1. OPENITO O BETONU 1.1. Uvod 1.2. Naponska stanja i vrste sloma 2. OSNOVE PRORAUNA 2.1.

Granina stanja i prounske situacije 2.2. Djelovanja 2.3. Svojstva gradiva 2.4. Granina stanja nosivosti 2.5. Granina stanja uporabljivosti 2.6. Beton 2.7. Betonski elik (armatura) 2.8. Zatitni sloj 2.9. Proraunski rasponi greda i ploa 3. GRANINA STANJA NOSIVOSTI 3.1. Proraun elemenat napezanih savijanjem 3.1.1. Jednostruko armirani presjek 3.1.1.1. Dimenzioniranje pravokutnog presjeka 3.1.1.2. Dimenzioniranje T-presjeka
1

3.1.2. Dvostruko armirani presjek 3.1.3. Najmanji i najvei postotak armiranja 3.2. Proraun elemenat napezanih tlanom silom 3.2.1. Centrini tlak 3.2.2. Ekscentrini tlak 3.2.2.1. Postupak Wuczkowski 3.2.2.2. Dimenzioniranje pomou dijagrama interakcije 3.2.3. Najmanji i najvei postotak armiranja 3.3. Proraun elemenata napezanih vlanom silom 3.3.1. Centrini vlak 3.3.2. Ekscentrini vlak 3.3.2.1. Vlana sila djeluje izmeu obiju armatura (mali ekscenticitet) 3.3.2.2. Vlana sila djeluje izvan presjeka (veliki ekscenticitet) 3.3.2.2.1. Postupak Wuczkowski 3.3.2.2.2. Dimenzioniranje pomou dijagrama interakcije 3.4. Proraun elemenata napezanih poprenom silom 3.4.1. Uvod 3.4.2. Postupak dimenzioniranja na poprenu silu 3.4.3. Elementi bez proraunski potrebne poprene armature (VSd < VRd1) 3.4.4. Elementi s proraunski potrebnom poprenom armaturom (VRd1 <VSd < VRd2) 3.4.5. Najmanji postotak armiranja 3.5. Proraun elemenata naprezanih torzijom 3.5.1. ista torzija 3.5.2. Kombinirani uinci vie djelovanja
2

3.5.2.1. Torzija sa savijanjem i/ili uzdunom silom 3.5.2.2. Torzija s poprenom silom 3.5.3. Najmanji postotak armiranja 3.6. Proraun vitkih elemenata 3.6.1. Uvod 3.6.2. Postupci prorauna 3.6.3. Podjela konstrukcija i konstrukcijskih elemenata 3.6.3.1. Ukruujui elementi i ukruene konstrukcije 3.6.3.2. Pojedinani stupovi 3.6.3.3. Vitkost pojedinanih stupova 3.6.3.4. Posebni podaci 3.6.4. Nesavrenosti (imperfekcije) 3.6.5. Pojednostavnjeni postupak prorauna pojedinanih stupova 3.6.5.1. Postupak za proraunski model stupa 3.6.5.2. Tlani elementi s dvoosnom ekscentrinou 3.6.6. Bono izvijanje vitkih nosaa 4. GRANINA STANJE UPORABLJIVOSTI 4.1. Granino stanje naprezanja 4.2. Granino stanje pukotina 4.2.1. Openito 4.2.2. Najmanja armatura za ogranienje pukotina 4.2.3. Ogranienje raspucavanja bez izravnog prorauna 4.2.4. Proraun irine pukotina 4.3. Granino stanje deformiranja (progiba) 4.3.1. Openito 4.3.2. Sluajevi za koje proraunski dokaz moe izostati
3

4.3.3. Proraun progiba 5. RAZREDBA POJEDINOSTI 5.1. Openito 5.2. Betonski elik 5.2.1. Opa pravila armiranja 5.2.1.1. Razmaci ipki 5.2.1.2. Dopustivi promjeri savijanja 5.2.2. Prianjanje 5.2.2.2. Naprezanje prianjanja u graninom stanju nosivosti 5.2.2.3. Osnovna duljina sidrenja 5.2.3. Sidrenja 5.2.3.2. Vrste sidrenja 5.2.3.3. Poprena armatura usporedna s povrinom betona 5.2.3.4. Potrebna duljina sidrenja 5.2.3.4.1. ipke i ice 5.2.3.4.2. Mree od rebrastih ipki 5.2.3.4.3. Mree od glatkih ipki 5.2.3.5. Sidrenje s pomou mehanikih naprava 5.2.4. Nastavci 5.2.4.1. Nastavci ipki ili ica na preklop 5.2.4.1.1. Raspored nastavaka na preklop 5.2.4.1.2. Poprena armatura 5.2.4.1.3. Duljina preklopa 5.2.4.2. Nastavci zavarenih mrea od rebrastih ipki 5.2.4.2.1. Nastavci glavne armature 5.2.4.2.2. Nastavci poprene armature 5.2.5. Sidrenje spona i poprene armature 5.2.6. Dodatna pravila za rebraste ipke nazivnoga promjera veeg od 32 mm
4

5.2.6.1. Oblikovanje 5.2.6.2. Prianjanje 5.2.6.3. Sidrenja i nastavci 5.2.7. Snopovi od rebrastih ipki 5.2.7.1. Openito 5.2.7.2. Sidrenja i nastavci 5.3. Natege 5.3.1. Raspored natega 5.3.2. Zatitni sloj 5.3.3. Horizontalni i vertikalni razmak 5.3.3.1. Prethodno napinjanje 5.3.3.2. Naknadno napinjanje 5.3.4. Sidra i spojke natega 6. KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI 6.1. Stupovi, tlani elementi 6.1.1. Najmanje izmjere 6.1.2. Uzduna armatura 6.1.3. Poprena armatura 6.2. Grede 6.2.1. Uzduna armatura 6.2.1.1 Najmanji i najvei postotak armiranja 6.2.1.2. Daljnji podaci za razradbu pojedinosti 6.2.1.3. Duljina uzdune vlane armature 6.2.1.4. Sidrenje donje armature na krajnjem leaju 6.2.1.5 Sidrenje donje armature na unutarnjim leajevima 6.2.2. Poprena armatura 6.2.3. Torzijska armatura 6.2.4. Potpovrinska armatura
5

6.3. Pune ploe betonirane na gradilitu 6.3.1. Najmanja debljina 6.3.2. Armatura za savijanje 6.3.2.1. Openito 6.3.2.2. Armatura ploa na osloncima 6.3.2.3. Torzijska armatura u uglovima 6.3.2.4. Armatura na slobodnim krajevima 6.3.3. Armatura za preuzimanje posminih naprezanja 6.4. Kratke konzole 6.5. Visokostjeni nosai 6.6. Podruje sidrenja za sile pri naknadnom napinjanju 6.7. Armiranobetonski zidovi 6.7.1. Openito 6.7.2. Vertikalna armatura 6.7.3. Horizontalna armatura 6.7.4. Poprena armatura 6.8. Posebni skuajevi 6.8.1. Djelomino optereene povrine 6.8.2. Skretne sile 6.8.3. Neizravni oslonci

1. OPENITO O BETONU 1.1. UVOD Betonske se konstrukcije pojavljuju u drugoj polovici 19. stoljea. Beton ima relativno veliku tlanu vrstou (oko 30 MPa, mada se moe postii i puno vea vrstoa), dok mu je vlana vrstoa otprilike 10 puta manja. Zbog toga se betonu dodaje elik (armatura) koja prima vlana naprezanja, dok beton prima tlana naprezanja.

Slika 1.1. Armiranobetonska greda Takav materijal se zove armirani beton, koji je prema toma kombinacija betona i elika. Beton je kvazi-krti materijal, dok je elik elasto-plastian matrijal. Beton ima malu vlanu vrstou, dok mu je tlana vrstoa otprilike 10 puta vea. Nakon dostizanja tlane vrstoe betona dolazi do omekanja materijala i na kraju dolazi do sloma. Za razliku od betona, elik je materijal koji se ponaa gotovo isto i u tlaku i u vlaku. Nakon to naprezanje u eliku doe do granice poputanja dolazi do poveanja
1

deformacije bez prirasta naprezanja. Nakon toga ulazimo i u podruje ojaanja, sve do loma. Efikasno sudjelovanje betona i elika omogueno je zbog: - beton pri stvrdnjavanju dobro prijanja uz elik - beton i elik imaju priblino jednake temperturne koeficijente irenja - beton titi elik od korozije Betonske konstrukcije od prednapetog betona su sljedei korak u poboljavanju svojstava betona, kod kojeg se umjetnim putem (prednapetim kablovima) u beton uvode naprezanja suprotnog predznaka od onih u eksploataciji. Uspijeno koritenje prenapetog betona poinje poetkom 20. stoljea. Prednosti armiranog betona su: - nezapaljivost - trajnost - neznatni trokovi odravanja - mogunost izrade najraznovrsnijh oblika - otpornost prema potresu Nedostaci armiranog betona su: - znatna vlastita teina - relativno velika provodljivost zvuka i topline - oteani radovi zimi - pukotine

Slika 1.2. Dvije mogunosti razaranja kocke

Slika 1.3. Dijagram odnosa c/fck i deformacija ovisno o trajanju viskog tlaka

1.2. NAPONSKA STANJA I VRSTE SLOMA Promatrati emo gredu od armiranog betona optereenu koncentriranom silom u sredini proste grede. Idui od leaja prema sredini nosaa vide se tri razliita naponska stanja, poznata u armiranom betonu kao naponska stanja I,II i III.

Slika 1.4. Naponska stanja Za naposko stanje I naprezanja u betonu i armaturi su mala, te vrijedi linearna raspodjela naprezanja. Kraj naponskog stanja I (Ia) oznauje da je vlana vrstoa betona betona pred iscrpljenjem, pa raspodjela napreznja u vlaku ide po krivulji, dok je raspodjela tlanih naprezanja linearna. Naposko stanje II karakteristino je po tome to u vlanoj zoni nastaju pukotine i vlana se se zona iskljuuje iz
1

nosivosti, raspodjela tlanih naprezanja u tlaku ide ve po krivulji. Naponsko stanje III (stanje neposredno pred slom) karakteristino je po tome to raspodjela tlanih naprezanja naprezanja ima oblik krivulje, a u vlanoj zoni, kao i kod naponskog stanja II, nastaju pukotine jo vee i doseu neutralnu os. Tlana zona se smajuje i neutrlana os putuje prema gore. Nain sloma armiranobetonskog elementa ovisi o postotku armiranja, o djelovanju reznih sila i o mehanikim karakteristikama betona i eika. Slom presjeka savijanjem s uzdunom silom i bez nje moe nastati zbog: - iscrpljnja vlane armature - iscrpljnja betona na tlak - istodobnog iscrpljnja vlane armature i iscrpljenja betona na tlak Slom zbog iscrpljenja armature moe nastati zbog dva razloga: - u prvome koliina armature nije dovoljna da preuzme vlana naprezanja pri pojavi prve pukotine na prijelazu iz naponskog stanja Ia u II, slom je trenutan, da se takav slom ne dogodi, potrebno je presjek armirati minimalnom armaturom - u drugome slom se pojavljuje zbog iscrpljenosti armature, ali sloma presjeka nema nakon pojave prve pukotine ve mu prethode sve vee pukotine i naglaene deformacije armature u vlanoj zoni (duktilan slom)
2

Slom zbog iscrpljenosti betona (neduktilan slom) nastaje uz relativno vei postotak armiranja, pri emu naprezanja u eliku ne dostiu granicu poputanja. Tu slom moe biti iznenadan, bez naglaenih pukotina i veih deformacija. Trei oblik sloma, zbog istodobne iscrpljenosti vlane armature i betona (balansirani slom) nastaje uz prethodne naglaene deformacije i pukotine. Preporuuje se dimenzioniranje uz pretpostavku istodobne iscrpljenosti armature i betona, ili jo bolje, radi osiguranja duktilnosti, samo elika.

2. OSNOVE PRORAUNA 2.1. GRANINA STANJA I PROUNSKE SITUACIJE Granina stanja su krajnja stanja pri kojima konstrukcija jo zadovoljava projektirane zahtjeve. Razlikuju se: - granina stanja nosivosti - granina stanja uporabljivosti Granina stanja nosivosti stanja su koja u vezi s ruenjem ili drugim oblicima otkazivanja nosivosti mogu ugroziti sigurnost ljudi. Granina stanja nosivosti sadre: - gubitak ravnotee konstrukcije ili jednog od njezinih dijelova promatranih kao kruta tijela - otkazivanje, zbog prekomjernog deformiranja, preko sloma ili gubitka stabilnosti konstrukcije ili jednoga njezinog dijela, ukljuujui leajeve i temelje Granina stanja uporabljivosti ona su stanja kod ijih prekoraenja vie nisu ispunjeni propisani uvjeti uporabljivosti. Granina stanja uporabljivosti, koja se moraju razmotriti obuhvaaju: - deformiranja ili progibe koji utjeu na izgled ili predvienu uporabu konstrukcije (ukljuujui smetnje u pogonu na strojevima i ureajima) ili koja prouzrokuju tete na povrini betona ili na nenosivim dijelovima - vibracije koje izazivaju nelagodu kod ljudi, tete na graevini ili njezinim ureajima ili koje ograniavaju njezinu funkcionalnost - pukotine u betonu koje mogu utjecati na izgled, trajnost ili vodonepropusnost
1

- oteenja betona zbog prekomjernoga tlanog naprezanja koja mogu dovesti do smanjenja trajnosti. Proraunske situacije dijele se na: - stalne situacije koja odgovaraju normalnim uvjetima uporabe konstrukcije - prolazne situacije, npr. za vrijeme gradnje ili popravka - izvanredne situacije.

2.2. DJELOVANJA Djelovanje (F) je: - sila (optereenje) koja djeluje na konstrukciju (izravno djelovanje) ili - prisila (neizravno djelovanje), npr. zbog djelovanja temperature ili slijeganja. Djelovanja se dijele: a) prema vremenskoj promjenljivosti: - stalna djelovanja (G), npr. vlastita teina konstrukcije, opreme; nenosivih dijelova i tehnikih ureaja - promjenljiva djelovanja (Q), npr. uporabno optereenje, optereenje vjetrom ili snijegom - izvanredna djelovanja (A), npr. eksplozija ili udar vozila. b) prema prostomoj promjenljivosti: - nepomina djelovanja, npr. vlastita teina - slobodna djelovanja, koja proizlaze iz razliitih poloaja djelovanja, npr. slobodna uporabna optereenja, vjetar, snijeg itd. Prednapinjanje (P) je stalno djelovanje, ali se iz praktinih razloga obrauje odvojeno. Prisilna su djelovanja ili stalna djelovanja Gind (npr. slijeganje leajeva) ili promjenljiva djelovanja Qind (npr. temperatura) i primjereno se obrauju. Karakteristine vrijednosti Fk odreene su: - u Eurokodu 1, za djelovanja ili u drugoj pripadnoj normi za optereenja ili - od strane investitora ili projektanta konstrukcije u suglasnosti s investitorom. Pritom treba uzeti u obzir
1

najmanje zahtjeve koji su odreeni u pripadnim normama ili od strane mjerodavnih ustanova. Kod stalnih djelovanja s velikim koeficijentima varijacije ili kod djelovanja koja se mogu promijeniti tijekom vijeka uporabe konstrukcije (npr. kod nekih stalnih optereenja koja se zbrajaju) razlikuju se dvije karakteristine vrijednosti, gornja vrijednost (Gk,sup) i donja vrijednost (Gk,inf). Inae je dovoljna jedna karakteristina vrijednost (Gk). Kod promjenljivih djelovanja karakteristina vrijednost (Qk) odgovara ili: - gornjoj vrijednosti koja uz zadanu vjerojatnost nee biti prekoraena ili donjoj vrijednosti koja uz zadanu vrijednost nee biti dostignuta. Na ovim graninim vrijednostima temelji se dotino razdoblje koje je odreeno predvienim vijekom uporabe konstrukcije ili pretpostavljeno trajanje proraunske situacije ili - propisana vrijednost.
,

Kod izvanrednih djelovanja karakteristina vrijednost Ak (ako je ta vrijednost mjerodavna) openito odgovara utvrenoj vrijednosti. Najvanija reprezentativna vrijednost promjenljiva djelovanja jest karakteristina vrijednost Qk. Daljnje reprezentativne vrijednosti izraavaju se s pomou karakteristine vrijednosti Qk uz primjenu koeficijenata i. Te vrijednosti definirane su na ovaj nain: - kombinacijska vrijednost 0 Qk - uestala vrijednost 1 Qk
2

- nazovistlana vrijednost

2 Qk

Tablica 2.1. Koeficijenti kombinacije optereenja

Proraunska vrijednost Fd nekog djelovanja dobiva se prema izrazu Fd = F Fk . Primjeri su: Gd = G Gk Qd = Q Qk ili Qd = Q i Qk Ad = A Ak (ako Ad nije izravno propisan) Pd = P Pk Gk- karakteristina vrijednost stalnog djelovanja Qk- karakteristina vrijednost promjenljivog djelovanja Ak- karakteristina vrijednost izvanrednog djelovanja Pk- karakteristina vrijednost prednaprezanja F -parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanja F G-parcijalni koeficijent sigurnosti za stalna djelovanja G Q-parcijalni koeficijent sigurnosti za promjenljiva djelovanja Q
3

A-parcijalni koeficijent sigurnosti za izvanredna optereenja A P-parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanja sila prednapinjanja P

2.3. SVOJSTVA GRADIVA Svojstvo gradiva dano je karakteristinom vrijednou Xk, koja openito odgovara odreenoj fraktili u pretpostavljenoj statistikoj raspodjeli promatranog svojstva. Ta se fraktila pritom odreuje prema utvrenim normama i ispituje pod utvrenim uvjetima. U odreenim se sluajevima kao karakteristina vrijednost primjenjuje nazivna vrijednost. vrstoa gradiva moe imati dvije razliite karakteristine vrijednosti, gornju i donju vrijednost. U veini sluajeva treba uzimati u obzir donju vrijednost. U odreenim sluajevima preporuuje se, ovisno o obraivanom problemu, pretpostaviti razliite vrijednosti. Ako je potrebna procjena gornje vrijednosti vrstoe (npr. za vlanu vrstou betona kod naprezanja kao posljedica prisilnih sila, moe biti potrebno uvesti gornju nazivnu vrijednost.

Slika 2.1. Normalna krivulja raspodjele tlane vrstoe betona

Proraunska vrijednost Xd za svojstvo gradiva dobiva se openito iz: X Xd = k

M -parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstvo gradiva

2.4. GRANINA STANJA NOSIVOSTI Ako nastupi stanje sloma ili prekomjerno deformiranje jednoga poprenoga presjeka dijela graevine ili spoja (izuzev zamora), treba dokazati da je Sd Rd Pritom je Sd proraunska vrijednost neke unutarnje sile ili momenta (odnosno odgovarajueg vektora vie unutarnjih sila ili momenata), a Rd pripadna proraunska vrijednost otpora (nosivosti), u koju ulaze sva svojstva konstrukcije s odgovarajuim proraunskim vrijednostima. Tablica 2.2. Proraunske vrijednosti djelovanja

Proraunske vrijednosti navedene u tablici 2.2. treba kombinirati za provjere uz primjenu ovih jednadbi (navedenih u simbolikom obliku): - stalna i prolazna proraunska situacija, osim pri provjeri zamora i prednapinjanja (osnovna kombinacija)
1

G, j

Gk , j + Q ,1 Qk ,1 + Q ,i 0,i Qk ,i
i >1

- izvanredna proraunska situacija (ako nije drugaije odreeno)

GA, j

Gk , j + Ad + 1,1 Qk ,1 + 2,i Qk ,i
i >1

Gk,j - karakteristine vrijednosti stalnih djelovanja Qk,1 - karakteristina vrijednost prevladavajuega promjenljivoga djelovanja Qk,i - karakteristine vrijednosti drugih (ostalih) promjenljivih djelovanja Ad - proraunska vrijednost (utvrena vrijednost) izvanrednoga djelovanja G,j - parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno djelovanje GA,j - kao i G,j ali za izvanredne proraunske situacije Q,j - parcijalni koeficijenti sigurnosti za promjenljivo djelovanje 0, 1, 2 -koeficijenti Kombinacije izvanrednih proraunskih situacija obuhvaaju, ili odreeno izvanredno djelovanje A (npr. udar, potres) ili se odnose na stanje koje nastupa poslije izvanrednoga dogaaja (A=0). Ako nije drugaije navedeno, moe se primijeniti GA=1. Parcijalni koeficijenti sigurnosti sigurnosti za djelovanja na konstrukcije za stalne i prolazne proraunske situacije dani su u tablici 2.3.

Tablica 2.3.Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja za stalne i prolazne situacije

U razliitim naprijed odreenim kombinacijama potrebno je uvesti ona stalna djelovanja koja pojaavaju uinak promjenljivih djelovanja (djeluju nepovoljno) s gornjim vrijednostima. Nasuprot tome, za ona djelovanja koja slabe uinak promjenljivih djelovanja (djeluju povoljno) mjerodavne su donje vrijednosti, mora se primijeniti ili gornja ili donja proraunska vrijednost (koja je nepovoljnija) za cijelu konstrukciju. Ako su rezultati provjere na razliitim mjestima u konstrukciji u velikoj mjeri ovisni o oscilacijama veliine stalnog djelovanja, treba promatrati nepovoljne i povoljne udjele tih stalnih djelovanja kao samostalna djelovanja. To naroito vrijedi za dokaz statike ravnotee. U naprijed navedenim sluajevima potrebno je rabiti razliite vrijednosti za G. Ako se povoljni i nepovoljni udjeli stalnoga djelovanja trebaju promatrati kao samostalna djelovanja prema toki, treba povoljnom udjelu pridruiti koeficijent G,inf=0.9 a nepovoljnom G,inf=1.1.

Stalna i prolazna proraunska situacija kombinacija) moe se zamijeniti izrazima:

(osnovna

- za proraunske situacije s jednim promjenljivim djelovanjem Qk,1 G , j Gk , j + 1.5 Qk ,1 - za proraunske situacije s dva ili vie promjenljivih djelovanja Qk,i

G, j

Gk , j + 1.35 Qk ,i
i 1

Mjerodavna je nepovoljnija vrijednost, tj. ona koja daje vee naprezanje, odnosno veu armaturu. Parcijalni koeficijenti sigurnosti za gradiva dani su u tablici 2.4. Tablica 2.4. Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva gradiva

2.5. GRANINA STANJA UPORABLJIVOSTI Treba dokazati da je: Ed Cd gdje je: Cd - nazivna vrijednost koja se odnosi na promatrane proraunske uinke ili funkcija odreenih svojstava gradiva Ed - proraunska vrijednost uinka optereenja jedne od kombinacija koje slijede. Mjerodavna kombinacija odreuje se u poglavlju u kojem se provjerava uporabljivost. Tri kombinacije djelovanja za granina stanja uporabljivosti definiraju se ovim izrazima: Rijetka kombinacija:

G
G G

k, j

(+ P ) + Qk ,1 + 0,i Qk ,i
i >1

esta kombinacija:
k, j

(+ P ) + 1,1 Qk ,1 + 2,i Qk ,i
i >1

Nazovistalna (kvazistalna) kombinacija:

k, j

(+ P ) + 2,i Qk ,i
i 1

Ako su granina stanja uporabljivosti obuhvaena tonijim proraunima, mogu se kod zgrada primijeniti pojednostavnjeni izrazi. Rijetke kombinacije djelovanja mogu se kod zgrada pojednostaviti ovim izrazima, koji se mogu primijeniti i za este kombinacije: - proraunske situacije sa samo jednim promjenljivim djelovanjem Qk,1 :

k, j

(+ P) + Qk ,1

- proraunske situacije s dva ili vie promjenljivih djelovanja Qk,i

k, j

( + P ) + 0.9 Qk ,i
i 1

Treba odabrati onu kombinaciju koja daje veu vrijednost. Ako u posebnim tokama nije drugaije odreeno, vrijedi M = 1.0.

2.6. BETON Obini je beton koji ima gustou nakon suenja (pri 105 C) veu od 2000 kg/m3, ali najvie 2800 kg/m3. Za gustou obinoga betona moe se uzeti: - = 2400 kg/m3 za nearmirani beton - = 2500 kg/m3 za armirani i prednapeti beton s uvrijeenim postotkom armiranja. Tlana vrstoa betona zasnovana na karakteristinoj tlanoj vrstoi valjka fck, definiranoj kao vrstoa ispod koje se moe oekivati 5 % svih moguih rezultata ispitivanja vrstoe danoga betona. Pravila dimenzioniranja temelje se iskljuivo na karakteristinoj tlanoj vrstoi valjka (promjera 15 cm i visine 30 cm), fck, starosti 28 dana. Tlana vrstoa kocke, fck,cube (15x15x15 cm) navodi se samo kao druga mogunost.

Slika 2.2. Normalna krivulja raspodjele tlane vrstoe betona fck - karakteristinoj tlanoj vrstoi betonkog valjka starog 28 dana
1

fck,cube - karakteristinoj tlanoj vrstoi betonke kocke stare 28 dana Srednja tlana vrstoa betonskog valjka fcm dobije se iz: fcm = fck + 8 (N/mm2)

Ako nema tonih vrijednosti, moe se srednju i karakteristine vrijednosti vlane vrstoe betona za dimenzioniranje uzeti prema formulama:
2/3 f ctm = 0.30 f ck f ctk ,0.05 = 0.7 f ctm f ctk , 0.95 = 1.3 f ctm

fctm - srednja vlana vrstoa fctk,0.05 - donja granina karakteristina vlana vrstoa (5 %-tna fraktila) fctk,0.95 - gornja granina karakteristina vlana vrstoa (95 %-tna fraktila) Tablica 2.5. Razredi betona i vrstoe

Beton se dijeli na razrede prema tlanoj vrstoi valjka fck ili kocke fck,cube. U tablici 2.5. dane su karakteristine vrstoe fck i odgovarajue vlane vrstoe za razliite razrede betona. Razrede betona ispod C12/15 ili iznad C50/60 doputeno je primjenjivati u graenju armiranim i prednapetim betonam samo onda kad je njihova primjena dostatno utemeljena. Ako nema odgovarajuih vrijednosti ili se ne zahtijeva visoka tonost, za zadani razred betona mogu se uzeti srednje vrijednosti sekantnog modula Ecm prema tablici 2.6. Vrijednosti u ovoj tablici vrijede od c = 0 do c = 0.4 fck (c - tlano naprezanje betona).

Ecm = 9.5 ( f ck + 8)

1/ 3

(Ecm u kN/mm2 i fck u N/mm2)

Tablica 2.6. Sekantni modul elastinosti Ecm

Slika 2.3. Radni dijagram betona Doputeno je u proraunu uzeti da je Poissonov omjer (koeficijent) pri elastinim deformacijama jednak 0.2. Ako je pri vlanim naprezanjima u betonu doputena pojava pukotina, moe se uzeti da je Poissonov omjer jednak nula. Kad je toplinska deformacija od malog znaenja, doputeno je u proraunu uzeti veliinu 10 x 10-6 K-1. Beton koji stvradnjava na zraku smanjuje volumen, tj. on se skuplja, a pod vodom beton poveava svoj voluen, tj.buja. Puzanje se moe definirati kao poveanje deformacije pri konstantnom naprezanju.

Slika 2.4. Razvoj deformacije betona s vremenom Puzanje i skupljanje betona ovise uglavnom o vlanosti okolia, dimenzija konstrukcijskog elementa i sastava betona. Na puzanje utjee jo i stupanj zrelosti betona (starost betona) kod prvog nanoenja optereenja kao i trajanje i veliina optereenja. Kod procjene koeficijenta puzanja (t, t0) i osnovne deformacije od skupljanja cs treba te utjecaje uzeti u obzir. Ako se ne trai posebna tonost, mogu se rabiti vrijednosti za konanu vrijednost koeficijenta puzanja (, t0) i za konanu vrijednost deformacije od skupljanja cs za obini beton navedene u tablicama 2.7. odnosno 2.8. Vrijednosti su primjenljive za tlana naprezanja ne vea od 0.45fck kod starosti t0 na poetku optereenja. Konana vrijednost koeficijenta puzanja (, t0) iz tablice 2.7. odnosi se na Ecm iz tablice 2.6. Vrijednosti navedene u tablici 2.7. i 2.8. vrijede temperaturu betona izmeu 10 C i 20 C. doputene oscilacije temperature ovisne o dobima izmeu -20 C i +40 C. Istodobno su za srednju Stoga su godinjim doputena
5

odstupanja od relativnih vlanosti zraka iz tablica 2.7. i 2.8. izmeu RH = 20 % i RH = 100 %. Tablica 2.7. Konane vrijednosti koeficijenta puzanja (,t0)

Tablica 2.8.Konane vrijednosti deformacije od skupljanja

cs

Pri dimenzioniranju presjeka prednost se daje idealiziranom dijagramu naprezanje-deformacija u obliku parabola-pravac prikazanom na slici 2.5. U tom dijagramu uzeto je cu=0.0035 kao najvea deformacija (apsolutna vrijednost). Tlana naprezanja i tlane deformacije uvrtavaju se s negativnim predznakom.

Slika 2.5. Raunski dijagram betona (parabola-pravac) Proraunska vrstoa betona fcd dobije se iz:
f cd =

f ck

I drugi idealizirani dijagrami naprezanje-deformacija mogu se rabiti ako su istovrijedni dijagramu parabola-pravac u odnosu na oblik tlanoga podruja presjeka (npr. bilinearni dijagram prema slici 2.6.).

Slika 2.6. Raunski dijagram betona (bilinearni) Proraunski dijagram dobiven je iz idealiziranoga tako to je ordinata naprezanja idealiziranoga dijagrama pomnoena faktorom /c gdje je: - c - parcijalni koeficijent sigurnosti za beton - - koeficijent manji od jedinice kojim se uzima u obzir uinak dugotrajnih djelovanja na tlanu vrstou i druga nepovoljna djelovanja koja proizlaze iz naina nanoenja optereenja. Za koeficijent a pri tlanom naprezanju moe se uzeti vrijednost 0.85. Smije se rabiti i dijagram s pravakutnam raspodjelom naprezanja (kao na slici 2.7.). Vrijednost za koeficijent =0.85 ne vrijedi ako se irina tlanoga podruja smanjuje pribliavanjem rubnam vlaknu s najveom tlanom deformacijom. Tada za treba uzeti 0.80.

Slika 2.7. Pravokutnik naprezanja

Slika 2.8. Raunski dijagram betona (parabola-pravac)

2.7. BETONSKI ELIK (ARMATURA) Vlana vrstoa (ft), granica poputanja (fy), omjer vlane vrstoe i granice poputanja (ft/fy), deformacija pri najveoj sili (u) i svedena plotina rebara (fR) moraju biti navedeni u odgovarajuim normama i moraju se dokazati normiranim ispitnim postupcima. Za elike prema ovoj normi treba granicu poputanja, vlanu vrstou, omjer vlane vrstoe i granice poputanja, deformaciju pri najveoj sili i svedenu plotinu rebara navesti kao karakteristine vrijednosti; te se veliine oznaavaju s fyk, ftk, (ft / fy)k, uk, fRk.

Slika 2.9. Radni dijagram armature Definiraju se dva razreda duktilnosti: - visoka (razred H) - normalna (razred N)
1

Prema prionjivosti elici se dijela na: - rebrasti elik visoke prionljivosti - glatki elik umjerene prionljivosti.

Slika 2.10. Radni dijagram armature Doputeno je raunati s ovim srednjim vrijednosti: - gustoa 7850 kg/m3 - toplinski koeficijent: 10 x10-6 K-1 Za dimenzioniranje doputeno je uzeti primjerenu sposobnost deformacije, kad proizvodi ispunjavaju ove zahtjeve duktilnosti: (ft / fy)k > 1.08 - visoka duktilnost: uk > 5 % - normalna duktilnost: uk > 2.5 % (ft, / fy)k > 1.05 Tu uk oznaava karakteristinu deformaciju pri najveoj sili.
2

Doputeno je uzeti srednju vrijednost modula elastinosti od 200 kN/mm2. Za proraun unutarnjih sila moe se rabiti idealizirani bilinearni dijagram prema slici 2.11. Ovaj dijagram vrijedi za temperature od -20 C do 200 C.

Slika 2.11. Raunski dijagram armature Slika 2.11. moe se preinaiti, npr. poloenijom ili horizontalnom gornjom crtom za lokalne (mjesne) dokaze i za dimenzioniranje presjeka.

Slika 2.12. Raunski dijagram armature B-500 Proraunske vrijednosti dobivene su iz idealiziranoga karakteristinoga dijagrama tako to su podijeljene s parcijalnim koeficijentom sigurnosti s za betonski elik.
f yd = f yk

fyd - proraunska granica poputanja armature fyk - karakteristina granica poputanja armature s - parcijalnim koeficijentom sigurnosti s za armaturu Za dimenzioniranje presjeka moe se rabiti jedna od ove dvije pretpostavke: - horizontalna gornja crta dijagrama iz slike 2.11., tj. naprezanje armature ograniuje se na fyk/s a deformacija se elika s ne ograniuje iako u nekim sluajevima moe biti svrhovito da se ona ogranii na 0.020 (20 promila)
4

- nagnuta gornja crta s ogranienom deformacijom elika od 0.01 (10 promila).

Slika 2.13. Razne vrste armature

2.8. ZATITNI SLOJ Prema EC2 ovisno o uvetima okolia definirani su razredi izloenosti. Tablica 2.9. Razredi izloenosti

Zatitni se sloj protee izmeu vanjske plohe armature (ukljuujui i spone) i najblie vanjske betonske plohe. Najmanja debljina zatitnog sloja treba biti takva da se osigura: - siguran prijenos sila prionjivou - da ne doe do odlamanja betona - propisana zatita od poara
1

- zatita elika od korozije

Slika 2.14. Zatitni sloj Prvo se mora odrediti najmanja debljina zatitnog sloja (cmin) zbog zatite armature od korozije. Ona se treba poveati za odreenu veliinu (h), koja ovisi o veliini i vrsti elementa, o vrsti konstrukcije, o izvedbi i provjeri kakvoe, kao i o razradbi pojedinosti. Rezultat je nazivna veliina zatitnog sloja (cnom), koja mora biti dana u nacrtima armature.
cnom = cmin + h

Najmanja debljina zatitnog sloja do spona (cmin) ne treba za mjerodavne razrede izloenosti prema tablici 2.9. biti manja od odgovarajuih vrijednosti danih u tablici 2.10. Za predgotovljene elemente dodatak debljine zatitnog sloja iznosi openito [0 mm < h < 5 mm], ako se te vrijednosti mogu jamiti u okviru provjere pri izradbi i ako je to potvreno u okviru provjere kakvoe. Za izvedbu na mjestu dodatak iznosi [5 mm < h <10 mm].
2

Tablica 2.10. Zahtjevi za najmanjom debljinom zatitnog sloja

Za beton koji se ugrauje na neravnu podlogu najmanju debljinu zatitnog sloja danu u tablici 2.10. treba openito poveati. Npr. za beton lijevan izravno na zemlju, najmanja debljina zatitnog sloja treba biti vea od c > 75 mm. Za beton koji se lijeva na ureenu povrinu zemlje (ukljuujui i betonsku podlogu) najmanja debljina zatitnog sloja treba biti vea od c > 40 mm. Osim provjere nazivne debljine zatitnog sloja (cnom) zbog zatite armature od korozije, potrebno je dovoljan zatitni sloj betona za siguran prijenos sila prionjivou s armature na beton. Za siguran prijenos sila prionjivou te za osiguranje propisane zbijenosti betona debljina zatitnog sloja promatranih ipki ili natega ne smije biti manja od: kada je dg<32 mm - ili n - ili ( + 5 mm) ili (n + 5 mm) kada je dg> 32 mm
3

gdje je: - - promjer betonskog elika, natega ili cijevi (naknadno napinjanje) - n - usporedni promjer snopa ipki - dg - nazivna vrijednost najveeg zrna agregata.

n = n
- n - broj ipki u snopu Za prethodno napete elemente najmanja debljina zatitnog sloja ne smije biti manja od 2, gdje je nazivni promjer natege. Kada se rabe rebraste ice, najmanja debljina zatitnog sloja ne smije biti manja od c 3. Za naknadno napete elemente najmanja debljina zatitnog sloja ne treba biti manja od vanjskoga promjera cijevi. Za pravokutne cijevi zatitni sloj ne smije biti manji od manje stranice ili polovice vee stranice cijevi.

2.9. PRORAUNSKI RASPONI GREDA I PLOA Proraunski raspon (leff) elementa rauna se kako slijedi: leff = ln + al + a2 pri emu je ln svijetli otvor izmeu leajeva. Vrijednosti a1 i a2 na svakom kraju polja odreuju se iz pripadajuih vrijednosti ai prema slici 2.15.

Slika 2.15. Proraunski raspon leff

1

3. GRANINA STANJA NOSIVOSTI 3.1. PRORAUN ELEMENAT NAPEZANIH SAVIJANJEM 3.1.1. Jednostruko armirani presjek 3.1.1.1. Dimenzioniranje pravokutnog presjeka Kod odreivanja granine nosivosti presjeka, rabe se ove pretpostavke: - ravni presjeci ostaju ravni - deformacije armature spregnute s betonom u vlanom i tlanom podruju betonskoga presjeka jednake su deformaciji betonskog vlakna koje se nalazi u istoj razini - vlana vrstoa betona se zanemaruje - raspodjela tlanih naprezanja betona odgovara proraunskom dijagramu naprezanje - deformacija - naprezanja u betonskom eliku ili eliku za prednapinjanje izvode se iz proraunskog dijagrama naprezanje - deformacija - treba uzeti u obzir prethodne deformacije kod utvrivanja naprezanja u nategama u graninom stanju nosivosti - za presjeke naprezane samo uzdunom silom tlana deformacija betona ograniava se na -0.002 - za presjeke koji nisu po cijeloj visini naprezani na tlak tlana deformacija betona ograniava se na -0.0035. Za prijelazno podruje uzima se takav dijagram raspodjele deformacija da se tlana deformacija od -0.002 nalazi na udaljenosti 3/7 visine presjeka od vanjskoga tlanog ruba.

Slika 3.1. Dijagram deformacija u graninom stanju nosivosti

Slika 3.2. Dijagram deformacija u graninom stanju nosivosti Za dimenzioniranjem ravnotee: presjeka koristiti emo uvjet

M Sd = M Rd MSd - raunski moment savijanja MRd - raunski moment nosivosti presjeka

2

M Rd = Fc z M Rd = Fs1 z

Slika 3.3. Jednostruko armirani pravokutni presjek b - irina presjeka h - visina presjeka d - statika visina As1 - povrina vlane armature Iz sume horizontalnih sila izlazi: Fc = Fs1 Fc = 0.85 f cd v x b - raunska tlana sila u betonu Fs1 = As1 s1 - raunska vlana sila u armaturi s1 = s1 Es f yd - naprezanje u armaturi Koeficijent punoe (v) i koeficijent poloaja tlane sile (ka) za raunski dijagram parabola+pravac dobije se: -za 0< c 2 <0.002 1000 c 2 (6 1000 c 2 ) i v = 12
8 1000 c 2 4(6 1000 c 2 )
3

ka =

-za 0.0002< c 2 <0.0035 3000 c 2 2 1000 c 2 (3000 c 2 4) + 2 v = i ka = 3000 c 2 2000 c 2 (3000 c 2 2) -za c 2 =0.0035 v = 0.8095 i k a = 0.4160 Poloaj neutralne osi (x) dobije se iz linearnog odnosa deformacija:
x=

c 2 s1

c2

d = d - visina neutralne osi

Krak unutarnjih sila (z) dobije se kao:

z = d k a x = d k a ( d ) = (1 k a ) d = d

Iz sume statikih momenata s obzirom na teite vlane sile u armaturi dobije se: M Sd = M Rd = Fc z = (0.85 f cd v d b)( d ) =
= (0.85 v )(b d 2 f cd ) = Rd b d 2 f cd / b d 2 f cd M Sd Sd = = Rd 2 b d f cd M Sd bezdimenzionalna vrijednost momenta Sd = 2 b d f cd savijanja za djelovanje Rd = 0.85 v bezdimenzionalna vrijednost momenta savijanja za nosivost

I sume statikih momenata s obzirom na teite tlane sile u betonu dobije se potrebna povrina armature: M Sd = M Rd = Fs1 z = ( As1 s1 )( d ) M Sd As1 = d f yd ili iz jednadbe:
Fc = Fs1 0.85 f cd v d b = As1 s1 / s1 f f As1 = (0.85 v ) cd d b = (1 cd )d b

s1 s1 1 = 0.85 v - mehaniki koeficijent armiranja

1 = 1

As1 = 1 d b

s1

f cd

- koeficijent armiranja vlane armature

Kako koeficijenti , , 1, Rd ovise o deformacijama c i s1 mogu se napraviti tablice 3.1. za dimenzioniranje. Prema EC2 za kontinuirane nosae kod kojih je omjer raspona susjednih polja manji od 2, za grede horizontalno nepominih okvira i za elemente naprezane preteno na savijanje, za koje se ne predvia preraspodjela (linearna teorija elastinosti) valja zadovoljiti kriterij za omjer x/d u kritinim presjecima, ako se ne poduzmu odgovarajue konstruktivne mjere (npr. ovijanje armaturom): -x/d = 0.45 za betone razreda vrstoe od C12/15 do C35/45
5

-x/d = 0.35 za betone razreda vrstoe od C 40/50 i vie Prema tome, limitirajue vrijednosti za jednostruko armiranje su: - za betone razreda vrstoe od C12/15 do C35/45 lim= x/d = 0.45 , Rd,lim=0.252 i lim=z/d=0.813 - za betone razreda vrstoe od C40/50 i vie lim= x/d = 0.35 , Rd,lim=0.206 i lim=z/d=0.854 Kod dimenzioniranja presjeka naprezanih savijanjem i malom uzdunom silom, zanemaruje se uinak zbog proraunske vrijednosti uzdune sile, ako ta sila ne premauje umnoak vrijednosti 0.08 fck i plotine poprenoga presjeka.

Tablica 3.1.

10

3.1.1.2. Dimenzioniranje T-presjeka U zgradarstvu uobiajeno je da je greda ispod ploe, pa se prema tome greda moe raunti kao greda T-presjeka samo za pozitivan moment savijanja (polje), dok se za negativne momente savijanja (leaj) greda ne moe raunati kao greda T-presjeka jer je ploa u vlaku.

11

Slika 3.4. Prikaz nastajanja T-presjeka Proraunska (sudjelujua) irina ploe uz unutarnje rebro uzima se: beff = bw + 0.20 l0 < b a za rubno rebro (jednostrana ploa s rebrom): beff = bw + 0.10 l0 < bw+b1

Slika 3.5. Proraunska irina ploe beff Razmak l0 izmeu nultoaka momenata moe se uzeti iz slike 3.6. uz uvjet: duljina prepusta mora biti manja od polovine duljine susjednoga polja i omjer raspona susjednih polja mora biti izmeu 1 i 1.5.

12

Slika 3.6. Priblini razmaci nul toaka momenata l0 Pri dimenzioniranju razlikuju se dvije mogunosti: 1.) Neutralna os prolazi kroz plou ili njenim donjim rubom (x<hf).

Slika 3.7. Jednostruko armirani T-presjek Postupak dimenzioniranja je isti kao za pravokutni presjek dimenzija beff/h.
M Sd beff d 2 f cd Potrebna e povrina armature biti: M Sd As1 = d f yd

Sd =

2.) Neutralna os prolazi kroz rebro (x>hf). 2.a.) Za vitke T-presjeke koji ispunjavaju uvjet beff/ bw>5 i da je hf<0.330d za GA, hf<0.286d za RA, hf<0.264d za B 500, moe se zanemariti dio rebra ispod ploe, odnosno
13

pretpostavljamo (c>|0.002|). z=d-hf/2

da

silu

tlaka

prenosi

samo

ploa

Potrebna e povrina armature biti:

M Sd As1 = (d - h f /2) f yd Srednje tlano naprezanje u ploi treba zadovoljiti uvjet:

cd =

M Sd 0.85 f cd (d - h f /2) beff h f

2.b.) Dimenzioniranje T-presjeke za beff/bw<5 provodi se tako da se tlani dio T-presjeka zamijeni pravokutnikom irine bi kojemu neutralna os prolazi donjim rubom. irina e zamjenjujueg T-presjeka biti:
bi = b beff

Slika 3.8. Zamjenjujui T-presjek

14

Koeficijent b pronai e se ovisno o odnosima hf/d i beff/bw te o koeficijentu = x/d. Koeficijent =x/d treba u 1. iteraciji pretpostaviti.
Tablica 3.2.

Nakon pronalaenja zamjenjujue irine bi zamjenjujueg T-presjeka provodi se dimenzioniranje kao za pravokutni presjek bi/h. M Sd Sd = bi d 2 f cd Nakon toga se iz tablice 3.1. oita proraunati . Proraun se ponavlja u iteracijama sve dok pretpostavljeni i proraunati ne budu problino isti. Potrebna e povrina armature biti: M Sd As1 = d f yd

15

3.1.2. Dvostruko armirani presjek Kada je proraunski momenat savijanja MSd vei od limitiranog momenat savijanja MRd,lim , trebalo bi presjek poveati. Ako to nije mogue presjek se dvostruko armira.
M Sd M Rd ,lim = Rd ,lim b d 2 f cd

Slika 3.9. Dvostruko armirani pravokutni presjek

Limitirajue vrijednosti za jednostruko armiranje su: - za betone razreda vrstoe od C12/15 do C35/45 lim= x/d = 0.45 , Rd,lim=0.252 i lim=z/d=0.813 - za betone razreda vrstoe od C40/50 i vie lim= x/d = 0.35 , Rd,lim=0.206 i lim=z/d=0.854 Armatura u vlanoj zoni (As1) sastoji se od one za prihvaanje limitiranog momenta savijanja i armature za prihvaanje razlike proraunskog i limitiranog momenta savijanja:

M Rd ,lim M Sd M Rd ,lim As1 = + ( d d 2 ) f yd lim d f yd

16

Tlana armatura (As2) proraunava se samo za razliku momenata savijanja:

As 2 = M Sd M Rd ,lim (d d 2 ) s 2

gdje je: s 2 = s 2 Es f yd - naprezanje u tlanoj armaturi

s 2 = 0.0035

lim d 2 / d - deformacija u tlanoj armaturi lim

3.1.3. Najmanji i najvei postotak armiranja Budui da su ploe i grede elementi napezani preteno na savijanje, dati emo najmanji i najvei postotak armiranja uzdunom armaturom za ploe i grede. Djelotvorna plotina presjeka vlane armature ne bi smjela biti manja od plotine presjeka potrebne za ograniavanje irine pukotina (prema toki 4.4.2 EC2), ali niti manja od:

0.6bt d / f yk 0.0015bt d

( f yk i 0.6 u N / mm 2 )

pri emu bt oznaava srednju irinu vlanoga podruja. Kod greda presjeka T treba u proraun za bt staviti samo irinu rebra. Presjeke s manjom armaturom od one koja je navedena u gornoj jednadbi, treba uzeti kao nearmirana.

17

Plotine presjeka vlane ili tlane armature u pravilu ne smiju biti vee od 0.04Ac uz iznimku podruja nastavaka.

18

3.2. PRORAUN ELEMENAT NAPEZANIH TLANOM SILOM 3.2.1. Centrini tlak Kratki elementi, odnosno oni kojima je vitkost =l0/i manja od 25, i ako se zanemare imperfekcije, dimenzioniraju se na centrini tlak. l0 duljina izvijanja i polumjer inercije Uvjet nosivosti glasi:
N Sd = N Rd

NSd - raunska uzduna sila N Rd = Ac c + As s - raunska nosivost na uzdunu silu Ac - povrina betona c - naprezanje u betonu As - povrina armature s - naprezanje u armaturi
N Sd = Ac c + As s

Za punu iskoritenost betona c=0.002 i armarure s>fyd/Es dobiva se:

N Sd = Ac 0.85 f cd + As f yd
Ako nam je poznata povina betona, povrina armature se dobije:
1

As =

N Sd Ac 0.85 f cd f yd

3.2.2. Ekscentrini tlak 3.2.2.1. Postupak Wuczkowski Armiranobetonski elementi, kao to su stupovi, izloeni su sloenom naprezanju koje nastaje istodobnim djelovanjem momenta savijanja i uzdune sile.

Slika 3.10. Ekcentrini tlak-Postupak Wuczkowski Raunski moment savijanja s obzirom na teite vlane armature biti e: M Sds = M Sd + N Sd z s1 U teitu vlane armature djelovati e i tlana sila NSd. M Sds Sds = b d 2 f cd
2

Limitirajue vrijednosti za jednostruko armiranje su: - za betone razreda vrstoe od C12/15 do C35/45 lim= x/d = 0.45 , Rd,lim=0.252 i lim=z/d=0.813 - za betone razreda vrstoe od C40/50 i vie lim= x/d = 0.35 , Rd,lim=0.206 i lim=z/d=0.854 Javljaju se dva sluaja: 1.) Kada je Sds<Rd,lim presjek je jednostruko armiran, dovoljna je samo vlana armatura (As1).

M Sds As1 = d f yd

N Sd f yd

2.) Kada je Sds>Rd,lim presjek se dvostruko armira, osim vlane armature (As1) potrebna je i tlana armatura (As2).

As1 =

M Rd ,lim M M Rd ,lim N Sd + Sds lim d f yd f yd (d d 2 ) f yd

M Sds M Rd ,lim As 2 = (d d 2 ) s 2 gdje je: s 2 = s 2 Es f yd - naprezanje u tlanoj armaturi

 lim d 2 / d - deformacija u tlanoj armaturi s 2 = 0.0035 lim 3.2.2.2. Dimenzioniranje pomou dijagrama interakcije
Dijagrami interakcije dani su za pravokutni presjek. Za dimenzioniranjem presjeka koristiti emo uvjet ravnotee: N Sd = N Rd M Sd = M Rd

Slika 3.11. Ekscentrini tlak-dijagram interakcije

N Sd = 0.85 f cd v ( d ) b + As 2 s 2 As1 s1 M Sd = 0.85 f cd v ( d ) b (h / 2 k a x) + / : b h f cd

+ As 2 s 2 ( h / 2 d 2 ) + As1 s1 (h / 2 d1 ) / : b h 2 f cd A = s 2 = 2 - odnos povrine tlane i vlane armature As1 1

1 =

As1 - koeficijent armiranja vlane armature bh

4

As 2 2 = - koeficijent armiranja tlane armature bh f 1 = 1 yd = - mehaniki koeficijent armiranja vlane f cd armature f yd 2 = 2 = - mehaniki koeficijent tlane armature f cd Prema tome gornji izrazi postaju:
Sd =
N Sd = 0.85 v (d / h) + 2 ( s 2 / f yd ) 1 ( s1 / f yd ) b h f cd M Sd d d = = 0 . 85 ( 0 . 5 ka ) + v 2 h h b h f cd

Sd

d d2 ) 1 ( s1 / f yd )(0.5 1 ) h h Sd - bezdimenzionalna vrijednost uzdune sile za djelovanje Sd - bezdimenzionalna vrijednost momenta savijanja za djelovanje + 2 ( s 2 / f yd )(0.5

Dijagrami interakcije napravljeni su za pravokutni presjek, RA 400/500 i za koeficijent =As2/ As1= (0.5, 0.6, 0.8, 1.0) te za omjer d1/h=0.1, d1/h=0.1. Postupak prorauna: Najprije se izrauna:

Sd =

Sd

N Sd b h f cd M Sd = b h 2 f cd
5

Iz odgovarajueg dijagrama interakcije se interpolira (procijeni) mehaniki koeficijent armiranja vlane armature(). Povrina vlane armature izraunava se:
As1 = f cd bh f yd

Povrina tlane armature izraunava se: As 2 = As 2 Dijagrami interakcije mogu se koristiti i za centrini tlak: MSd=0 , NSd , kao i za isto savijanje: MSd , NSd=0 .

Slika 3.12. Dijagram interakcije ekscentirni tlak i vlak (=1.0)

7

Slika 3.13. Dijagram interakcije ekscentirni tlak i vlak (=0.8)

8

Slika 3.14. Dijagram interakcije ekscentirni tlak i vlak (=0.6)

10

Slika 3.15. Dijagram interakcije ekscentirni tlak i vlak (=0.5) 3.2.3. Najmanji i najvei postotak armiranja Budui da su stupovi elementi napezani preteno na centrini ili ekscentrini tlak, dati emo najmanji i najvei postotak armiranja uzdunom armaturom za stupove. Promjer armaturnih ipki ne treba biti manji od 12 mm. Najmanja plotina presjeka ukupne uzdune armature As,min izraunava se iz jednadbe:

0.15 N Sd As , min = 0.003 Ac f yd gdje je: - fyd - proraunska granica poputanja betonskog elika - NSd - proraunska uzduna sila - Ac - ukupna plotina presjeka betona.
Ni u podruju nastavaka na preklop presjek armature ne treba premaiti gornju graninu vrijednost 0.08Ac. Uzdune ipke treba raspodijeliti po opsegu presjeka. U stupovima poligonalnoga presjeka mora u svakom kutu biti najmanje jedna ipka. U stupovima krunoga presjeka treba postaviti najmanje 6 ipki.

11

3.3. PRORAUN ELEMENATA NAPEZANIH VLANOM SILOM 3.3.1. Centrini vlak Kod centrinog vlaka razlikujemo dva sluaja: 1.) Monolitnost betona nije vana i u njemu mogu nastati pukotine. Pri tome sve sile vlaka preuzima armatura. Uvjet nosivosti glasi:
N Sd = N Rd

NSd - raunska uzduna sila N Rd = As s - raunska nosivost na uzdunu silu As - povrina armature s - naprezanje u armaturi
N Sd = As s

Pretpostavljamo da je deformacija armarure s>fyd/Es, dakle s=fyd. Potrebna povrina vlane armature je:

As =

N Sd f yd

2.) Monolitnost betona je vana i u njemu nesmiju nastati pukotine. Pri tome sve sile vlaka preuzima beton i armatura. Ovdje se mora raditi dvostruka analiza:
1

a) pretpostavlaja se da je beton ipak pukao. Potrebna povrina vlane armature je:

As =

N Sd f yd

b) trai se povrina betona iz uvjeta da ne doe do pojave pukotina u betonu.

N = N G + N Q - ukupna vlana sila NG - vlana sila od stalnog opterenja NQ - vlana sila od promjenjivog opterenja N Sd = N G G + N Q Q - raunska vlana sila G - koeficijent sigurnosti za stalno opterenje Q - koeficijent sigurnosti za promjenjivo opterenje

F =

NG G + NQ Q NG + NQ

- srednji koeficijent sigurnosti

Uvjet nosivosti preko armature glasi:

N F = As f yd As f yd N= F

/ : F

Uvjet nosivosti preko betona glasi:

N 1 = Ac f ct , m + As s

/ 1

N=

Ac f ct , m + As s

1 - koeficijent sigurnosti od pojave pukotina (kree se od 1.2 do 1.5) fct,m - srednja vrstoa betona na vlak Stvarno naprezanja u armaturi s dobije se iz uvjeta jednakosti deformacija u betonu i armaturi (c=s) prije pojave pukotine. Opasnost od pojave pukotine nastupa otprilike pri deformaciji u betonu c =0.0001. s = E s s = 200000 0.0001 = 20 MPa Iz gornjih jednadbi dobiva se potrebna povrina betona (Ac):
As f yd

F
Ac =

Ac f ct , m + As s

1
f yd i f ct , m u MPa

As 1 f yd 20 ( ) f ct , m F 1

3.3.2. Ekscentrini vlak 3.3.2.1. Vlana sila djeluje izmeu obiju armatura (mali ekscenticitet)
3

Cijeli presjek naprezan je na vlak, vlane sile u svakoj armaturi dobiju se iz uvjeta ravnotee.

Slika 3.16. Ekscentrini vlak mali ekscentricitet Potrebna armatura je: N Sd e1 As1 = - gornja armatura f yd e1 + e2

As 2 =

N Sd e2 - donja armatura f yd e1 + e2
sila djeluje izvan presjeka (veliki

3.3.2.2. Vlana ekscenticitet)

3.3.2.2.1. Postupak Wuczkowski Armiranobetonski elementi izloeni su sloenom naprezanju koje nastaje istodobnim djelovanjem momenta savijanja i uzdune vlane sile. Raunski moment savijanja s obzirom na teite vlane armature biti e: M Sds = M Sd N Sd z s1
4

U teitu vlane armature djelovati e i vlana sila NSd. M Sds Sds = b d 2 f cd Limitirajue vrijednosti za jednostruko armiranje su: - za betone razreda vrstoe od C12/15 do C35/45 lim= x/d = 0.45 , Rd,lim=0.252 i lim=z/d=0.813 - za betone razreda vrstoe od C40/50 i vie lim= x/d = 0.35 , Rd,lim=0.206 i lim=z/d=0.854

Slika 3.17. Ekcentrini vlak Postupak Wuczkowski Javljaju se dva sluaja: 1.) Kada je Sds<Rd,lim presjek je jednostruko armiran, dovoljna je samo vlana armatura (As1).

As1 =

M Sds N + Sd d f yd f yd

2.) Kada je Sds>Rd,lim presjek se dvostruko armira, osim vlane armature (As1) potrebna je i tlana armatura (As2).
5

M Rd ,lim M Sds M Rd ,lim N Sd As1 = + + lim d f yd (d d 2 ) f yd f yd M Sds M Rd ,lim As 2 = (d d 2 ) s 2 gdje je: s 2 = s 2 Es f yd - naprezanje u tlanoj armaturi

s 2 = 0.0035

lim d 2 / d - deformacija u tlanoj armaturi lim

3.3.2.2.2. Dimenzioniranje pomou dijagrama interakcije Dijagrami interakcije dani su za pravokutni presjek, i vrijdi sve to je reeno za dijagrame interakcije kod ekscentrinog tlaka. Dijagrami interakcije napravljeni su za pravokutni presjek, RA 400/500 i za koeficijent =As2/ As1= (0.5, 0.6, 0.8, 1.0) te za omjer d1/h=0.1, d1/h=0.1. Postupak prorauna: Najprije se izrauna:
Sd =
N Sd b h f cd M Sd = b h 2 f cd
6

Sd

Iz odgovarajueg dijagrama interakcije se interpolira (procijeni) mehaniki koeficijent armiranja vlane armature(). Povrina vlane armature izraunava se:
As1 = f cd bh f yd

Povrina tlane armature izraunava se: As 2 = As 2 Dijagrami interakcije mogu se koristiti i za centrini vlak: MSd=0 , NSd , kao i za isto savijanje: MSd , NSd=0 .

3.4. PRORAUN ELEMENATA NAPEZANIH POPRENOM SILOM 3.4.1. Uvod

Slika 3.18. Tipovi sloma armiranobetonskih greda U pravilu valja uvijek predvidjeti najmanju poprenu armaturu, ak i onda kad proraun pokae da ona nije potrebna. Ta najmanja armatura smije se izostaviti kod ploa (pune, rebraste, uplje) koje imaju zadovoljavajuu poprenu raspodjelu optereenja i nisu izloene velikim vlanim naprezanjima. Doputeno je izostaviti najmanju
1

poprenu armaturu u elementima od podreene vanosti (nadvoj raspona manjeg od 2 m) koji znaajnije ne pridonose ukupnoj nosivosti i stabilnosti konstrukcije. 3.4.2. Postupak dimenzioniranja na poprenu silu

Slika 3.19. Reetkasti model Postupak dimenzioniranja na poprenu silu zasniva se na tri proraunske vrijednosti nosivosti poprene sile: - VRd1 - proraunska nosivost na poprenu silu elementa bez poprene armature - VRd1 - najvea proraunska nosivost na poprenu silu koja se moe preuzeti bez otkazivanja tlanih tapova - VRd3 - proraunska nosivost na poprenu silu elementa s poprenom armaturom
2

Svaki presjek u kojem je proraunska poprena sila VSd < VRd1 ne trai proraun poprene armature. Tada valja predvidjeti najmanju poprenu armaturu. U presjeku gdje VSd premauje vrijednost VRd1 treba predvidjeti poprenu armaturu tako da bude VSd < VRd3. Veliina poprene armature ne smije biti manja od najmanje poprene armature.

Slika 3.20. Podruje poprenih sila Ako se ne provodi toniji dokaz, ne smije niti u jednom presjeku elementa proraunska poprena sila premaiti vrijednost VRd2. Kad je element naprezan uzdunom silom, treba VRd2 umanjiti prema jednadbi:

VRd 2, red = 1.67 VRd 2 (1 cp,eff / f cd ) VRd 2

gdje je: - VRd2,red - umanjena vrijednost VRd2 zbog utjecaja uzdune sile - cp,eff - djelotvorno srednje naprezanje betona od uzdune sile cp,eff = (NSd fyk As2/s) / Ac
3

gdje je: - Nsd - proraunska uzduna sila - As2 - plotina presjeka tlane armature dobivena proraunom graninog stanja nosivosti - fyk - karakteristina granica poputanja tlane armaturu (ne treba prijei vrijednost 400 N/mm2) - Ac - ukupna plotina betonskoga presjeka. Za sluaj da je VSd >VRd1 u nastavku dana su dva postupka dimenzioniranja: - normirani postupak - postupak sa slobodnim odabirom nagiba tlanih tapova Postupak sa slobodnim odabirom nagiba tlanih tapova doputa veu slobodu rasporeda armature od normiranoga postupka. To oito vodi do bitno racionalnijeg razmjetaja poprene armature, ali moe dovesti do poveanja uzdune vlane armature. Taj postupak valja rabiti kad je element istodobno naprezan kombinacijom poprene sile i torzije. Zbog poveanja nosivosti na poprene sile zbog izravnog uvoenja dijela optereenja u leaj nalazimo se openito na strani sigurnosti kada se VSd za grede i ploe optereene jednolino rasprostrtim teretom proraunava na udaljenosti d od ruba leaja. Kad se poveanje nosivosti na poprene sile u blizini leaja uzima u obzir prema stavci, valja zadovoljiti ove zahtjeve: - optereenje i leaj ne reakcije trebaju omoguiti stvaranje kosih tlanih tapova u elementu (izravno uvoenje)

- na krajnjim leajevima treba potrebnu vlanu armaturu unutar razmaka 2.5d od leaja u cijelosti usidriti preko leaja - na srednjim leajevima valja vlanu armaturu, potrebnu iznad ruba leaja, provesti najmanje za duljinu 2.5d + lb,net u susjedno polje.

Slika 3.21. Definicija za Asl 3.4.3. Elementi bez proraunski potrebne poprene armature (VSd < VRd1) Najprije se mora dokazati da je:
VSd VRd 1

Proraunska nosivost na poprene sile VRd1 dobiva se iz:

VRd 1 = ( Rd k (1.2 + 40 1 ) + 0.15 cp )bw d

gdje je: -Rd =(0.25 fctk0,05) / c osnovna vrijednost za proraunsku posminu vrstou - c - treba uzeti 1.5. Vrijednost za Rd dana je u tablici 3.3. - k =1 elemente kod kojih je vie od 50 % armature u polju prekinuto, inae je: - k = 1.6- d >1 (d u m)
5

As1 - 1= 0.02 - koeficijent armiranja uzdune armature bw d koja je usidrena od promatranog presjeka za najmanje d+lb,net - As1 - plotina vlane armature koja se sidri za najmanje d+lb,net iza promatranoga presjeka (vidi sliku 3.21.) - lb,net - proraunska duljina sidrenja - bw - najmanja irina poprenoga presjeka unutar proraunske (statike) visine

cp= NSd / Ac - NSd - uzduna sila u presjeku od optereenja i prednapinjanja (pozitivna ako je tlana) Tablica 3.3. Vrijednosti za Rd (MPa)

Osim provjere (VSd < VRd1) treba provjetiti proraunsku nosivost na poprenu silu koja se moe preuzeti bez otkazivanja tlanih tapova (VRd2):

VSd VRd 2
U presjecima bez proraunski potrebne poprene armature nosivost na poprene sile VRd2 dobiva se prema jednadbi:

VRd 2 = 0.5 f cd bw 0.9 d

6

gdje je:

= 0,7

f ck 0.5 200

(fck u N/mm2)

Kad je element naprezan uzdunom silom, treba VRd2 umanjiti prema jednadbi:

VRd 2,red = 1.67 VRd 2 (1 cp ,eff / f cd ) VRd 2 3.4.4. Elementi s proraunski potrebnom poprenom armaturom (VRd1 <VSd < VRd2) U gredama je doputeno rabiti povinute ipke kao poprena armatura zajedno sa sponama. Najmanje 50 % poprene sile VSd mora se prihvatiti sponama. Kad se rabe kose ipke, kut izmeu povinute ipke i osi grede ne treba biti manji od 450. Kod dimenzioniranja na poprene sile pretpostavlja se da element ima tlani i vlani pojas kojima je razmak teita jednak kraku unutarnjih sila z. Podruje posmika ima tada visinu z i irinu bw. Krak unutarnjih sila uzima se okomito na uzdunu armaturu, pri emu se utjecaj kosih ipki ne uzima u obzir.

Slika 3.22. Oznake za element naprezan poprenim silama

Primijenjene oznake dane na slici 3.22.: - - kut izmeu poprene armature i osi elementa - - kut izmeu tlanih tapova i osi elementa - Fs - vlana sila u uzdunoj armaturi - Fc - tlana sila u betonu u smjeru osi elementa - bw -najmanja irina hrpta - z - krak unutarnjih sila za elemente stalne visine za presjek s najveim momentom savijanja. Kod prorauna na poprene sile moe se rabiti priblina vrijednost z = 0.9d. Naprezanje u tlanim tapovima treba ograniiti na c fcd, gdje je faktor djelotvornosti koji se prorauna prema : f = 0.7 ck 0.5 (fck u N/mm2) 200
8

Za sluaj da je VSd >VRd1 u nastavku dana su dva postupka dimenzioniranja: - normirani postupak - postupak sa slobodnim odabirom nagiba tlanih tapova a) Normirani postupak Kod ovog postupka =900 za spone, =450 za kosu armaturu i =450. Nosivost na poprene sile presjeka s poprenom armaturom dana je jednadbom: VRd3 = Vcd + Vwd gdje je: - Vcd - doprinos betona nosivosti na poprene sile koji je jednak nosivosti VRd1 , dakle Vcd =VRd1 - Vwd - doprinos poprene armature nosivosti na poprene sile Doprinos poprene armature okomite na os nosaa (spone) proraunava se prema jednadbi:
Vwd Asw = 0.9 d f ywd s

gdje je: - Asw - plotina presjeka poprene armature - s - razmak spona - fywd - proraunska granica poputanja poprene armature
9

Doprinos nagnute (kose) poprene armature dobije se prema jednadbi: Vwd = Asw 0.9 d f ywd (1 + cot ) sin s

- s - razmak armature mjeren uzdu osi elementa (vidi sliku 3.22.). Za dokaz nosivosti tlanih tapova izraunava se VRd2 prema jednadbi: VSd VRd 2
VRd 2 = 0.5 f cd bw 0.9 d (1 + cot )

Za okomite spone ili kombinaciju okomitih spona i kosih ipki uzima se ctg=0 (=900). Sile u uzdunoj armaturi grede raunaju se prema jednadbi: Td = M Sd 1 + VSd (cot cot ) z 2

s tim da se uzima ctg=1.0 (=900), gdje je priblino z=0.9d. b) Postupak sa slobodnim odabirom nagiba tlanih tapova

10

Primijenjene oznake dane su na slici 3.22. Odabir kuta izmeu tlanih tapova i uzdune osi ogranien je na: - 0.4 < ctg < 2.5 (21.800<<68.200 ) za grede s konstantnom uzdunom armaturom i - 0.5 < ctg < 2.0 (26.600<<63.400 ) za grede u kojima je uzduna armatura stupnjevito smanjivana Kod elemenata s okomitom poprenom armaturom (spone) nosivost na poprene sile dobiva se prema jednadbama:

VRd 2 VRd 3

bw z f cd = cot + tan A = sw z f ywd cot s

; uz uvjet

Asw f ywd bw s

1 f cd 2

Faktor djelotvornosti dobije se iz jednadbe:

= 0.7

f ck 0.5 (fck u N/mm2) 200

Krak unutarnjih sila z uzima se, u pravilu, 0.9d. Kod elemenata s kosom poprenom armaturom nosivost na poprene sile proraunava se prema jednadbama:
VRd 2 = VRd 3 bw z f cd (cot + cot ) 1 + cot 2 A = sw z f ywd (cot + cot ) sin s

11

uz uvjet

Asw f ywd bw s

(1 / 2) f cd sin 1 cos

gdje je obino z = 0.9 d. Da bi se ustanovila najmanja koliina poprene armature za mala i srednja posmina naprezanja, gornje granice za ctg bit e u obinom sluaju mjerodavne za dimenzioniranje. Za vea posmina naprezanja najveu vrijednost za ctg (to odgovara najmanjoj koliini poprene armature) moe se nai izjednaivanjem vrijednosti proraunskih poprenih sila VSd i VRd2. Poprena armatura izrauna se tada izjednaivanjem proraunskih poprenih sila VSd i VRd3. Vrijednost za ctg moe se dobiti priblino postupnim pribliavanjem kako bi se optimalno dimenzioniralo tj. da ukupna koliina armature bude najmanja. Vlana sila u uzdunoj armaturi moe se izraunati iz ove jednadbe: M Sd 1 Td = + VSd (cot cot ) z 2 gdje je z = 0.9 d Kao alternativa gornoj jednadbi doputeno je krivulju za Td ustanoviti pomicanjem krivulje MSd/z za vrijednost (cot cot ) z / 2 = 0.9 d (cot cot ) u takvom smjeru da se MSd/z uvijek povea.

12

Kod ne izravnog oslanjanja, uzduna armatura treba uvijek biti tolika da prihvati silu Td. Drugi lan u jednadbi Td poveava vlanu silu preko vrijednosti koja se dobije kada se uzme u obzir samo moment savijanja. 3.4.5. Najmanji postotak armiranja Poprena armatura treba s osi elementa tvoriti kut od 450 do 900. Doputeno je da se poprena armatura sastoji iz kombinacije ovih armatura: - spona koje obuhvaaju uzdunu vlanu armaturu i tlano podruje - povinutih ipki - dodataka za preuzimanje poprene sile u obliku koeva, ljestava itd. od rebrastih ipki, koje su poloene bez obuhvaanja uzdune armature, ali trebaju biti dovoljno usidrene u tlanom i vlanom podruju. Najmanje 50 % potrebne poprene armature mora se sastojati od spona. Koeficijent armiranja za preuzimanje poprene sile dobiva se iz jednadbe:

w = Asw /( s bw sin )
- w - koeficijent armiranja poprenom armaturom
13

- Asw - plotina presjeka poprene armature na duljini s - s - razmak poprene armature (u uzdunom smjeru elementa) - bw - irina hrpta - - kut izmeu poprene i glavne armature ( za vertikalne spone= 900, a sin = 1) Najmanje vrijednosti za w navedene su u tablici 6.1.
Tablica 6.1. Najmanje vrijednosti w U tablici briu se stupci 2 i 3 koji se odnose na elik s oznakom S220 i S400. Umjesto oznake S500 stavlja se oznaka B500 (NAD).

Promjer poprene armature od glatkih okruglih ipki ne treba premaiti 12 mm. Najvei uzduni razmak spona smax ili druge poprene armature odreen je ovim uvjetima: smax = 0.8 d 300 mm; - kad je VSd 1 / 5 VRd 2 - kad je 1 / 5 VRd 2 < VSd 2 / 3 VRd 2 smax = 0.6 d 300 mm; - kad je 2 / 3 VRd 2 < VSd 1.0 VRd 2 smax = 0.3 d 200 mm. Uzduni razmak povijenih ipki ne smije premaiti ovu vrijednost:
14

smax = 0.6 d(1 + cot ) Popreni razmak vertikalnih krakova spona ne smije premaiti ovu vrijednost: - kada je VSd 1 / 5 VRd 2 treba primijeniti manju vrijednost od smax = d ili 800 mm - kad je 1 / 5 VRd 2 < VSd 2 / 3 VRd 2 smax = 0.6 d 300 mm; - kad je 2 / 3 VRd 2 < VSd 1.0 VRd 2 smax = 0.3 d 200 mm. Odredbe za ograniavanje raspucavanja od djelovanja poprene sile navedene su u toki 4.4.2.3 (5) EC2.

15

3.5. PRORAUN ELEMENATA NAPREZANIH TORZIJOM 3.5.1. ista torzija Kad statika ravnotea konstrukcije ovisi o nosivosti njezinih pojedinih elemenata na torziju (ravnotena torzija), potreban je potpun proraun na torziju, koji obuhvaa i granino stanje nosivosti i granino stanje uporabljivosti.

Slika 3.23. Primjeri ravnotene torzije Ako kod statiki neodreenih konstrukcija torzija nastaje zbog krute veze elemenata (kompatibilna torzija) i kad stabilnost konstrukcije ne ovisi o torzijskoj nosivosti njezinih elemenata, tada se, openito, za granino stanje nosivosti torzija ne uzima u obzir. Kad torziju za granino stanje nosivosti nije potrebno uzimati u obzir, valja predvidjeti najmanju armaturu u obliku spona i uzdune armature da bi se sprijeilo prekomjerno raspucavanje betona.

Slika 3.24. Primjeri kompatibilne torzije Torzijska nosivost presjeka proraunava se uz pretpostavku tankostjenoga zatvorenoga presjeka. Puni presjeci zamjenjuju se istovrijednim upljim tankostjenim presjecima. Sloeni presjeci, kao na primjer presjeci T, dijele se na poddijelove, pa se dalje svaki posebno promatra kao tankostjeni presjek. Ukupna nosivost na torziju bit e tada jednaka zbroju nosivosti pojedinih poddijelova. Moment torzije kojeg prihvaaju pojedini dijelovi presjeka ne bi trebao previe odstupati od vrijednosti koja se dobije na osnovi elastinoga prorauna za neraspucani presjek. Kod upljih presjeka zamjenjujua debljina ne bi smjela premaiti njegovu stvarnu debljinu. Moment torzije dobiven uporabom teorije elastinosti za pojedine dijelove doputeno je takoer utvrditi na osnovi St. Venantove torzijske krutosti. St. Venantova torzijska krutost za presjeke koji nisu pravokutni, moe se dobiti razlaganjem presjeka na vie pravokutnih poddijelova te zbrajanjem parcijalnih krutosti. Podjelu presjeka treba nainiti tako da se dobije najvea proraunska krutost.
2

Torzijska armatura mora se sastojati od zatvorenih spona i uzdune armature rasporeene po opsegu presjeka. U svakom kutu presjeka mora se predvidjeti barem jedna uzduna ipka.

Slika 3.25. Oznake i pojmovi kod torzije

Slika 3.26. Reetkasti model Proraunski moment torzije treba zadovoljiti ove uvjete:
TSd TRd 1 TSd TRd 2

gdje je: - TRd1 - proraunska nosivost presjeka na torzijski moment s obzirom na betonske tlane tapove - TRd2 - proraunska nosivost presjeka na torzijski moment kojeg preuzima armatura. Moment nosivosti na torziju TRd1 dobije se iz jednadbe:
4

TRd 1 =

2 f cd t Ak cot + tan

gdje je: - t A/u od predviene debljine stijenke. U sluaju punoga presjeka oznaka je t debljina zamjenjujuega presjeka. Debljina t A/u moe se rabiti u gornjoj jednadbi samo ako je TSdTRd1 gdje se TRd1 odreuje prema gornoj jednadbi. Debljina manja od dvostruke debljine zatitnog sloja c uzdune armature nije doputena - u - vanjski opseg - A - ukupna plotina unutar vanjskog opsega (ukljuujui plotinu unutarnje upljine) - Ak - plotina obuhvaena srednjom linijom tankostjenoga upljega presjeka (ukljuujui plotinu unutarnje upljine)

= 0.7 0.7

f ck 0.35 200

(fck u N/mm2)

Vrijednost za rabi se kad se spone nalaze samo na vanjskom opsegu presjeka. Kad su zatvorene spone predviene na obje strane graninih ploha zamiljenoga upljega poprenoga presjeka ili na svakoj stijenki sanduastog presjeka, smije se uzeti vrijednost =0.7 fck/200 0.5. - - kut izmeu betonskih tlanih tapova i uzdune osi nosaa koji mora zadovoljiti uvjet 0.4< cot <2.5 Moment nosivosti na torziju TRd2 dobije se iz jednadbe:
5

TRd 2 = 2 Ak f ywd

Asw cot s

Dodatna plotina presjeka uzdune armature za prihvat torzije izrauna se iz jednadbe:

As1 f y1d TRd 2 u k = cot 2 Ak

gdje je: - uk - opseg plohe s plotinom Ak - s - razmak spona - fywd - proraunska granica poputanja spona - fy1d -proraunska granica poputanja uzdune armature As1 - Asw - plotina presjeka spona unutar debljine t - As1 - dodatna potrebna plotina presjeka uzdune armature za prihvat torzije Ako je armatura poznata, kut i nosivost TRd2 odreuju se iz sljedeih jednadbi:

Asw f ywd u k tan = s As1 f y1d

2

TRd 2 = 2 Ak

A Asw f ywd s1 f y1d uk s

Kad izraunana vrijednost za kut izlazi iz granica danih jednadbom (0.4< cot <2.5 ), valja uzeti bliu graninu vrijednost.
6

Pretpostavlja se da rezultanta vlanih sila Fs1=As1fy1d djeluje u teitu zamjenjujuega tankostjenoga presjeka. Jedan dio potrebne uzdune armature (ili natege) doputeno je razmjestiti uzdu osi poddijelova presjeka. Meutim, da bi se osiguralo da e se kosa sila tlanih tapova prenijeti u spone, valja u svakom kutu predvienoga presjeka predvidjeti barem jednu uzdunu ipku. 3.5.2. Kombinirani uinci vie djelovanja Naprezanja u betonu koja su rezultat istodobnoga djelovanja poprene sile i momenta torzije u pojedinim dijelovima tankostjenoga zamjenjujuega presjeka ne smiju premaiti vrijednost c=fcd, gdje je dan jednadbom:

= 0.7 0.7

f ck 0.35 200

(fck u N/mm2)

Kod sanduastih presjeka s armaturom na unutarnjim i vanjskim stranama uzima se za stijenke izloene posminim naprezanjima od djelovanja poprene sile i torzije =0.7 fck/200 0.5. 3.5.2.1. Torzija sa savijanjem i/ili uzdunom silom Potrebnu uzdunu armaturu za savijanje i torziju treba odvojeno odrediti, pri emu valja primjenjivati ova pravila: - u vlanom podruju od savijanja treba torzijsku uzdunu armaturu dodati uzdunoj armaturi potrebnoj za preuzimanje naprezanja od savijanja i uzdune sile;
7

- u tlanom podruju od savijanja uzduna armatura za prihvat torzije nije potrebna ako su vlana naprezanja od torzije manja od tlanih naprezanja izazvanih savijanjem. Kad moment torzije istodobno djeluje s velikim momentom savijanja to moe, osobito kod sanduastih presjeka, biti uzrokom kritinih glavnih naprezanja u tlanoj zoni. U takvim sluajevima glavna tlana naprezanja ne smiju premaiti vrijednost fcd. To je naprezanje izvedeno iz srednjega uzdunoga tlaka od savijanja i posminih naprezanja od torzije prema formuli: TSd Sd = - raunsko posmino naprezanje od torzije 2 Ak t M Sd Sd = - raunsko normalno tlano (predznak z b x minus) naprezanje od savijanja
+ Sd 0.85 f cd 2 2 tlano naprezanje
2

2 =

Sd

Sd

- drugo

glavno

3.5.2.2. Torzija s poprenom silom Proraunski moment torzije TSd i odgovarajua proraunska poprena sila VSd trebaju zadovoljiti ovaj uvjet:
TSd VSd + T V 1 Rd 1 Rd 2
8
2 2

gdje je: - TRd1 - proraunska nosivost presjeka na torzijski moment prema jednadbi - VRd2 - proraunska nosivost na poprenu silu koju preuzimaju kosi tlani tapovi pod kutom Proraun spona provodi se odvojeno za prihvaanje torzije i za poprenu silu. Kut nagiba tlanih betonskih tapova uzima se isti za torziju i poprenu silu. Za puni, priblino pravokutni presjek, nee biti potrebna armatura za prihvaanje torzije i poprene sile, osim najmanje armature, ako su zadovoljeni sljedei uvjeti:

TSd

T VSd 1 + 4.5 Sd VRd 1 VSd bw

VSd bw 4.5

3.5.3. Najmanji postotak armiranja Torzijske spone trebaju biti zatvorene i sidrene na preklop ili prema slici 5.7.a); one trebaju tvoriti kut od 90 s osi elementa. Spone trebaju biti djelotvorno usidrene. Nastavci na preklop na vanjskoj strani hrpta doputeni su samo kod primjene rebrastih ipki.

Najmanje 50 % potrebne poprene armature mora se sastojati od spona. Koeficijent armiranja za preuzimanje poprene sile dobiva se iz jednadbe:

w = Asw /( s bw sin )
- w - koeficijent armiranja poprenom armaturom plotina - Asw - presjeka poprene armature na duljini s - s - razmak poprene armature (u uzdunom smjeru elementa) - bw - irina hrpta - - kut izmeu poprene i glavne armature ( za vertikalne spone= 900, a sin = 1) Najmanje vrijednosti za w navedene su u tablici 6.1. Promjer poprene armature od glatkih okruglih ipki ne treba premaiti 12 mm. Uzduni razmak torzijskih spona ne smije premaiti uk/8 . Osim toga, uzduni razmak torzijskih spona ne smije premaiti: - kad je VSd 1 / 5 VRd 2 smax = 0.8 d 300 mm; - kad je 1 / 5 V Rd 2 < VSd 2 / 3 V Rd 2 smax = 0.6 d 300 mm; - kad je 2 / 3 VRd 2 < VSd 1.0 VRd 2 smax = 0.3 d 200 mm. Uzdune ipke treba tako postaviti da u svakom kutu postoji jedna ipka, a druge treba raspodijeliti jednolino po unutarnjem opsegu spona s razmakom od najvie 350 mm.
10

11

3.6. PRORAUN VITKIH ELEMENATA 3.6.1. Uvod Ova poglavlje odnosi se na vitke konstrukcije ili vitke elemente preteno naprezane na tlak, kojima nosivost znatno ovisi o njihovoj deformabilnosti (uinci teorije II. reda). Naela dana ovdje vrijede za armiranobetonske i prednapete tapne elemente naprezane tlanom uzdunom silom sa savijanjem ili bez njega kod kojih se uinci torzijskih naprezanja mogu zanemariti. Ova naela mogu se takoer rabiti i za druge vrste konstrukcijskih elemenata, npr. za zidove, ljuske, vitke grede kod kojih moe doi do bonog izvijanja tlanoga podruja, kao i za visokostjene nosae i druge neuobiajene konstrukcije i elemente, u kojima mogu nastupiti znaajna lokalna deformiranja. Utjecaj uinaka dobivenih prema teoriji II. reda treba kod tlanih elemenata uzeti u obzir kad poveanje momenta savijanja dobivenog prema teoriji I. reda iznosi vie od 10 %. 3.6.2. Postupci prorauna Doputena je primjena ili tonijeg ope prihvaenog postupka ili prikladnijeg pojednostavnjenog postupka. Ti postupci mogu se razvrstati ovako:
1

- opeprihvaeni postupci: nelinearni proraun uz uporabu prikladnih proraunskih modela konstrukcije - pojednostavnjeni postupci koji mogu biti ili: a) priblini nelinearni prorauni prema teoriji II. reda, pojednostavnjeni uz pretpostavku o raspodjeli unutarnjih sila i momenata i/ili o obliku deformiranja konstrukcije ili b) dimenzioniranje presjeka po graninom stanju nosivosti na savijanje i uzdunu silu poveanjem unutamjih sila i momenata dobivenih prema teoriji I. reda, NSd i MSd1, mnoenjem koeficijentima koji pokrivaju prirast MSd1 zbog deformiranja tapa. Doputeno je da se pojednostavnjeni postupci zasnivaju na stvarnoj konstrukciji (npr. na visini stupova izmeu toaka upetosti) ili na fiktivnom proraunskom predloku (npr. na zamjenjujuem tapu). Dokaz stabilnosti konstrukcije, kojim se uzimaju u obzir uinci prema teoriji II. reda, mora osigurati da za najnepovoljniju kombinaciju djelovanja, u graninom stanju nosivosti, ne nastupi gubitak statike ravnotee (lokalno ili za cijelu konstrukciju) ni gubitak nosivosti pojedinih presjeka naprezanih savijanjem i uzdunim silama. Ponaanje se mora ispitati za svaki smjer u kojem moe doi do otkazivanja nosivosti zbog uinaka prema teoriji II. reda.

Za uobiajene graevine postupak dokaza dan u iduim stavci ma sadri tri koraka: a) Konstrukcija ili elementi razvrstavaju se na - ukruene ili neukruene i - pomine ili nepomine b) Za razredbu konstrukcija odluno je uzimaju li se u obzir uinci prema teoriji II. reda usporedbom vitkosti s graninim vrijednostima. To vrijedi: - za konstrukciju kao cjelinu ako je pomina - za pojedinani tlani element koji se promatra izdvojen iz konstrukcije c) Usporeivanjem vitkosti elementa ili konstrukcije s vrijednostima kritine vitkosti crit nakon ijeg prekoraenja treba uzeti u obzir efekte teorije II. reda i to: - ukoliko je vitkost manja od kritine, tada nije potreban dokaz sa uvoenjem efekata teorije II. reda - ukoliko je vitkost vea od kritine, dokaz granine nosivosti se mora provesti uzimajui u obzir efekte teorije II. reda 3.6.3. Podjela konstrukcija i konstrukcijskih elemenata Za potrebe prorauna konstrukcije ili njihovi elementi dijele se na ukruene i neukruene, ovisno o tome jesu li predvieni ukruujui elementi, ili se konstrukcije promatraju kao horizontalno pomine ili nepomine, ovisno o njihovoj osjetljivosti na uinke dobivene prema teoriji II. reda zbog horizontalnih pomaka
3

Na isti nain, pojedinani tlani elementi dijele se na vitke i one koji to nisu. 3.6.3.1. Ukruujui elementi i ukruene konstrukcije Ukruujui je element onaj element konstrukcije koji ima veliku krutost na savijanje i/ili posmik i koji je potpuno ili djelomino upet u temelj. Ukruujui element ili sustav ukruujuih elemenata treba imati dostatnu krutost da prihvati sva horizontalna optereenja koja djeluju na konstrukciju i prenese ih na temelje te da osigura stabilnost ukruenih elemenata konstrukcije. Radi izbjegavanja horizontalnih sila u pridranim elementima (npr. stupovima) valja ukruujue elemente tako dimenzionirati da oni prihvate cjelokupno horizontalno optereenje koje djeluje na konstrukciju (tj. 100 %). Openito se proraun ukruujuih elemenata smije provesti prema teoriji I. reda. Meutim, proraun prema teoriji II. reda moe biti potreban kad su ukruujui elementi relativno savitljivi. Konstrukcije s ukruujuim elementima smatraju se ukruenima. Pod pretpostavkom da su ukruujui elementi priblino simetrino rasporeeni u graevini, mogu se ukrueni okviri smatrati nepominima ako krutost na savijanje ukruujuih elemenata zadovoljava ovaj kriterij: za n 3 : htot

(FV / Ecm I c ) 0.2 + 0.1 n

4

za n 4 : htot

(FV / Ecm I c ) 0.6

gdje je: - n - broj katova - htot - ukupna visina konstrukcije u m, mjereno od gornjeg ruba temelja ili nedeformabilne referentne ravnine - EcmIc - zbroj nazivnih krutosti na savijanje svih vertikalnih ukruujuih elemenata koji djeluju u promatranom smjeru. U ukruujuim elementima ne treba vlano naprezanje u betonu izazvano mjerodavnom kombinacijom optereenja u uporabi premaiti vrijednost fctk,0,05. Kad je krutost ukruujuih elemenata promjenljiva po visini, valja uvesti zamjenjujuu krutost. - Fv - zbroj svih vertikalnih sila za optereenje u stanju uporabe (tj. ono koje djeluje na ukruujue i ukruene elemente) (za F= 1). Treba naglasiti da gornje jednadbe u nekim sluajevima daju rezultate koji su znatno na strani sigurnosti. Kad gornje jednadbe nisu zadovoljene, konstrukcija se razvrstava kao pomina i treba se kao takva proraunati. Okviri koji nemaju ukruujue elemente smatraju se nepominim ako svaki vertikalni element okvira ima vitkost manju ili jednaku veu od sljedee dvije vrijednosti: 25 ili 15 / u i ako preuzima vie od 70 % srednje uzdune sile NSd=FFv/n, (n oznauje broj vertikalnih tlanih elemenata u jednom katu, vidi sliku 3.27.)

u =

N Sd - bezdimenzionalna vrijednost uzdune sile Ac f cd

Slika 3.27. Granice vitkosti okvira 3.6.3.2. Pojedinani stupovi To mogu biti: - pojedinani tlani elementi (vidi sliku 3.28. a) i b)) - tlani elementi kao dijelovi cjelovite konstrukcije promatrani izdvojeno samo za potrebe prorauna. Vidi sliku 3.28. c) i d). Cilj klasifikacije konstrukcija na horizontalno pomine i horizontalno nepomine je da se izdvoje oni sluajevi pojedinanih stupova koji se mogu analizirati bez razmatranja ponaanja cijele konstrukcije, tj. da se stupovi izdvoje iz konstrukcije kao cjeline.
6

Slika 3.28. Vrste pojedinanih stupova 3.6.3.3. Vitkost pojedinanih stupova U konstrukcijama visokogradnje moe se proraunska duljina izvijanja stupa
l0 = lcol

odrediti prema slici 3.29., gdje koeficijenti kA i kB oznaavaju krutost (stupanj) upetosti krajeva stupova:
k A (ili k B E )= E
cm

I col / lcol

cm

I b / leff

gdje je: - Ecm - modul elastinosti betona - Icol - moment tromosti presjeka tlanog elementa (stupa) - Ib -moment tromosti presjeka grede - lcol - duljina stupa izmeu vorova upetosti - leff -proraunski raspon grede
7

- - koeficijent kojim se uzima u obzir upetost suprotnoga kraja grede =1.0 suprotni kraj je elastino ili kruto upet =0.5 suprotni kraj zglobno oslonjen =0.0 za prepust grede Npr. za potpuno upeti vor A kA=0, dok je za konzolni vrh A kA=.

Slika 3.29. Nomogram za odreivanje duljine izvijanja Pojedinani tlani element smatra se vitkim kad je njegova vitkost vea od 25 ili 15 / u . gdje je: - u = -=
N Sd - bezdimenzionalna vrijednost uzdune sile Ac f cd

l0 - vitkost i - l0 - duljina izvijanja vertikalnog elementa. Vrijednostza l0 redovito se dobiva uporabom teorije elastinoga izvijanja.
8

Za okvirne konstrukcije mora se duljina izvijanja l0 odrediti primjereno tonim postupkom - i - polumjer tromosti 3.6.3.4. Posebni podaci Kod prorauna vitkih pojedinanih tlanih elemenata moraju se uzeti u obzir utjecaji teorije II. reda, ukljuivi geometrijske nesavrenosti i deformiranja od puzanja ako oni znatno utjeu na stabilnost konstrukcije. Pojedinani tlani elementi (stupovi) u nepominim konstrukcijama, ak i kada su razvrstani kao vitki, ne ispituju se na utjecaje teorije II. reda ako je njihova vitkost manja ili jednaka vrijednosti iz donje jednadbe:

crit = 25 (2 e01 /e02)

gdje su e01 , e02 ekscentrinosti uzdune sile na krajevima stupa, a uzima se da je | e02| | e01|. Gornja jednadba smije se rabiti samo onda kada stup nije izmeu svojih krajeva popreno optereen. Kriterij prema gornjoj jednadbi grafiki je prikazan na slici 3.30. U tom sluaju valja krajeve stupova dimenzionirati na unutarnje sile prema jednadbama:
N Rd = N Sd M Rd = N Sd h / 20

Tu su NRd i MRd proraunske nosivosti na uzdunu silu i moment savijanja. Za stup preteito optereen na savijanja oko jedne glavne osi valja takoer ispitati mogue otkazivanje oko druge glavne osi zbog djelovanja uinaka prema teoriji II. reda.

Slika 3.30. Granine vitkosti za pojedinane tlane elemente u nepominim konstrukcijama 3.6.4. Nesavrenosti (imperfekcije) Kod dimenzioniranja valja uzeti u obzir nepouzdanosti pri pretkazivanju uinaka teorije II. reda, osobito zbog netonosti izmjera i nepouzdanosti poloaja i smjera uzdunih sila. Ako se ne propisuju neke druge mjere, rabe se geometrijske zamjenjujue nesavrenosti. Za okvirne konstrukcije utvruje se nagnuti poloaj v prema vertikali cjelokupne konstrukcije (ukruujui i ukrueni elementi).
10

1 - u luunoj mjeri 100 l

Tu l znai ukupnu visinu konstrukcije u metrima. U sluajevima u kojima su uinci prema teoriji II. reda zanemarivi, treba za v uvrstiti najmanje 1/400, a kad uinci II. reda nisu zanemarivi, treba v uzeti s najmanje 1/200.

Slika 3.31. Primjena nesavrenosti

geometrijskih

zamjenjujuih

Za pojedinane tlane elemente smiju se geometrijske zamjenjujue nesavrenosti uvesti poveanjem ekscentrinosti uzdune sile za dodatnu ekscentrinost ea koja djeluje u najnepovoljnijem smjeru:
11

ea = l 0 / 2

gdje je: - l0 - duljina izvijanja pojedinanog tlanog elementa - v - kut nagiba konstrukcije prema vertikali

1 1 1 ili 100 l 200 400

3.6.5. Pojednostavnjeni postupak prorauna pojedinanih stupova Za konstrukcije visokogradnje smije se rabiti postupak prorauna u kojem se promatra stup kao pojedinani tlani element i koji pretpostavlja pojednostavnjeni oblik deformiranja. Dodatna ekscentrinost tada se proraunava ovisno o vitkosti. Ukupna ekseentrinost, za tlane elemente sa stalnim poprenim presjekom (beton i armatura, pri emu se podruje nastavaka armature zanemaruje) u kritinom presjeku iznosi: a) ekscentrinost prema teoriji I. reda na oba kraja stupa jednaka (vidi sliku 3.32. a): etot = e0 + ea + e2 gdje je: - e0 - ekscentrinost prema teoriji I. reda (e0= MSd/ Nsd) - MSd1 - proraunski moment savijanja prema teoriji I.reda
12

- NSd1 - proraunska uzduna sila - ea - dodatna ekscentrinost - e2 - ekscentrinost prema teoriji II. reda dobivena uporabom priblinoga postupka, ukljuujui uinke puzanja b) ekscentrinosti prvog reda razliite na oba kraja (vidi sliku 3.32. b) i c). Za tlane elemente sa stalnim poprenim presjekom (beton i armatura, pri emu se podruje nastavaka armature zanemaruje) naprezane momentima koji se linearno mijenjaju uzdu elementa i za koje ekseentrinosti na njihovim krajevima imaju razliite vrijednosti i/ili predznak treba u kritinom presjeku u jednadbi (etot = e0 + ea + e2) umjesto e0 uzeti zamjenjujuu ekseentrinost ee. Za zamjenjujuu ekseentrinost uzima se vea vrijednost dobivena prema jednadbama: ee =0.6 e02 + 0.4 e01 ee =0.4 e02 gdje su e01 i e02 ekseentrinosti uzdune sile dobivene prema teoriji I. reda na oba kraja stupa pri emu je: |e02| |e01|

13

Slika 3.32. Proraunski model za odreivanje ukupne ekscentrinosti 3.6.5.1. Postupak za proraunski model stupa U nastavku opisani postupak prorauna rabi se za proraun tlanih elemenata s vitkou <140 pravokutnoga ili krunoga presjeka kod kojih ekscentrinost dobivena prema teoriji I. reda zadovoljava uvjet e0 0.1h (h je ukupna visina presjeka upromatranoj ravnini). Za druge oblike presjeka i za ekscentrinosti e0 < 0.1h doputena su druga odgovarajua priblienja. Proraunski model stupa konzolni je stup koji je: - na donjem kraju upet, a na gornjem slobodno pomian (slika 3.33.), - pod djelovanjem uzdunih sila i momenata izoblien u jednostavno zakrivljeni deformirani oblik, pri emu se na mjestu upetosti stupa javlja najvei moment.
14

Slika 3.33. Proraunski model stupa Najvei otklon koji odgovara ekscentrinosti prema teoriji II. reda e2 uzima se da je:
2 l0 e2 = K1 (1 / r ) 10

gdje je: - l0 - duljina izvijanja - K1 = /20 0.75 za 15 35 - K1 = 1 za > 35 2 K 2 yd - 1/ r = - zakrivljenost 0.9 d - yd= fyd/ES - proraunska deformacija armature na granici poputanja - d - proraunska (statika) visina presjeka u oekivanom smjeru otkazivanja stabilnosti. Dokaz stabilnosti provodi se u kritinom presjeku na podnoju stupa na osnovi zakrivljenosti 1/r. Ta
15

zakrivijenost izvodi se iz ravnotee unutarnjih i vanjskih sila. Koeficijentom K2 uzima se u obzir smanjenje zakrivljenosti 1/r kod istodobnoga poveanja uzdune sile, a on se dobiva iz jednadbe:
K2 = N ud N Sd 1 N ud N bal

gdje je: - Nud = fcd Ac + fydAS - proraunska granina nosivost presjeka naprezanog samo centrikim tlakom - NSd - proraunska uzduna sila - Nbal - uzduna tlana sila koja odgovara najveem graninom momentu savijanja. Za simetrino armirani pravokutni presjek uzima se Nbal = 0.4 fcd Ac Uzme li se K2 = 1, bit e to na strani sigurnosti. 3.6.5.2. Tlani elementi s dvoosnom ekscentrinou Za tlane elemente pravokutnoga presjeka doputaju se odvojeni dokazi u smjerovima glavnih osi y i z (vidi sliku 3.34.) kad omjeri odgovarajuih ekscentrinosti ey/b i ez/h zadovoljavaju jedan od uvjeta:

ez / h 0.2 ey / b

ili

16

ey / b ez / h

0.2

(To znai, toka djelovanja sile NSd lei unutar ocrtkanoga podruja na slici 3.34.). Ekscentrinosti ey i ez odnose se na smjerove stranica presjeka b odnosno h. Kod toga ea ne treba uzimati u obzir. Toniji dokaz e biti potreban kad gore opisani uvjeti nisu zadovoljeni.

Slika 3.34. Pretpostavka za odvojene postupke u smjeru obiju glavnih osi

Za sluaj da je ez > 0.2 h (vidi sliku 3.35.) odvojeni dokazi doputeni su samo onda kad se dokaz na savijanje provodi oko osi manje krutosti presjeka (z na slici 3.34.) na osnovi umanjene visine h' prikazane na slici 3.35. Vrijednost za h', pod pretpostavkom linearne raspodjele naprezanja, rauna se prema jednadbi:
17

N Sd N Sd (e z + eaz ) =0 Ac Zc gdje je: - NSd - proraunska uzduna sila (za tlak - negativni predznak) - Zc - moment otpora betonskoga presjeka (stanje I.) - eaz - dodatna ekscentrinost u smjeru osi z prema jednadbi: ea = l0 / 2 Kada kriterij

ez / h 0.2 ey / b

ili

ey / b ez / h

0.2

nije zadovoljen, potreban je toniji dokaz.

18

Slika 3.35. Odvojeni postupak u smjeru osi y kada je ez > 0.2 h

3.6.6. Bono izvijanje vitkih nosaa Kad postoji sumnja u pogledu bonog izvijanja nosaa, mora se to dokazati odgovarajuim postupkom. Sigurnost na bono izvijanje armiranobetonskih i prednapetih nosaa smatra se dostatnom kad su ispunjeni zahtjevi prema jednadbi: lot < | 50 | b h < | 2.5 | b i

U protivnom, treba provesti toniji dokaz. gdje je: - b - irina tlanoga pojasa - h - ukupna visina nosaa - l0t - duljina tlanoga pojasa izmeu bonih pridranja.

19

4. GRANINA STANJE UPORABLJIVOSTI 4.1. GRANINO STANJE NAPREZANJA Velika tlana naprezanja u betonu pri djelovanju uporabnog optereenja mogu dovesti do stvaranja uzdunih pukotina ili do stvaranja mikropukotina u betonu ili deformiranja zbog puzanja veih od prethodno proraunatih. Ako se predvia da e uporabljivost nekog elementa biti naruena, moraju se provesti mjere ogranienja tih naprezanja na prihvatljivu veliinu. Uzdune pukotine mogu se pojaviti ako naprezanja za rijetke kombinacije optereenja premae neku kritinu vrijednost. Takvo raspucavanje moe dovesti do smanjenja trajnosti. U nedostatku drugih mjera, kao to su npr. poveanje zatitnog sloja u tlanom podruju ili ovijanje tlanoga podruja poprenom armaturom, moe biti potrebno da se tlana naprezanja ogranie u podrujima koja se nalaze u razredima izloenosti 3 ili 4, na 0.6fck. Naprezanje u betonu za rijetku kombinaciju optereenja treba biti:

c 0.6 f ck
Deformiranje zbog puzanja moe prijei veliinu prema toki 2.5.5 (EC 2) ako naprezanje u betonu pod nazovistalnim optereenjem prijee veliinu od 0.45fck. Ako puzanje znatno utjee na uporabljivost promatranog elementa, valja naprezanje ograniiti na gore navedenu vrijednost. Za elemente od armiranoga betona optereene
1

na savijanje taj dokaz treba provesti ako je omjer raspona i proraunske (statika) visine vei od 85 % vrijednosti dane u toki 4.4.3.2. (EC2). Taj dokaz moe biti potreban i kod dokaza uvoenja sile u prednapete elemente. Naprezanje u betonu optereenja treba biti: za nazovistalnu kombinaciju

c 0.45 f ck
Naprezanja u eliku koja bi mogla u uporabi dovesti do neelastinog deformiranja elika treba izbjegavati ako to uzrokuje velike i stalno otvorene pukotine. Taj zahtjev bit e ispunjen pod pretpostavkom da pri rijetkoj kombinaciji optereenja vlano naprezanje u armaturi ne bude vee od 0.8fyk.

s 0.8 f yk
Ako se radi o naprezanju u armaturi uzrokovanom samo od prisilnih deformacija, moe se prihvatiti i naprezanje veliine fyk.

s f yk
Nakon svih gubitaka sile prednapinjanja naprezanje u nategama ne treba biti vee od 0.75fyk.

p 0.75 f pk
2

Gore dana ogranienja naprezanja mogu se openito uzeti kao zadovoljavajua bez daljnjih dokaza ako je: - dimenzioniranje na granina stanja nosivosti provedeno prema toki 4.3 (EC 2) - zadovoljena odredba o najmanjoj armaturi za ogranienje raspucanja prema toki 4.4.2.2 (EC 2) - razradba pojedinosti provedena u skladu s poglavljem 5 (EC 2) - manje od 30 % unutarnjih sila preraspodijeljeno u graninom stanju nosivosti. Dugotrajni utjecaji mogu se zanemariti, osim ako vie od 50 % naprezanja nastaje od nazovistalnih utjecaja. Tada se uzima omjer modula elastinosti 15 (e=Es/Ecm=15). Naprezanja se raunaju za neraspucani ili raspucani presjek, ovisno o unutarnjim silama. Openito, tamo gdje najvee vlano naprezanje u betonu, proraunano na osnovi neraspucanoga presjeka pri rijetkoj kombinaciji optereenja, prelazi vrijednost fctm, treba pretpostaviti raspucano stanje. U neraspucanom stanju pretpostavlja se da cijeli presjek sudjeluje u noenju te da se i beton i elik ponaaju elastino pri vlanim i tlanim naprezanjima. Kod raspucanog stanja pretpostavlja se da se beton u tlaku ponaa elastino, ali da nije u stanju da preuzme vlana naprezanja. (Kod primjene tih pravila zanemaruje se pri
3

ogranienju naprezanja sudjelovanje betona na vlak izmeu pukotina.)

4.2. GRANINO STANJE PUKOTINA 4.2.1. Openito Raspucavanje treba tako ograniiti da ne bude ugroena redovita uporaba konstrukcije i njezin izgled zbog pukotina. Ipak, pukotine su gotovo neizbjene u betonskim konstrukcijama izloenim savijanju, poprenoj sili, torziji ili vlaku pri djelovanju izravnih optereenja ili prisilnih deformacija. Pukotine se mogu pojaviti i iz drugih razloga, npr. zbog plastinog slijeganja ili ekspanzijskih kemijskih reakcija u ovrsnutom betonu. Takve pukotine mogu biti neprihvatljivo velike, ali ograniavanje njihove irine nije ovdje obraeno. U nedostatku posebnih zahtjeva (npr. za vodonepropusnost) moe se uzeti da za razrede izloenosti 2-4 zadovoljava ogranienje najvee irine pukotine od oko 0.3 mm za nazovistalnu kombinaciju optereenja u armiranobetonskim zgradama i sa stajalita vanjskog izgleda i sa stajalita trajnosti. Za razred izloenosti 1 irina pukotina nema utjecaja na trajnost i ogranienje moe biti manje strogo ako je to prihvatljivo i iz drugih razloga. Trajnost prednapetih elemenata moe biti bitno okrnjena pukotinama za elemente razreda izloenosti 2-4. U nedostatku tonijih zahtjeva, ogranienja dana u tablici 4.1. openito su zadovoljavajua. Pridravanje graninog stanja rastlaenja znai da za estu kombinaciju optereenja svi
1

dijelovi natega lee najmanje 25 mm unutar tlanoga podruja betona. Tablica 4.1. Kriteriji za prednapete elemente

Posebne mjere za ogranienje raspucavanja mogu biti nune za elemente koji se nalaze u razredu izloenosti 5. Odabir primjerenih mjera ovisi o prirodi kodljivih kemijskih tvari. Ogranienje irine pukotina na doputenu veliinu postie se: - tako da se u svim presjecima koji mogu biti znatno vlano naprezani zbog prisilne deformacije predvidi najmanja armatura dobre prionljivosti kako bi se sprijeilo poputanje (prekomjerno istezanje) armature za optereenje iznad onog koje je uzrokovalo raspucavanje. To vrijedi i u sluaju kad prisilna deformacija djeluje istodobno s vanjskim optereenjem; - tako da se razmaci i promjer ipki armature ogranii s obzirom na ogranienje irine pukotina. To se takoer odnosi i na dijelove prednapetih elemenata gdje se u betonu moe pojaviti vlak.
2

4.2.2. Najmanja armatura za ogranienje pukotina Pri procjeni najmanje armature potrebne radi ogranienja pukotina u elementima ili podrujima elemenata naprezanih prisilnim deformacijama razlikuju se dva mogua mehanizma koja uzrokuju ta naprezanja: - prisilnu deformaciju uzrokuje sam element, pri emu naprezanja nastaju zbog sprijeenoga deformiranja elementa izloenoga prisilnoj deformaciji (npr. naprezanja uzrokovana sprijeenom deformacijom od skupljanja) - prisilnu deformaciju uzrokuju izvana nametnuta deformiranja, pri emu naprezanja nastaju zbog sprijeenoga deformiranja (npr. naprezanja elementa zbog slijeganja leajeva). Valja razlikovati dvije vrste raspodjele naprezanja u elementu kod raspucavanja: - savijanje, gdje je raspodjela vlanih naprezanja po poprenom presjeku linearna (tj. neka podruja presjeka ostaju tlano naprezana) - vlak, gdje je cijeli presjek izloen vlanim naprezanjima. Ako toniji proraun ne pokae da zadovoljava manji presjek armature, moe se potrebni najmanji presjek armature izraunati prema ovoj jednadbi:
As = k c k f ct ,eff Act

gdje je: - As - plotina presjeka vlane armature

3

- Act - plotina presjeka betona u vlanom podruju. Vlano je podruje onaj dio presjeka u kojem su postojala proraunska vlana naprezanja neposredno prije prvog raspucavanja - s - naprezanje u vlanoj armaturi proraunanoj na temelju raspucanoga presjeka. Moe se uzeti da je to 100 % naprezanja na granici poputanja (fyk). Meutim, nia vrijednost moe biti potrebna za ogranienje irine pukotina. - fct,eff - djelotvorna vlana vrstoa betona u trenutku prvog raspucavanja. U mnogim sluajevima, kao npr. kad je mjerodavna prisilna deformacija zbog gubitka hidratacijske topline, to se moe dogoditi za 3-5 dana od trenutka ugradbe betona ovisno o uvjetima okolia, oblika elementa i vrsti oplate. Vrijednost fct,eff moe se uzeti uzimajui za razred betona onu vrstou koja se oekuje pri pojavi pukotina. Ako se trenutak raspucavanja ne moe sa sigurnou odrediti unutar prvih 28 dana, predlae se da se uzme za najmanju vlanu vrstou 3 N/mm2. - kc -koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj raspodjele naprezanja u presjeku kod poetka raspucavanja. Mjerodavna je ona raspodjela naprezanja koja proizlazi iz kombinacije optereenja i prisilne deformacije. kc= 1.0 za isti vlak kc = 0.4 za isto savijanje - k - koeficijent kojim se uzima u obzir nelineamost raspodjele vlastitih naprezanja Vrijednosti k za razliite situacije dane su dolje: - vlana naprezanja zbog prisilnih deformacija u samom elementu, openito k=0.8
4

za pravokutne presjeke za h 30 cm k=0.8 za h 80 cm k=0.5 - vlana naprezanja zbog prisilnih deformacija uzrokovanih izvan elementa k=1.0 Moe se smatrati da su dijelovi presjeka udaljeni od glavne vlane armature, kao to su istaknuti dijelovi presjeka ili hrptovi visokostijenih nosaa, podvrgnuti prisilnoj deformaciji od vlanog pojasa elementa. U takvim sluajevima prihvatljiva je vrijednost 0.5 < k < 1.0. Najmanja armatura moe se smanjiti ili potpuno otpasti ako je prisilna deformacija dovoljno malena da ne uzrokuje pukotine. U takvim sluajevima najmanja armatura rasporeuje se samo ondje gdje je to potrebno radi veliine prisilne deformacije. U prednapetim elementima i elementima od armiranoga betona podvrgnutim uzdunim tlanim naprezanjima moe se najmanji presjek armature smanjiti ispod potrebne vrijednosti za armirani beton zbog: - porasta krutosti na savijanje tlanoga podruja - doprinosa natega . U prednapetim elementima najmanja armatura za ogranienje pukotina nije potrebna u podrujima gdje beton ostaje tlano naprezan pri rijetkim kombinacijama optereenja i mjerodavnim karakteristinim vrijednostima sile prednapinjanja ili uzdune sile.

Ako gornji uvjet nije ispunjen, potrebnu najmanju armaturu treba proraunati uz primjenu vrijednosti kc za sanduaste presjeke kc = 0.4 za hrptove kc = 0.8 za vlani pojas Za pravokutne presjeke vrijednost kc smije se interpolirati izmeu 0.4 za isto savijanje i nule. Vrijednost nula uzima se ako je ispunjen barem jedan od ovih uvjeta: - zadovoljeni su uvjeti u prednapetim elementima gdje beton ostaje tlano naprezan pri rijetkim kombinacijama optereenja i mjerodavnim karakteristinim vrijednostima sile prednapinjanja ili uzdune sile, ili - kad je pod djelovanjem mjerodavne karakteristine sile prednapinjanja visina vlanog podruja, proraunana na temelju raspucanog presjeka za optereenje koje uzrokuje poetak raspucavanja, manja od h/2 ili od 0.5 m. Natege se mogu uzeti u obzir kao najmanja armatura unutar kvadrata stranice 300 mm koji okruuje nategu, uz pretpostavku da je uzeta u obzir razliita prionljivost s betonom natege inenapete armature. U nedostatku tonijih podataka moe se djelotvornost natega uzeti sa 50 %. 4.2.3. Ogranienje raspucavanja bez izravnog prorauna Za armiranobetonske ili prednapete ploe u zgradama koje su naprezane savijanjem bez znaajnijega uzdunoga osnog vlaka nisu potrebne posebne mjere za ogranienje raspucavanja ako njihova ukupna debljina ne prelazi 200 mm, a primijenjene su odredbe toke 5.4.3 (EC 2).
6

Ako postoji barem najmanja armatura za ogranienje pukotina, irine se pukotina mogu ograniiti na doputenu vrijednost, a prekomjerno raspucavanje izmeu iroko razmaknutih ipki armature moe se sprijeiti ako se ogranie razmaci i/ili promjer armaturnih ipki. Tablice 4.2. i 4.3. proraunane su tako da irina pukotina openito ne prelazi 0.3 mm za armirani i 0.2 mm za prednapeti beton. Treba upozoriti da se povremeno mogu pojaviti i ire pukotine, ali to ne treba smatrati tetnom pojavom. irine pukotina openito nee biti nedoputeno velike ako: - kod raspucavanja uzrokovanoga preteno prisiInom deformacijom, nisu upotrijebljeni promjeri ipki vei od onih danih u tablici 4.2., pri emu naprezanje u eliku ima vrijednost neposredno nakon raspucavanja - su za pukotine uzrokovane preteno optereenjem ispunjene odredbe prema tablici 4.2. i ili tablici 4.3. Tablica 4.2. Najvei promjer s* za rebraste elike

Tablica 4.3. Najvei razmak za rebraste elike

Za prednapete presjeke naprezanja u armaturi trebaju se izraunati uzimajui u obzir silu prednapinjanja kao vanjsku silu bez prirasta naprezanja u nategama zbog vanjskog optereenja. Za armirani beton najvei promjer armaturnih ipki smije se preinaiti prema izrazu:
s = * s f ctm f ctm h * s 2.5 10 (h d ) 2.5

za raspucavanje zbog prisilnih deformacija

s = * s

h * s 10 (h d )

za raspucavanje zbog optereenja gdje je: - S - preinaeni najvei promjer

8

- s* - osnovna vrijednost najveega promjera prema tablici 4.2. - h - visina elementa - fctm - srednja vlana vrstoa betona (u N/mm2) U tablicama 4.2. i 4.3. naprezanja u eliku za armirani beton treba odrediti za nazovistalno optereenje, a za prednapeti beton za estu kombinaciju optereenja i za mjerodavnu karakteristinu vrijednost prednapinjanja. Grede ukupne visine 1.0 m ili vie, gdje je glavna armatura smjetena na malom dijelu visine, treba armirati dodatnom armaturom u hrptu radi ogranienja raspucavanja na bonim povrinama. Ta armatura treba biti rasporeena izmeu vlane armature i neutralne osi a treba biti smjetena unutar spona. Presjek armature hrpta ne smije biti manji najmanje armature za ogranienje zaspucavanja, uzimajui k = 0.5 i (s = fyk. Razmak i promjer armatumih ipki mogu se uzeti iz tablica 4.2. ili 4.3. pretpostavljajui isti vlak i naprezanje u eliku jednako polovici naprezanja glavne vlane armature. Kose pukotine bit e ograniene na zadovoljavajui nain uz pridravanje razmaka spona iz tablice 4.4. Dokaz nije potreban u elementima kod kojih nije potrebna poprena armatura (tj. kad je Vcd > VSd ); kada je 3 Vcd > VSd takoer nije potreban dokaz jer se za uporabno optereenje u elementu ne oekuju kose pukotine. U tablici 4.4. VSd je proraunska vrijednost poprene sile u graninom stanju nosivosti, a Vcd moe se uzeti da je jednak
9

VRd1. Koeficijent armiranja poprenom armaturom w dobiva se iz jednadbe :

w =

Asw s bw sin

gdje je: - w - koeficijent armiranja poprenom armaturom - Asw - plotina presjeka poprene armature unutar duljine s - s - razmak poprene armature - bw - irina hrpta ili najmanja irina elementa na proraunskoj visini - - kut izmeu poprene armature i osi elementa (tj. kod okomitih spona = 900 sin= 1).
Tablica 4.4. Razmak spona u gredama radi ogranienja kosih pukotina

4.2.4. Proraun irine pukotina

10

irina pukotine moe se odrediti prema formuli:

wk = s rm sm

gdje su: - wk - proraunska vrijednost irine pukotine - srm - prosjeni razmak pukotina kod zavrenog raspucavanja - sm - srednja deformacija armature odreena za mjerodavnu kombinaciju optereenja kad se uzima u obzir sudjelovanje betona na vlak izmeu pukotina, skupljanje itd. - - omjer proraunske i srednje irine pukotine Vrijednosti koeficijenta u jednadbi uzimaju se: - =1.7 - za raspucavanje zbog optereenja i zbog prisilne deformacije u presjecima s izmjerom veom od 800 mm i - =1.3 za raspucavanje zbog prisilne deformacije u presjecima ije su izmjere (visina, irina ili debljina) jednake 300 mm ili manje. (Mjerodavna je najmanja vrijednost.) Vrijednosti za , za veliine izmeu 300 i 800 mm, mogu se linearno interpolirati. sm se moe izraunati iz formule:

sm

2 sr s = 1 1 2 Es s

- s - naprezanje u vlanoj armaturi proraunanoj na temelju raspucanoga presjeka

11

- sr - naprezanje u vlanoj armaturi proraunanoj na temelju raspucanoga presjeka za kombinaciju optereenja koja uzrokuje prvu pukotinu - - koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj prionljivosti na srednju deformaciju = 1.0 za rebraste ipke = 0.5 za glatke ipke - 2 - koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj trajanja optereenja ili opetovanih optereenja na srednju deformaciju 2 = 1.0 za pojedinano kratkotrajno optereenje 2 = 0.5 za dugotrajno optereenje ili opetovano optereenje Za elemente koji su podvrgnuti samo prisilnim deformacijama uzrokovanim od samog elementa uzima se s=sr. Srednji razmak pukotina u elementima koji su preteno izloeni savijanju ili vlaku moe se proraunati iz jednadbe: srm = 50 + 0.25 k1 k 2

gdje je: - - promjer ipke u mm. Tamo gdje u presjeku ima ipki razliitih promjera, moe se u proraun uzeti srednja vrijednost - k1 - koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj prionjivosti na razmak pukotina
12

k1 = 0.8 za rebraste elike, k1 = 1.6 za glatke ipke. Kod prisilnih deformacija treba zamijeniti k1 umnokom k1x k - k2 - koeficijent kojim se uzima u obzir uljecaj raspodjele deformacija na razmak pukotina k2 = 0.5 za savijanje k2 = 1.0 za isti vlak Za ekscentrini vlak ili za lokalne dokaze mogu se rabiti meuvrijednosti za k2 prema izrazu

k2 =

1 + 2 2 1

gdje je - 1 - vea vrijednost od 2 , a obje su vlane deformacije na rubovima promatranoga poprenoga presjeka, odreene za raspucani popreni presjek. r = As/Ac,eff djelotvorni koeficijent armiranja, gdje je As plotina presjeka vlane armature unutar djelotvornoga vlanoga podruja Ac,eff Djelotvorna je vlana plotina openito ona plotina betona koja okruuje vlanu armaturu u visini od 2.5-strukog razmaka izmeu vlanog ruba presjeka i teita armature (vidi sliku 4.1.). Za ploe ili za prednapete elemente gdje visina vlanoga podruja moe biti malena ne treba visinu djelotvorne plotine uzeti veu od (h-x)/3. Vrijednost srm daje se u mm.
13

Slika 4.1. Djelotvorne plotine

14

4.3. GRANINO STANJE DEFORMIRANJA (PROGIBA) 4.3.1. Openito Deformiranja elementa ili konstrukcije ne smiju biti takva da ugroze njihovu funkciju ili vanjski izgled. Deformiranja ne smiju prijei vrijednosti koje ne odgovaraju prikljuenim nenosivim elementima, kao to su pregradni zidovi, ostakljenja, vanjske zidne obloge, kuanski ureaji, ili koje ne odgovaraju izgledu vanjskih povrina. U nekim sluajevima potrebna su ogranienja da bi se osiguralo pravilno funkcioniranje strojeva ili ureaja na konstrukciji ili da se sprijei ulegnue ravnih krovova. Takoer se moe zahtijevati ogranienje vibracija jer one mogu prouzrokovati nelagodu ili smetnje korisnika graevine i, u ekstremnim sluajevima, tete na konstrukciji. Izgled i uporabljivost konstrukcije mogu biti okrnjeni. Ako je proraunski progib grede, ploe ili konzole za nazovistalno optereenje vei od 1/250 raspona (leff u cm), on moe imati nepovoljan utjecaj na izgled i uporabu. Progib se mjeri u odnosu na spojnicu leajeva. Nadvienja su doputena za izjednaivanje jednoga dijela ili itavoga progiba. Nadvienje oplate ne treba openito premaiti vrijednost 1/ 250 raspona. Proraunski progib greda kranskih staza ograniava se na 1/500 raspona (NAD).
1

v g = leff / 250
Progibi mogu uzrokovati tete na lakim pregradnim zidovima, na elementima koji su na njih privreni ili naslonjeni te tetu na privrenjima i zavrnim slojevima ako je proraunski progib nakon ugradnje tih dijelova prekomjerno velik. Prihvatljiva granina vrijednost ovisi o prirodi elementa koji se moe otetiti. Kao smjernica moe se uzeti ogranienje od 1/500 raspona (leff u cm). Ovu granicu doputeno je ublaiti u sluajevima kad su elementi tako proraunani da mogu podnijeti vee progibe ili kad se zna da su sposobni podnijeti vee progibe bez tete.

v g = leff / 500
4.3.2. Sluajevi za koje proraunski dokaz moe izostati Openito nije nuno proraunavati progibe ako se mogu utvrditi jednostavna pravila, npr. ogranienje vitkosti pri savijanju (omjer raspona i proraunske visine)(leff/d), kojima se spreavaju nedoputeni progibi u normalnim okolnostima. Toniji dokazi potrebni su za elemente koji su izvan tih granica ili gdje su potrebna druga ogranienja progiba od onih koje pretpostavlja pojednostavnjeni postupak. Ako su armiranobetonske grede ili ploe u zgradama tako proraunane da imaju doputenu vitkost pri savijanju, moe se uzeti da njihov progib nee prijei granice leff/250 ili leff/500.
2

Doputena vitkost na savijanje dobiva se kao umnoak osnovne vrijednosti prema tablici 4.5. i korekcijskoga koeficijenta koji uzima u obzir upotrijebljen u armaturu i druge utjecaje. Kod izradbe tih tablica nije obuhvaeno nadvienje. Vrijednosti iz tablice 4.5. trebaju se umanjiti u ovim sluajevima: - za presjek kod kojih je omjer proraunske irine pojasnice (beff) i irine hrpta (bw) vei od 3 mnoenjem vrijednosti u tablici 4.5. s 0.8. - za raspone vee od 7 m (ali ne za ploe bez pojaanja nad stupovima) s pregradnim zidovima mnoenjem osnovnih vrijednosti faktorom 7 /leff (leff u mm). - za ploe bez pojaanja nad stupovima gdje vei raspon prelazi 8.5 m vrijednosti valja mnoiti faktorom 8.5/leff (leff u m). Vrijednosti u tablici 4.5. izvedene su uz pretpostavku da naprezanja u eliku pod uporabnim optereenjem u raspucanom presjeku u sredini raspona grede ili ploe ili na mjestu upetosti konzole, iznose s = 250 N/mm2, to priblino odgovara eliku iji je fyk=400 N/mm2. Tamo gdje naprezanja odstupaju od navedenog, vrijednosti u tablici 4.5. trebaju biti mnoene faktorom 250/s, gdje je s (N/mm2) naprezanje u presjeku pod uestalim optereenjem.

Tablica 4.5. Osnovni odnosi za doputenu vitkost pri savijanju armiranobetonskih elementa bez uzdune sile

Redovito e biti na strani sigurnosti pretpostavka da je:

250

f yk

400 As ,req / As , prov

gdje je: - As,prov - stvarna plotina presjeka vlane atmature (usvojena) u presjeku elementa s kojom se postie potrebni moment nosivosti - As,req - potrebna plotina presjeka vlane armature u promatranom presjeku Kod primjene tablice 4.5. upozorava se na: - navedene vrijednosti nalaze se u pravilu na strani sigurnosti, a toniji proraunski dokazi daju esto tanje elemente - elementi u kojima je beton malo napregnut jesu oni kod kojih je < 0.5 % ( = As/(bd)). Obino se moe uzeti da su ploe malo napregnute - ako je koeficijent armiranja poznat, vrijednosti izmeu onih koje se daju za jako napregnute i za malo napregnute elemente mogu se dobiti interpolacijom, pretpostavljajui da vrijednostima za "nisko naprezanje" odgovara = 0.5 %, a vrijednostima za "jako naprezanje" = 1.5 % - za ploe koje nose u dva smjera treba dokaz provesti za krai raspon. Za ploe bez pojaanja nad stupovima valja uzeti dulji raspon - dano ogranienje za ploe bez pojaanja nad stupovima manje je strogo od doputenoga progiba od leff/250, mjereno
5

u odnosu na spojnicu leajeva. Iskustvo je pokazalo da je to zadovoljavajue. - progib ploa bez greda ograniava se na 1/250 raspona (NAD). 4.3.3. Proraun progiba Proraunom progiba potrebno je dokazati:

vtot v g
gdje je: - vtot - maksimalni progib od kratkotrajnog i dugotrajnog optereenja - vg granini progib dan propisima (leff/250 ili leff/500) Pojednostavnjeni postupak prorauna pogodan za dimenzioniranje elemenata kao to su okviri, grede i ploe. Na deformiranje armirano betonskih i prednapetih betonskih elemenata utjeu mnogi imbenici od kojih niti jedan nije dovoljno tono istraen. Stoga izraunani rezultat ne treba uzeti kao tono predvianje oekivanih progiba, pa se s tog razloga ne preporuuje primjena pretjerano opsenih proraunskih postupaka. Za konstrukcije zgrada openito zadovoljava, ako se progib prorauna za kombinacije nazovistalnih optereenja, pretpostavljajui da ona djeluju u dugom razdoblju.

Pretpostavlja se da postoje dva krajnja uvjeta kod deformiranja betonskih presjeka: - neraspucano stanje - u tom sluaju elik i beton djeluju zajedno i elastino u vlanom i tlanom podruju - potpuno raspucano stanje - u tom sluaju zanemaruje se nosivost betona na vlak Elementi koji nisu napregnuti iznad doputene vlane vrstoe betona bilo gdje u elementu smatraju se neraspucanim. Elementi kod kojih se oekuju pukotine ponaaju se kao da se nalaze izmeu neraspucanog i potpuno raspucanog stanja. Za elemente optereene preteno na savijanje odgovarajue ponaanje opisano je jednadbom :

= ll + (1 ) l
gdje je: - - koeficijent deformiranja (moe biti deformacija, progib, zakrivljenost ili zaokretanje) (pojednostavnjeno moe se a uzeti kao progib). - l i ll odgovarajue su vrijednosti koeficijenata deformiranja za neraspucano (l) i potpuno raspucano stanje (ll) - - koeficijent raspodjele dan jednadbom:

= 1 1 2 ( sr / s )2

- 1 - koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj prionljivosti betonskog elika i betona 1= 1.0 za rebrasti elik 1= 0.5 za glatki betonski elik - 2 - koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj trajanja optereenja ili ponovljenog optereenja 2= 1.0 za pojedinano kratkotrajno optereenje 2= 0.5 za trajno optereenje ili za opetovano optereenje - s - naprezanje u vlanoj armaturi proraunanoj na temelju raspucanoga presjeka - sr - naprezanje u vlanoj armaturi proraunanoj na temelju raspucanoga presjeka za kombinaciju optereenja koja uzrokuje prvu pukotinu (NAPOMENA s /sr moe se zamijeniti s M/Mcr za savijanje ili N/Ncr za isti vlak) - =0 za neraspucane presjeke Progib se izrauna iz poznate funkcije za zakrivljenost i uz zadovoljenje rubnih uvjeta:

vtot =

1 rtot , x

dxdx

Umjesto integrala doputa se primjena Simpsonove formule za numeriku integraciju. Za elemente konstantne visine esto se rabi pojednostavljena metoda odreivanja progiba. Prorauna se zakrivljenost na mjestu maksimalnog momenta po izrazu:

vtot = k L2

1 rtot

gdje je: - k - koeficijent ovisan o statikom sustavu i optereenjeu (tablica 4.6.) - L - raspon elementa - 1/rtot zakrivljenost u presjeku u sredini raspona Sada emo opisati postupak kako e se odrediti 1/rtot (zakrivljenost u presjeku u sredini raspona). Srednja vlana vrstoa materijala:
2/3 f ctm = 0.30 f ck

Sekantni modul elastinosti betona:

Ecm = 9.5 ( f ck + 8)

1/ 3

(Ecm u kN/mm2 i fck u N/mm2)

Puzanje se moe ukljuiti primjenom proraunskog modula elastinosti prema jednadbi:

Ec ,eff = Ecm / (1 + ) gdje je: - - koeficijent puzanja Omjer modula elastinosti elika i betona:

Es e = Ecm

Prilikom prorauna zakrivljenosti poprenog presjeka zbog optereenja, puzanja i skupljanja rabe se momenti tromosti poprenog presjeka, i to samo za betonski presjek (I0), za presjek u stanju naprezanja I (II) (bez pukotina) i za presjek u stanju naprezanja II (III) (s pukotinama), te statiki momenti plotine armature za stanje naprezanja I (SI) i II (SII). Srednja zakrivljenost zbog optereenja i puzanja, (1/rm), sastoji se od zakrivljenosti u stanju naprezanja I, (1/rl) i stanju naprezanja II, (1/rll), koje su pomnoene koeficijentom raspodjele zakrivljenosti :
1 1 1 = (1 ) + rm rI rII

Zakrivljenost za stanje naprezanja I proraunava se prema izrazu:

M Sd 1 = rI Ec ,eff I I gdje je II moment tromosti poprenog presjeka u stanju I. Zakrivljenost za stanje naprezanja II proraunava se prema izrazu:
10

 sI 1 = rII d y IIg
gdje je yIIg udaljenost neutralne osi od gornjeg ruba poprenog presjeka za stanje II. Relativna deformacija armature proraunava se prema izrazu:

sI =

s
Es

Naprezanje u armaturi proraunava se prema izrazu: gdje je:

s =

M Sd f yk As1 z

gdje je: - As1 - plotina vlane armature - z - krak unutarnjih sila. Ako je rije o nosau pravokutnog presjeka i nosau Tpresjeka, u srednjem dijelu raspona, kada je neutralna os u ploi poprenog presjeka, tj. yIIghf, tada se krak unutarnjih sila, z, prorauna prema izrazu: z = d - yIIg /3 . Ako se radi o nosau T-presjeka kada je neutralna os u rebru poprenog presjeka yIIg > hf , krak unutarnjih sila proraunava se prema pojednostavnjenom izrazu: z =d hf/2, zanemarujui relativno mali dio tlano naprezanog betonskog presjeka T11

nosaa ispod ploe (pretpostavlja se da tlanu silu u betonu preuzima samo ploa) to je na strani sigurnosti. Moment nastanka prve pukotine u betonu proraunava se prema izrazu: f ct , m I 0 M cr = y0 d gdje je I0 moment tromosti betonskog presjeka, a y0d je udaljenost teita betonskog presjeka od donjeg ruba (u tom sluaju vlanog ruba). Naprezanje u armaturi na mjestu i pri nastanku prve pukotine prorauna se prema izrazu:

cr =

M cr As1 z

Ako je MSd<Mcr tj. s<sr tada presjek ostaje u stanju naprezanja I (bez pukotina), a koeficijent raspodjele zakrivljenosti =0. Ako je MSd>Mcr tj. s>sr , koeficijent raspodjele zakrivljenosti, proraunava se prema izrazu:

= 1 1 2 ( sr / s )2
Potrebno je jo izraunati i srednju zakrivljenost zbog skupljanja betona, (1/rcsm) koja se sastoji se od zakrivljenosti u stanju naprezanja I, (1/rcsI), i stanju naprezanja II, (1/rcsII), koje su pomnoene koeficijentima raspodjele zakrivljenosti :
12

1 rcsm

= (1 )

1 1 + rcsI rcsII

Zakrivljenost zbog skupljanja za stanje naprezanja I proraunava se prema izrazu:

1 cs e S I = rcsI II

gdje je: . -cs -relativna deformacija zbog skupljanja u beskonanosti - e - omjer modula elastinosti elika i betona dan izrazima - SI - statiki moment plotine ar mature za stanje naprezanja I - II - moment tromosti poprenog presjeka za stanje naprezanja I. Zakrivljenost zbog skupljanja za stanje naprezanja II proraunava se prema izrazu: 1 rcsII =

cs e S II
I II

-SII -statiki moment plotine armature za stanje naprezanja -III -moment tromosti poprenog presjeka za stanje naprezanja II.

13

Konano dobijemo ukupna zakrivljenost zbog optereenja, puzanja i skupljanja betona koja se proraunava prema izrazu: 1 1 1 = + rtot rm rcsm Ukupni progib armiranobetonskog nosaa vtot mora biti manji od granino definiranog propisima vg:
vtot = k L2 1 vg rtot

v g = leff / 250

leff / 500

Kako je pri proraunu progiba najvei problem proraun geometrijskih karakteristika presjeka (naroito za Tpresjek), u tablici 4.7. dani su izrazi za njihov proraun.

14

Tablica 4.6. Koeficijenti k

15

Tablica 4.7. Geometrijske karakteristike

16

17

18

5. RAZREDBA POJEDINOSTI 5.1. OPENITO Odredbe navedene u ovoj toki vrijede za sve ipke i mree od betonskih elika te za elik za prednapinjanje kod preteno mirnog optereenja. One ne vrijede za: - laki beton - dinamiko optereenje. Za laki beton vrijede dopunska pravila u ENV 1992-1-4. Za konstrukcije naprezane na zamor vidi ENV 1992-5. Moraju biti ispunjeni zahtjevi za najmanji zatitni sloj.

5.2. BETONSKI ELIK 5.2.1. Opa pravila armiranja 5.2.1.1. Razmaci ipki Razmak ipki mora biti najmanje toliki da se beton moe ugraditi i zbiti te da je osigurano dovoljno prianjanje. Promjer najveeg zrna dg agregata treba tako odabrati da se osigura zadovoljavajue zbijanje u podruju armature. Svijetli razmak (horizontalno i vertikalno) izmeu usporednih pojedinanih ipki ili horizontalnih slojeva usporednih ipki ne smije biti manji od promjera najvee ipke ili 20 mm. Za dg> 32 mm ovi razmaci ne smiju biti manji od dg + 5 mm. Kod rasporeda ipki u odvojenim horizontalnim slojevima ipke svakog sloja treba postaviti jednu iznad druge, a meu prostor izmeu redova ipki mora omoguiti pristup vibratoru. Doputeno je da se ipke koje se preklapaju dodiruju na duljini preklopa. 5.2.1.2. Dopustivi promjeri savijanja Najmanji promjer trna za savijanje ipki mora se tako odrediti da se iskljui cijepanje betona ili drobljenje u podruju savijanja te pukotine u ipki kao posljedica savijanja.
1

Najmanji promjer trna za savijanje ipki i ica ne bi trebao biti manji od vrijednosti navedenih u tablici 5.1. Tablica 5.1. Najmanji promjeri trna za savijanje U tablici brie se 4. red koji se odnosi na elik s oznakom S220. U prvom stupcu posljednjeg retka umjesto oznaka S400 i S500 stavlja se oznaka B500 (NAD).

Za zavarenu armaturu i mree koje se savijaju nakon zavarivanja vrijede najmanji promjeri trna za savijanje prema tablici 5.2. Tablica 5.2. Najmanji promjeri trna za savijanje zavarene armature

5.2.2. Prianjanje Kakvoa prianjanja ovisi o strukturi povrine ipke, izmjerama elementa, kao i o poloaju i kutu nagiba armature za vrijeme betoniranja. Za obini beton uvjeti prianjanja smatraju se dobrim za: a) sve ipke s nagibom od 450 do 900 prema horizontali za vrijeme betoniranja (vidi sliku 5.1.a) b) sve ipke s nagibom od 00 do 450 prema horizontali za vrijeme betoniranja koje su: - ugraene u elemente ija debljina ne premauje 250 mm u smjeru betoniranja (slika 5.1.b) ili ugraene u elemente debljine vee od 250 mm nakon betoniranja - u donjoj polovini elementa (vidi sliku 5.1.c) ili udaljene najmanje 300 mm od svoje gornje plohe (vidi sliku 5.1.d) Sve ostale uvjete prianjanja treba smatrati umjerenim.

Slika 5.1. Odreivanje uvjeta prijanjana 5.2.2.2. Naprezanje prianjanja u graninom stanju nosivosti Proraunska nosivost prianjanja mora se tako odrediti da pod uporabnim optereenjem ne nastupi bitan pomak izmeu elika i betona te da postoji dovoljna sigurnost prema otkazivanju prianjanja. Za dobre uvjete prianjanja u tablici 5.3. navedene su osnovne vrijednosti za proraunsku vrstou prianjanja fbd. Za sve ostale sluajeve moraju se vrijednosti iz tablice 5.3. mnoiti koeficijentom 0.7. Tablica 5.3. Proraunska vrstoa prianjanja fbd

Te vrijednosti su dobivene iz ovih formula s c = 1.5 :

f bd = (0.36 f ck ) / c

- rebraste ipke: f bd = (2.25 f ctk 0,05 ) / c Ako djeluje popreni tlak p (popreno na moguu ravninu cijepanja), mogu se vrijednosti iz tablice 5.3. poveati za 1/(1-0.04 p)<1.4; P je srednji popreni tlak u podruju sidrenja (u N/mm2).

5.2.2.3 Osnovna duljina sidrenja Osnovna duljina sidrenja je ravna duljina koja je potrebna za sidrenje sile Fs = Asfyd u ipki pod pretpostavkom stalne proraunske vrstoe prianjanja fbd. Kod odreivanja osnovne duljine sidrenja moraju se uzeti u obzir vrsta elika i svojstva prianjanja ipki. Osnovna duljina sidrenja za sidrenje ipke nazivnoga promjera jest:
lb = f yd 4 f bd

Vrijednosti za fbd navedene su u tablici 5.3.

Za zavarene mree od betonskoga elika s dvostrukim ipkama treba se promjer u gornjoj jednadbi zamijeniti istovrijednim promjerom n = 2 . 5.2.3. Sidrenja Armaturne ipke, armaturne ice ili zavarene mree moraju se sidriti tako da se njihove sile prenesu na beton te da se iskljui stvaranje uzdunih pukotina ili odlamanje betona u podruju sidrenja. Ako je to potrebno, moe se predvidjeti poprena armatura. Djelotvornost sidara mora se dokazati ispitivanjima. Naroito briljivo mora se ispitati njihovo svojstvo prijenosa koncentriranih sila u podruju sidrenja. 5.2.3.2. Vrste sidrenja Najee upotrebljavane vrste sidrenja prikazane su na slici 5.2. Sidrenja s ravnim krajevima ipki ili s kutnim kukama (vidi sliku 5.2.a) ili c)) ne treba primjenjivati za glatke ipke nazivnoga promjera veeg od 8 mm. Kuke, kutne kuke ili petlje ne preporuuju se za tlane ipke, uz iznimku glatkih ipki, koje u podruju sidrenja kod odreenih sluajeva optereenja mogu biti naprezane na vlak.

Ako se uzimaju u obzir odredbe prema tablici 5.1. i ako se izbjegava vei broj usidrenja u istom presjeku, moe se izbjei odlamanje betona ili razaranje betonske strukture.

Slika 5.2. Potrebna duljina sidrenja

5.2.3.3. Poprena armatura usporedna s povrinom betona Poprena armatura u gredama treba biti postavljena: - kod sidrenja vlanih ipki bez poprenoga tlaka koji bi nastao od sila na osloncu (kao npr. u sluaju neizravnog oslanjanja) - kod svih sidrenja tlanih ipki. Najmanja plotina presjeka poprene armature u smjeru usporednom s ravninom u kojoj lei uzduna armatura iznosi 25 % plotine usidrene ipke (vidi sliku 5.3.) Ast = n . Ast
7

gdje je: - n- broj poprenih ipki unutar duljine sidrenja - Ast - plotina poprenoga presjeka ipke poprene armature Poprenu armaturu treba raspodijeliti ravnomjerno po duljini sidrenja. U podruju kuka, kutnih kuka ili petlji mora se nalaziti najmanje jedna poprena ipka. Kod tlanih ipki mora poprena armatura obuhvatiti ipke, a na kraju duljine sidrenja mora se postaviti koncentrirano; poprena armatura mora se k tome poloiti u podruju od najmanje 4 preko podruja nastavljanja (vidi sliku 5.5.).

Slika 5.3. Poprena armatura u podruju sidrenja ipki 5.2.3.4. Potrebna duljina sidrenja 5.2.3.4.1. ipke i ice Potrebna duljina sidrenja moe se proraunati iz :

lb ,net = a lb

As ,req As , prov

lb ,min

gdje je (vidi sliku 5.2.): f yd - osnovna duljina sidrenja - lb = 4 f bd - As,req i As,prov oznaavaju potrebnu, odnosno stvarnu plotinu presjeka armature Najmanja vrijednost duljine sidrenja (lb,min) iznosi: - za sidrenje vlanih ipki: lb, min = 0.3 lb 10 ili 100 mm - za sidrenje tlanih ipki: lb, min = 0.6 lb 10 ili 100 mm - a - koeficijent kojim se uzima u obzir djelotvornost sidrenja a = 1 za ravne ipke a = 0.7 za zakrivljene ipke naprezane na vlak (vidi sliku 5.2.), kad zatitni sloj iznosi najmanje 3 okomito na ravninu zakrivljenosti u podruju kuke, kutne kuke ili petlje. 5.2.3.4.2. Mree od rebrastih ipki Moe se primijeniti jednadba:

lb ,net = a lb

As ,req As , prov

lb ,min
9

Ako u podruju sidrenja postoje poprene ipke, doputeno je vrijednosti iz gornje jednadbe smanjiti mnoenjem faktorom 0.7. 5.2.3.4.3. Mree od glatkih ipki Smiju se primijeniti na temelju pripadajuih normi. 5.2.3.5. Sidrenje s pomou mehanikih naprava Prikladnost sidara mora se dokazati potvrdom prikladnosti. 5.2.4. Nastavci Nastavljanje ipki mora se izvesti tako: - da je osiguran prijenos sila s jedne ipke na drugu - da se u podruju nastavaka ne pojavi odlamanje betona - da irina pukotina na kraju nastavaka znaajno ne prekorauje granine vrijednosti 5.2.4.1. Nastavci ipki ili ica na preklop 5.2.4.1.1. Raspored nastavaka na preklop Kad je mogue treba preklope: - postaviti izmaknuto; ne bi se trebali nalaziti u podrujima velikih naprezanja - postaviti u svakom presjeku simetrino i paralelno prema vanjskoj povrini elementa. Za nastavke na preklop vrijede i toke 5.2.3.2 .
10

Za svijetli razmak ipki u podruju nastavka na preklop vrijede vrijednosti prema slici 5.4.

Slika 5.4. Nastavljanja u neposrednoj blizini

5.2.4.1.2. Poprena armatura Kad je promjer nastavljanih ipki manji od 16 mm ili ako udio nastavljanih ipki u proizvoljnom presjeku iznosi manje od 20 %, koja se tu nalazi iz drugih razloga, treba smatrati dovoljnom. Kada je vei ili jednak 16 mm, poprena armatura treba: - imati ukupnu plotinu (zbroj svih ipki usporednih s ravninom nastavljanih armaturnih ipki, vidi sliku 5.5.) koja nije manja od plotine As jedne nastavljene ipke (Ast 1.0 As) - biti oblikovana kao spona ako je a 10 (vidi sliku 5.6.), a u suprotnom sluaju moe biti ravna
11

- biti postavljena izmeu uzdune armature i povrine betona. Poprenu armaturu treba raspodijeliti ravnomjerno po duljini sidrenja. U podruju kuka, kutnih kuka ili petlji mora se nalaziti najmanje jedna poprena ipka. Kod tlanih ipki mora poprena armatura obuhvatiti ipke, a na kraju duljine sidrenja mora se postaviti koncentrirano; poprena armatura mora se k tome poloiti u podruju od najmanje 4 preko podruja nastavljanja (vidi sliku 5.5).

Slika 5.5. Poprena armatura za nastavljanje na preklop 5.2.4.1.3. Duljina preklopa Potrebna duljina preklopa zadana je s:

l s = lb,net 1 ls ,min
gdje je:

lb ,net = a lb

As ,req

ls ,min

As , prov 0.3 a 1 lb 15 200 mm

lb ,min

- potrebna duljina sidrenja

Za vrijedi:
12

- =1 za duljine preklopa tlanih i vlanih ipki ako se nastavlja manje od 30 % ipki u jednom presjeku i ako su a 10 , kao i b 5 , sve prema slici 5.6. - =1.4 za duljine preklopa vlanih ipki kad je: a) 30 % ipki ili vie nastavljeno u jednom presjeku ili b) ako je jedan od dva razmaka prema slici 5.6. manji od a=10 ili b=5, ali ne oba. - =2 za duljine preklopa vlanih ipki kad je ispunjen uvjet a) te kad su oba u uvjetu b) navedena razmaka a i b manja od navedenih vrijednosti.

Slika 5.6. Odreivanje a1 5.2.4.2. Nastavci zavarenih mrea od rebrastih ipki 5.2.4.2.1. Nastavci glavne armature Idue odredbe odnose se samo na najei sluaj nastavaka na preklop u dvije ravnine. Odredbe za nastavke u jednoj ravnini nisu navedene u EC2. Nastavci se moraju nalaziti u podrujima u kojima naprezanja rijetkih kombinacija optereenja nisu vea od 80 % proraunske nosivosti presjeka.

13

Ako nije ispunjen gornji uvjet, tada se kod dokaza graninog stanja nosivosti u proraun stavlja ona proraunska visina presjeka, koja odgovara udaljenosti od tlanog ruba betona do armature najudaljenije od vlanog ruba. Doputeni je postotak nastavljanja glavne armature u nekom proizvoljnom presjeku u odnosu na ukupni presjek elika: - 100 % ako omjer presjeka mree i razmaka ica (As/s) ima vrijednost As/s 1200 mm2/m; - 60 % ako je As/s > 1200 mm2/m i ako se radi o unutarnjoj mrei (kod vieslojnog armiranja). Nastavke vieslojnih armatura treba razmaknuti za 1.3 ls As ,req l s ,min ) u uzdunom smjeru. ( l s = 2 lb As , prov Duljina preklopa odreuje se ovako:

l s = 2 lb
gdje je:

As ,req As , prov

l s ,min

1.0 2 = 0.4 +
- lb =
f yd

As / s 2,0 800

4 f bd - As,req i As,prov oznaavaju potrebnu, odnosno stvarnu

14

uz primjenu fbd za rebraste ipke

- As/s i mm2/m - ls ,min = 0.3 2 lb 200 mm st - sl - razmak zavarenih uzdunih ipki - st - razmak zavarenih poprenih ipki Dodatna poprena armatura nije potrebna u podruju preklopa. 5.2.4.2.2. Nastavci poprene armature Ukupna poprena armatura moe se nastavljati na jednom mjestu. Najmanje duljine preklopa navedene su u tablici 5.4. Najmanje dvije poprene ipke moraju se nalaziti unutar nastavaka na preklop (jedno okno).

Tablica 5.4. Preporuljiva duljine preklopa u poprenom smjeru

5.2.5. Sidrenje spona i poprene armature

15

Spone i poprena armatura moraju se openito sidriti s pomou kuka ili s pomou navarene poprene armature. Rebraste ipke ili ice mogu se takoer sidriti s kutnim kukama. Unutar kuke ili kutne kuke treba predvidjeti poprenu ipku. Za doputeni najmanji promjer trna za kuke i kutne kuke vrijede vrijednosti navedene u tablici 5.1. Sidrenje se openito smatra zadovoljavajuim: - ako se na zakrivljeni dio kuke ili kutne kuke nastavlja ravni komad ija duljina nije manja od - 5 ili 50 mm ako se prikljuuje na kut od 1350 ili vie (vidi sliku 5.7.a)) - 10 ili 70 mm ako se prikljuuje na kut od 900 (vidi sliku 5.7.b)) - ako su blizu kraja ravne ipke poloene - ili dvije navarene poprene ipke (vidi sliku 5.7.c)) - ili jedna poprena ipka iji promjer nije manji od 1.4-strukog promjera spona (vidi sliku 5.7.d)).

Slika 5.7. Sidrenje spona

16

5.2.6. Dodatna pravila za rebraste ipke nazivnoga promjera veeg od 32 mm 5.2.6.1. Oblikovanje Primjena ipki profila >32 mm doputena je samo u elementima ija je najmanja debljina vea od 15. Kod primjene velikih promjera ipki treba ograniiti raspucavanje postavljanjem potpovrinske armature (vidi toku 5.4.2.4), ili treba provesti odgovarajui dokaz. Najmanji zatitni sloj treba biti c . Svijetli razmak (horizontalno ili vertikalno) izmeu pojedinih paralelnih ipki ili horizontalnih slojeva usporednih ipki ne smije biti manji od najveega promjera ipki ili dg+5 mm, pri emu je dg nazivni promjer najveeg zrna agregata.

5.2.6.2. Prianjanje Kod promjera ipki >32 mm treba vrijednosti fbd iz tablice 5.3. mnoiti koeficijentom (132 - )/100 ( u mm). 5.2.6.3. Sidrenja i nastavci

17

ipke velikih promjera moraju se sidriti kao ravne ipke ili s posebnim sidrima. Ne smiju se sidriti u vlanim podrujima. Nisu doputeni nastavci na preklop u elementima koji su naprezani na tlak ili na vlak. Odredbe koje slijede dopunjavaju podatke iz toke 5.2.3. Kod greda i ploa u podruju sidrenja gdje nema poprenoga tlaka potrebna je dodatna poprena armatura. Kod ravnih sidrenja (za oznake vidi sliku 5.8.) ne smije dodatna poprena armatura biti manja od navedenog: - dodatna poprena armatura u smjeru usporedno s donjom stranom elementa Ast = n1 0.25 As - dodatna poprena armatura u smjeru okomito na donju stranu elementa Asv = n2 0.25 As gdje je: - As - plotina presjeka usidrene ipke - n1 - broj slojeva armature koja je sidrena u istom presjeku - n2 -broj armaturnih ipki koje su sidrene u svakom sloju. Dodatna poprena armatura treba biti rasporeena jednolino po podruju sidrenja na razmacima koji priblino odgovaraju 5-strukom promjeru ipki uzdune armature.
18

Za potpovrinsku armaturu vrijedi toka 5.4.2.4. Presjek potpovrinske armature ne smije ipak biti manji od 0.01 Act,ext u okomitom smjeru, te ne manji od 0.02 Act,ext usporedno sa ipkama veih promjera (oznake vidi na slici 6.6.).

Slika 5.8. Dodatna poprena armatura u podruju sidrenja bez poprenog tlaka za promjer ipki > 32 mm 5.2.7. Snopovi od rebrastih ipki 5.2.7.1. Openito Ako nije drugaije odreeno, za snopove vrijede ista pravila kao i za pojedinane ipke. U jednom snopu moraju sve ipke imati isti promjer i ista svojstva (vrsta i razred vrstoe). Za dimenzioniranje se snop ipki zamjenjuje istovrijednom ipkom jednake plotine presjeka i s istim teitern. Istovrijedni se promjer n dobiva iz
n = nb 55 mm
19

gdje je: - nb - broj armaturnih ipki jednog snopa s ovim grani nim vrijednostima: nb 4 za vertikalne ipke naprezane na tlak te za ipke koje se nastavljaju na preklop nb 3 za sve ostale sluajeve. Promjer najveeg zrna dg agregata treba tako odabrati da se osigura zadovoljavajue zbija nje u podruju armature. Svijetli razmak rauna od vanjskog obrisa snopa. Zatitni sloj snopa ipki mora biti c > n . 5.2.7.2. Sidrenja i nastavci Sidrenja i nastavci na preklop snopa ipki moraju se izvesti sidrenjem ili preklapanjem svake pojedine ipke. Doputena su samo ravna sidrenja ipki; moraju se postaviti izmaknuto. Za snopove s 2, 3 ili 4 ipke mora uzduno sidrenje iznositi 1.2-, 1.3- ili 1.4- struku duljinu sidrenja pojedinane ipke. ipke treba pojedinano preklapati. Ni u kojem sluaju ne smije se vie od 4 ipke nalaziti u jednom presjeku. Za snopove s 2, 3 ili 4 ipke mora duljina preklopa iznositi 1.2, 1.3- ili 1.4- struku duljinu sidrenja pojedinane ipke.

20

5.3. NATEGE 5.3.1. Raspored natega Kod prethodnog napinjanja natege moraju biti razmaknute. Kod naknadnog napinjanja snopovi natega openito nisu doputeni. Doputena je primjena parova natega koje su poloene vertikalno jedna iznad druge ako su predviene primjerene mjere kod napinjanja i injektiranja. Kod dvostruko zakrivljenih natega potrebna je osobita panja. 5.3.2. Zatitni sloj Zatitni sloj izmedu unutarnje povrine oplate i natega, kod prethodnog napinjanja ili cijevi mora se odrediti uz uzimanje u obzir veliine natega ili cijevi. Najmanja veliina zatitnog sloja mora odgovarati vrijednosti danim kod opisa zatitnog sloja. 5.3.3. Horizontalni i vertikalni razmak Razmaci cijevi ili natega moraju se odrediti tako da se omogui pravilna ugradba i zbijanje betona te da se postigne dostatno prianjanje izmeu betona i natege. 5.3.3.1. Prethodno napinjanje Horizontalni i vertikalni svijetli najmanji razmak pojedinih natega prikazan je na slici 5.9.
1

Slika5.9. Svijetli najmanji razmak natega pri predhodnom napinjanju 5.3.3.2. Naknadno napinjanje Uz iznimku usporedno poloenih cijevi, svijetli razmak izmeu cijevi treba iznositi: - horizontalno: dduct ili 40 mm - vertikalno: dduct ili 50 mm gdje dduct oznaava promjer cijevi. 5.3.4. Sidra i spojke natega Sidra koja se primjenjuju kod natega s naknadnim napinjanjem i duljine sidrenja natega s prethodnim napinjanjem moraju biti tako proraunane da se moe preuzeti cjelokupna proraunska sila natege, pri emu treba uzeti u obzir ponavljane uinke brzih promjena djelovanja. Spojke natega moraju se rasporediti uzimanjem u obzir moguih, njima izazvanih smetnji tako da to nema utjecaja na nosivost elementa te da se mogu pravilno izvesti privremena sidrenja u fazi izgradnje.
2

Proraun lokalnih utjecaja na beton i proraun poprene armature treba provesti u skladu s tokom 2.5.3.7.4 (EC2). Spojke se openito moraju nalaziti podalje od unutarnjih leajeva. Mora se izbjegavati raspored spajanja s 50% ili vie spojki natega u jednom presjeku.

6. KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI 6.1. STUPOVI, TLANI ELEMENTI Stupovi jesu oni elementi, iji raspon ili duljina nije manja od dvostruke visine poprenog presjeka. Zid bi trebao imati horizontalnu duljinu od najmanje etverostruke debljine. Ako je nema, smatra se stupom. Ova toka obrauje stupove ija vea izmjera b ne prekorauje etverostruku manju izmjeru h (b<4h). 6.1.1. Najmanje izmjere Najmanja je doputena duljina stranice presjeka stupa: - 200 mm za stupove punoga presjeka, koji se betoniraju na samom mjestu (vertikalno), - 140 mm za horizontalno betonirane predgotovijene stupove. 6.1.2. Uzduna armatura Promjer armaturnih ipki ne treba biti manji od 12 mm. Najmanja plotina presjeka ukupne uzdune armature As,min izraunava se iz jednadbe:

As , min =

0.15 N Sd 0.003 Ac f yd
1

gdje je: - fyd - proraunska granica poputanja betonskog elika - NSd - proraunska uzduna sila - Ac - ukupna plotina presjeka betona. Ni u podruju nastavaka na preklop presjek armature ne treba premaiti gornju graninu vrijednost 0.08Ac. Uzdune ipke treba raspodijeliti po opsegu presjeka. U stupovima poligonalnoga presjeka mora u svakom kutu biti najmanje jedna ipka. U stupovima krunoga presjeka treba postaviti najmanje 6 ipki. 6.1.3. Poprena armatura Promjer poprene armature (spona, petlji ili zavojnica) treba biti najmanje 6 mm, ili etvrtina najveega promjera uzdune armature; mjerodavna je vea vrijednost. Promjer ica kod mrea koje se rabe kao spone treba biti najmanje 5 mm. Poprena armatura treba biti dovoljno usidrena. Razmaci spona ne smiju premaiti ove vrijednosti: - 12-struki najmanji promjer uzdune ipke - najmanja stranica presjeka stupa - 300 mm. Ti razmaci moraju se umanjiti faktorom 0.6: - u podrujima neposredno iznad i ispod greda ili ploa na visini jednakoj veoj izmjeri presjeka stupa - kod nastavljanja na preklop kad je najvei promjer uzdunih ipki vei od 14 mm.
2

Kod promjene smjera uzdune armature (npr. kod promjene dimenzija presjeka stupa) treba razmak poprene armature utvrditi uzimanjem u obzir skretnih sila. Svaka uzduna ipka (ili grupa uzdunih ipki) mora u kutovima biti pridrana poprenom armaturom. Najvie 5 ipki u svakom kutu ili u blizini svakoga kuta moe se osigurati protiv izvijanja jednostrukom sponom.

6.2. GREDE Grede jesu oni elementi, iji raspon ili duljina nije manja od dvostruke visine poprenog presjeka. Gredu iji raspon iznosi manje od dvostruke visine treba promatrati kao visokostjeni nosa. 6.2.1. Uzduna armatura 6.2.1.1 Najmanji i najvei postotak armiranja Djelotvorna plotina presjeka vlane armature ne bi smjela biti manja od plotine presjeka potrebne za ograniavanje irine pukotina (prema toki 4.4.2 EC2), ali niti manja od:
0.6bt d / f yk 0.0015bt d ( f yk i 0.6 u N / mm 2 )

pri emu bt oznaava srednju irinu vlanoga podruja. Kod greda presjeka T treba u proraun za bt staviti samo irinu rebra. Presjeke s manjom armaturom od one koja je navedena u gornoj jednadbi, treba uzeti kao nearmirana. Plotine presjeka vlane ili tlane armature u pravilu ne smiju biti vee od 0.04Ac uz iznimku podruja nastavaka. 6.2.1.2. Daljnji podaci za razradbu pojedinosti U monolitno izvedenim elementima i kod pretpostavke slobodno okretljivih leajeva presjeci na leajevima trebaju se dimenzionirati na moment djelomine upetosti, koji iznosi najmanje 25 % od najveeg momenta u polju.
1

Na meuleajevima kontinuiranih greda moe se ukupna plotina presjeka vlane armature As nosaa T priblino raspodijeliti na jednake dijelove na vanjskom i unutarnjem dijelu poprenoga presjeka ploe (vidi sliku 6.1.).

Slika 6.1. Unutarnji i vanjski dijelovi nosaa presjeka T 6.2.1.3. Duljina uzdune vlane armature Crta pokrivanja vlane sile uzdunom armaturom dobiva se iz horizontalnoga pomicanja dijagrama sile Fs za a1, pri emu se Fs dobiva kao vlana sila u uzdunoj armaturi iz prorauna presjeka (vidi sliku 6.2.). Ako se proraun poprene armature provodi normiranim postupkom i ako je kut poprene armature prema uzdunoj osi, tada je :
al = z (1 cot ) / 2 0
2

Ako se proraun poprene armature provodi sa slobodnim odabirom tlanih tapova prema, tada je:
al = z (cot cot ) / 2 0

gdje je: - - kut izmeu tlanog tapa betona i osi elementa. Openito se moe pretpostaviti z = 0.9 d.

Slika 6.2. Crta pokrivanja vlane sile i duljine sidrenja Kod armature u pojasnici postavljenoj izvan rebra treba se a1 poveati za razmak ipke od hrpta (razmak x - vidi sliku 6.1.).

Krajevi ipki trebaju se sidriti s duljinom lb,net d od toke u kojoj je ipka statiki nepotrebna. As ,req lb ,min - potrebna duljina sidrenja - lb ,net = a lb As , prov - d - proraunska visina elementa). Dijagram pokrivanja vlane sile mora se nalaziti izvan pomaknutog dijagrama vlane sile (vidi sliku 6.2.). Duljine sidrenja povinutih ipki za prihvat poprenih sila ne trebaju biti manje od 1.3lb,net u vlanom podruju i 0.7lb,net u tlanom podruju. 6.2.1.4. Sidrenje donje armature na krajnjem leaju Preko leajeva s malom upetou ili bez upetosti mora se provui najmanje etvrtina armature iz polja. Usidrenjem armatura treba preuzeti ovu vlanu:
Fs = VSd al / d + N Sd

gdje je NSd proraunska uzduna sila. Duljina sidrenja mjeri se od presjecita donjeg ruba grede i njenog leaja; treba je odabrati kako sljedi: - kod izravnog oslanjanja: 2/3lb,net (vidi sliku 6.3.a) - kod ne izravnog oslanjanja: lb,net+b/3 (vidi sliku 6.3.b)

Slika 6.3. Sidrenje armature iz polja na krajnjem leaju 6.2.1.5 Sidrenje donje armature na unutarnjim leajevima Preko leajeva mora se provui najmanje etvrtina armature iz polja. Duljina sidrenja treba biti najmanje 10 (za ravne ipke); ne smije biti manja od promjera petlje (kod kuka i kutnih kuka) (vidi sliku 6.4.a) Dodatno se preporuuje da se armatura izvodi neprekinuto kako bi mogla preuzeti pozitivne momente zbog izvanrednih djelovanja (slijeganje leajeva, eksplozija itd. (vidi sliku 6.4.b).

Slika 6.4. Sidrenje na unutarnjim leajevima 6.2.2. Poprena armatura Poprena armatura treba s osi elementa tvoriti kut od 450 do 900. Doputeno je da se poprena armatura sastoji iz kombinacije ovih armatura: - spona koje obuhvaaju uzdunu vlanu armaturu i tlano podruje - povinutih ipki - dodataka za preuzimanje poprene sile u obliku koeva, ljestava itd. od rebrastih ipki, koje su poloene bez obuhvaanja uzdune armature (vidi sliku 6.5.), ali trebaju biti dovoljno usidrene u tlanom i vlanom podruju.

Slika 6.5. Primjeri za kombinacije spona Spone trebaju biti djelotvorno usidrene. Nastavci na preklop na vanjskoj strani hrpta doputeni su samo kod primjene rebrastih ipki.
6

Najmanje 50 % potrebne poprene armature mora se sastojati od spona. Koeficijent armiranja za preuzimanje poprene sile dobiva se iz jednadbe:

w = Asw /( s bw sin )
- w - koeficijent armiranja poprenom armaturom - Asw - plotina presjeka poprene armature na duljini s - s - razmak poprene armature (u uzdunom smjeru elementa) - bw - irina hrpta - - kut izmeu poprene i glavne armature ( za vertikalne spone= 900, a sin = 1) Najmanje vrijednosti za w navedene su u tablici 6.1. Tablica 6.1. Najmanje vrijednosti w U tablici briu se stupci 2 i 3 koji se odnose na elik s oznakom S220 i S400. Umjesto oznake S500 stavlja se oznaka B500 (NAD).

Promjer poprene armature od glatkih okruglih ipki ne treba premaiti 12 mm.

7

Najvei uzduni razmak spona smax ili druge poprene armature odreen je ovim uvjetima: smax = 0.8 d 300 mm; - kad je VSd 1 / 5 VRd 2 - kad je 1 / 5 V Rd 2 < VSd 2 / 3 V Rd 2 smax = 0.6 d 300 mm; - kad je 2 / 3 VRd 2 < VSd 1.0 VRd 2 smax = 0.3 d 200 mm. Uzduni razmak povijenih ipki ne smije premaiti ovu vrijednost: smax = 0.6 d(1 + cot ) Popreni razmak vertikalnih krakova spona ne smije premaiti ovu vrijednost: - kada je VSd 1 / 5 VRd 2 treba primijeniti manju vrijednost od smax = d ili 800 mm - kad je 1 / 5 V Rd 2 < VSd 2 / 3 V Rd 2 smax = 0.6 d 300 mm; - kad je 2 / 3 VRd 2 < VSd 1.0 VRd 2 smax = 0.3 d 200 mm. Odredbe za ograniavanje raspucavanja od djelovanja poprene sile navedene su u toki 4.4.2.3 (5) EC2. 6.2.3. Torzijska armatura Torzijske spone trebaju biti zatvorene i sidrene na preklop ili prema slici 5.7.a); one trebaju tvoriti kut od 90 s osi elementa. Spone trebaju biti djelotvorno usidrene. Nastavci na preklop na vanjskoj strani hrpta doputeni su samo kod primjene rebrastih ipki.
8

Najmanje 50 % potrebne poprene armature mora se sastojati od spona. Koeficijent armiranja za preuzimanje poprene sile dobiva se iz jednadbe:

w = Asw /( s bw sin )
- w - koeficijent armiranja poprenom armaturom plotina - Asw - presjeka poprene armature na duljini s - s - razmak poprene armature (u uzdunom smjeru elementa) - bw - irina hrpta - - kut izmeu poprene i glavne armature ( za vertikalne spone= 900, a sin = 1) Najmanje vrijednosti za w navedene su u tablici 6.1. Promjer poprene armature od glatkih okruglih ipki ne treba premaiti 12 mm. Uzduni razmak torzijskih spona ne smije premaiti uk/8 . Osim toga, uzduni razmak torzijskih spona ne smije premaiti: - kad je VSd 1 / 5 VRd 2 smax = 0.8 d 300 mm; - kad je 1 / 5 V Rd 2 < VSd 2 / 3 V Rd 2 smax = 0.6 d 300 mm; - kad je 2 / 3 VRd 2 < VSd 1.0 VRd 2 smax = 0.3 d 200 mm. Uzdune ipke treba tako postaviti da u svakom kutu postoji jedna ipka, a druge treba raspodijeliti jednolino po unutarnjem opsegu spona s razmakom od najvie 350 mm.
9

6.2.4. Potpovrinska armatura U odreenim sluajevima moe postavljanje potpovrinske armature biti potrebno da se izbjegne raspucavanje betona ili da se ogranie pukotine. Potpovrinska armatura za ograniavanje pukotina treba se predvidjeti kod greda viih od 1 m (vidi toku 4.4.2.3 (4) EC2). Potpovrinska armatura za izbjegavanje odlamanja, npr. zbog djelovanja poara ili kod primjene snopova ipki ili ipki promjera preko 32 mm, treba biti od zavarenih mrea ili rebrastih ipki malih promjera i treba se nalaziti izvan spona, kako je to prikazano na slici 6.6.

Slika 6.6. Potpovrinska armatura Najmanji zatitni sloj za potpovrinsku armaturu naveden je u toki 4.1.3.3 (6) i (7) EC2.

10

Plotina presjeka potpovrinske armature As,surf u smjeru usporednom s vlanom armaturom grede ne treba biti manja od 0.01 Act,ext. Act,ext odreuje plotinu presjeka betona naprezanog na vlak izvan spona prema slici 6.6. Uzdune ipke potpovrinske armature mogu se uraunati kao uzduna armatura za savijanje, a poprene ipke kao poprena armatura kad ispunjavaju pravila za raspored i sidrenje te armature.

11

6.3. PUNE PLOE BETONIRANE NA GRADILITU Ploa je element iji najmanji raspon nije manji od njene etverostruke ukupne debljine. Ova toka odnosi se na pune ploe nosive u jednom ili u dva smjera s b i leff 4 h. Ploa koja je projektirana za preteno jednoliko rasprostrto optereenje moe se smatrati da nosi u jednom smjeru kad: - ima dva slobodna (nepoduprta), priblino paralelna ruba ili - ini srednje podruje pravokutne ploe poduprte sa svih strana kad je omjer due prema kraoj stranici vei od 2. 6.3.1. Najmanja debljina Najmanja debljina pune ploe iznosi 80 mm (NAD). Debljina pune ploe mora zadovoljiti uvjet h L/35 (NAD). 6.3.2. Armatura za savijanje 6.3.2.1. Openito Za postavljanje glavne armature vrijedi sve to je reeno za grede u toki 6.2.1. uz a1= d. U jednoosno naprezanim ploama treba biti predviena razdjelna armatura. Razdjelna armatura ne smije biti manja od 20 % glavne armature.
1

Najmanji postotak armiranja vlane armature u glavnom smjeru iznosi kao i kod greda:
0.6bt d / f yk 0.0015bt d ( f yk i 0.6 u N / mm 2 )

Najvei postotak armiranja vlane armature u glavnom smjeru iznosi kao i kod greda 0.04Ac. Za najvei razmak ipki vrijedi sljedee: - za glavnu armaturu 1.5h 350 mm gdje je h ukupna debljina ploe - za razdjelnu armaturu 2.5h 400 mm . 6.3.2.2. Armatura ploa na osloncima Kod ploa treba najmanje polovinu potrebne armature polja provui preko leajeva i tamo usidriti. Kod djelomine upetosti uzdu jedne strane ploe, koja kod prorauna nije bila uzeta u obzir, treba postaviti gornju armaturu, koja moe preuzeti najmanje etvrtinu najveeg momenta iz polja s kojim granii. Ta armatura se postavlja uzdu jedne strane ploe a ne smije biti kraa od 0.2-struke duljine polja mjereno od lica oslonca. 6.3.2.3.Torzijska armatura u uglovima Kad je konstrukcijskim mjerama onemogueno odizanje ploe na uglu, treba predvidjeti odgovarajuu torzijsku armaturu.
2

6.3.2.4. Armatura na slobodnim krajevima Ploa treba du slobodnog (neoslonjenog) kraja imati uzdunu i poprenu armaturu prema slici 6.7. Doputeno je, u pravilu, postojeu armaturu ploe raunati kao rubnu armaturu.

Slika 6.7. Rubna armatura ploe 6.3.3. Armatura za preuzimanje posminih naprezanja Ploa s armaturom treba imati debljinu najmanje 200 mm. Za razradbu pojedinosti poprene armature vrijedi toka 6.2.2. ako nije drukije odreeno u odredbama koje slijede. Potrebna poprena armatura ne treba biti manja od 60 % vrijednosti prema tablici 5.5. za grede. U ploama s VSd (1/3)VRd2 moe se posmina armatura u cjelini sastojati od povijenih ipki ili od dodatne posmine armature.

Najvei razmak spona naveden je u (5.17) do (5.19), pri emu se mogu zanemariti granine vrijednosti (u mm). Najvei razmak razmak spona smax iznosi: smax = 0.8 d - kad je VSd 1 / 5 VRd 2 - kad je 1 / 5 V Rd 2 < VSd 2 / 3 V Rd 2 smax = 0.6 d - kad je 2 / 3 VRd 2 < VSd 1.0 VRd 2 smax = 0.3 d Najvei je uzduni razmak kosih ipki smax = h. Kod kosih ipki, koje se kod dimenzioniranja raunaju kao poprena armatura, ne smije razmak izmeu njih i lica oslonca ili plohe nanoenja optereenja premaiti vrijednost d/2. Taj razmak mjeri se u visini armature za savijanje. Kad su povinute ipke poloene samo u jednom sloju, moe se njihov nagib smanjiti na 300 (vidi sliku 6.8.b).

Slika 6.8. Poprena armatura za prihvaanje posminih naprezanja na leajevima Doputeno je pretpostaviti da povijena ipka preuzima poprenu silu na duljini od 2 d. Kao armaturu za osiguranje od proboja doputeno je raunati samo ovu armaturu:
4

- armaturu koja se od ruba optereene plohe nalazi na razmaku od najvie 1.5d ili 800 mm, pri, emu je mjerodavna manja vrijednost; ovo pravilo vrijedi za sve smjerove - povinute ipke koje prolaze preko optereene povrine (vidi sliku 6.8.b)) ili se nalaze na razmaku manjem od d/4 od ruba te povrine (vidi sliku 6.8.c).

6.4. KRATKE KONZOLE Armatura, koja odgovara vlanim tapovima u tapnom modelu (vidi toku 2.5.3.7 EC2), treba biti sidrena izvan teinice leaj ne ploe s pomou horizontalnih utinih spona (oblika U) ili s pomou sidara ako nema dovoljne duljine lb,net izmeu spomenute linije i ela konzole. lb,net u pravilu se rauna od toke u kojoj tlana naprezanja mijenjaju svoj smjer. U konzolama s hc 300 mm kad je glavna armatura
As 0.4 Ac f cd / f yd

(Ac - plotina konzole na licu stupa), treba raspodijeliti zatvorene spone ukupne plotine ne manje od 0.4As po proraunskoj visini d kako bi preuzele vlane sile cijepanja u betonskim tlanim tapovima. Doputeno je polaganje spona horizontalno (slika 6.9.a) ili kosa (slika 6.9.b).

Slika 6.9. Armatura konzole

1

6.5. VISOKOSTJENI NOSAI Armatura, koja odgovara vlanim tapovima prema proraunskom predloku, treba se potpuno sidriti povijanjem ipki izvan teinice leaja primjenom spona Uoblika ili sidara za sluaj kad ne postoji dovoljna duljina sidrenja izmeu vorova i kraja nosaa lb,net. Za visokostjene nosae treba na svakoj vanjskoj povrini predvidjeti pravokutnu armaturnu mreu iji postotak armiranja u svakom smjeru iznosi najmanje 0.15 %. Kako se ugrauju dvije armaturne mree tj. po jedna uz svako lice visokog nosaa, svaka od njih mora iznositi najmanje 0.075 % plotine betonskog presjeka a to vrijedi kako za horizontalnu tako i za vertikalnu armaturu (NAD).

6.6. PODRUJE SIDRENJA ZA SILE PRI NAKNADNOM NAPINJANJU U podrujima sidrenja treba uvijek uz sve vanjske povrine predvidjeti armaturu rasporeenu u obliku pravokutnih armaturnih mrea. Kad se kod naknadnog napinjanja skupine natega one polau na odreenom razmaku jedne od drugih, trebaju na njihovu kraju biti postavljene prikladne spone za prihvat vlanih sila cijepanja. U svakom dijelu podruja sidrenja treba postotak armiranja na svakoj strani skupine natega iznositi najmanje 0.15 % u oba (poprena) smjera. Ukupna armatura mora biti potpuno usidrena. Kad se za odreivanje poprenih vlanih sila primjenjuje tapni predloak (model), treba se pridravati ovih pravila za razradbu pojedinosti: - betonski elik za prihvat vlanih sila u zamiljenim vlanim tapovima dobiven na osnovi proraunske nosivosti treba biti postavljen u skladu s raspodjelom vlanih naprezanja, tj. u podruju koje je priblino jednako najveoj izmjeri presjeka; - za osiguranje sidrenja treba primijeniti zatvorene spone; - svaka armatura u podruju sidrenja treba u prvom redu biti izvedena kao prostorni pravokutni armaturni sustav.

Posebnu pozornost treba posvetiti podrujima sidrenja u presjecima koji imaju oblike koji odstupaju od uobiajenih presjeka greda.

6.7. ARMIRANOBETONSKI ZIDOVI 6.7.1. Openito Ovdje su obraeni armiranobetonski zidovi kod kojih je horizontalna duljina najmanje jednaka etverostrukoj debljini i kod kojih je armatura uzeta u obzir za dokaz nosivosti. Veliina i svrsishodni poloaj armature moe se odrediti iz tapnoga predloka (vidi toku 2.5.3.6 EC2). Za zidove s preteitim savijanjem kao u ploa vrijede pravila za ploe (vidi toku 5.4.3 EC2). 6.7.2. Vertikalna armatura Najmanja i najvea plotina vertikalne armature treba biti izmeu 0.004Ac i 0.04Ac. Openito treba se polovina te armature nalaziti uz lice svake plohe zida. Razmak izmeu dvije susjedne vertikalne ipke ne smije prelaziti 2-struku debljinu zida ili 300 mm; mjerodavna je manja vrijednost. 6.7.3. Horizontalna armatura Treba predvidjeti horizontalnu armaturu usporednu s povrinama zida (i slobodnim rubovima), poloenu uz svaku povrinu izmeu vertikalne armature i najblie povrine. Horizontalna armatura ne smije biti manja od 50 % vertikalne armature.
1

Razmak izmeu dvije susjedne horizontalne ipke ne treba biti vei od 300 mm. Promjer horizontalne armature ne treba biti manji od etvrtine promjera vertikalnih ipki. 6.7.4. Poprena armatura Kad plotina presjeka glavne vertikalne armature premauje 0.02Ac treba tu armaturu obuhvatiti sponama prema toki 6.1.2.2.

6.8. POSEBNI SKUAJEVI 6.8.1. Djelomino optereene povrine Kad jedna ili vie koncentriranih sila djeluju na kraju nekog elementa ili u podruju presjecita dvaju elemenata, treba predvidjeti lokalnu dodatnu armaturu, koja preuzima vlane sile cijepanja. Ta dodatna armatura mora se sastojati od spona ili armature u obliku eljeva. Za djelomino (lokalno) optereene povrine na plotini Aco (vidi sliku 6.10.) moe se nosivost djelomino optereene povrine odrediti prema jednadbi:
FRdu = Aco f cd Ac1 / Ac 0 3.3 f cd Ac 0

uz fcd = fck / c gdje je: - Ac0 - optereena plotina - Ac1 - najvea plotina kod lokalnog optereenja povrine koja geometrijski odgovara plotini Ac0 i ima isto teite kao ona. Kad se plotine Ac i Ac0 geometrijski podudaraju i imaju isto teite. tada je Ac1= Ac0. Vrijednost FRdu treba smanjiti kad lokalna optereenja nisu jednolino raspodijeljena po plotini Ac0 ili ako su prisutne velike poprene sile.
1

Taj postupak nije primjenljiv za sidrenja natega (vidi toku 2.5.37.4 EC2).

Slika 6.10. Odreivanje plotine Ac1 6.8.2. Skretne sile U tokama sa znatnim promjenama smjera unutarnjih sila moraju pripadne skretne sile biti prihvaene dostatno usidrenom dodatnom armaturom ili postojea armatura mora biti odgovarajue oblikovana. 6.8.3. Neizravni oslonci U podruju krianja glavnih i sekundarnih nosaa mora se predvidjeti armatura za ovjes, koju treba tako dimenzionirati da se mogu potpuno prihvatiti reakcije leajeva promjenljivog predznaka. Ovjesna armatura treba se u prvom redu sastojati od spona koje obuhvaaju glavnu armaturu glavnog nosaa. Neke od tih spona mogu se raspodijeliti izvan podruja krianja dva nosaa, kako je prikazano na slici 6.11.
2

Slika 6.11. Izmjere u podruju krianja kod prikljuaka sekundarnog nosaa

PRIMJER 1. (Poglavlje 3.1.1.1.) Dimenzionirati pravokutni presjek, naprezan momentima savijanja MG=170 kNm i MQ=250 kNm. Gradivo: C16/20, GA 240/360. irina grede b=30 cm.

1 MPa = 0.1

kN cm 2 Proraunska vrstoa betona fcd : f 16 f cd = ck = = 10.66 MPa c 1.5 Proraunska granica poputanja armature fyd: f yk 240 = = 208.70 MPa f yd = s 1.15 Raunski moment savijanja: M Sd = M G G + M Q Q = 170 1.35 + 250 1.5 = 604.5 kNm a) trai se nizak presjek (dobiti emo nizak presjek i vie armature)
1

Limitirajue vrijednosti za jednostruko armiranje su: - za betone razreda vrstoe od C12/15 do C35/45 lim= x/d = 0.45 , Rd,lim=0.252 i lim=z/d=0.813

M Sd Statika visina d: 2 b d f cd M Sd 60450 d= = = 86.60 cm b f cd Sd 30 1.066 0.252

Sd =

Potrebna povrina armature: M Sd 60450 As1 = = = 41.14 cm 2 0.813 86.60 20.87 d f yd Odabire se 1024 (45.24 cm2). b) trai se visok presjek (dobiti emo visok presjek i manje armature) Pretpostavljaju se deformacije c 2 = 0.0035 i s1 = 0.020 i iz tablica se oita: = x/d = 0.149 , =z/d=0.938 i Sd=0.096
Sd=0.096 < Rd,lim=0.252 - uvjet za jednostruko armiranje

Statika visina d: M Sd 60450 d= = = 140.10 cm b f cd Sd 30 1.066 0.096 Potrebna povrina armature: M Sd 60450 As1 = = = 22.06 cm 2 0.938 140.10 20.87 d f yd
2

Odabire se 720 (21.99 cm2).

PRIMJER 2. (Poglavlje 3.1.1.1.)

Proraunati armaruru za pravokutni presjek b=30 cm i h=65 cm, naprezan momentima savijanja MG=40 kNm i MQ=65 kNm. Gradivo: C25/30, RA 400/500. d=61 cm

25 = 16.6 MPa c 1.5 f 400 f yd = yk = = 347.8 MPa s 1.15 M Sd = M G G + M Q Q = 40 1.35 + 65 1.5 = 151.5 kNm f cd = f ck =
Limitirajue vrijednosti za jednostruko armiranje su: - za betone razreda vrstoe od C12/15 do C35/45 lim= x/d = 0.45 , Rd,lim=0.252 i lim=z/d=0.813

M Sd 15150 = = 0.0817 < Rd .lim = 0.252 2 2 b d f cd 30 61 1.66 i iz tablica se oita: c2=-0.0031, s1=0.020,= 0.134 , =0.945 i Sd=0.084

Sd =

M Sd 15150 = = 7.55 cm 2 0.945 61 34.78 d f yd Odabire se 514 (7.70 cm2). As1 =

3

PRIMJER 3. (Poglavlje 3.1.1.2. sluaj 1)

Dimenzionirati T-presjek, naprezan momentima savijanja MG=120 kNm , MQ1=70 kNm i MQ2=60 kNm. Raspon proste grede leff=8.0 m. Gradivo: C 16/20, GA 240/360. Graevina je robna kua (0,i=0.7). d=56 cm

16 = 10.6 MPa c 1.5 f yk 240 f yd = = = 208.7 MPa s 1.15 Za stalnu proraunsku situaciju: G , j Gk , j + Q,1 Qk ,1 + Q,i 0,i Qk ,i
f cd = f ck =
i >1

M Sd = M G G + M Q ,1 Q ,1 + M Q , 2 0, 2 Q , 2 M Sd = 120 1.35 + 70 1.5 + 60 0.7 1.35 = 323.7 kNm

Razmak l0 izmeu nul toaka momenata za prostu gredu: l0=leff=8.0 m

Proraunska (sudjelujua) irina ploe uz unutarnje rebro uzima se: beff = bw + 0.20 l0 < b beff = 30 + 0.20 800=190 cm< b=300 cm beff =190 cm Pretpostavljamo da neutralna os pada u plou.

Sd =

M Sd 32370 = = 0.0513 < Rd .lim = 0.252 2 2 beff d f cd 190 56 1.06

i iz tablica se oita: c2=-0.0021, s1=0.020,= 0.095 , =0.964 i Sd=0.053

x = d = 0.095 56 = 5.32 cm < h f = 8cm Dokazano je da neutralna os pada u plou.

M Sd 32370 = = 28.73 cm 2 0.964 56 20.87 d f yd Odabire se 625 (29.45 cm2). As1 =

PRIMJER 4. (Poglavlje 3.1.1.2. sluaj 2a)

Dimenzionirati T-presjek, sve je isto kao i primjer 3, samo je MSd=650 kNm. Gradivo: C 16/20, GA 240/360. d=56 cm f 16 f cd = ck = = 10.6 MPa c 1.5
5

f yd =
M Sd

240 = 208.7 MPa s 1.15 = 650.0 kNm

f yk =

Pretpostavljamo da neutralna os pada u plou.

Sd =

M Sd 65000 = = 0.103 < Rd .lim = 0.252 2 2 beff d f cd 190 56 1.06

i iz tablica se oita: c2=-0.0035, s1=0.018,= 0.163 , =0.932 i Sd=0.105

x = d = 0 .163 56 = 9 .12 cm > h f = 8 cm Neutralna os sijee rebro, dakle gornja pretpostavka ne vrijedi.

Za vitke T-presjeke koji ispunjavaju uvjet beff/ bw>5 i da je hf<0.330d za GA, moe se zanemariti dio rebra ispod ploe.
190 = 6.33 > 5 30 bw h f = 8 cm < 0.330 d = 0.330 56 = 18.48 cm Vrijede obje pretpostavke.
beff =

8 = 52 cm 2 2 M Sd 65000 As1 = = = 59.89 cm 2 (d - h f /2) f yd 52 20.87 Odabire se 1028 (61.58 cm2). z=d hf = 56
6

Srednje tlano naprezanje u ploi treba zadovoljiti uvjet: M Sd cd = 0.85 f cd (d - h f /2) beff h f 65000 kN kN cd = = 0.82 2 0.85 f cd = 0.85 1.06 = 0.90 2 52 190 8 cm cm
PRIMJER 5. (Poglavlje 3.1.1.2. sluaj 2a)

Dimenzionirati T-presjek, naprezan momentima savijanja MG=4000 kNm i MQ=4000 kNm. Gradivo: C 25/30, RA 400/500. d=200 cm

25 = 16.6 MPa c 1.5 f 400 f yd = yk = = 347.8 MPa s 1.15 M Sd = M G G + M Q Q = 4000 1.35 + 4000 1.5 = 11400 kNm
f cd = f ck =

Pretpostavljamo da neutralna os pada u plou.

Sd =

M Sd 1140000 = = 0.086 < Rd .lim = 0.252 2 2 beff d f cd 200 200 1.66

i iz tablica se oita: c2=-0.0032, s1=0.020,= 0.138 , =0.943 i Sd=0.088

x = d = 0.138 200 = 27.6 cm > h f = 20 cm Neutralna os sijee rebro, dakle gornja pretpostavka ne vrijedi.

Za vitke T-presjeke koji ispunjavaju uvjet beff/ bw>5 i da je hf<0.330d za GA, moe se zanemariti dio rebra ispod ploe.
200 = 5 > 5 - ne zabovoljava bw 400 h f = 20 cm < 0.286 d = 0.286 200 = 57 cm - zadovoljava
beff =

Postupak moramo raditi po postupku kada je beff/bw<5. Za hf/d=20/200=0.1 i beff/bw=200/40=5 te =x/d=0.17 (pretpostavljeni) iz tablice so oita b=0.79. irina e zamjenjujueg T-presjeka biti: bi = b beff = 0.79 200 = 158 cm Dalje se proraun provodi kao za pravokutni presjek bi/h.

M Sd 1140000 = = 0.109 < Rd .lim = 0.252 2 2 bi d f cd 158 200 1.66 i iz tablica se oita: c2=-0.0035, s1=0.017,= 0.171 , =0.929 i Sd=0.109

Sd =

Dakle, pretpostavljeni =0.17 u prvoj iteraciji je gotovo isti kao i dobiveni =0.171, pa prekidamo iteracije.

M Sd 1140000 As1 = = = 176.41 cm 2 0.929 200 34.78 d f yd

PRIMJER 6. (Poglavlje 3.1.2.)

Proraunati armaruru za pravokutni presjek b=25 cm i h=45 cm, naprezan momentima savijanja MG=60 kNm i MQ=80 kNm. Gradivo: C25/30, RA 400/500. d=40 cm, d2=5 cm

25 = 16.6 MPa c 1.5 f yk 400 f yd = = = 347.8 MPa s 1.15 M Sd = M G G + M Q Q = 60 1.35 + 80 1.5 = 201 kNm Limitirajue vrijednosti za jednostruko armiranje su: - za betone razreda vrstoe od C12/15 do C35/45 lim= x/d = 0.45 , Rd,lim=0.252 i lim=z/d=0.813
f cd = f ck =

M Sd 20100 Sd = = = 0.302 > Rd . lim = 0.252 2 2 b d f cd 25 40 1.66 Presjek treba dvostruko armirati.
M Rd ,lim = Rd ,lim b d 2 f cd = 0.252 25 40 2 1.66 = 16732.8 kNcm

Armatura u vlanoj zoni:

M Rd ,lim M Sd M Rd ,lim As1 = + lim d f yd ( d d 2 ) f yd

As1 =

16732.8 20100 16732.8 + = 17.56 cm 2 0.813 40 34.78 (40 5) 34.78

Tlana armatura:

M Sd M Rd ,lim 20100 16732.8 As 2 = = = 2.77 cm 2 (d d 2 ) s 2 (40 5) 34.78

s 2 = 0.0035 s 2 = 0.0035

lim d 2 / d - deformacija u tlanoj armaturi lim lim d 2 / d lim

0.813 5 / 40 = 0.00296 0.813

s 2 = 0.0035

s 2 = s 2 E s f yd - naprezanje u tlanoj armaturi

10

 s 2 = 0.00296 200000 = 592 MPa f yd = 347.8 MPa s 2 = 347.8 MPa

PRIMJER 7. (Poglavlje 3.2.1. i 3.2.2.2)

Proraunati armaruru za pravokutni stup b=30 cm i h=30 cm, naprezan centrinom tlanom silom NG=700 kNm i NQ=800 kNm. Gradivo: C25/30, RA 400/500.

25 = 16.6 MPa c 1.5 f yk 400 f yd = = = 347.8 MPa s 1.15 N Sd = N G G + N Q Q = 700 1.35 + 800 1.5 = 2145 kN
f cd = f ck =
a) direktno N Sd = Ac 0.85 f cd + As f yd povrina armature

As =

N Sd Ac 0.85 f cd 2145 30 30 0.85 1.66 = = 25.16 cm 2 34.78 f yd

Odabire se 419+422 (45.24 cm2). b) dijagram interakcije koeficijent =As2/ As1=1 - usvajamo simetrinu armaturu

11

M Sd - bezdimenzionalna vrijednost momenta 2 b h f cd savijanja za djelovanje

Sd =

Sd =

N Sd - bezdimenzionalna vrijednost uzdune sile b h f cd

za djelovanje =As2/ As1=1 M Sd Sd = =0 2 b h f cd

Sd =

3.12.) oita se =0.29

As1 =

2145 = 1.435 iz dijagrama interakcije (slika 30 30 1.66

f cd 1.66 b h = 0.29 30 30 = 12.46 cm 2 f yd 34.78

As 2 = As 2 = 1 12.46 = 12.46 cm 2

Ukupna armarura: Odabire se 419+422 (45.24 cm2).

PRIMJER 8. (Poglavlje 3.2.2.1. i 3.2.2.2)
As1 + As1 = 12.46 + 12.46 = 24.92 cm 2

Proraunati armaruru za pravokutni stup b=30 cm i h=60 cm, naprezan tlanom silom NG=500 kN i NQ=600 kN, te momentima savijanja MG=120 kNm i MQ=180 kNm. Gradivo: C25/30, GA 240/360. d=56 cm, d2=4 cm.
12

f cd =
f yd =

f ck
f yk

25 = 16.6 MPa 1.5 240 = = 208.70 MPa 1.15

N Sd = N G G + N Q Q = 500 1.35 + 600 1.5 = 1575 kN M Sd = M G G + M Q Q = 120 1.35 + 180 1.5 = 432 kNm

a) postupak Wuczkovski Raunski moment savijanja s obzirom na teite vlane armature biti e: M Sds = M Sd + N Sd z s1 = 432 + 1575 (0.30 0.04) = 841.5 kNm

Sds =

M Sds 84150 = = 0.539 > Rd .lim = 0.252 2 2 b d f cd 30 56 1.66

Budui da je Sds>Rd,lim presjek se dvostruko armira, osim vlane armature (As1) potrebna je i tlana armatura (As2).
M Rd ,lim = Rd ,lim b d 2 f cd = 0.252 30 56 2 1.66 = 39355.5 kNcm

13

As1 =

M Rd ,lim M M Rd ,lim N Sd + Sds lim d f yd f yd (d d 2 ) f yd

39355.5 84150 39355.5 1575 + = 7.23 cm 2 0.813 56 20.87 (56 4) 20.87 20.87

As1 =

M Sds M Rd ,lim 84150 39355.5 As 2 = = = 41.28 cm 2 (d d 2 ) s 2 (56 4) 20.87

s 2 = 0.0035 s 2 = 0.0035

lim d 2 / d - deformacija u tlanoj armaturi lim lim d 2 / d lim

0.813 4 / 56 = 0.00319 0.813

s 2 = 0.0035

s 2 = s 2 E s f yd - naprezanje u tlanoj armaturi s 2 = 0.00319 200000 = 638 MPa f yd = 208.70 MPa s 2 = 208.70 MPa
b) dijagram interakcije koeficijent =As2/ As1=1 - usvajamo simetrinu armaturu
14

M Sd - bezdimenzionalna vrijednost momenta 2 b h f cd savijanja za djelovanje

Sd =

Sd =

N Sd - bezdimenzionalna vrijednost uzdune sile b h f cd

za djelovanje =As2/ As1=1 43200 Sd = = 0.240 2 30 60 1.66

Sd =

3.12.) oita se =0.200

As1 =

1575 = 0.527 iz dijagrama interakcije (slika 30 60 1.66

f cd 1.66 30 60 = 28.63 cm 2 b h = 0.29 20.87 f yd

As 2 = As 2 = 1 28.63 = 28.63 cm 2

PRIMJER 9. (Poglavlje 3.3.1. sluaj 1)

Za spremnik krunog presjeka, naprezana vlanom silom NQ=400 kN/m. Gradivo: C 25/30, GA 240/360.

15

f cd =
f yd =

f ck
f yk

25 = 16.6 MPa 1.5 240 = = 208.70 MPa 1.15

N Sd = N G G + N Q Q = 0 1.35 + 400 1.5 = 600 kN

Monolitnost betona nije vana i u njemu mogu nastati pukotine. Pri tome sve sile vlaka preuzima armatura. Potrebna povrina vlane armature je:

N Sd 600 = = 28.75 cm 2 f yd 20.87 Odabrana armatura stavlja se u dva sloja 14/10 cm (30.78 cm2). As =
PRIMJER 10. (Poglavlje 3.3.1. sluaj 2)
16

Isti primjer kao i primjer 9 samo je monolitnost betona vana i u njemu nesmiju nastati pukotine. Pri tome sve sile vlaka preuzima beton i armatura.
2/3 - srednja vlana vrstoa f ctm = 0.30 f ck f ctm = 0.30 25 2 / 3 = 2.6 MPa

1=1.5 - koeficijent sigurnosti od pojave pukotina

F =

NG G + NQ Q

NG + NQ 0 1.35 + 400 1.5 F = = 1.5 0 + 400

- srednji koeficijent sigurnosti

Ovdje se mora raditi dvostruka analiza: a) pretpostavlaja se da je beton ipak pukao. Potrebna povrina vlane armature je: N 600 As = Sd = = 28.75 cm 2 f yd 20.87 Odabrana armatura stavlja se u dva sloja 14/10 cm (30.78 cm2). b) trai se povrina betona iz uvjeta da ne doe do pojave pukotina u betonu.
As 1 f yd 20 ( ) Ac = f ct , m F 1 f yd i f ct , m u MPa

Ac =

28.75 1.5 208.7 20 ( ) = 2087 cm 2 2.6 1.5 1.5

17

Ac = d 100 debljina zida A 2087 d= c = = 20.87 cm 100 100 Usvajamo d=23 cm

PRIMJER 11. (Poglavlje 3.3.2.1.1.)

Proraunati armaruru za pravokutni stup b=30 cm i h=50 cm, naprezan centrinom vlanom silom NSd=800 kN, te momentom savijanja MSd=40 kNm. Gradivo: C25/30, B500.
500 = 434.78.80 MPa s 1.15 M 40 e = Sd = = 0.05 m < 0.2 m - ekcentricitet sile N Sd 800 f yd = f yk =

e1 = 0.2 e = 0.2 0.05 = 0.15 m e2 = 0.2 + e = 0.2 + 0.05 = 0.25 m

18

As1 =

N Sd e2 800 25 = = 11.50 cm 2 f yd e1 + e2 43.47 15 + 25 N Sd e1 800 15 = = 6.90 cm 2 f yd e1 + e2 43.47 15 + 25

As 2 =

PRIMJER 12. (Poglavlje 3.3.2.2.1. i 3.3.2.2.2.)

Proraunati armaruru za pravokutni stup b=35 cm i h=50 cm, naprezan vlanom silom NG=55 kN i NQ=50 kN, te momentima savijanja MG=120 kNm i MQ=100 kNm. Gradivo: C25/30, RA 400/500. d=45 cm, d2=5 cm.

f cd =
f yd =

f ck
f yk

25 = 16.6 MPa 1.5 400 = = 347.80 MPa 1.15

N Sd = N G G + N Q Q = 55 1.35 + 50 1.5 = 149.3 kN M Sd = M G G + M Q Q = 120 1.35 + 100 1.5 = 312 kNm

19

a) postupak Wuczkovski Raunski moment savijanja s obzirom na teite vlane armature biti e: M Sds = M Sd N Sd z s1 M Sds = M Sd N Sd z s1 = 312 149. (0.25 0.05) = 282.14 kNm

M Sds 28214 = = 0.240 < Rd .lim = 0.252 2 2 b d f cd 35 45 1.66 i iz tablica se oita: c2=-0.0035, s1=0.0045,= 0.438 , =0.818 i Sd=0.247

Sds =

Budui da je Sds<Rd,lim presjek se jednostruko armira.

As1 =

M Sds N 28214 149.3 + Sd = + = 26.33 cm 2 f yd 0.818 45 34.78 34.78 d f yd

b) dijagram interakcije koeficijent =As2/As1=0.5 -usvajamo nesimetrinu armaturu M Sd - bezdimenzionalna vrijednost momenta Sd = b h 2 f cd savijanja za djelovanje

Sd =

N Sd - bezdimenzionalna vrijednost uzdune sile b h f cd

za djelovanje =As2/ As1=0.5

20

31200 = 0.215 2 35 50 1.66 149.3 Sd = = 0.051 iz dijagrama interakcije (slika 35 50 1.66 3.15.) oita se =0.300

Sd =

As1 =

f cd 1.66 b h = 0.30 35 50 = 25.06 cm 2 f yd 34.78

Odabire se 722 dolje (26.64 cm2) i 422 gore (15.21 cm2).

As 2 = As 2 = 0.5 25.06 = 12.53 cm 2

PRIMJER 13. (Poglavlje 3.4.)

Dimenzionirati prostu gredu optereenu jednolikim kontinuiranim optereenjem G=50 kN/m i Q=30 kN/m. Gradivo: C30/37, B 500 (uzduna armatura i vilice). irina leaja A i B je t=30 cm.

21

30 = 20.00 MPa c 1.5 f yk 500 f yd = = = 434.78 MPa - uzduna armatura s 1.15 f yk 500 f yd = = = 434.78 MPa - vilice s 1.15 30 30 t t = 750 cm - raspon leff = ln + + = 730 + + 3 3 3 3 beff = bw + 0.2 l0 < b - sudjelujua irina beff = 30 + 0.2 7.5 = 1.8 m < 2.0 + 0.3 + 2.0 = 4.3 m beff = 1.8 m f cd = f ck =
1.) Dimenzioniranje na savijanje
22

MG = MQ =

2 G leff

8 2 Q leff

= =

50 7.5 2 8 30 7.5 2

= 351.56 kNm = 210.94 kNm

M Sd

8 8 = M G G + M Q Q = 351.56 1.35 + 210.9 1.5 = 791.02kNm

Limitirajue vrijednosti za jednostruko armiranje su: - za betone razreda vrstoe od C12/15 do C35/45 lim= x/d = 0.45 , Rd,lim=0.252 i lim=z/d=0.813 Pretpostavljamo da neutralna os pada u plou.

Sd =

M Sd 79102 = = 0.078 < Rd . lim = 0.252 2 2 beff d f cd 180 53 2.0

i iz tablica se oita: c2=-0.0029, s1=0.020,= 0.127 , =0.949 i Sd=0.079

x = d = 0.127 53 = 6.73 cm < h f = 15 cm Dokazano je da neutralna os pada u plou.

M Sd 79102 As1 = = = 36.17 cm 2 0.949 53 43.478 d f yd Odabire se 1022 (38.01 cm2) u sredini raspona, dok se 422 (15.21 cm2) vodi preko leaja.
23

Provjera najmanjeg i najveeg postotka armiranja Plotina presjeka vlane armature ne bi smjela biti manja od:
0.6bt d / f yk 0.0015bt d ( f yk i 0.6 u N / mm 2 )

pri emu bt oznaava srednju irinu vlanoga podruja. Kod greda presjeka T treba u proraun za bt staviti samo irinu rebra. Plotine presjeka vlane ili tlane armature u pravilu ne smiju biti vee od 0.04Ac uz iznimku podruja nastavaka.
0.6bt d / f yk = 0.6 30 53 / 500 = 1.9 cm 2
0.0015bt d = 0.0015 30 53 = 2.4 cm 2 As , min = 2.4 cm 2

As , max = 0.04 Ac = 0.04 30 60 = 72 cm 2 As , min = 2.4 cm 2 As1 = 38.01 cm 2 As , max = 72 cm 2

2.) Dimenzioniranje na poprenu silu Debljina leaja A i B je t=30 cm. Poprena sila nad leajem A:
VG = G leff 2 = 50 7.5 = 187.5 kN 2
24

VQ =

Q leff 2

30 7.5 = 112.5 kN 2

VSd , A = VG G + VQ Q = 187.5 1.35 + 112.5 1.5 = 421.87 kN

Umanjena poprena sila na udaljenosti (t/3+d) cm desno od leaja A : (t/3+d)=(30/3+53)=63 cm t ' VSd = V ( G 1 . 35 + Q 1 . 5 )( + d) ,A Sd , A 3 0.3 ' VSd = 421 . 87 ( 50 1 . 35 + 30 1 . 5 )( + 0.53) = 351 kN ,A 3 Najprije provjeravamo da li nam treba proraunski potrebna aramtura.
VSd VRd 1

Proraunska nosivost na poprene sile VRd1 dobiva se iz:

VRd 1 = ( Rd k (1.2 + 40 1 ) + 0.15 cp )bw d

gdje je: -Rd =(0.25 fctk0,05) / c osnovna vrijednost za proraunsku posminu vrstou - c - treba uzeti 1.5. Vrijednost za Rd dana je u tablici 3.3. Rd = 0.34 MPa - k =1 elemente kod kojih je vie od 50 % armature u polju prekinuto, inae je: - k = 1.6- d >1 (d u m) k=1
25

As1 - 1= 0.02 - koeficijent armiranja uzdune armature bw d koja je usidrena od promatranog presjeka za najmanje d+lb,net - As1 - plotina vlane armature koja se sidri za najmanje d+lb,net iza promatranoga presjeka (vidi sliku 3.21.) - lb,net - proraunska duljina sidrenja - bw - najmanja irina poprenoga presjeka unutar proraunske (statike) visine A l = s1 0.02 bw d 15.21 = 0.00956 0.02 30 53 l = 0.00956

l =

cp= NSd / Ac - NSd - uzduna sila u presjeku od optereenja i prednapinjanja (pozitivna ako je tlana) cp=0
VRd 1 = ( Rd k (1.2 + 40 1 ) + 0.15 cp )bw d VRd 1 = (0.034 1.0 (1.2 + 40 0.00956) + 0.15 0)30 53 = 85.54 kN ' VRd 1 = 85.54 kN < VSd , A = 351 kN - potrebno je proraunati poprenu armaturu

a) Normirani postupak
26

Odabiremo dvorezne vilice (m=2) 10:

Asw = m

2
4

1.0 2 =2 = 1.57 cm 2 4

Nosivost na poprene sile presjeka s poprenom armaturom dana je jednadbom:

VSd =VRd3 = Vcd + Vwd

gdje je: - Vcd - doprinos betona nosivosti na poprene sile koji je jednak nosivosti VRd1 , dakle Vcd =VRd1 - Vwd - doprinos poprene armature nosivosti na poprene sile Doprinos poprene armature okomite na os nosaa (spone) proraunava se prema jednadbi:
Vwd Asw = 0.9 d f ywd s

gdje je: - Asw - plotina presjeka poprene armature - s - razmak spona - fywd - proraunska granica poputanja poprene armature
VSd = Vcd + Vwd Vcd = VRd 1

-iz VSd = VRd 1 + Vwd

Vwd =

Asw 0.9 d f ywd dobije se: s

27

Asw VSd = VRd 1 + 0.9 d f ywd s Asw s= 0.9 d f ywd - potrebni razmak vilica VSd VRd 1
0. 9 d = d

Proraun za umanjenu poprenu silu na udaljenosti (t/3+d) ' cm desno od leaja A VSd , A = 351 kN .

Asw 1.57 0.9 d f ywd = s= ' (0.9 53) 43.478 351 85 . 84 VSd ,l VRd 1 s = 12.28 cm Za dokaz nosivosti tlanih tapova izraunava se VRd2 prema jednadbi:
VSd VRd 2 VRd 2 = 0.5 f cd bw 0.9 d (1 + cot )

Za okomite spone ili kombinaciju okomitih spona i kosih ipki uzima se ctg=0 (=900).
VRd 2 = 0.5 f cd bw 0.9 d

Faktor djelotvornosti () se prorauna prema : f = 0.7 ck 0.5 (fck u N/mm2) 200 30 = 0.55 0.5 - zadovoljeno je pa je = 0.7 200
28

 = 0.55
VRd 2 = 0.5 f cd bw 0.9 d = 0.5 0.55 2.0 30 0.9 53
' VRd 2 = 787.05 kN > VSd , A = 351 kN - zadovoljen je i uvjet nosivosti tlanih tapova.

b) Postupak sa slobodnim odabirom nagiba tlanih tapova Pretpostaviti emo =390 ctg=1.235. Kod elemenata s okomitom poprenom armaturom (spone) nosivost na poprene sile dobiva se prema jednadbama:
VRd 2 = VRd 3 bw z f cd cot + tan A = sw z f ywd cot s

; uz uvjet

Asw f ywd bw s

1 f cd 2

VSd = VRd 3 =
s=

Asw z f ywd cot s

Asw z f ywd cot - potrebni razmak vilica VSd

z = d

Proraun za umanjenu poprenu silu na udaljenosti (t/3+d) ' cm desno od leaja A VSd , A = 351 kN .
29

Asw 1.57 s = ' z f ywd cot = 0.9 53 43.478 1.235 351 VSd , A
s = 11.45 cm Potrebno je kontrolirati uvjet: Asw f ywd 1 f cd bw s 2 f = 0.7 ck 0.5 (fck u N/mm2) 200 30 = 0.55 0.5 = 0.7 200 1.57 43.47 1 1 = 0.20kN / cm 2 f cd = 0.55 2.0 = 0.55kN / cm 2 30 11.45 2 2 - uvjet zadovoljava

VRd 2 =

bw z f cd 30 0.9 53 0.55 2.0 = = 770.10 kN cot + tan 1.235 + 0.809

' VRd 2 = 770.10 kN > VSd , A = 351 kN zadovoljen je i uvjet nosivosti tlanih tapova.

c) Provjera minimalne armature i razmaka vilica Izraunati emo minimalnu poprenu armaturu (vilice) uz pretpostavljeni promjer vilica 10. Odabiremo dvorezne vilice (m=2) 10: Asw = m

2
4

1.0 2 =2 = 1.57 cm 2 4
30

 w = Asw /( s bw sin )
- w - koeficijent armiranja poprenom armaturom - Asw - plotina presjeka poprene armature na duljini s - s - razmak poprene armature (u uzdunom smjeru elementa) - bw - irina hrpta - - kut izmeu poprene i glavne armature ( za vertikalne spone = 900, a sin = 1)
s = Asw /( w bw sin ) - potrebni razmak vilica

- za vilice = 900, a sin = 1 - w=0.0011 iz Tablice 6.1. i za B500 i C30/37

s = Asw /( w bw sin ) s = Asw /( w bw ) = 1.57 /(0.0011 30) = 47.57 cm

Najvei uzduni razmak spona smax ili druge poprene armature odreen je ovim uvjetima: - kad je VSd 1 / 5 VRd 2 smax = 0.8 d 300 mm; - kad je 1 / 5 VRd 2 < VSd 2 / 3 VRd 2 smax = 0.6 d 300 mm; - kad je 2 / 3 VRd 2 < VSd 1.0 VRd 2 smax = 0.3 d 200 mm.
' VSd 351 ,A ' = = 0.44 VSd , A = 0.44 VRd 2 VRd 2 787.05 najvei uzduni razmak spona iznosi

31

s max = 0.6 d 300 mm s max = 0.6 d = 0.6 53 = 31.8 cm 30 cm - nije zadovoljen s max = 30 cm

usvajamo minimalni razmak vilica s=30 cm. Minimalne vilice su dvorezne vilice (m=2) 10/30 cm.
VSd , A VRd 1 = 3.75 3.75 x V 85.54 x = 3.75 Rd 1 3.75 = 3.75 3.75 = 2.99 m VSd , A 421.87 Minimalne vilice zadovoljavaju na duljini 2.99 m do sredine raspona.

32

PRIMJER 14. (Poglavlje 3.4.)

Dimenzionirati prostu gredu s dva prepusta naprezanu jednolikim kontinuiranim optereenjem momentima savijanja G=80 kN/m i Q=120 kN/m. Gradivo: C25/30, GA 240/360 (uzduna armatura i vilice). Pokretno optereenje postaviti u najnepovoljniji poloaj. irina leaja A i B je t=30 cm.

33

25 = 16.6 MPa c 1.5 f 240 f yd = yk = = 208.70 MPa - uzduna armatura s 1.15 f ywk 240 f ywd = = = 208.70 MPa - vilice s 1.15 f cd = f ck =

34

Slika. Utjecajne linije za M u leaju A lijevo, M u sredini raspona, V u leaju A lijevo za V u leaju A lijevo, V u leaju A desno

35

Slika. G na prepustu, dijagram V,M

36

Slika. G u polju, dijagram V,M

37

Slika. Q na prepustu, dijagram V,M

38

Slika. Q u polju, dijagram V,M

39

Slika. Q na prepustu i u polju, dijagram V,M

1.) Dimenzioniranje na savijanje Leaj (pravokutni presjek)

M G = 250 kNm M Q = 375 kNm M Sd = M G G + M Q Q = 250 1.35 375 1.5 = 900 kNm
40

Limitirajue vrijednosti za jednostruko armiranje su: - za betone razreda vrstoe od C12/15 do C35/45 lim= x/d = 0.45 , Rd,lim=0.252 i lim=z/d=0.813

M Sd 90000 = = 0.150 < Rd .lim = 0.252 2 2 b d f cd 40 95 1.66 i iz tablica se oita: c2=-0.0035, s1=0.0105,= 0.250 , =0.896 i Sd=0.154

Sd =

M Sd 90000 = = 50.49 cm 2 0.896 95 20.87 d f yd Odabire se 828 (49.26 cm2). As1 =

Polje (T-presjek)

M G = 640 250 = 390 kNm M Q = 960 kNm M Sd = M G G + M Q Q = 390 1.35 + 960 1.5 = 1966.5 kNm M Sd = M G G + M Q Q = 640 1.1 250 0.9 + 960 1.5 = 1919kNm

- usvajamo vei moment savijanja M Sd = 1966.5 kNm

Pretpostavljamo da neutralna os pada u plou.

Sd =

M Sd 196650 = = 0.114 < Rd .lim = 0.252 2 2 beff d f cd 120 93 1.66

i iz tablica se oita: c2=-0.0035, s1=0.016,= 0.179 , =0.926 i Sd=0.114

41

x = d = 0.179 93 = 16.6 cm < h f = 16 cm Gornja jednadba nije zadovoljena. Neutralna os pada u rebro, ali zbog male razlike (0.6 cm) uzeti emo kao da neutralna os pada u plou.

M Sd 196650 = = 109.41 cm 2 0.926 93 20.87 d f yd Odabire se 1828 (110.83 cm2) u sredini raspona. As1 =
Provjera najmanjeg i najveeg postotka armiranja Plotina presjeka vlane armature ne bi smjela biti manja od:
0.6bt d / f yk 0.0015bt d ( f yk i 0.6 u N / mm 2 )

pri emu bt oznaava srednju irinu vlanoga podruja. Plotine presjeka vlane ili tlane armature u pravilu ne smiju biti vee od 0.04Ac uz iznimku podruja nastavaka.
0.6bt d / f yk = 0.6 40 95 / 240 = 9.5 cm 2
0.0015bt d = 0.0015 40 95 = 5.7 cm 2 As , min = 9.5 cm 2

As , max = 0.04 Ac = 0.04 40 100 = 160 cm 2 As , min = 9.5 cm 2 As1 = 49.26 cm 2 As , max = 160 cm 2 As , min = 9.5 cm 2 As1 = 110.83 cm 2 As , max = 160 cm 2
42

2.) Dimenzioniranje na poprenu silu Debljina leaja A i B je t=30 cm. Poprena sila lijevo od leaja A: VG = 200 kN VQ = 300 kN VSd ,l = VG G + VQ Q = 200 1.35 + 300 1.5 = 720 kN Umanjena poprena sila na udaljenosti (t/2+d) cm lijevo od leaja A : (t/2+d)=(30/2+95)=110 cm t ' VSd = V ( G 1 . 35 + Q 1 . 5 )( + d) ,l Sd ,l 2 0.3 ' 720 ( 80 1 . 35 120 1 . 5 )( VSd = + + 0.95) = 403.2 kN ,l 2 Poprena sila desno od leaja A: VG = 320 kN VQ = 480 kN VSd ,d = VG G + VQ Q = 320 1.35 + 480 1.5 = 1152 kN Umanjena poprena sila na udaljenosti (t/2+d) cm desno od leaja A : (t/2+d)=(30/2+95)=110 cm t ' VSd = V ( G 1 . 35 + Q 1 . 5 )( + d) ,d Sd , d 2 0.3 ' VSd = 1152 ( 80 1 . 35 + 120 1 . 5 )( + 0.95) = 835.2 kN ,d 2 Najprije provjeravamo da li nam treba proraunski potrebna aramtura.
43

VSd VRd 1

Proraunska nosivost na poprene sile VRd1 dobiva se iz:

VRd 1 = ( Rd k (1.2 + 40 1 ) + 0.15 cp )bw d

gdje je: -Rd =(0.25 fctk0,05) / c osnovna vrijednost za proraunsku posminu vrstou - c - treba uzeti 1.5. Vrijednost za Rd dana je u tablici 3.3. Rd = 0.30 MPa - k =1 elemente kod kojih je vie od 50 % armature u polju prekinuto, inae je: - k = 1.6- d >1 (d u m) k = 1.6 - d = 1.6 - 0.95 = 0.65 > 1 - nije zadovloljeno prema tome: k=1 As1 - 1= 0.02 - koeficijent armiranja uzdune armature bw d koja je usidrena od promatranog presjeka za najmanje d+lb,net - As1 - plotina vlane armature koja se sidri za najmanje d+lb,net iza promatranoga presjeka (vidi sliku 3.21.) - lb,net - proraunska duljina sidrenja - bw - najmanja irina poprenoga presjeka unutar proraunske (statike) visine A l = s1 0.02 bw d

44

49.26 = 0.013 0.02 40 95 l = 0.013

l =

cp= NSd / Ac - NSd - uzduna sila u presjeku od optereenja i prednapinjanja (pozitivna ako je tlana) cp=0
VRd 1 = ( Rd k (1.2 + 40 1 ) + 0.15 cp )bw d VRd 1 = (0.03 1.0 (1.2 + 40 0.013) + 0.15 0) 40 95 = 196.08 kN ' ' VRd 1 = 196.08 kN < VSd .l ili VSd .d - potrebno je proraunati poprenu armaturu

a) Normirani postupak Odabiremo etverorezne vilice (m=4) 8: Asw = m

2
4

0.8 2 =4 = 2.00 cm 2 4

Nosivost na poprene sile presjeka s poprenom armaturom dana je jednadbom: VSd =VRd3 = Vcd + Vwd gdje je: - Vcd - doprinos betona nosivosti na poprene sile koji je jednak nosivosti VRd1 , dakle Vcd =VRd1
45

- Vwd - doprinos poprene armature nosivosti na poprene sile Doprinos poprene armature okomite na os nosaa (spone) proraunava se prema jednadbi: Vwd = Asw 0.9 d f ywd s

gdje je: - Asw - plotina presjeka poprene armature - s - razmak spona - fywd - proraunska granica poputanja poprene armature
VSd = Vcd + Vwd Vcd = VRd 1

-iz VSd = VRd 1 + Vwd

Vwd =

Asw 0.9 d f ywd dobije se: s

VSd = VRd 1 +
s=

Asw 0.9 d f ywd s

Asw 0.9 d f ywd - potrebni razmak vilica VSd VRd 1

0. 9 d = d

Proraun za umanjenu poprenu silu na udaljenosti (t/2+d) ' cm lijevo od leaja A VSd ,l = 403.2 kN .

46

Asw 2.0 0.9 d f ywd = s= ' (0.896 95) 20.87 403.2 196.08 VSd ,l VRd 1
s = 17.2 cm

Proraun za umanjenu poprenu silu na udaljenosti (t/2+d) ' cm desno od leaja A VSd , d = 835.2 kN .
Asw 2.0 0 . 9 d f = (0.896 95) 20.87 ywd ' 835.2 196.08 VSd , d VRd 1 s = 5.5 cm s=

Za dokaz nosivosti tlanih tapova izraunava se VRd2 prema jednadbi:

VSd VRd 2 VRd 2 = 0.5 f cd bw 0.9 d (1 + cot )

Za okomite spone ili kombinaciju okomitih spona i kosih ipki uzima se ctg=0 (=900).
VRd 2 = 0.5 f cd bw 0.9 d

Faktor djelotvornosti () se prorauna prema : f = 0.7 ck 0.5 (fck u N/mm2) 200 25 = 0.575 0.5 - zadovoljeno je pa je = 0.7 200 = 0.575
47

VRd 2 = 0.5 f cd bw 0.9 d = 0.5 0.575 1.66 40 0.896 95

' VRd 2 = 1630.4 kN > VSd ,l = 403.2 kN ' VRd 2 = 1630.4 kN > VSd , d = 835.2 kN uvjet nosivosti tlanih tapova.

zadovoljen je i

b) Postupak sa slobodnim odabirom nagiba tlanih tapova Pretpostaviti emo =390 ctg=1.235. Kod elemenata s okomitom poprenom armaturom (spone) nosivost na poprene sile dobiva se prema jednadbama: VRd 2 = VRd 3 bw z f cd cot + tan A = sw z f ywd cot s

; uz uvjet

Asw f ywd bw s

1 f cd 2

VSd = VRd 3 =
s=

Asw z f ywd cot s

Asw z f ywd cot - potrebni razmak vilica VSd

z = d

Proraun za umanjenu poprenu silu na udaljenosti (t/2+d) ' cm lijevo od leaja A VSd ,l = 403.2 kN .

48

Asw 2.0 s = ' z f ywd cot = 0.896 95 20.87 1.235 403.2 VSd ,l
s = 11.0 cm Potrebno je kontrolirati uvjet: Asw f ywd 1 f cd bw s 2 f = 0.7 ck 0.5 (fck u N/mm2) 200 25 = 0.575 0.5 = 0.7 200 2.0 20.87 1 1 = 0.09kN / cm 2 f cd = 0.575 1.66 = 0.47kN / cm 2 40 11 2 2 - uvjet zadovoljava Proraun za umanjenu poprenu silu na udaljenosti (t/2+d) ' cm desno od leaja A VSd , d = 835.2 kN .

Asw 2.0 cot z f = 0.896 95 20.87 1.235 ywd ' 835.2 VSd , d s = 5.3 cm s=
Potrebno je kontrolirati uvjet: Asw f ywd 1 f cd bw s 2 f = 0.7 ck 0.5 (fck u N/mm2) 200 25 = 0.575 0.5 = 0.7 200
49

2.0 20.87 1 1 = 0.19kN / cm 2 f cd = 0.575 1.66 = 0.47kN / cm 2 40 5.3 2 2 - uvjet zadovoljava VRd 2 = bw z f cd 40 0.896 95 0.575 1.66 = = 1595.3 kN cot + tan 1.235 + 0.809

' VRd 2 = 1595.3 kN > VSd , l = 403.2 kN ' VRd 2 = 1595.3 kN > VSd , d = 835.2 kN uvjet nosivosti tlanih tapova.

zadovoljen je i

c) Provjera minimalne armature i razmaka vilica Izraunati emo minimalnu poprenu armaturu (vilice) uz pretpostavljeni promjer vilica 8. Odabiremo etverorezne vilice (m=4) 8: Asw = m

2
4

0.8 2 =4 = 2.00 cm 2 4

w = Asw /( s bw sin )
- w - koeficijent armiranja poprenom armaturom - Asw - plotina presjeka poprene armature na duljini s - s - razmak poprene armature (u uzdunom smjeru elementa) - bw - irina hrpta - - kut izmeu poprene i glavne armature ( za vertikalne spone = 900, a sin = 1)
s = Asw /( w bw sin ) - potrebni razmak vilica
50

- za vilice = 900, a sin = 1 - w=0.0024 iz Tablice 6.1. i za S220 (GA 240/360) i C25/30
s = Asw /( w bw sin ) s = Asw /( w bw ) = 2.0 /(0.0024 40) = 20.83 cm usvajamo razmak vilca s=20 cm.

Najvei uzduni razmak spona smax ili druge poprene armature odreen je ovim uvjetima: smax = 0.8 d 300 mm; - kad je VSd 1 / 5 VRd 2 - kad je 1 / 5 VRd 2 < VSd 2 / 3 VRd 2 smax = 0.6 d 300 mm; - kad je 2 / 3 VRd 2 < VSd 1.0 VRd 2 smax = 0.3 d 200 mm.
' VSd 835.2 ,d ' = = 0.52 VSd , d = 0.52 VRd 2 VRd 2 1595.3 najvei uzduni razmak spona iznosi

smax = 0.6 d 300 mm s max = 0.6 d = 0.6 95 = 57 cm 30 cm - nije zadovoljem smax = 30 cm

Minimalne vilice su etverorezne vilice (m=4) 8/20 cm. Minimalne vilice zadovoljavaju na duljini:

720 VRd 1 2.5 2.5 = x = VRd 1 = 196.08 = 0.68 m 2.5 720 x 720
51

1152 VRd 1 4.0 4.0 = x = VRd 1 = 196.08 = 0.68 m 4.0 1152 x 1152

52