3.

VJERA
VIZUALIZACIJA I VJERA U OSTVARENJE UDNJE
Drugi korak prema bogatstvu Vjera je glavni kemiar uma. Kada se pomijea s milju, podsvjesni um smjesta preuzima tu vibraciju, pretvara je u njezinu duhovnu istoznanicu te je, kao u sluaju molitve, preputa Beskonanoj Inteligenciji. Emocije vjere, ljubavi i seksa najmonije su od svih pozitivnih emocija. Pomijeane, "oboje" misao tako da ona smjesta prodire u podsvjesni um, gdje se mijenja u duhovnu istoznanicu, jedini oblik koji moe izazvati odgovor Beskonane Inteligencije. Kako razviti vjeru Slijedi tvrdnja koja e vam omoguiti bolje razumijevanje vanosti autosugestije u postupku pretvaranja udnje u njezin fiziki i l i monetarni oblik; ona glasi: vjera je stanje uma koje moe biti izazvano i l i stvoreno afirmacijom i l i ponavljanjem uputa podsvjesnom umu putem autosugestije.

50

U cilju ilustracije razmotrit emo va razlog itanja ove knjige. Va je cilj stei sposobnost pretvaranja neopipljivih misaonih poticaja udnje u njihov materijalni oblik, odnosno novac. Slijedei upute iznesene u poglavljima o autosugestiji i podsvjesnom umu te saetke poglavlja o autosugestiji, vjerujete da ete dobiti ono to traite i vaa e podsvijest djelovati na temelju vae vjere koju vam vraa u obliku uvjerenja, nakon ega slijede konkretni planovi za ostvarenje onoga za im udite. Vjera je stanje uma koje moete razviti po volji nakon to svladate trinaest naela, jer to je stanje uma koje se razvija svjesno, primjenom i upotrebom tih naela. Ponavljanje afirmacija i l i zapovijedi svojem podsvjesnom umu jedini je poznati nain razvoja emocije vjere. Znaenje navedene tvrdnje pojasnit u objanjenjem zbog ega ljudi katkad postaju zloinci. Jedan uveni kriminolog je rekao: "Kada se ovjek po prvi puta susretne sa zloinom, gnua ga se. Ostane li neko vrijeme u dodiru s njime, navikava se na njega i podnosi ga. Ako s njime ostane u dodiru dovoljno dugo, na posljetku ga prihvaa i potpada pod njegov utjecaj." Jednako tako moemo rei i da svaki misaoni poticaj, opetovano prenoen podsvjesnom umu, na posljetku biva prihvaen i ostvaren jer ga podsvijest, najpraktinijim moguim postupkom, pretvara u materijalnu istoznanicu. Razmotrimo ponovno tvrdnju da se sve emocijama proete misli pomijeane s vjerom odmah poinju pretvarati u svoju materijalnu istoznanicu ili oblik. Emocije, odnosno, "osjeajni" dio misli, imbenici su koji mislima daju ivotnu snagu, udahnjuju im ivot i ine ih djelotvornima. Emocije vjere, ljubavi i seksa, pomijeane s bilo kojim misaonim poticaj em, pruaju mu veu djelotvornost no to bi to ijedna od tih emocija uinila sama za sebe. Do podsvjesnog uma mogu doprijeti, i na njega utjecati, ne samo misaoni poticaji pomijeani s vjerom, ve i misaoni 51

poticaji pomijeani s bilo kojom pozitivnom ili negativnom emocijom.

Nitko nije "osuen" na nesreu Zahvaljujui ovoj tvrdnji shvatit ete da e podsvjesni um u materijalni oblik pretvoriti misao negativne i destruktivne prirode, jednako kao to i misao pozitivne i konstruktivne prirode. Ovo se odnosi na neobinu pojavu koju doivljavaju milijuni ljudi i nazivaju je "nesreom" ili "loom sudbinom". Milijuni ljudi vjeruju da su "osueni" na siromatvo i neuspjehe zbog neke nepoznate sile kojom ne mogu upravljati. Oni sami stvaraju svoje "nesree" jer je njihova podsvijest preuzela to negativno vjerovanje i ostvarila ga na pojavnom planu. Na ovom je mjestu primjereno ponoviti da ste sposobni ostvariti bilo to, predajui svojem podsvjesnom umu udnju koju elite pretvoriti u materijalni odnosno novani oblik, u stanju iekivanja ili vjere da e se ostvarenje uistinu dogoditi. Vaa vjera, ili uvjerenje, imbenici su koji odreuju djelovanje vaeg podsvjesnog uma. Nita vas ne sprjeava da svoju podsvijest "zavarate" dajui joj upute metodom autosugestije, ba kao to sam i ja zavarao podsvjesni um svojega sina. Da bi ta "varka" bila to slinija stvarnosti, kada se obratite svojoj podsvijesti, ponaajte se kao da ve posjedujete ono emu teite. Podsvijest e, najizravnijim i najpraktinijim putem, u materijalni oblik pretvoriti svaku naredbu koju je primila u stanju vjere i l i uvjerenja da e ta naredba biti izvrena. Neprijeporno je da sam rekao dovoljno da bih vam pruio polaznu toku s koje ete, pokusom i djelovanjem, stei sposobnost da vjeru pomijeate s bilo kojom naredbom upuenom podsvjesnom umu. U tome ete se usavriti putem

52

prakse. Pukim itanjem uputa to neete postii. Iznimno je vano jaati pozitivne emocije inei ih dominantnim silama svojega uma, izbjegavati i uklanjati negativne emocije. Um kojim dominiraju pozitivne emocije postaje omiljenim stanitem stanja uma poznatog kao vjera. Takav um je, po volji, sposoban davati upute podsvijesti, koja ih prima i smjesta poinje djelovati na njihovu izvrenju. Vjera je stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom Vjerski su voe tijekom povijesti izmuenom puku savjetovali da vjeruje u ovo, da vjeruje u ono, da vjeruje u dogme i tvrdnje, no, nisu rekli kako vjerovati. Nisu istaknuli da je "vjera stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom". Jezikom koji e razumjeti svako normalno ljudsko bie, iznijet u sve to je poznato o naelu pomou kojega je mogue razviti vjeru tamo gdje ona ne postoji. Vjerujte u sebe; vjerujte u Beskonano. Prije no to zaponemo, podsjetit u vas na sljedee: Vjera je "vjeni eliksir" koji misaonom poticaju daje ivot, mo i djelotvornost! Navedenu je reenicu vrijedno proitati jo jednom, pa ak i nekoliko puta. Vrijedno ju je proitati glasno! Vjera je polazna toka stjecanja bogatstva! Vjera je temelj svih "uda" i svih udesnih pojava koje nije mogue objasniti znanstvenim zakonitostima! Vjera je jedini poznati protuotrov za neuspjeh! Vjera je element, "kemikalija" koja pomijeana s molitvom omoguava izravnu komunikaciju s Beskonanom Inteligencijom. Vjera je imbenik koji obinu vibraciju misli, roenu u konanom umu ovjeka, pretvara u njezinu duhovnu istoznanicu. 53

Vjera je jedini nain da ovjek zauzda i iskoristi kozmike sile Beskonane Inteligencije. arolija autosugestije Dokaz je jednostavan i lako ga je predoiti. Obavijen je naelom autosugestije. Usredotoimo se, dakle, na temu autosugestije te otkrijmo to je ona zapravo i to je pomou nje mogue ostvariti. Poznato je da ovjek s vremenom povjeruje u ono to sam sebi ponavlja, bez obzira na to je li ta tvrdnja istinita ili lana. ovjek koji sam sebi neprestano ponavlja neku la, na posljetku je prihvati kao istinu. Svaki je ovjek to to jest zahvaljujui dominantnim mislima kojima doputa da zaokupe njegov um. Misli koje ovjek svjesno polae u svoj um, jaa svojom naklonou i pomijea s jednom ili vie emocija, stvaraju motivacijske sile koje odreuju i nadziru svaki njegov postupak, in i djelo! Slijedi iznimno vana istina: Misli pomijeane s bilo kojom emocijom stvaraju "magnetsku " silu koja privlai ostale sline ili srodne misli. Misao "magnetizirana" emocijom moe se usporediti sa sjemenkom koja, poloena u plodno tlo klija, raste i neprestano se poveava sve dok ne preraste u bezbrojne milijune sjemenki iste vrste! Ljudski um neprestano privlai vibracije koje su u skladu s onime to dominira umom. Svaka misao, zamisao, plan i l i namjera koju ovjek odrava u svojem umu, privlai niz srodnih misli, dodaje te "srodnike" vlastitoj sili i raste sve dok ne postane dominantan pokreta osobe u ijem se umu nastanila.

54

Vratimo se sada polaznoj toki i otkrijmo kako emo prvotnu sjemenku zamisli, plana i l i namjere posaditi u svoj um. Postupak je vrlo jednostavan: svaku zamisao, plan i l i namjeru mogue je posaditi u um ponavljanjem misli. Zbog toga ste upueni napisati izjavu o svojem najvanijem cilju, upamtiti je i glasno ponavljati iz dana u dan, sve dok te zvune vibracije ne dopru do vae podsvijesti. Odluite odbaciti nepoeljne utjecaje iz okoline i dovesti svoj ivot u red. Razmatrajui svoje mentalne vrline i nedostatke, mogli biste otkriti da je nedostatak samopouzdanja vaa najvea slabost. Uz pomo naela autosugestije mogue je prevladati ovaj nedostatak, a plahost pretvoriti u hrabrost. To naelo moete primijeniti jednostavnim ispisivanjem pozitivnih misaonih poticaja, njihovim pamenjem i ponavljanjem sve dok ne postanu djelatan dio vaeg podsvjesnog uma.

Formula samopouzdanja P R V O : Znam da posjedujem sposobnost ostvariti cilj svoje ivotne svrhe; zbog toga od sebe zahtijevam ustrajno, dosljedno djelovanje prema njegovu ostvarenju te obeaj em da u djelovati na taj nain. D R U G O : Uviam da e se dominantne misli mojega uma s vremenom ostvariti u vanjskom, pojavnom djelovanju te se postupno pretvoriti u materijalnu stvarnost; zbog toga u trideset minuta svakog dana sve svoje misli usredotoiti na razmiljanje o osobi kakva namjeravam postati te tako u svojem umu stvoriti jasnu mentalnu predodbu. TREE: Znam da e putem naela autosugestije svaka udnja koju ustrajno odravam u svojem umu, na posljetku pronai nain oitovanja kroz neko praktino sredstvo

55

ostvarenja tog cilja; zbog toga u svakodnevno deset minuta posvetiti razvoju svojeg samopouzdanja. ETVRTO: Sastavio sam jasan opis svojeg konkretnog i najvanijeg cilja u ivotu i neu odustati sve dok ne razvijem dovoljno samopouzdanja za njegovo ostvarenje. PETO: Potpuno shvaam da bogatstvo ili poloaj ne mogu trajati dugo ako se ne temelje na pravednosti; zbog toga se neu baviti poslovima koji ne koriste svima ukljuenima. Uspjet u privlaei suradnju drugih ljudi i upotrijebiti sile koje elim. Potaknut u druge da mi slue zbog moje spremnosti da sluim drugima. Iskorijenit u mrnju, zavist, ljubomoru, sebinost i cinizam razvijajui ljubav prema cijelom ovjeanstvu jer znam da mi negativan stav prema drugima nee donijeti uspjeh. Potaknut u druge da vjeruju u mene zato to ja vjerujem u njih, jednako kao i u sebe. Ovu u formulu potpisati svojim imenom, upamtiti je i jednom dnevno glasno je ponavljati s dubokom vjerom da e postupno utjecati na moje misli i postupke kako bih postao samopouzdana i uspjena osoba. U pozadini ove formule nalazi se prirodni zakon kojega jo nitko nije uspio objasniti. Ime pod kojim prepoznajemo taj zakon, potpuno je nevano. Vano je da F U N K C I O N I R A u korist i slavu A K O ga konstruktivno primjenimo. Ako ga, s druge strane, primijenimo destruktivno, posljedica e biti unitenje. Ova tvrdnja nosi u sebi vrlo vanu istinu: ljudi koji se preputaju porazu i ive u siromatvu, bijedi i nevolji, svoje ivotne okolnosti mogu zahvaliti negativnoj primjeni naela autosugestije. Uzrok je mogue pronai u injenici da svi misaoni poticaji imaju sklonost oitovati se na pojavnom planu.

56

Katastrofa negativnog razmiljanja Podsvjesni um ne razlikuje konstruktivne i destruktivne misaone poticaje. On radi sa sadrajima kojima ga hranimo putem svojih misaonih poticaja. Podsvijest e ostvariti misao potaknutu strahom jednako kao i misao potaknutu hrabrou ili vjerom. Ba kao to elektrina struja pokree industriju i koristi nam ako je konstruktivno upotrebljavamo, odnosno oduzima ivot ako se pogreno upotrijebi, tako e vas i zakon podsvijesti, u skladu s vaim stupnjem razumijevanja i nainom primjene, dovesti do spokoja i blagostanja, ili u dolinu bijede, neuspjeha i smrti. Ispunite li svoj um strahom, sumnjom i nevjerovanjem u svoju sposobnost da se povezete sa silom Beskonane Inteligencije i upotrijebite je, zakon autosugestije preuzet e duh nevjerovanja i upotrijebiti ga kao obrazac prema kojemu e stvoriti materijalno oitovanje. Jednako kao to i vjetar nosi jedan brod na istok, a drugi na zapad, zakon autosugestije uzdii e vas ili oboriti u skladu s poloajem vaih misaonih jedara. Zakon autosugestije, pomou kojega se svatko moe uzdii do postignua koje nadmauje ak i matu, lijepo je opisan u sljedeim stihovima: "Smatra li da si poraen, poraen si, Smatra li da se ne usudi, ne usudi se. Ako prieljkuje pobijediti, ali smatra da to ne moe, Zasigurno i nee pobijediti. Smatra li da e izgubiti, izgubljen si, Jer posvuda u svijetu opaamo Da uspjeh proizlazi iz ovjekove volje Sve potjee iz stanja uma.

57

Smatra li se nadmaenim, nadmaen si, Da bi se uzdigao, mora razmiljati visoko, Mora biti siguran u sebe Ako eli stii na cilj. U ivotnim bitkama pobjedu ne odnose uvijek Najjai ili najbri, Prije ili kasnije pobjeuje onaj KOJI MISLI DA MOE!" Usredotoite se na naglaene rijei i prodrijet ete u smisao pjesnikove poruke. Kakav genij spava u vaem mozgu? Negdje u vama lei usnula sjemenka uspjeha koja e vas, ako je probudite i potaknete na djelovanje, ponijeti velikim visinama kakvima se niste ni nadali. Jednako kao to i vrsni glazbenik moe iz violinskih ica izmamiti prelijepu melodiju, tako i vi moete probuditi genija koji spava u vaem mozgu i potaknuti ga da vas ponese u visine, prema cilju koji elite ostvariti. Abraham Lincoln doivljavao je neuspjehe u svemu to je pokuavao sve dok nije preao etrdesetu. Bio je gospodin Nitko iz Nigdjegrada, sve dok nije doivio iskustvo koje je probudilo usnulog genija u njegovu mozgu i srcu te od njega nainilo povijesnu linost. To je "iskustvo" bilo pomijeano s emocijama tuge i ljubavi. Stiglo je kroz Ann Rutledge, jedinu enu koju je iskreno volio. Poznato je da je emocija ljubavi bliska stanju uma koje nazivamo vjerom zbog toga to je ljubav sposobna pretvoriti misaone poticaje u njihove duhovne istoznanice. Tijekom

58

istraivanja i analize ivotnih ostvarenja i postignua stotina iznimnih ljudi, otkrio sam da je u pozadini gotovo svakog uspjeha bio utjecaj enske ljubavi. Ako su vam potrebni dokazi za mo vjere, prouavajte postignua mukaraca i ena koji su je primijenili. Meu njima prednjai Nazareanin. Temelj kranstva je vjera, bez obzira na to koliko ljudi iskrivili i l i koliko pogreno protumaili znaenje te velike sile. Sutina Kristovih uenja i postignua, koja je mogue nazvati i "uda", nije ni vie ni manje nego vjera. Ako "uda" uistinu postoje, tada se izvode putem stanja uma poznatog kao vjera! Razmotrimo mo vjere kakvu je iskazao ovjek poznat cijelom ovjeanstvu, Mahatma Gandhi iz Indije. Svijet je u tom ovjeku imao zapanjujui primjer moi vjere. Gandhi je raspolagao veom potencijalnom moi od bilo kojeg ovjeka tog doba unato injenici da nije posjedovao nijedno od priznatih sredstava moi kao to su novac, bojni brodovi, vojnici i bojna oprema. Gandhi nije imao novca, nije imao dom, nije posjedovao ni odijelo, ali je posjedovao mo. Kako je doao do te moi? Stvorio ju je putem razumijevanja naela vjere te putem svoje sposobnosti da tu vjeru prenese dvjestotini milijuna ljudi. Gandhi je na zadivljujui nain uspio utjecati na dvjesto milijuna umova i ujediniti ih u jedan jedini um. Koja bi druga sila osim vjere mogla ostvariti takvo to?

59

Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo Budui da u poduzetnitvu i industriji postoji potreba za vjerom i suradnjom, bit e zanimljivo i korisno analizirati dogaaj koji e vam pomoi razumjeti metodu pomou koje tvorniari i poduzetnici gomilaju velika bogatstva davanjem prije no to pokuaju dobiti. Dogaaj koji sam odabrao za ilustraciju see u 1900. godinu kada je pokrenuta korporacija United States Steel. itajui ovu priu, imajte na umu te vane injenice i shvatit ete kako su zamisli pretvorene u golema bogatstva. Ako ste jedan od onih koji se esto pitaju kako se zarauje veliko bogatstvo, odgovor ete pronai upravo u prii o korporaciji United States Steel. Ukoliko imalo sumnjate da se ovjek moe obogatiti pomou svojih misli, ova e pria odagnati tu sumnju jer je u njoj jasno istaknuta primjena velikog broja naela opisanih u ovoj knjizi. Priu o snazi zamisli na dramatian je nain ispriao John Lowell u New York World Telegramu, s ijim je doputenjem ovdje navodimo.

ZGODAN PRIGODNI GOVOR ZA MILIJARDU DOLARA

Kada se 12. prosinca 1900. godine u sveanoj dvorani Sveuilinog kluba na Petoj aveniji okupilo osamdesetak pripadnika financijske aristokracije da bi odali priznanje mladiu sa zapada, ni polovica uzvanika nije znala da e svjedoiti najvanijoj epizodi u povijesti amerike industrije. J. Edward Simmons i Charles Stewart Smith, srca punih zahvalnosti za velikoduno gostoprimstvo koje im je ukazao Charles M. Schwab tijekom nedavnog posjeta Pittsburghu, upriliili su veeru u sklopu koje e u istono bankarsko 60

drutvo uvesti tog tridesetosmogodinjeg predsjednika eliane. No, nisu oekivali da e odaziv biti velik. ak su ga i upozorili da newyorsko visoko drutvo nee biti raspoloeno za preduge govore te da se, ako ne eli dosaivati Stillmanovima, Harrimanovima i Vanderbiltima, ogranii na petnaest do dvadeset minuta ljubaznih besmislica i ostane na tome. ak je i John Pierpoint Morgan, koji je sjedio zdesna Schwabu kao veliki dostojanstvenik, odluio nakratko uveliati skup svojom prisutnou. to se medija i javnosti tie, taj je dogaaj bio toliko beznaajan da se sljedeeg dana o njemu u lisku nije moglo proitati ba nita. I tako su domaini i njihovi ugledni uzvanici priborom za jelo prokrili svoj put kroz uobiajenih sedam i l i osam jela. Razgovaralo se vrlo malo i vrlo ukoeno. Nekoliko bankara i burzovnih meetara upoznalo je Schwaba ija je karijera procvjetala uz obale Monongahele, ali, nijedan ga nije dobro poznavao. No, prije nego to se veer pribliila kraju svi su, zajedno s financijskim gospodarom Morganom, bili opinjeni djetetom koje je te veeri zaeto - milijardu dolara vrijednom korporacijom United States Steel. Schwabov govor te veeri naalost nije zabiljeen. Pretpostavljam da je to bio 'priprost' govor, gramatiki nepravilan (jer se Schwab nikada nije zamarao jezinim sitnicama), prepun dosjetki i proet mudrou. Snano je utjecao na uzvanike ija se financijska teina procjenjuje na pet milijardi dolara. Nakon govora koji je trajao devedeset minuta, dok su okupljeni jo bili opinjeni, Morgan je odveo govornika do skrovitog prozora gdje su, sjedei u neudobnom poloaju i klatei nogama s visine, razgovarali jo sat vremena. Schwab je u potpunosti iskoristio aroliju svoje osobnosti, no, vaniji i trajniji peat ostavio je njegov temeljit, konkretan program za proirenje eliane. Mnogi su pokuavali zainteresirati Morgana za stvaranje kartela po uzoru na kartele u industriji keksa, eljezne galanterije, eera, gume, viskija, ulja 61

i l i vakaih guma. Tu je zamisao promicao kockar John W. Gates, no Morgan mu nije vjerovao. Bez uspjeha su pokuali i B i l l i Jim Moore, ikaki burzovni meetari koji su sjedinili kartel proizvoaa ibica i korporaciju za proizvodnju krekera. Elbert H. Gary, licemjerni odvjetnik iz provincije, pokuao je promaknuti tu zamisao, no, nije bio dovoljno vaan da bi ostavio dojam. Taj se projekt smatrao fantazijom udaka eljnih lake zarade sve dok Schwabova rjeitost nije J.P. Morgana ponijela u visine s kojih je mogao sagledati jasne rezultate najodvanijeg ikada zamiljenog financijskog pothvata. Financijski magnetizam koji je prije jednog narataja poeo privlaiti tisue malih i katkad loe voenih kompanija u velike korporacije koje su unitavale konkurenciju, poeo je djelovati i na podruju proizvodnje elika domiljatou dobrodunog poduzetnikog gusara Johna W. Gatesa. Gates je od lanaca malih koncerna ve oformio kompaniju za proizvodnju elika i ice, a zajedno s Morganom stvorio je Saveznu kompaniju za proizvodnju elika. No, u usporedbi s divovskim vertikalnim kartelom Andrewa Carnegiea koji su vodila pedeset i tri partnera, ostale su se korporacije doimale beznaajnima. Mogli su se ujedinjavati do mile volje, no cijela gomila njih ne bi predstavljala ni zubac u Carnegiejevoj organizaciji i Morgan je to znao. Znao je to i ekscentrini stari kot. S velianstvenih visina Skibo palae promatrao je, prvo sa zanimanjem, a zatim sa zamjeranjem, pokuaje Morganovih manjih kompanija da mu oduzmu posao. Kada su ti pokuaji postali previe drski, Carnegiejeva narav pretoena je u gnjev i elju za osvetom. Odluio je svakoj suparnikoj tvornici konkurirati vlastitom. Do tada ga ice, cijevi, obrui ili ploe nisu zanimali. Bio je posve zadovoljan prodajui takvim kompanijama sirov elik i putajui ih raditi kako ele. Sada je, sa Schwabom kao glavnim i sposobnim zamjenikom, planirao dotjerati svoje neprijatelje pred zid. I tako je Morgan u govoru Charlesa M. Schwaba pronaao 62

rjeenje tog problema. Kartel bez Carnegiea - najveeg diva ne bi bio kartel, i l i , kao to je jedan novinar rekao, kola od ljiva, ali bez ljiva. Schwabov govor tog 12. prosinca 1900. godine nedvojbeno je doveo do zakljuka, iako ne i jamstva, da je golemo Carnegiejevo carstvo mogue dovesti pod Morganovo okrilje, (iovorio je o budunosti elika, o reorganizaciji u cilju vee uinkovitosti, o usavravanju, o odustajanju od neuspjenih tvomica i usredotoenju na plodonosne projekte, o trgovini zlatnom rudom, o gospodarskoj politici nadlenih ministarstava te o osvajanju stranih trita. Osim toga, prisutnim je gusarima ukazao na pogreke njihovog pljakanja. Naglasio je da je njihov cilj bio ostvariti monopol, podizati cijene i ubirati masne kamate. Schwab je bez ustezanja osudio sustav. Izjavio je kako je takva politika ograniila trite u vrijeme kada je potreba za irenjem bila iznimno jaka. Tvrdio je da e se smanjenjem cijene elika stvoriti trite koje e neprestano rasti; da e se neprestano pojavljivati novi kupci te da je mogue osvojiti i dobar dio svjetskog trita. Schwab je, i ne znajui, bio- apostol suvremene masovne proizvodnje. I tako je veera u Sveuilinom klubu privedena kraju. Morgan je poao kui razmisliti o Schwabovim optimistinim predvianjima. Schwab se vratio u Pitsburgh voditi posao za Andrewa Carnegiea, a Gary i ostali vratili su se svojim burzovnim meetarenjima, odnosno, prikraivanju vremena u oekivanju sljedeeg poteza. Nije dugo potrajalo. Morganu je bilo potrebno otprilike tjedan dana da proui gomilu prijedloga koje mu je Schwab predoio. Kada se uvjerio da financijskim nevoljama nema mjesta u tom planu, poslao je po Schwaba - i otkrio da je taj mladi zapravo prilino plah. Schwab je rekao da gospodinu Carnegieju vjerojatno ne bi bilo drago kada bi saznao da je njegov pouzdani predsjednik kompanije oijukao s carem Wall Streeta. Tada je 63

John W. Gates, posrednik, predloio da se Schwab "sluajno" nae u Bellevue hotelu u Philadelphiji, gdje e se "sluajno" nai i J.P. Morgan. Meutim, kada je Schwab stigao na dogovoreno mjesto, Morgan je ostao u svojem domu u New Yorku sprijeen boleu pa je zbog toga Schwab poao u New York i pojavio se na vratima Morganove radne sobe. Neki povjesniari gospodarstva tvrde da je cijelu dramu od poetka do kraja inscenirao Andrew Carnegie - da je lukavi kot upriliio veeru u ast Schwabu, uveni govor te nedjeljni Schwabov sastanak s novarskim kraljem. Istina je upravo suprotna. Kada je Schwab pozvan potvrditi dogovor, nije ni znao hoe li "mali ef, kako su zvali Carnegieja, uope sasluati ponudu, osobito od skupine mukaraca koju je smatrao nedostojnima. No, Schwab je na sastanak ponio est listova krasopisom ispisanih brojki koje su predstavljale materijalnu vrijednost i potencijal za zaraivanje svake eliane koju je smatrao vanom zvijezdom na novom metalopreraivakom nebu. etvorica ljudi cijelu su no razmatrala te brojke. Glavni je, dakako, bio Morgan, nepokolebljiv u svojem uvjerenju u boansku ispravnost novca. S njim je bio i njegov plemenitaki partner, Robert Bacon, uenjak i uglaeni gospodin. Trei je bio John W. Gates kojega je Morgan prezirao kao kockara i koristio kao orue. etvrti je bio Schwab koji je znao vie o proizvodnji i prodaji elika od bilo kojeg tada ivueg ovjeka. Tijekom cijelog sastanka njegove brojke nijednom nisu dovedene u pitanje. Ako je on rekao da kompanija vrijedi toliko, tada vrijedi toliko i nita vie. Schwab je takoer izriito zahtijevao da se u kombinaciju ukljue samo odreeni koncerni. On je zamislio korporaciju u kojoj nee biti dupliciranja, ak ni u cilju zadovoljenja pohlepe prijatelja koji bi se eljeli rijeiti tereta svojih kompanija i prenijeti ih na Morganova iroka plea. Kada je svanulo, Morgan je ustao i protegnuo lea. Preostalo je jo samo jedno pitanje. 64

"Smatra li da Carnegieja moe nagovoriti na prodaju?" pitao je. "Mogu pokuati," rekao je Schwab. "Uspije li ga nagovoriti, upustit u se u taj pothvat," rekao |c Morgan. Do tog je trenutka sve bilo u redu. No, hoe li Carnagie pristati na prodaju? Koliko e traiti? (Schwab je oekivao iznos Od 320 milijuna dolara.) Kakav e oblik plaanja prihvatiti? Obine ili povlatene dionice? Obveznice? Gotovinu? Nitko ne hi mogao namaknuti treinu milijarde dolara u gotovini. Na smrznutom terenu St. Andrews u Westchesteru u sijenju su partiju golfa odigrali zabundani Andrew i Charlie koji je, kao i obino, blagoglagoljivim brbljanjem odravao dobro raspoloenje. No, o poslu nije izgovorena ni jedna rije sve dok nisu sjeli u toplu Carnegiejevu ladanjsku kuu. Tada je Schwab, s istom uvjerljivou kojom je opinio osamdeset milijunaa u Sveuilinom klubu, Carnegieja obasipao blistavim obeanjima o lagodnoj mirovini i neizrecivim milijunima kojima e zadovoljavati svoje drutvene prohtjeve. Carnegie je kapitulirao, ispisao iznos na komad papira, predao ga Schwabu i rekao: "Eto, za toliko emo prodati." Brojka je iznosila 400 milijuna dolara budui da je iznosu od 320 milijuna, koji je Schwab predloio kao temeljnu brojku, Carnegie dodao 80 milijuna u ime poveane kapitalne vrijednosti tijekom protekle dvije godine. Kasnije je, na palubi prekooceanskog broda, kot sa aljenjem izjavio Morganu: "Trebao sam traiti 100 milijuna vie." "Da si traio, dobio bi," veselo mu je odvratio Morgan. U javnosti se, dakako, podignula praina. Britanski dopisnik javio je da su strani proizvoai elika "zgroeni" tom divovskom kombinacijom. Predsjednik sveuilita Yale, Hadley, izjavio je da Amerika u sljedeih dvadeset i pet godina "u Washingtonu moe 65

oekivati cara" ukoliko stvaranje kartela ne bude zakonski regulirano. No, sposobni meetar Keene s takvim se arom bacio na prodaju dionica da je razlika - koju neki procjenjuju na 600 milijuna dolara - rasprodana u trenutku. I tako je Carnegie dobio svoje milijune, Morganova grupacija dobila je 62 milijuna za svoj "trud", a svi "momci", od Gatesa do Garyja dobili su svoje milijunie.
***

1 tridesetosmogodinji Schwab dobio je svoju nagradu. Postavljen je na mjesto predsjednika nove korporacije i ostao na njemu sve do 1930. godine. Bogatstvo zapoinje milju Dramatina pria o velikom poslovnom pothvatu koju ste upravo proitali, savreno ilustrira metodu pomou koje je elje mogue pretvoriti u njihove materijalne oblike! Ta je divovska organizacija stvorena u umu jednog ovjeka. Plan pomou kojega je organizacija obuhvatila stabilne eliane takoer je stvoren u umu istog ovjeka. Njegova vjera, njegova udnja, njegova mata i njegova ustrajnost bili su osnovni sastojci korporacije United States Steel. eliane i mehanika oprema koju je korporacija nabavila nakon to je pravno utemeljena, bili su sporedni, no, temeljita e analiza otkriti injenicu da je procijenjena vrijednost imovine koju je korporacija stekla porasla za esto milijuna dolara samom transakcijom koja ih je svela pod jednu upravu. Drugim rijeima, Schwabova zamisao potkrijepljena vjerom koju je prenio i u umove J.P. Morgana i ostalih, donijela je profit od 600 milijuna dolara. Nimalo beznaajan iznos za jednu jedinu zamisao! 66

Korporacija United States Steel je napredovala i prerasla u jednu od najbogatijih i najmonijih korporacija u Americi koja danas zapoljava tisue ljudi, razvija nove naine koritenja elika te otvara nova trita. Sve to dokazuje da je prihod od 600 milijuna dolara kojega je donijela Schvvabova zamisao, bio opravdan. Bogatstvo zapoinje u obliku misli! Koliinu bogatstva ograniuje samo osoba u ijem se umu ta misao rodila. Vjera uklanja sva ogranienja! Sjetite se toga kada budete spremni cjenkati se sa ivotom za ono to traite kao svoju naknadu.

67