u drvo preko vanjskih povreda. Nepravilna trule obuhvaa periferne dijelove stabla i iri se prema sreditu, a na poprenom presjeku vidljivi su djelomino zdrava i djelomino trula mjesta. Prema strukturi i konzistenciji razlikujemo ove oblike nepravilne trulei: a) kubina drvna masa se raspada na vie ili manje pravilne kocke ili prizme b) ploasta drvo se raslojava na tanke ploe ili listie c) boginjava drvo proarana uto-bijelim rupicama te napada samo sr d) prtava drvo se mrvi i pretvara u prah

Prema boji trulei razlikujemo: 1. BIJELU TRULE 2. CRVENU TRULE 3. UTU TRULE 4. PROARANU TRULE Bijela trule napada donje, centralne dijelove stojeih hrastovih stabala, najee obuhvaa ilite i ide do visine od 2 m. Drvo je u poetku smee boje, zatim se proara ukastim trakama koje se postupno ire i dobivaju bijelu boju. Drvo postane meko i spuvasto. tete nisu jako velike jer trule ne ide visoku u deblo. Crvena trule se javlja kod hrasta, vrbe, johe, bagrema, oraha, aria i dr. U poetku ima crveno-smeu boju koja je kasnije i tamnija. Gljivice preko rana prodiru do sri drva i ire se kroz njega radijalno. Djelovanjem gljivica u sri se stvaraju pukotine koje idu radijalno u smjeru godova pa se drvo raspada u prah. Trule se iri od sredita prema periferiji i u visinu 2-3 m. U deblu nastanu upljine a pri ilitu kroz otvore izlazi prah. uta trule napada hrast, a javlja se na periferiji u bijeli te zahvaa manji dio debla s jedne strane. Na zahvaenom mjestu kambij propada, a kora se sui te nastaje udubljenje okrueno izboenjem zdravog tkiva. Drvo zahvaeno ovom trulei postane meko i ukasto-bijelo te neupotrebljivo.
21

Proarana trule ovo je centralna trule kod koje gljivice prodiru u ive i mrtve grane te idu u sr. Na napadnutom mjestu javljaju se tamno-smee mrlje koje se pruaju u smjeru osi stabla. Na stojeim stablima se ne uoava, a drvo napadnuto ovom trulei je neupotrebljivo. Gljive pokuarke uzrokuju trule obraenog drveta. este su na stovaritima. Gljivice prelaze na druge drvene predmete pa da bi se zaraza sprijeila zaraene predmete potrebno je spaliti.

GREKE OD INSEKATA

Greke od insekata nastaju napadom razliitih insekata (kukac) i njihovih liinki (larvi) na ivo, oboreno i obraeno drvo, zbog hrane i sklonita. Tako nastaju buotine malih promjera muiavost i veih promjera crvotonost. Najei insekti koji napadaju drvo su: strizibube, termiti, potkornjaci, ose drvarice i dr. Oteenja koja stvaraju insekti su buotine (hodnici) i rupe (otvori). Razlikujemo ih po dubini, veliini i broju. Po dubini buotine i rupe mogu biti: plitke do 5 mm dubine duboke dublje od 5 mm Po veliini: sitne kad je promjer do 3 mm MUIAVO DRVO krupne kad je promjer vei od 3 mm CRVOTONO DRVO Prema broju: mala muiavost/crvotonost kad su buotine, najvie 1 po metru duine umskog sortimenta ili piljene grae rasporeene na jednoj i drugoj strani daske ili na dvije strane gredice srednja muiavost/crvotonost kad su buotine, najvie 4 po metru duine umskog sortimenta ili piljene grae rasporeene naizmjenino na jednoj i drugoj strani daske ili na dvije strane gredice velika muiavost/crvotonost kad su buotine rasporeene u grupama po itavom platu umskog sortimenta ili piljene grae na obje strane daske ili na sve etiri strane gredice
22

Oteenjima od insekata mjere se dubina i promjer otvora, sa tonou od 1mm, i odreuje im se broj po metru duine. Iskazuju se u izmjerenim veliinama i brojem po metru dunom, s tim da se kod piljene grae greke iskazuju za svaku oteenu stranu pojedinano.

GREKE NASTALE OBADOM

Od greaka nastalih obradom spomenut emo lisiavost i nejadnakost debljine i irine. Lisiavost je greka koja se vidi kao zaostala oblina na grai kod dasaka, gredica, a moe biti jednolina i dvolina.

Najednolikost debljine i irine nastaje skretanjem pile za vrijeme obrade trupaca. Mjeri se razlikom izmeu najvee i najmanje debljine, odnosno irine po duini daske.

23