Clyde Kluckholn: Myths and rituals: a general theory Ne inzistira da mit i ritual uvijek operiraju zajedno, nego da ima

a odreena nezavisnost Imaju psiholoku funkciju 1. Mit simboliki opis fenomena prirode, neki kau da je to primitivna znanost, psihoanalaiza group phantasies. Odgovor o vezi rituala i mita ovisi i tome kakvu koncepciju o mitu imamo. Distinkcija mita i legendi, folklora, bajki. Potrebna je komparativna analiza da se utvrde veze izmeu mita i rituala, neke to kulture povezuju vre a neke ne. Boas kae da je ritual postojao i onda je nastala pria kao objnjenje , Du Bois osobni rituli preuzeti i socijalizirani od grupe. Postoje zapisi gdje su neke poznate linosti konstituirale nove rituale (vezano u Navajo snovi, fantazije inovatora). Van Gennep ljudi su ili spavati u potrazi za novim ritualima u kultu za Ashlepija na Epidauru. Struktura nove kulturne forme bit e uvjetovana kulturnom matricom, ali uspon novih kulturnih formi e gotovo uvijek biti odreena faktorima izvan te kulture. Privatni rituali mogu biti prihvaeni od drutva. 2. Njemu je besmisleno pitati to je bilo prije a to poslije. O neovisnosti mita /Malinowski/ Ali smatra da je bio u krivu kada je rekao da nije simboliki mit. Ne doputa se nikakva univerzalna generalizacija o tome uzrokuje li mit ritual ili obrnuto. Obostrana meuovisnost. Ovisiti e o potrebama ljudi. Francuski sociolozi smatraju da su i jedan i drugi simboliki i time vezani 3 Navajo najava neke katastrofe koja e uititi bijelce a oni e se spasiti ako se popnu na planinu /obrazac/ Dosta toga se objanjava kroz snove Primjer i za mitove koji prethode ritualu i obrnuto 4 Meusobno utjeu jedan na drugoga Kakv oni utjecaj imaju na svakodnevni ivot ljudi da bivaju ouvani Rjeenja na neke probleme, neto poznato, da sadanjost lii na prolost Da se ljudi boje nepoznatog Nekakva regularnost, oekivano ponaanje Ali nije samo puko ponavljanje jer tako ne bi preivjeli Smanjuju anticipaciju katastrofe Navaho imaju jako puno ceremonija VON HENDY THE ROLE OF DEPTH PSYCHOLOGY IN THE CONSTRUCTION OF MYTH Veza nesvjesnog i snova i mita /Freud/ Jung analitika psihologija, vraanje na romantike koncepcije mita /Freud 'hero', 'fixed symbolism'/ The common content of dreams and myths 'the interpretation of dreams' freud, veza mita i nesvjesnog, govori o edipalnim eljama u literarnim djelima 'daydreaming' psihologija literarnih pisaca Mitovi fantazije cijelih nacija, sekularni snovi ranog ovjeanstva Inducira da anonimna pria takoer treba biti dekodirana kao 'displaced libinal desire' Utjecaj na Otta Ranka, K. Abrahama, i Carla Junga U Zuerichu dio E. Bleulera, o shizofreniji, mitu, snovima Krunost utjecaja Abraham mit kao i san prikriveni Psihiki razvoj pojedinca ponavlja razvoj rase Ernst Haeckel biogenetic law prola iskustva vie modificiraju tijelo i misli i emocije Otto Rank slinosti u sagama rzliitih naroda O uobiajenom zapletu, da su mitovi stvoreni od odraslih preradom u djeje fantazije, u metodi zanemaruje kontakte u neurotinoj regresiji ali se vraa u mit Symbols of transformation Jung i Freud su se probili na razliite naine. Jungu je fantaziranje romantiarsko izraavanje dok je Freudu simptom neuroze, ne prihvaa Freudov seksualni determinizam, za njega je libido psihika energija u irem smislu, usporeuje ga sa Schopenhauerovom voljom, kreativna sila.

Inzistira da je Edipov kompleks retrospektivna izmiljotina odraslih, koncepcija fantaziranja kao teolokih proces kreativnost nakon zabrane incesta Da se transformacija libida pomie u istom smjeru kao i kulturna modfikacija, konverzija ili onaj displacement prirodnih poriva One story only Jung's plot of libidinal development Za Junga libido pretvara nie instinkte u vie, za njega djetinjstvo nije krucijalno, nego transformacija u odraslog. Simboli i mitovi arhetipovi Regresija ne ide samo do majke nego do nesvjesnog, do prenatalnog svijeta u 'eternal feminine' u arhetipove Heroj se mora boriti s majkom premaskiran u neko udovite, strah od incesta /udovite/ Majka odgovara kolektivno nesvjesnom, a sin svjesnom, otac ima sekundarnu ulogu. Otac reprezentira duh, zakon, status quo Opasnost od oba, otac ini regresijunemoguom, a majka apsorbira regresijski libido zadraava ga za sebe, tako da onaj tko trai ponovno roenje nalazi samo smrt Povratak heroja Edipa konfrontacija s arhetipovima evociranim u aktu regresije Jungova teorija hrani romantiarsku misao, ali to za prvu polovicu ivota Ujedini se s majkom u smrti, i u isto vrijeme negira taj akt. rtva je obrnutost od regresije, kanonizacija libida u simboliki ekvivalent majke Totem and taboo: phylogenetic fantasy Mit za Freuda potjee kao funkcija ekspresije dugo potisnute elje Nasljanja se na naslijeene mentalne karakteristike U tom dijelu o analogiji razmiljanja 'primitivnog' ovjeanstva i modernih neurotiara U temelju cijele pozicije je postojanje kolektivnog uma Naslijee 'of psychical dispositions' Jung /drugaije nego je Freud pretpostavljao/, predlae teoriju o porijeklu kulture u spiritualiziranom, neseksualnom libidu Za obojicu civilizacija iz sublimacije instinkata, Freud o incestnom tabuu, totemskoj komunikaciji, na antropologiju se naslanja Klan ubije oca totemski klan brae, eksoganija, tuju ivotinju koja predstavlja oca, poredak religije i morala, drutva i umjetnosti proizazi iz Edipovog kompleksa Opisuje instinkt, granini koncept izmeu mentalnog i fizikog, mitologizira instinkt /proizvodi mit o njemu/ Ego i libido ; Eros i Thanatos instinkt, o ludima vukovima instinkt centar nesvjesnog Ego, superego, id Biogenetika- u tom periodu vie u tandemu s Jungom Izjednaava psihiku biogenezu, s kolktivno nesvjesnim Fixed symbolism and archetype Simbolizam snova i fantazija i veza ili simbolizam svih vrsta Relacija izmeu simbola snova i drugih oblika fantaziranja, vie materijala u fiksiranom simbolizmu Edipovska fantazija Jung kolektivno nesvjesno u arhetipovima, uroeno, koncepti, naini ponaanja za sve pojedince Arhetipovi a priori uroene forme institucije Kasnije vezano uz iskustvo ovjeantva, diktiraju daljnja iskustva, naslijeeni paterni miljenja, paterni instinktivnog ponaanja Simboli slike u fantaziji, nisu alegorije ni znakovi, nego slike sadraja koje transcendira svjesno, transformator koji preobraa libido iz nieg u vie, ponekad itateli simbol zamjenjuju s arhetipom Arhetipska reprezentacija Strukturirani instinkt alias arhetip je specifina slika, valorizira mit Simbol je mitu kao vizualni patern, mit je nosioc simbola Bitno je uzgajati mit u svjesti, za njega je on sredstvo kojim kolektivno nesvjesno komunicira sa svjesnim Bloomberg tracing arachne's web Arachne smrtnica koja se natjecala s Atenom u vezenju, te ju je ova pretvorila u pauka Treba promatrati iz Arahninog stajalita,ona evocira enu koja pie /jer je u tapisenju splela boanske skandale/ Rije spider od spinian to znai 'to spin', spinster od vjerovanja da su one tkalje sudbine bile djevice Pauk bia i neba i zemlje Isto i Jewett, Kelley Hawson, Watanna, Whaston, Dunbar Nelson, Barnes su liminalne figure, o enama piscima U Nahve american mitologiji pauk baka stvara ivot Snana metafora za studiju enskih pisaca koje se suprotstavljaju dominantnom svijetu, moe biti i opasno jer je tradicionalno zabranjeno Ona eli istraiti literaturu na marginama, modernizam / mit

Inspirirane popularnom kulturom i mitom, iako su preoblikovali mitoloke i okultne teme da kreiraju oslobaajuu eksploraciju enske pozicije u patrijarhata Modernizam simbolizam, impresionizam, futurizam, mix Kritika pozicije u amerikom drutvu od 1880-te kada su nastupile promjene u drutvu Istraivati te autorice ne prema razlikama nego slinostima, ne ih izolirati preko klasifikacija Rijei slue kao oruje u svijetu punom diskriminacije Demetra, Afrodita, Perzefona, Andromeda, Paradigme za ensku samokontrolu i i mo iroko polje mitova /Campbell spiritualni i fiziki nivo, Cassier simboliki i metaforiki, Eliade, Frazer, Freud tip javnih snova, Jung o kolektivnom nesvjesnom a svi mitovi su prie/ Eliot 'Ulysses, order and myth' Broker o Eliotu hijerarhijski dualizmi, dok ih mitiko razmiljanje spaa i njegova teorija moe biti viena kao feministika kritika Umjetnost slika svijeta koji je doivio promjene, koegzistencija kaosa i jedinstva Fragmenti sadanjeg prolog ivota i mita Nije eksplicitna veza mitoloka, mit je u umu autora, pozadina Oslobodilaka i revolucionarna praksa Spominje Beauvoir, te Irigaray drugo, ono to se jo nije dogodilo ena je i nita i sve, nemogue je da bude identificirananaim trenutanim izrazima, osim kroz patrijarhalnu dominaciju, nemogunost da se definira kao subjekt Female, feminist, feminine su etikete iz patrijarhalnog svijeta Ona je spojila te pojmove da pokae mjesto izmeu enske slobode i samog patrijarhata Oruja patrijarhalnog narativa su uzeta da se strukturira tekstualna neto o enama, jezikom o konfliktu ena i patrijarhata, rekonfiguriranje strategija, mree Obeyeskere Antropology and the man eating myth Cannibal tale putovanje Cooka na Endeavouru 1768-72 Arens da ideja divljakog kanibalizma ima malo temelja u empirikoj realnosti, to je imputacija drugome orijentalizam On vjeruje da je kanibalizam europska prezentacija drugosti, ne i da je postojao u nekim drutvima Arens je to povezao sa antropolokim identitetom, sahlins ga kritizira Kanibalizam kao opravdanje za istrebljenje INTERROGATING LESTRINGANT: THE HISTORICAL REALITY OF CANNIBALISM Frank Lestrigant Pita se to nam to oni ele rei Stravinost kanibalizma u uzgoju ljudskog mesa za jelo On kroz europske vrijednosti o kanibalizmu, kako razlikovati slike o drugome od stvarnosti, on pria o Tupinanbama preko Theveta )mythmakera(, ubijanje prepoznaje kao liturgiju Lestringant se ne pita ako je zapadnjaka prisutnost utjecala na obiaje Tupinanba Pitanje je koliko se u obzir moe uzeti poimanje tih ljudi Informacije im stiu od interpretatora, ne od etnografa The cannibal scene the emrgence of modern cannibalism Ideja o kanibalizmu od Homera, ali moderni kanibal od Kolumba Jedan od najranijih opisa je onaj Kolumbova pratitelja, nali su nekoliko kostiju i zakljuili da je u pitanju kanibalizam Opisi nekih ljudi koji ni nisu bili tamo. To spade u retoriku divljatva i civilizacije Negativne konotacije, ne poznaju religiju, pozitivne - plemenitost On koristi divljatvo kao orijenatlizam Ukluuju element udovinosti iz srednjeg vijeka daju ideju progresa, divljatvo civilizacija Preko svih pria i fantazija su i reprezentirali divljakepostoje i gradacije divljaka, oni soft i hard savages Postoji itava pozadinska literature o kanibalizmu i divljatvu koja je pratila putnike Cannibalism: an orientation to the object of inquiry Hulne razlika kanibalizam da e nas drugi prodrijeti Antropologija konzumacija ljudskog mesa Ako je strah od drugog koi jede meso prisutan u fantaziji kako to das u ga povjesniari i etnografi povjerovali u to u sadanosti jesu li povezani ili neovisni stvarnost i fantazija?

Postojei problem lei u interpretaciji i razlozima O endokanibalizmu koji nije logian jer bi doveo do samoukidanja - tabu kanibalizma, odrava grupu, a postoji posthumna konzumacija, to je nasilje no ljudi ga vre svakodnevno Ljudsko rtvovanje transcendira tabu kanibalizma Prodiranje drugoga kao in srbe Bijes moe proizvesti kanibalnu reakciju no to nije dokaz das u ti ljudi kanibali , jer to ne mora biti normativno, kulturno The savage cannibal and the divinized civilizer: the sun myth in melvilles mardi Preokupacija kanibalizmom, vampirizmom Na jednoj strni kanibal na drugoj boguslian europljanin O suncu i konstelacijama planeta on to odbija, da je to isto konstrukcija u europskoj misli Planetarni dolazak europskih putnika Ali to se moe ugraditi i u mitove divljaka, obostran odnos kolonizacije i koloniziranih kroz mitove Melville mardi roman koji govori o nekom liku koji spaava neku gospu, parodira djelomice Cooka, on se prezentira kao polubog, kao kako to da se vratio polubog prije vremena Nije se mogla njegova smrt u potpunosti istraiti jer nije bilo mogue, te su nastale odreene predrasude