2.

UDNJA
POLAZNA TOKA SVAKOG POSTIGNUA
Prvi korak prema bogatstvu Kada je Edwin Barnes prije vie od pedeset godina u Orangeu siao s teretnog vlaka, moda je bio nalik skitnici, no, njegove su misli bile kraljevske! Dok je koraao putem od eljeznike pruge do ureda Thomasa A. Edisona, njegov je um mahnito radio. Zamiljao je kako stoji pred Edisonom. uo je kako ga trai mogunost da ostvari svoju ivotnu opsesiju, goruu udnju da postane poslovni suradnik velikog izumitelja. Barnesova udnja nije bila nada! To nije bila elja). Bila je to snana, gorua udnja jaa od bilo ega drugoga. Bila je jasno odreena. Nekoliko godina poslije, Edwin C. Barnes ponovno je stajao pred Edisonom, u istom uredu u kojem ga je i upoznao. No, sada je njegova elja bila pretvorena u stvarnost. Bio je Edisonov suradnik. Najvei san njegova ivota pretoio se u stvarnost.

32

Barnes je uspio zato to je tono odredio svoj cilj, a zatim u njega uloio svu svoju energiju, svu svoju snagu, sav svoj trud i sve ostalo ime je raspolagao.

ovjek koji je spalio mostove Prolo je pet godina prije nego to se pojavila mogunost koju je oekivao. Svi, osim njega samoga, smatrali su ga jo jednim zupcem Edisonovog poslovnog kotaa, no, on je u svojem umu od prvog dana, svakog trenutka bio Edisonov partner. Njegova pria izvanredno doarava mo jasno odreene udnje. Barnes je ostvario svoj cilj jer je vie od bilo ega elio luli poslovni suradnik gospodina Edisona. Stvorio je plan pomou kojega e ostvariti taj cilj. No, za sobom je spalio sve mostove. Odravao je svoju udnju sve dok nije postala dominantna opsesija njegovog ivota, a na posljetku i stvarnost. Odlazei u Orange, Barnes nije sam sebi rekao: "Pokuat u nagovoriti Edisona da mi prui nekakav posao." On je rekao: Posjetit u Edisona i dat u mu do znanja da sam doao sklopiti posao s njim." Nije rekao: "Drat u oi otvorenima za druge mogunosti u sluaju da kod Edisona ne uspijem ostvariti ono to elim." Rekao je: "Samo jedno na ovom svijetu elim ostvariti, a to je poslovna suradnja s Edisonom. Spalit u sve mostove za sobom i cijelu svoju budunost uloiti u svoju sposobnost da dobijem ono to elim." Barnes si nije ostavio nijedan izlaz za sluaj nude. Morao je uspjeti ili umrijeti! I to je bila Barnesova pria o uspjehu!

33

Poriv koji vodi do bogatstva Prije mnogo vremena jedan je veliki ratnik bio suoen sa situacijom koja ga je prisilila da donese odluku kljunu za uspjeh na bojnom polju. Svoje je jedinice trebao poslati u bitku protiv monog neprijatelja koji je brojano nadmaivao njegovu vojsku. Ukrcao je svoje vojnike na brodove, doplovio do neprijateljske zemlje, iskrcao vojnike, istovario opremu te izdao zapovijed da se brodovi zapale. Obraajui se svojim vojnicima prije prve bitke, rekao je: "Vidite kako nae brodove guta plamen. To znai da s ovih obala moemo otii ivi samo kao pobjednici! Nemamo izbora - pobijedit emo ili umrijeti!" I pobijedili su. ovjek koji eli ostvariti bilo koji pothvat, mora biti spreman spaliti svoje brodove i unititi svaku mogunost povlaenja. Samo tako moe biti siguran da e odrati stanje uma nuno za uspjeh i poznato kao gorua udnja za pobjedom. Jutro nakon velikog poara u Chicagu, skupina trgovaca stajala je na ulici State i promatrala zgarite na mjestu na kojemu su se nalazile njihove prodavaonice. Odrali su sastanak kako bi odluili hoe li pokuati obnoviti Chicago i l i ga napustiti te iznova zapoeti u nekom drugom kutku zemlje koji obeaje vie. Svi osim jednoga sloili su se u odluci da napuste Chicago. Trgovac koji je odluio ostati i ponovno graditi, uperio je prstom u ostatke svoje prodavaonice i rekao: "Gospodo, unato svim poarima, upravo na ovom mjestu izgradit u najveu robnu kuu na svijetu." Bilo je to prije gotovo jednog stoljea. Robna je kua sagraena. Tamo je jo i danas te predstavlja spomenik stanju uma poznatom kao gorua udnja. Marshallu Fieldu najlake bi bilo uiniti ono to su uinili ostali trgovci. Kada su dola teka vremena, kada se budunost doimala sumornom, oni su podignuli sidro i poli tamo gdje se ivot inio lakim.

34

Dobro upamtite ovu razliku izmeu Marshalla Fielda i ostalih trgovaca jer je to ista ona razlika koja uspjene ljude izdvaja od neuspjenih. Svako ljudsko bie koje razumije svrhu novca, osjea elju za njime. elja nee donijeti bogatstvo. Bogatstvo donosi udnja za obiljem koja se pretvara u opsesiju, zatim konkretno planiranje naina i sredstava te podupiranje planova ustrajnou koja ne priznaje neuspjeh. est naina za pretvaranje udnji u zlato Metoda pomou koje je udnju za bogatstvom mogue pretvoriti u financijski uspjeh, sastoji se od est konkretnih, praktinih koraka: PRVI K O R A K : u svojem umu odredite toan iznos novca koji elite. Nije dovoljno rei: "elim mnogo novca". Po pitanju iznosa budite odreeni. (Za tu odreenost postoji psiholoki razlog koji u objasniti u sljedeem poglavlju.) DRUGI K O R A K : tono odredite to namjeravate dati za novac koji elite. (U stvarnosti nita nije mogue dobiti bez odreenog ulaganja, odnosno odricanja.) TREI K O R A K : odredite toan datum namjeravate posjedovati novac koji elite. do kojega

ETVRTI K O R A K : sastavite konkretan plan za ostvarenje i ponite djelovati smjesta, bez obzira na to jeste li spremni i l i niste.
s v o j e g cilja

PETI K O R A K : sastavite jasnu, saetu izjavu o iznosu koji elite stei, odredite krajnji rok za ostvarenje tog cilja, navedite to namjeravate dati zauzvrat te podrobno opiite plan pomou kojega namjeravate zaraditi navedeni iznos.

35

ESTI K O R A K : itajte svoju izjavu na glas dva puta dnevno, naveer neposredno prije spavanja te ujutro nakon buenja. Dok itate - zamiljajte, osjeajte i vjerujte da ve posjedujete taj novac. Iznimno je vano slijediti upute opisane u sklopu ovih est koraka. Moda ete rei da ne moete zamisliti kako posjedujete novac prije no to ga stvarno zaradite. Ovdje e vam u pomo priskoiti gorua udnja. Ako uistinu udite za novcem tako snano da vaa udnja prerasta u opsesiju, lako ete sami sebe uvjeriti da ete ga stei. Nuno je eljeti novac i razviti odlunost koja e vas uvjeriti da ga ve posjedujete.

Moete li zamisliti da ste milijuna? Neupuenima u djelatna naela ljudskog uma ove se upute mogu doimati beskorisnima. Svima onima koji ne uviaju razboritost navedenih koraka moda e pomoi spoznaja da sam ih primio od Andrewa Carnegiea koji je zapoeo kao obian radnik u eliani, no, unato svojem skromnom poetku, pomou tih naela uspio ostvariti bogatstvo koje znatno premauje iznos od stotinu milijuna dolara. Moda e pomoi i podatak da je preporuene korake paljivo prouio pokojni Thomas A. Edison koji ih je preporuio ne samo kao nune za zaraivanje novca, ve i za ostvarenje bilo kojeg cilja. Ti koraci ne zahtijevaju "mukotrpan rad". Ne zahtijevaju rtve. Ne trae od ovjeka da postane naivan i lakomislen. Za njihovu primjenu nije potrebna osobita naobrazba. No, za uspjenu primjenu tih est koraka potrebno je dovoljno mate koja e ovjeku omoguiti da uvidi i shvati kako stjecanje novca ne smijemo prepustiti sluaju, srei ili sudbini. Potrebno je shvatiti da su svi oni koji su stekli golemo bogatstvo isprva 36

sanjali,

nadali se, eljeli, udjeli i planirali prije no to su zaradili novac. Trebali biste znati i da veliko bogatstvo ne moete ostvariti ukoliko u sebi ne uspijete raspaliti udnju za novcem te uistinu povjerovati da ete ga posjedovati.

Mo velikih snova Svi mi koji sudjelujemo u utrci za bogatstvom trebali bismo biti ohrabreni spoznajom da ovaj izmijenjeni svijet u kojemu ivimo zahtijeva nove zamisli, nove naine rada, nove voe, nove izume, nove metode pouavanja, nove marketinke metode, nove knjige, nove asopise, nove televizijske programe, nove zamisli za filmove. No, unato svim tim zahtjevima za novinama i usavravanjem, ovjek mora posjedovati jednu znaajku kljunu za uspjeh, a to je odreenost svrhe; ovjek mora znati to eli i posjedovati goruu udnju da to ostvari. Mi koji udimo stjecanju bogatstva, trebali bismo upamtiti da su istinski voe ovog svijeta uvijek bili ljudi koji su zauzdali i upotrijebili neopipljive, nevidljive sile neroene mogunosti i pretvorili te sile (ili misaone poticaje) u nebodere, gradove, tvornice, zrakoplove, automobile te sve ostalo to ivot ini Ugodnijim. Dok planirate stei svoj dio bogatstva, ne dopustite nikome da u vama pobudi prijezir prema snovima. Da biste u ovom promjenjivom svijetu ostvarili veliki uspjeh, morate se zaraziti duhom velikih pionira prolosti iji su snovi urodili svim vrijednostima koje ovjeanstvo posjeduje, duhom koji predstavlja ivotnu silu nae zemlje - vau i moju mogunost da razvijamo i unovujemo svoju nadarenost. Ako je ono to elite uiniti ispravno, a vi vjerujete u to, uinite to! Zaponite sa ostvarenjem svojeg sna i ne obazirite se

37

na to to e "drugi" rei kada doivite privremeni poraz, jer "drugi" moda ne znaju da svaki neuspjeh u sebi nosi sjemenku jednako velikog uspjeha. Thomas Edison sanjao je o elektrinoj svjetiljci, bez odgaanja je zapoeo djelovati prema ostvarenju tog sna i ostao mu vjeran, unato desecima tisua neuspjeha, sve dok ga nije ostvario. Praktini sanjari ne odustaju! Whelan je sanjao o lancu prodavaonica cigara, proveo svoj san u djelo i njegove prodavaonice danas stoje na mnogima od najprometnijih amerikih raskrija. Braa Wright sanjala su o stroju koji e letjeti zrakom. Danas irom svijeta opaamo dokaze da je njihov san bio razborit. Marconi je sanjao o sustavu zauzdavanja neopipljivih sila etera. Dokaz da nije uzalud sanjao pronai ete u svakom radio i televizijskom prijamniku na ovom svijetu. Zanimljivo je da su Marconija "prijatelji" prisilno odveli na promatranje u psihijatrijsku ustanovu kada je izjavio da je otkrio naelo pomou kojega je mogue slati poruke zrakom, bez ica i l i ostalih fizikih sredstava komunikacije. Dananji sanjari prolaze mnogo bolje. Svijet je danas prepun mogunosti koje sanjari u prolosti nisu poznavali. Kako lansirati snove Gorua udnja da se bude i da se djeluje polazna je toka od koje mora krenuti svaki sanjar. Snovi se ne raaju uslijed nezainteresiranosti, lijenosti ili nedostatka ambicije. Upamtite da svi uspjeni ljudi zapoinju s neuspjehom i prolaze kroz mnoge obeshrabrujue bitke prije nego to "stignu na odredite". Prekretnica u ivotu uspjenih ljudi veinom se dogaa u trenutku krize u kojemu se upoznaju sa svojim "drugim jastvima".

38

John Bunyan napisao je Napredak hodoasnika, jedno od najboljih knjievnih djela na engleskom jeziku, nakon to je boravio u zatvoru, okrutno kanjen zbog svojih stajalita o religiji. O. Henry otkrio je diva u svojem umu nakon to je pretrpio veliku nesreu te bio baen u zatvorsku eliju u Columbusu. Budui da ga je nevolja prisilila na upoznavanje sa svojim drugim jastvom" i na koritenje mate, otkrio je da je zapravo Veliki pisac, a ne bijedni zloinac i otpadnik. Charles Dickens je kao mladi zaraivao lijepei naljepnice na kutijice s latilom. Tragedija njegove prve ljubavi prodrla je u dubinu njegove due i pretvorila ga u jednog od najboljih svjetskih pisaca. Iz te tragedije rodio se njegov knjievni Dl vijenac, David Copperfield, kojemu su uslijedila brojna ostala djela dragocjena svim ljubiteljima knjiga. Helen Keller ogluila je, zanijemila i oslijepila nedugo po roenju. Unato toj tragediji, svoje je ime neizbrisivo upisala na stranice povijesti velikana. Cijeli njezin ivot svjedoi da nitko nije poraen sve dok poraz ne prihvati kao stvarnost. Robert Burns bio je nepismeni seoski momak. ivio je u siromatvu i odrastao u pijanicu. No, ovaj je svijet oplemenjen njegovim ivotom jer je prelijepe misli zaodjenuo poezijom te lako iupao korov i na njegovu mjestu posadio ruu. Beethoven je bio gluh, Milton je bio slijep, no, njihova e imena trajati koliko i vrijeme jer su sanjali i svoje snove pretoili u organizirane misli. eljeti neto nije isto to i biti spreman primiti predmet svoe elje. Nitko nije spreman sve dok ne povjeruje da to moe ostvariti. Um se mora nalaziti u stanju vjere, a ne u stanju puke nade i l i elje. Otvoren um nuan je za raanje vjere. U zatvorenim umovima ne mogu se roditi pouzdanje, odvanost i vjera.

39

Upamtite da u visoke ivotne ciljeve te snove o obilju i blagostanju nije potrebno uloiti nita vie truda no to je potrebno za prihvaanje bijede i siromatva. Veliki je pjesnik tu univerzalnu istinu izrazio sljedeim rijeima: "Sa ivotom sam se cjenkao za novi, I ivot mi ne prui vie, Jer, molio sam uveer Brojei svoju oskudnu imovinu. Jer ivot je tek gospodar, On daje ono to trai, No, kad odredi nadnicu, Zadatak mora izvriti. Radio sam za bijednu sumu, Kad sam, oajan, saznao Da svaku naknadu koju bih traio ivot bi spremno platio. udnja nadmudruje Majku Prirodu Kao prikladan vrhunac ovog poglavlja ispriat u priu o jednoj od najneobinijih osoba koje sam upoznao. Po prvi sam ga puta ugledao nekoliko minuta po roenju. Na svijet je doao bez ikakvih tjelesnih naznaka uiju i lijenik je, prisiljen izraziti svoje miljenje, priznao da bi dijete moglo cijelog ivota ostati gluho i nijemo. Osporio sam njegovo miljenje. Imao sam pravo na to. I sam sam bio donio odluku i iznio svoje miljenje, no, izrazio sam ga u tiini i tajnosti svojeg srca. Duboko u sebi znao sam da e moj sin uti i govoriti. Kako? Bio sam uvjeren da mora postojati nain i znao sam da u ga

40

pronai. Sjetio sam se rijei besmrtnog Emersona: "Cijeli nas svijet pouava vjeri. Potrebno je samo sluati. Svatko od nas svojeg vodia, a smjernim sluanjem ut emo pravu rije."
P r a v a rije? udnja! Vie od bilo ega udio sam za time da moj sin ne bude gluhonijem. Tu udnju nikada nisam napustio, ak ni na trenutak.

to sam mogao poduzeti? Odluio sam u um tog djeteta nekako usaditi svoju goruu udnju za nainima i sredstvima koji e, neovisno o uima, prenositi zvukove njegovu mozgu. im je bio dovoljno star za suradnju, nastojao sam njegov um toliko potpuno ispuniti goruom udnjom za sluhom da e je priroda biti prisiljena ostvariti na svoj nain. Sve su se te misli rojile u mojem umu, no o njima nisam govorio nikome. Svakog bih dana obnovio svoj zavjet da moj sin nee ostati gluhonijem. kako je rastao i poeo opaati svijet oko sebe, primijetili smo da ipak vrlo slabo uje. U dobi u kojoj djeca poinju govoriti, on to nije pokuavao, no, prema njegovu ponaanju mogli smo jasno zakljuiti da odreene zvukove ipak uje. To || bilo sve to sam elio znati! Bio sam uvjeren da uz neznatan sluh moe razviti tu sposobnost. Tada se dogodilo neto to mi |l pruilo nadu. Dolo je iz posve neoekivanog izvora.

"Sluajnost" koja je promijenila jedan ivot Kupili smo gramofon. Kada je moj sin po prvi puta uo glazbu, bio je izvan sebe od radosti i smjesta je prisvojio tu napravu. Jednom je zgodom gotovo dva sata neprestano iznova sluao istu plou, stojei ispred gramofona i zubima vrsto stiui rub poklopca. U znaenje te navike proniknuo sam tek nakon mnogo godina jer tada nismo znali za naelo provoenja zvuka putem kostiju".

41

Nedugo nakon to je prisvojio gramofon, otkrio sam da me uje prilino jasno kada bih govorio usnama priljubljenim uz njegov mastoidni nastavak u korijenu lubanje. Budui da sam odluio da e moj sin jasno uti moj glas, smjesta sam u njegov um zapoeo pretakati svoju udnju da uje i progovori. Uskoro sam otkrio da uiva sluati prie prije spavanja pa sam se bacio na posao i osmiljao prie koje e u njemu pobuditi samopouzdanje, matu i arku udnju da uje i bude poput sve ostale djece. Osobito sam naglaavao jednu priu kojoj bih svaki puta dao nov, dramatian prizvuk. Svrha te prie bila je u njegov um usaditi misao da njegov poremeaj nije nedostatak, ve vrlo vrijedna znaajka. Unato injenici da su sve filozofije koje sam prouavao, jasno govorile da svaka nevolja u sebi nosi sjemenku jednako velike prednosti, moram priznati da nisam imao pojma kako taj poremeaj moe postati vrijednost.

Sa est centa osvojio je novi svijet Osvrui se na to iskustvo, danas opaam da je njegova vjera u mene umnogome pomogla ostvarenju zapanjujuih rezultata. Moj sin nije dovodio u pitanje moje rijei. Uvjerio sam ga da ima znatnu prednost pred svojim starijim bratom te da e se ta prednost odraziti na mnoge naine. Primjerice, uitelji u koli primijetit e da nema uiju i zbog toga e mu poklanjati posebnu pozornost te biti osobito ljubazni prema njemu. Tako je i bilo. Uvjerio sam ga i da e, kada bude dovoljno star da prodaje novine (njegov je stariji brat ve bio poeo raditi kao raznosa), imati veliku prednost pred svojim bratom jer e mu ljudi plaati vie budui da e vidjeti kako je bistar i poduzetan unato tome to nema uiju. Kada mu je bilo otprilike sedam godina, po prvi puta je dokazao da naa metoda uvjetovanja njegovog uma raa

42

plodovima. Nekoliko je mjeseci preklinjao da mu dopustimo prodavati novine, no njegova majka nije htjela dati doputenje. Na posljetku je situaciju uzeo u svoje ruke. Jednog poslijepodneva dok je kod kue bio sam sa slugama, iskrao se kroz kuhinjski prozor i krenuo u svijet. Od lokalnog postolara posudio je est centa, uloio ih u novine, prodao ih, ponovno uloio novac te ponavljao taj postupak sve do kasne veeri. Nakon to je sredio svoje raune i vratio posuenih est centa koje je posudio od svojeg bankara, ostala mu je ista dobit od etrdeset i dva centa. Kada smo supruga i ja te veeri doli kui, pronali smo ga usnulog u krevetu, s novcem vrsto stisnutim u aci. Njegova mu je majka otvorila aku, odloila novac i zaplakala. Od svega to je mogla uiniti, pla nad sinovljevom pobjedom doimao se krajnje neprikladnim! Moja je reakcija bila upravo suprotna. Smijao sam se od srca jer sam znao da sam uspio u svojem nastojanju da u sinovljev um usadim stav vjere u sebe. Njegova ga je majka u prvom poslovnom pothvatu vidjela kao malog gluhog djeaka koji je izaao na ulice i riskirao ivot da bi zaradio novac. Ja sam vidio hrabrog, ambicioznog i samopouzdanog malog poduzetnika ija je vjera u sebe samoga bila poveana za sto posto jer je zahvaljujui vlastitoj pobudi zapoeo s poslom i uspio. Taj mi je dogaaj mnogo znaio jer sam znao da mi prua dokaz o sinovljevoj domiljatosti koja e ga pratiti cijelog ivota.

Dar sluha Moj je gluhi djeak zavrio osnovnu i srednju kolu te koled unato svojoj nesposobnosti da uje uitelje, osim ako su glasno vikali u njegovoj blizini. Nije pohaao kolu za gluhe. Nismo mu doputali nauiti jezik znakova. Odluili smo da e ivjeti normalnim ivotom i druiti se s normalnom djecom i ustrajali smo u toj odluci iako nas je stajala mnogih estokih rasprava sa kolskim slubenicima. Kao srednjokolac, iskuao je elektrini sluni aparat koji mu nije bio ni od kakve koristi. Meutim, tijekom posljednjeg tjedna na koledu dogodilo se neto to je oznailo najvaniju prekretnicu u njegovu ivotu. Naizgled sluajno, dobio je novi elektrini sluni aparat da ga iskua. Oklijevao je upotrijebiti ga zbog prethodnog razoaranja sa slinim ureajem. Na posljetku ga je ipak uzeo te gotovo nehajno stavio na glavu, prikljuio bateriju i kao nekim udom njegova se ivotna elja za normalnim sluhom ostvarila! Po prvi puta u svojem ivotu uo je gotovo jednako dobro kao i osoba normalnog sluha. Presretan zbog novog svijeta koji je upoznao zahvaljujui tom ureaju, pojurio je prema telefonu, nazvao majku i posve jasno uo njezin glas. Sljedeeg je dana po prvi puta u ivotu razgovijetno uo glasove svojih profesora! Po prvi puta mogao je s lakoom razgovarati s drugima koji vie nisu morali vikati. Tako je uistinu upoznao novi svijet. Njegova se udnja poela isplaivati s kamatama, no, pobjeda jo nije bila potpuna. Moj je sin jo uvijek trebao pronai konkretan i praktian nain da svoj hendikep pretvori u odgovarajuu vrijednost.

44

Misao koja ini uda fedva uviajui znaaj tog napretka, no opijen radou novootkrivenog svijeta zvukova, napisao je pismo proizvoau slunih aparata u kojemu je s oduevljenjem opisao svoje iskustvo. Njegovo je pismo potaknulo elnike kompanije da ga pozovu u New York. Kada je stigao, poveli su ga u obilazak tvornice i dok je razgovarao s glavnim inenjerom te mu govorio o svojem novom svijetu, u umu mu se pojavila slutnja, Z A M i s a o , nadahnue - kako god to elite nazvati. Taj je misaoni poticaj pretvorio njegov hendikep u vrijednost koja e mu se obilno isplaivati kako u novcu tako i u zadovoljstvu. Sutina tog misaonog poticaja bila je sljedea: doao je na zamisao da bi, kada bi pronaao nain da ispria svoju priu o otkrivanju novog svijeta, mogao pomoi milijunima gluhih ljudi koji ive bez pomoi slunih aparata. Mjesec dana bio je zaokupljen opsenim istraivanjem u sklopu kojega je analizirao marketinki sustav proizvoaa slunih aparata te osmislio naine i sredstva komuniciranja s gluhima irom svijeta kako bi ih upoznao sa svojim otkriem. Dovrivi istraivanje, sastavio je dvogodinji plan utemeljen na svojim spoznajama. Kada je taj plan izloio elnicima kompanije, smjesta je dobio radno mjesto kako bi ga ostvario. Bacivi se na posao, sanjao je da mu je sueno donijeti nadu i olakanje tisuama gluhih ljudi koji bi bez njegove pomoi bili osueni na vjenu tiinu. Nimalo ne sumnjam da bi Blair ostao gluhonijem cijelog ivota da njegova majka i ja nismo uspjeli uvjetovati njegov um. Kada sam u njegovu umu pobudio udnju za sluhom i govorom te normalnim ivotom, tom su se poticaju pridruili neki nepoznati utjecaji zbog kojih je priroda premostila jaz tiine koji je njegov mozak razdvajao od vanjskog svijeta. Gorua udnja uistinu ima udesnu mo pretvoriti se u svoje

45

pojavno oitovanje. Blair je udio za normalnim sluhom; sada ga posjeduje! Roen je s hendikepom koji bi ovjeka sa slabijom udnjom poslao na ulicu prodavati olovke. "Bezazlena la", koju sam mu kao djetetu usadio u um navodei ga na pomisao da e njegov hendikep postati vrlo vrijedna odlika koja e mu donositi korist, opravdala je sama sebe. Uistinu nema toga, ispravnog ili pogrenog, to vjera, potpomognuta goruom udnjom, ne moe ostvariti. Te su znaajke svima dostupne.

udotvorna "mentalna kemija" Kratak odlomak iz novinske vijesti vezane za gospou Schumann-Heink prua klju razumijevanja njezinog izvanrednog uspjeha. Navodim taj odlomak budui da jasno istie udnju kao kljuan imbenik postignua. Na poetku svoje karijere gospoa Schumann-Heink posjetila je direktora Beke kraljevske opere kako bi ga upoznala sa svojim glasovnim sposobnostima. No, on nije bio zainteresiran. Ugledavi tu neobinu i loe odjevenu djevojku, zagrmio je neljubazno: "Kako moe oekivati da e ikada uspjeti u operi s takvim licem i bez ikakve osobnosti? Dijete moje, odustani od te zamisli. Nabavi ivai stroj i baci se na posao. Nikada nee biti pjevaica." Nikada je prilino dugo vrijeme! Direktor Beke kraljevske opere znao je mnogo o tehnici pjevanja. No, znao je malo o moi udnje kada preuzme razmjere opsesije. Da je o toj moi znao vie, ne bi poinio pogreku odbacivanja genija ne pruivi mu ak ni jednu priliku. Prije nekoliko godina, jedan od mojih poslovnih suradnika je obolio. Kako je vrijeme odmicalo, njegovo se stanje pogoravalo te je na posljetku primljen u bolnicu radi operacije. Lijenik me je upozorio da su izgledi da ga ikada vie vidim

46

ivoga vrlo mali. No, to je bilo njegovo miljenje. To nije bilo i miljenje njegova pacijenta. Netom prije no to su ga odvezli, uho je apnuo: "Ne uznemiravajte se, efe, za nekoliko dana izlazim odavde." Sestra me je saaljivo pogledala. No, pacijent |e dobro podnio operaciju. Nakon to je sve bilo gotovo, njegov |e lijenik rekao: "Spasila ga je samo njegova udnja za ivotom. Ne bi se izvukao da nije odbio prihvatiti mogunost smrti." Osobno vjerujem u mo udnje potpomognute vjerom jer sam vidio kako ta mo uzdie ljude sa skromnih poetaka do obilja i moi; vidio sam kako pljaka grobove svojih rtava; vidio sam kako slui kao posrednik za ponovne pobjede ljudi koji su doivjeli poraz na stotine razliitih naina; vidio sam kako je mojem sinu omoguila normalan, sretan i uspjean ivot unato tome to ga je Priroda na ovaj svijet poslala bez uiju. Kako ovjek moe zauzdati i upotrijebiti mo udnje? Odgovor se nalazi u ovom i ostalim poglavljima knjige koju drite u rukama. Pomou nekog udnog i monog naela "mentalne kemije" kojega nikada nije razotkrila, Priroda u pobudu snane udnje omata "ono neto" to se ne pokorava rijei "nemogue" i ne prihvaa neuspjeh.

47

U M N E M A DRUGIH OGRANIENJA OSIM ONIH KOJA M U SAMI NAMETNEMO.

I SIROMATVO I BOGATSTVO POTOMCI SU MISLI.

49