1) Objasnite ta znai termin metafizika?

Rije metafizika potjee od grke rijei meta, prefiksa koji znai poslije ili iza, i grke imenice physis, to znai priroda. Termin metafizika koristi se kao naziv za dvije razliite ali blisko povezane oblasti istraivanja: Pokuaj da se prui sistematsko objanjenje osnovnih kategorija, i Sistematski pokuaj da se odgovori na pitanje ta postoji?

Postoji izvjesna neiszvjesnost kako je dolo do kombinacije izraza meta i physis. Prema jednom gleditu, oni su kombinovani da bi se pokazalo da metafizika prouava sve to lei s one strane fizikog. Prema drugom objanjenju, metafizika je prosto naziv koji je uenjak Andronik s Roda primijenio na Aristotelove spise koji dolaze poslije Aristotelovih djela o fizici.

2) ta je predmet izuavanja estetike? Termin estetika dolazi od grke rijei aistheton, to znai ono to moe biti opaeno ulima. Estetika se bavi pojmovnim problemima vezanim bilo za prirodno lijepo, za ljepotu planina ili zalazaka Sunca, bilo za umjetnika djela kao to su slike ili simfonije. Stoga je estetika ira od filozofije umjetnosti, koja se bavi samo umjetnikim djelima.

3) ta izuava filozofija religije? Filozofija religije se bavi filozofskim prouavanjem religije, ukljuujui probleme postojanja i naravi Boga, religioznog jezika, uda, molitve, postojanja zla, odnosa meu razliitim religijama, odnosa izmeu religije i ostalih vrijednosnih sistema ( znanost, etika...)

4) Objasnite odnos izmeu vjerovanja, istine i opravdanja? Vjerovanje, istina i opravdanje su nuni uslovi znanja. Uslov vjerovanje (i) u standardnoj analizi znanja kae namda ne moemo znati ono to ne vjerujemo. Drugim rijeima, ne moemo imati znanje bez vjerovanja. Drugi uslov istina (ii) iz standardne analize znanja kae da ne moemo znati ono to nije istinito. Uslov (ii) je nuni uslov za znanje zato to je obavezivanje na njegovu nunost implicitno u naoj upotrebi termina znanje, kao i u naem razmiljanju o znanju. Uslov (iii) opravdanje u standardnoj analizi znanja kae nam da ne moemo znati ono to vjerujemo bez opravdanja. Prva je stvar koju treba razjasniti to da uslov opravdanja nije isto to i uslov istine. Uslov (ii) moe biti zadovoljen a da nije zadovoljen uslov (iii); drugim rijeima, moe se vjerovati neto to je istinito a da se jo uvjek nema opravdanje za to vjerovanje. Slino, moe biti zadovoljen uslov (iii) a da nije zadovoljen uslov (ii); drugim rijeima, moe se imati opravdanje da se vjeruje neto to je lano.

5) Objasnite racionalim i empirizam kao spoznajno teorijske pozicije? Rije racionalizam potjee od grkerijei ratio, to znai razum. Razum u ovom kontekstu treba shvatiti kao da se odnosi na sposobnost ili mo ovjekovog uma. Razum u ovom smislu, naziva se i intelektom. Racionalista smatra da je razum izvor sveg ovjekovog znanja. Postoji i manje ekstremni oblik racionalizma, koji dri da je razum najvaniji izvor znanja, ili da je razum izvor najvanije vrste znanja. Rije empirizam dolazi od grke rijei empeiria, to znai iskustvo. U raspravama o empirizmu iskustvo uvijek znai ulno iskustvo, to jest iskustvo koje na neki sutinski nain zavisi od upotrebe jednog ili vie ula. Empiristasmatra da je iskustvo izvor cjelokupnog ovjekovog znanja. Postoji i manje ekstreman oblik empirizma, koji smtra da je iskustvo najznaajniji izvor znanja ili izvor najznaajnije vrste znanja. Empiristi polaze od veoma prihvatljive ideje da se znanje o svijetu mora zasnivati na posmatranju svijeta.

6) ta izuava filozofija duha? Filozofija duha obuhvata heterogenu skupinu pitanja, problema i spornih taaka, koji se tiu mentalnog (ili psihikog). Filozofija duha je analizasvih osnovnih pojmova koji se odnose na mentalno. Kao takva ona se preklapa sa oblastima metafizike. Filozofija duha je isto filozofska, isto pojmovna, isto analitika.

7) Navedite osnovne probleme filozofije jezika? Unutar problema jezika u prvi plan je doao semantiki problem (problem odnosa jezika i onoga to zadana jezina jedinica oznaava), iako su kasnije proiena podruja zanimanja na sintaktiku i na pragmatiku.

8) ta izuava etika kao filozofska disciplina? Etika i etiko potjeu od gre rijei ethos, to znai ud, narav, line sklonosti. Etika, kao refleksivna filozofska disciplina, pokuava da utvrdi teorijski smisao nae klasifikacije postupaka u osnovne kategorije moralno dopustivih, moralno nedopustivih i moralno obaveznih. Objekt prouavanja etike je ljudsko djelovanje i norme po kojima se usklauje ili bi se moralo usklaivati. U irem smislu podudara se sa filozofijom prakse kojaeli zahvatiti ljudsko voljno djelovanje. Ukljuuje sve ljudske odrednice i vrijednosti koje se mogu odnositi na ljudsku volju i djelovanje. U uem smislu je etika sinonim moralu .

9) ta je predmet izuavanja politike filozofije? Politika filozofija je grana filozofije koja se bavi pitanjima povezanim s ovjekovim ivotom u drutvenoj i politikoj zajednici. Pristup politike filozofije temelji se na normativnom stajalitu (trai se odgovor na pitanje kako stvari trebaju biti). U tom pogledu bliska je etici. Politika filozofija takoer analizira pojmove koji su vezani uz politiku, kao to su drava, vlast, mo, sloboda, jednakost, prava, itd