1.

MISLI SU STVARNE
OVJEK KOJI JE "DOMISLIO" SVOJ PUT DO PARTNERSTVA S THOMASOM A. EDISONOM
Uistinu, "misli su stvarne" te osobito mone kada ih se pomijea s odreenom svrhom, ustrajnou i goruom eljom za njihovim pretvaranjem u bogatstvo i l i ostale materijalne predmete. Prije nekoliko godina Edwin C. Barnes otkrio je istinitost tvrdnje da se ovjek moe obogatiti pomou vlastitih misli. Do tog otkria nije doao samo jednim promiljanjem. Do njega je dolazio postupno, a sve je zapoelo goruom eljom da postane poslovnim suradnikom velikog Edisona. Jedna od glavnih znaajki Barnesove elje bila je njezina odreenost. elio je raditi s Edisonom, a ne za njega. Paljivo prouite nain na koji je ostvario svoju elju i stei ete dublji uvid u naela koja vode do bogatstva. Kada se ta elja, pobuda i l i misao, po prvi puta pojavila u njegovu umu, nije bio u poloaju poduzeti neto po pitanju njezina ostvarenja. Na putu su mu stajale dvije prepreke. Nije poznavao gospodina Edisona i nije imao dovoljno novca da plati eljezniku kartu do Orangea u New Jerseyu.

18

Te bi potekoe bile sasvim dovoljne da se veina ljudi obeshrabri u pokuaju ostvarenja te elje. No, njegova elja nije bila obina elja! Izumitelj i "skitnica" Pojavio se u laboratoriju gospodina Edisona i izjavio da je doao sklopiti posao s izumiteljem. Govorei o svojem prvom susretu s Barnesom, gospodin Edison je rekao: "Stajao je predamnom ostavljajui dojam obinog skitnice, no, neto u izrazu njegova lica govorilo je da je odluan dobiti ono po to je doao. Iz svojeg dugogodinjeg iskustva s ljudima nauio sam da ovjek koji neto eli toliko snano da je spreman riskirati cijelu budunost za jedan okret kola sree, nedvojbeno pobjeuje. Pruio sam mu mogunost koju je traio jer sam vidio da je odluio ustrajati sve dok ne uspije. Dogaaji koji su uslijedili potvrdili su da nisam pogrijeio." Izgled tog mladog ovjeka nedvojbeno nije bio razlog njegova uspjeha jer mu taj imbenik nije iao u prilog. Kljuna je bila njegova misao. Barnes nije uao u partnerstvo s Edisonom nakon prvog razgovora. Dobio je priliku raditi u njegovu uredu za vrlo simbolinu plau. Mjeseci su prolazili. Na pojavnom planu nije se dogaalo nita to bi Barnesa dovelo blie eljenom cilju koji je u svojem umu ustanovio kao svoju najvaniju svrhu. No, u Barnesovu se umu dogaalo neto vano. Neprestano je pojaavao svoju elju da postane Edisonov poslovni suradnik. Psiholozi su bili u pravu kada su rekli da "ovjek ostvaruje svoj cilj tek kada je uistinu spreman za njega". Barnes je bio spreman za poslovnu suradnju s Edisonom; tovie, odluio je ostati spreman sve dok ne ostvari ono emu tei. Nije sam sebi rekao: "Pa dobro, kakve koristi od toga? 19

Mislim da u se predomisliti i okuati se u prodaji", nego "Doao sam ovamo da bih sklopio posao s Edisonom i ostvarit u to makar tome morao posvetiti ostatak svojeg ivota". On je mislio ozbiljno! Kolike bi ivotne prie bile drugaije kada bi ljudi odredili svoj cilj i ostali mu vjerni dovoljno dugo da ga pretvore u posvemanju opsesiju! Mladi Barnes to tada moda nije znao, no, njegova nepokolebljiva odlunost, njegova ustrajnost u jednoj jedinoj elji sruila je sve prepreke i donijela mu mogunost kojoj je teio.

Mogunost pod

krinkom

Mogunost se pojavila u drugaijem obliku i iz drugaijeg smjera nego to je Barnes oekivao. To je jedan od trikova mogunosti. Ona ima naviku prikrasti se kroz stranja vrata te esto dolazi u obliku nevolje ili privremenog poraza. To je vjerojatno razlog to je mnogi ne prepoznaju. Gospodin Edison u to je vrijeme upravo usavrio novi uredski ureaj tada poznat kao Edisonov stroj za diktate. Njegovi prodavai nisu bili osobito oduevljeni tim izumom. Nisu vjerovali da ga je mogue prodati bez velikog napora. Barnes je prepoznao svoju mogunost. Prikrala se tiho, preruena u udan stroj koji nije zanimao nikoga osim njegovog izumitelja i Barnesa. Barnes je znao da je sposoban prodati Edisonov stroj za diktate. Upoznao je Edisona sa svojim prijedlogom i odmah dobio priliku. Uspio je prodati stroj. Zapravo, prodao ga je tako uspjeno da mu je Edison ponudio ugovor za distribuciju i prodaju irom zemlje. Barnes se obogatio tim poslom, no postigao je i neto mnogo vanije. Dokazao je da ovjek promiljanjem uistinu moe ostvariti bogatstvo.

20

Ne mogu znati koliko je Barnesova prvotna elja vrijedila u novcu. Moda mu je donijela dva i l i tri milijuna dolara, no taj iznos, koliki god da jest, postaje beznaajan ako se usporedi s bogatstvom koje je stekao u obliku spoznaje da nematerijalni poticaj misli moe biti pretvoren u materijalna dobra primjenom poznatih naela. Barnes je doslovce domislio svoj put u partnerstvo s Edisonom! Domislio je bogatstvo. Na poetku nije imao nita osim jasne spoznaje o tome to eli te odlunosti da ostane vjeran toj elji sve dok je ne ostvari.

Tri stope od zlata Jedan od najeih uzroka neuspjeha jest navika odustajanja nakon privremenog poraza. Svaki je ovjek u odreenom trenutku svojeg ivota poinio tu pogreku. U vrijeme mahnite potrage za zlatom, ujak R.U. Darbyja zarazio se zlatnom groznicom i poao na zapad kopati i bogatiti se. On nije uo da se iz uma ovjeka moe iskopati vie zlata no to je ikada iskopano iz zemlje. Kolcima je oznaio svoje zemljite, uhvatio pijuk i lopatu i bacio se na posao. Nakon tjedana mukotrpnog rada nagraen je otkriem blistave rude. Za iskopavanje rude bili su mu potrebni strojevi. Bez podizanja buke zatrpao je nalazite i vratio se kui u Williamsburg u Marylandu te svojim roacima i nekim susjedima ispriao da je naiao na zlato. Zajedno su prikupili novac za potrebne strojeve i dali ih dopremiti. Ujak i Darby vratili su se na nalazite. Prvi vagon zlatne rude iskopan je i odvezen u talionicu. Rezultati su pokazali da je posrijedi jedno od najbogatijih nalazita u Coloradu! Jo nekoliko vagona rude omoguit e im da se rijee dugova. A tada je na redu gomilanje velike zarade. Dok su zduno buili, njihove su nade dosezale najvie

21

vrhunce! A tada se neto dogodilo. Zlatna je ila nestala! Stigli su na kraj duge i up prepun zlata vie nije bio tamo. Nastavili su buiti, oajniki nastojei ponovno naii na ilu - ali uzaludno. Na posljetku su odluili odustati. Strojeve su prodali na otpadu za stotinu dolara i vlakom se vratili kui. Radnik na otpadu pozvao je rudarskog inenjera da pogleda nalazite i naini neke proraune. Inenjer je ustvrdio da je projekt propao jer vlasnici nisu znali za presjeene ile. Njegovi su prorauni pokazali da se ila nalazi samo tri stope od mjesta na kojemu su Darbyjevi prestali buiti! Tamo je i pronaena! Radnik s otpada zaradio je milijune dolara na zlatnoj rudi jer je bio dovoljno mudar da je potraio savjet strunjaka prije no to odustane. Nikada neu odustati zato to ljudi kau "Ne" Dugo potom gospodin Darby je mnogostruko nadoknadio svoj gubitak otkriem da elja moe biti pretvorena u zlato. Do tog je otkria doao nakon to je uao u posao prodaje ivotnog osiguranja. Upamtivi kako je izgubio veliko bogatstvo jer je odustao tri stope od zlata, Darby se okoristio tim iskustvom u odabranom poslu jednostavno takoto je sam sebi govorio: "Odustao sam tri stope od zlata, no, nikada neu odustati zato to ljudi kau 'ne' kada im ponudim ivotno osiguranje". Darby je postao jedan od malobrojnih koji godinje prodaju osiguranja u vrijednosti koja premauje milijun dolara. Tu je ustrajnost stekao zahvaljujui pouci koju je izvukao kada je odustao od potrage za zlatom. Svaki e se ovjek, prije no to ostvari uspjeh, nedvojbeno susresti s mnogim privremenim porazima i ponekim neuspjesima. Kada se ovjek osjeti poraenim, najlake i

22

najloginije je odustati. Veina ljudi uinit e upravo to. Vie od pet stotina najuspjenijih ljudi ove zemlje isprialo mi je kako su najvei uspjeh ostvarili kada su preli jo samo jedan korak dalje od poraza. Neuspjeh je lukavi aljivac s goruim smislom za ironiju. Obaranje ovjeka nadomak uspjehu vjerojatno mu predstavlja veliki uitak. Pouka iz upornosti za pedeset centa Nedugo nakon to je gospodin Darby primio diplomu "Sveuilita ivotnih udaraca" te se odluio okoristiti svojim rudarskim iskustvom, imao je sreu svjedoiti dogaaju koji ga je uvjerio da "Ne" ne znai uvijek ne. Jednog je poslijepodneva pomagao ujaku pri mljevenju ita u starom mlinu. Ujak je vodio veliku farmu na kojoj su ivjeli mnogi afro-ameriki farmeri s kojima je dijelio dobit. Vrata su se neujno otvorila i u mlin je ula mala afro-amerika djevojica, ki jednoga od farmera, te stala pokraj vrata. Ujak je podignuo pogled, opazio djevojicu i grubo joj se obratio: "to eli?" Djevojica je smjerno odgovorila: "Mama je rekla da joj poaljete njezinih pedeset centa". "Ne dolazi u obzir", odvratio je ujak, "bjei kui." "Da, gospodine", rekla je djevojica. Ali se nije pomaknula. Ujak je nastavio sa svojim poslom kojim je bio toliko zaokupljen da nije primijetio da djevojica jo uvijek stoji tamo. Kada je podignuo pogled i opazio je, zagrmio je: "Rekao sam ti da poe kui! Idi i l i u te ja dohvatiti". Djevojica je rekla: "Da, gospodine", ali se nije pomaknula f mjesta. Ujak je odloio vreu ita koju je upravo namjeravao usipati u mlin, uzeo tap i krenuo prema djevojici s izrazom lica koji je najavljivao nevolju. Darby je ostao bez daha. Bio je uvjeren da e svjedoiti

23

nasilju. Znao je da je ujak nagle naravi. Kada se ujak pribliio djevojici, ona je brzo zakoraila korak naprijed, pogledala ga ravno u oi i svojim piskutavim glasiem iz petnih ila vrisnula: "Mojoj mami treba tih pedeset centa!" Ujak je zastao, promatrao je nekoliko minuta, a zatim polako odloio tap na pod, zavukao ruku u dep, izvadio iz njega pola dolara i pruio ih djevojici. Djevojica je uzela novac i poela polako uzmicati prema vratima, ne skidajui pogled s ovjeka kojega je upravo pobijedila. Kada je otila, ujak je sjeo na krinju i kroz prozor zurio u prazno due od deset minuta. U udu je razmiljao o porazu koji je upravo pretrpio. I gospodin Darby se prepustio mislima. Po prvi puta u ivotu vidio je kako dijete odluno svladava odraslog ovjeka. Kako joj je to polo za rukom? Zbog ega je ujakova estina splasnula i zbog ega se je pretvorio u krotko janje? Kakvu je to udnu mo upotrijebilo to dijete da bi ovladalo situacijom? U Darbyjevu su se umu pojavila jo mnoga pitanja, no, odgovor je pronaao tek godinama kasnije, kada mi je ispriao tu priu. Neobino je to to mi je tu priu ispriao upravo u mlinu u kojem je njegov ujak doivio poraz. Neobina mo djeteta Dok smo stajali u tom starom mlinu koji je zaudarao na plijesan, gospodin Darby ponovio je priu o neobinoj pobjedi i zavrio je pitanjem: "to ti misli? Kakvu je to udnu mo upotrijebilo to dijete i njome potpuno pokorilo mojeg ujaka?" Odgovor na njegovo pitanje nalazi se u naelima opisanim u ovoj knjizi. Iznesen je detaljno i u potpunosti. Otkrivene su i pojedinosti te upute koje e svakome omoguiti razumjeti i primijeniti istu silu koju je ta djevojica

24

sasvim sluajno otkrila. Odravajte um pozornim i jasno ete opaziti tu udnu mo koja je pomogla djevojici. Opazit ete je i u sljedeem poglavlju. Negdje u knjizi naii ete na zamisao koja e oivjeti vau mo prijemljivosti i podariti vam, za vae dobro, tu neodoljivu mo. Svjesnost o toj moi moda ete razviti ve u prvom poglavlju i l i e vam se otkriti u nekom od sljedeih. Moda e se pojaviti u obliku jedne jedine zamisli. A moda e preuzeti oblik plana ili svrhe. Mogla bi vas potaknuti da ponovno proivite neka prola iskustva poraza ili neuspjeha i usvojite pouku pomou koje ete nadoknaditi sve to ste izgubili tim porazom. Nakon to sam gospodinu Darbyju objasnio mo koju je djevojica nesvjesno upotrijebila, brzo je u mislima preletio svojim tridesetogodinjim iskustvom u prodaji ivotnog osiguranja i iskreno priznao da svoj uspjeh na tom podruju moe u velikoj mjeri zahvaliti pouci koju je nauio od tog djeteta. Rekao je: "Svaki puta kada bi me potencijalni kupac pokuao otpratiti bez potpisanog ugovora, vidio bih tu djevojicu kako stoji u mlinu, velikih oiju i prkosnog pogleda i rekao sam sebi: 'Moram ostvariti ovu prodaju.' Najvei broj prodaja, zakljuio sam nakon to su potencijalni kupci rekli ' N E ' . " Prisjetio se i pogreke koju je poinio odustavi na samo tri stope od zlata, " A l i , " rekao je, "to je iskustvo bilo prikriveni blagoslov. Ono me je pouilo ustrajnosti bez obzira na to koliko je situacija teka, a to je bila pouka koju sam morao usvojiti prije no to ostvarim uspjeh na bilo kojem podruju." Ovu priu o gospodinu Darbyju, njegovu ujaku, djevojici i zlatnoj ili bez sumnje e proitati stotine ljudi koji ele zaraivati prodajom osiguranja, a svima njima elim poruiti da Darby svoj uspjeh, odnosno godinju vrijednost prodanih osiguranja koja premauje milijun dolara, duguje upravo tim iskustvima. Iskustva gospodina Darbyja uobiajena su i jednostavna, no

25

unato tome skrivala su klju njegove ivotne sudbine; zbog toga su mu bila vana kao i sam ivot. Iz tih je ivotnih iskustava izvukao korist jer ih je analizirao i otkrio njihovu pouku. No, to je s ovjekom koji nema vremena niti elje prouavati neuspjehe u potrazi za spoznajom koja bi mogla dovesti do uspjeha? Kako e i gdje on svladati vjetinu pretvaranja poraza u odskonu dasku prema mogunostima? Odgovor na ta pitanja nalazi se u ovoj knjizi. Potrebna vam je samo jedna dobra zamisao Odgovor zahtijeva razmatranje trinaest naela. No upamtite da odgovor na pitanja koja su vas potaknula da se zamislite nad ivotom, odnosno odgovor koji je vama potreban, moete pronai u vlastitom umu u obliku zamisli, plana ili cilja nakon to proitate ovu knjigu. Za ostvarenje uspjeha potrebna vam je samo jedna dobra zamisao. Naela opisana u ovoj knjizi nude vam naine i sredstva osmiljavanja ostvarivih zamisli. Prije no to nastavimo s opisom tih naela, smatram da imate pravo na ovu vanu sugestiju ... Kada bogatstvo pone pritjecati, ono pritjee tako obilno da se ovjek pita gdje se skrivalo tijekom svih tih "mravih" godina. Ova je tvrdnja zapanjujua, tim vie ako se uzme u obzir opeprihvaeno vjerovanje da bogatstvo dolazi samo onome tko dugo i mukotrpno radi. Kada se ponete bogatiti pomou vlastitih misli, opazit ete da bogatstvo zapoinje kao stanje uma, s tono odreenom svrhom i s malo i l i nimalo mukotrpnog rada. Vi biste, jednako kao i svi drugi, trebali biti zainteresirani za spoznaju o tome kako razviti stanje uma koje privlai bogatstvo. Dvadeset i pet godina proveo sam u istraivanju jer sam i sam elio saznati "kako ovjek postaje bogat". im ovladate naelima i zaponete slijediti upute za njihovu primjenu, vae e se financijsko stanje poeti poboljavati, a sve to dotaknete pretvorit e se u vrijednost koja e vam

26

donositi korist. Nemogue? Nipoto! Jedna od najveih slabosti ovjeanstva jest bliskost prosjenog ovjeka s rijeju "nemogue". On poznaje sva pravila koja ne funkcioniraju. Poznato mu je sve ono to je nemogue ostvariti. Ova je knjiga posveena onima koji tragaju za pravilima pomou kojih su drugi ostvarili uspjehe, i koji su spremni uloiti sve na ta pravila. Uspjeh dolazi onima koji razviju svijest o njemu. Neuspjeh dolazi onima koji svojom nezainteresiranou doputaju razviti svijest o neuspjehu. Druga slabost koju ete pronai u mnogim ljudima jest navika mjerenja svega i svakoga prema vlastitim dojmovima i vjerovanjima. Neki e itatelji vjerovati da se promiljanjem nije mogue obogatiti jer su njihove misaone navike zaglibile u siromatvu, oskudici, bijedi, neuspjehu i porazu. Ti jadni ljudi podsjeaju me na ambicioznog Kineza koji je doao u Ameriku kolovati se na ameriki nain. Studirao je na sveuilitu u Chicagu. Jednog je dana predsjednik Harper naiao na tog mladog Kineza, zastao da bi popriao s njim te ga upitao to smatra najuoljivijom karakteristikom Amerikanaca. "Pa," rekao je student, "udan poloaj vaih oiju. Vae su oi prilino udno poloene!" to mi kaemo o Kinezima? ovjek odbija vjerovati u ono to ne razumije. Naivno vjerujemo da su naa vlastita ogranienja "univerzalna". Dakako da su oi Kineza "udne" jer nisu iste kao i nae.

"Neizvedivi" Ford V-8 motor Kada je Henry Ford nakanio stvoriti svoj uveni V-8 motor, odluio je sastaviti stroj s osam cilindara u jednoj jedinici te je svojim inenjerima naloio da naine nacrte. Nakon to su dovrili nacrte, inenjeri su se svi do jednoga sloili da je jednostavno nemogue nainiti jedinicu sa osam cilindara u jednom komadu. Ford je rekao: "Svejedno ga napravite". " A l i , " nastavili su inenjeri, "to je nemogue!"

27

"Na posao," naredio je Ford, "i ne odustajte dok ne uspijete, koliko god to trajalo". Inenjeri su se bacili na posao. Drugo im nije preostalo ako su eljeli nastaviti raditi za Forda. Nakon est mjeseci nije bilo nikakvih rezultata. Inenjeri su iskuali svaki mogui plan da bi izvrili Fordovu zapovijed, no, taj se pothvat doimao neizvedivim; "nemoguim "! Nakon gotovo godinu dana Ford je upitao inenjere kako napreduju, a oni su ga ponovno izvijestili da ne pronalaze nain ostvarenja njegove zamisli. "Na posao," rekao je Ford. "elim taj stroj i imat u ga." Inenjeri su nastavili s poslom i tajna je iznenada, kao nekim udom, otkrivena. Fordova je odlunost jo jednom odnijela pobjedu! Pria moda nije ispriana do posljednje pojedinosti, no, sadraj i rezultat su toni. Vi koji se elite obogatiti promiljanjem u njoj otkrijte tajnu Fordovih milijuna, ako moete. Nije se potrebno osobito udubiti. Henry Ford je bio uspjean jer je razumio i primijenio naela uspjeha. Jedno od njih je elja: ovjek mora tono znati to eli. Upamtite ovu priu i uoite reenice u kojima se otkriva tajna njegova izvanrednog postignua. Ako ste to sposobni, ako moete tono izdvojiti naela pomou kojih se Henry Ford obogatio, sposobni ste ponoviti njegov uspjeh u gotovo bilo kojem podruju koje vam odgovara. Zbog ega ste sami "gospodar svoje sudbine" Kada je Henley napisao proroanske rijei: "Ja sam gospodar svoje sudbine, ja sam kapetan svoje due," trebao nam je dati do znanja da smo sami gospodari svoje sudbine i kapetani svoje due zbog toga to imamo mo upravljati svojim mislima. Trebao nam je rei da se n a i umovi magnetiziraju naim dominantnim mislima, a ti "magneti", na ovjeku nepoznat nain, privlae sile, ljude i ivotne okolnosti koje su u skladu s prirodom naih dominantnih m i s l i . Trebao nam je rei da, prije no to steknemo golemo

28

bogatstvo, moramo magnetizirati svoje umove intenzivnom eljom za bogatstvom, da moramo postati "usredotoeni na novac" sve dok nas ta elja ne potakne na stvaranje konkretnih planova za njezino ostvarenje. No, budui da je bio pjesnik, a ne filozof, Henry je bio posve zadovoljan izrazivi tu veliku istinu u lirskom obliku, ostavljajui svojim sljedbenicima interpretaciju filozofskog znaenja tih redaka. Istina se malo pomalo razotkrila pa se doima izvjesnim da naela opisana u ovoj knjizi u sebi sadre tajnu ovladavanja svojom financijskom sudbinom. Naela koja mijenjaju vau sudbinu smo spremni razmotriti prvo od tih naela. Zadrite um i upamtite da posrijedi nisu spoznaje samo jednog ovjeka. Ta su naela posluila mnogima. I vi ih moete primjeniti u vlastitu korist. Otkrit ete da to nije nimalo teko ve, naprotiv, vrlo lako. Prije nekoliko godina odrao sam pozdravni govor na koledu u Salemu u Zapadnoj Virginiji. Naelo opisano u sljedeem poglavlju istaknuo sam s tolikim arom da ga je jedan od Itldenata vrsto usvojio i uklopio ga u svoju ivotnu filozofiju. Taj je mladi postao kongresnik te vana osoba u vladi Franklina D. Roosevelta. Napisao mi je pismo u kojemu je tako jasno izrazio svoje miljenje o naelu iznesenom u sljedeem poglavlju da sam odluio objaviti ga kao uvod u to poglavlje. Iz njega biste mogli naslutiti kakve vas nagrade oekuju.
Sada otvoren

Dragi moj Napoleone, sluei kao lan Kongresa stekao sam uvid u probleme mukaraca i ena pa elim ponuditi sugestiju koja moe biti od koristi tisuama estitih ljudi. 1922, godine odrali ste pozdravni govor na koledu u Salemu, a ja sam tada bio student zavrne godine. Tim ste govorom u moj um usadili zamisao kojoj mogu zahvaliti
29

mogunost sluenja Amerikancima i kojoj u zahvaljivati za svaki uspjeh koji ostvarim u budunosti. Sjeam se, kao da je bilo juer, vaeg sjajnog opisa metode pomou koje je Henry Ford, s vrlo malo formalnog obrazovanja, bez prebijenog novia i bez utjecajnih prijatelja, osvojio vrhunce. Tada sam, ak i prije no to ste dovrili govor, odluio da u na vrhu pronai i svoje mjesto bez obzira na to kakve potekoe morao prevladati. Tisue mladih ljudi ove e godine zavriti svoje obrazovanje, jednako kao i sljedeih godina. Svatko od njih trait e upravo onakav praktian poticaj koji sam ja dobio od vas. Zeljet e znati kome se obratiti i to uiniti da bi krenuli putem prema uspjehu. Vi im to moete rei jer ste tolikim ljudima pomogli rijeiti njihove probleme. Tisue ljudi u Americi ele znati kako zamisli pretvoriti u novac, ljudi koji moraju poeti ni od ega, bez financijskih sredstava te nadoknaditi svoje gubitke. Ako im itko u tome moe pomoi, tada ste to vi. Ako objavite knjigu, volio bih dobiti prvi primjerak koji izae iz tiska, s vaim vlastorunim potpisom. Uz najbolje elje, srdano, Jennings Randolph Trideset i pet godina nakon tog govora, 1957. godine imao sam zadovoljstvo vratiti se na koled u Salemu i predvoditi sveanost dodjele diploma. Tada sam primio poasni naslov doktora knjievnosti. Od 1922. godine promatrao sam uspon Jenningsa Randolpha na poloaj direktora jedne od vodeih zrakoplovnih kompanija, izvrsnog motivacijskog govornika i senatora Zapadne Virginije.

30

to god je OVJEKOV UM sposoban ZAMISLITI

POVJEROVATI to je sposoban i OSTVARITI.

31