6.

MATA
MISAONA RADIONICA
Peti korak prema bogatstvu Mata je doslovce radionica u kojoj su osmiljeni svi ovjekovi planovi. Kreativna sposobnost uma oblikuje i ostvaruje sve porive i udnje. Kae se da je ovjek sposoban ostvariti sve to moe zamisliti. Zahvaljujui toj sposobnosti zamiljanja, ovjek je tijekom proteklih pedeset godina otkrio i zauzdao vie prirodnih sila no to je to uinio tijekom cijele povijesti ovjeanstva. Toliko je potpuno ovladao zrakom da mu u letenju nisu ravne ak ni ptice. Analizirao je i izvagao Sunce s udaljenosti od nekoliko milijuna kilometara te pomou mate ustvrdio od kojih se elemenata sastoji. Poveao je brzinu kretanja tako da danas moe putovati brzinom od gotovo tisuu kilometara na sat. Jedino to ovjeka moe ograniiti jest njegov razvoj i koritenje mate. Jo uvijek nismo dosegnuli vrhunac razvoja u koritenju te sposobnosti. Tek smo otkrili da posjedujemo matu i poeli je koristiti na vrlo elementaran nain. 90

Dva vida mate Sposobnost matanja pojavljuje se u dva oblika. Jedan je poznat kao "sintetika mata", a drugi kao "kreativna mata". Sintetika mata: pomou takve sposobnosti ovjek moe preurediti stare metode, zamisli i l i planove u nove kombinacije. Njome ne stvara nita. Ta sposobnost funkcionira iskljuivo sa sadrajima steenog iskustva, naobrazbe i opaanja. To je sposobnost kojom se koristi veina izumitelja s iznimkom "genija" koji poseu za kreativnom matom ako problem nije mogue rijeiti sintetikom matom. Kreativna mata: pomou sposobnosti kreativne mate konaan um ovjeka u izravnom je dodiru s Beskonanom Inteligencijom. To je sposobnost zahvaljujui kojoj primamo "predosjeaje" i "nadahnua". ovjek je pomou te sposobnosti primio sve temeljne i l i nove zamisli. ovjek koji posjeduje kreativnu matu, sposoban je "povezati se" ili komunicirati s podsvjesnim umovima drugih ljudi. Kreativna mata funkcionira automatski, na nain koji u opisati na sljedeim stranicama. Ta sposobnost funkcionira samo kada svjestan um radi iznimno velikom brzinom, kao primjerice u sluaju pobuenosti emocijom jake udnje. Kreativna sposobnost postaje dostupnija razmjerno njezinu razvoju putem koritenja. elni ljudi na podruju poduzetnitva, industrije i financija te veliki umjetnici, glazbenici, pjesnici i pisci postali su veliki zato to su razvili sposobnost kreativne mate. I sintetiki i kreativni vid mate postaje dostupniji s uporabom, jednako kao to se uporabom razvijaju i miii ili organi tijela. udnja je samo misao, poriv. Ona je neodreena i prolazna. Apstraktna je i nema nikakvu vrijednost sve dok je ne pretvorite U njezin materijalni oblik. Iako se najee koristi sintetika mata, tijekom postupka pretvaranja poriva i l i udnje u novac

91

morate imati na umu da ete se ponekad suoiti s okolnostima i situacijama koje e zahtijevati i uporabu kreativne mate. Vjebajte svoju matu Vaa je sposobnost matanja moda oslabila uslijed neaktivnosti. Uporabom je moete oivjeti i uiniti dostupnom. Ta sposobnost ne odumire, iako uslijed neuporabe moe postati nedjelatna. Svoju pozornost za sada usredotoite na razvoj sintetike mate jer ete tu sposobnost mnogo vie koristiti u postupku pretvaranja udnje u novac. Preobrazba neopipljivog poriva, udnje u opipljivu stvarnost, novac, zahtijeva uporabu planova. Te je planove potrebno osmisliti uz pomo uglavnom sintetike mate. Proitajte cijelu knjigu, a zatim se vratite na ovo poglavlje i srnjesta zaposlite svoju matu osmiljanjem plana, ili planova za preobrazbu svoje elje u novac. Podrobne upute za sastavljanje planova iznesene su u gotovo svakom poglavlju. Upute slijedite kako najbolje odgovara vaoj situaciji, a plan osmislite u pismenom obliku, ako to ve niste uinili. Kada to uinite, vaa neopipljiva elja nedvojbeno e poprimiti konkretan oblik. Proitajte prethodnu reenicu jo jednom. Proitajte je na glas, vrlo polako te se sjetite da ste, onog trenutka kada svoju udnju svedete na pismeni oblik plana, nainili prvi od niza koraka koji e vam omoguiti misao pretvoriti u njezin materijalni oblik. Zakonitosti koje vode bogatstvu Zemlja na kojoj ivite, vi i sve ostalo pojavno proizalo je iz evolucijske promjene u kojoj su mikroskopske estice materije organizirane i ureene prema odreenom redu. 92

tovie - ova je tvrdnja od iznimne vanosti - ova zemlja, svaka od milijardu stanica vaega tijela te svaki atom materije zapoeli su kao neopipljiv oblik energije. udnja je misaoni poriv! Misaoni poriv je oblik energije. Kada zaponete s misaonim porivom, odnosno udnjom za stjecanjem novca, vi u slubu pozivate upravo "ono" to je priroda upotrijebila pri stvaranju ove zemlje te svakog materijalnog oblika u univerzumu, ukljuujui i tijelo, kao i mozak u kojemu djeluju misaoni poticaji. Uz pomo nepromjenjivih zakona mogli biste stei veliko bogatstvo. No, prvo se s njima morate upoznati te ih nauiti primjenjivati. Nadam se da u vam ponavljanjem i raznim pristupima ovom naelu otkriti tajnu pomou koje je steeno svako veliko bogatstvo. Koliko god da se to doima paradoksalnim, ta "tajna" uope i nije tajna. Sama je priroda objelodanjuje na zemlji na kojoj ivimo u zvijezdama, u planetima unutar naega vidokruga, u elementima iznad i oko nas, u svakoj vlati trave te svakom obliku ivota koji opaamo. Sljedea naela otvorit e vam put razumijevanja mate. Usvojite ono to shvatite dok po prvi puta budete itali ovu filozofiju, a zatim je ponovno proitajte, prouite i otkrit ete da se dogodilo neto zbog ega vam je postala jasnijom i zbog ega ste stekli ire razumijevanje cjeline. Nipoto ne zastajte niti ne oklijevajte prouavajui ta naela sve dok cijelu knjigu ne proitate barem tri puta jer tada vie neete eljeti prestati.

Kako praktino koristiti matu Zamisli su poetne toke svakog bogaenja. Zamisli su plodovi mate. Prouimo poznate zamisli koje su urodile golemim bogatstvima uz nadu da e vam te priice prenijeti jasne spoznaje o metodi koritenja mate. 93

Zaarani

ajnik

Prije pedeset godina stari je seoski lijenik stigao u grad, privezao konja, neprimjetno uao u prodavaonicu kroz stranja vrata i poeo se cjenkati s mladim trgovcem. Stari lijenik i trgovac priguenim su glasovima iza tezge razgovarali due od jednog sata. Tada je lijenik izaao. Priao je kolima i vratio se u prodavaonicu nosei starinski ajnik i veliku drvenu licu (koja se koristi za mijeanje sadraja ajnika) te ih odloio u stranjoj prostoriji. Trgovac je pregledao ajnik, posegnuo u dep, izvadio iz njega sveanj novanica i pruio ga lijeniku. U svenju se nalazilo tono 500 dolara - cijela njegova uteevina! Lijenik mu je predao komadi papira na kojemu je bila ispisana tajna formula. Rijei ispisane na tom komadu papira bile su vrijedne kraljevskog bogatstva! Ali ne i za lijenika! Te arobne rijei bile su potrebne da bi ajnik poeo kuhati, no, ni lijenik ni mladi trgovac nisu znali za neuveno bogatstvo koje e potei iz tog ajnika. Lijeniku je bilo drago to je pribor uspio prodati dolara. Trgovac je prihvatio veliki rizik uloivi svoju uteevinu u obian komadi papira i stari ajnik! sanjao da e se njegovo ulaganje isplatiti i da e se iz izlijevati zlato koje e jednog dana nadmaiti i uvena Alladinove arobne svjetiljke. Trgovac je zapravo kupio zamisao! Stari ajnik, drvena lica i tajna poruka na komadiu papira bili su potpuno bezvrijedni. udnovata svojstva ajnika poela su se oitovati nakon to je trgovac tajnim sastojcima primijeao sastojak o kojemu lijenik nije znao nita. Pokuajte otkriti to je taj mladi dodao tajnoj poruci i zbog ega se iz ajnika poelo izlijevati zlato. Poznate su vam sve poprilino udne injenice te prie, injenice koje se raaju u obliku zamisli. za 500 ivotnu Nije ni ajnika svojstva

94

Razmotrimo golema bogatstva u zlatu kojima je urodila ta zamisao. Isplatila se i jo uvijek se obilno isplauje mukarcima i enama irom svijeta, koji sadraj tog ajnika distribuiraju milijunima ljudi. Stari je ajnik danas jedan od najveih svjetskih potroaa eera te tako osigurava stalan posao tisuama mukaraca i ena koji se bave uzgojem eerne trske, preradom i prodajom eera. Taj stari ajnik godinje proguta milijune staklenih boica te lako osigurava posao velikom broju staklara. Taj stari ajnik zapoljava i cijelu vojsku inovnika, stenografa, daktilografa i marketinkih strunjaka irom nae zemlje. Donio je slavu i bogatstvo mnogim umjetnicima koji su nainili divne slike ne bi li opisali taj proizvod. Taj je stari ajnik mali gradi na jugu pretvorio u poslovnu prijestolnicu amerikog juga te danas izravno i l i neizravno koristi svakom poduzetniku i gotovo svakom graaninu. Uinci te zamisli danas koriste svakoj civiliziranoj zemlji, a svakome tko je dotakne izlijeva nezaustavljivu bujicu zlata. Zlato iz ajnika izgradilo je i odrava jedno od najuglednijih sveuilita na jugu u kojemu tisue mladih ljudi stjeu obrazovanje prijeko potrebno za uspjeh. Kada bi proizvod tog starog mjedenog ajnika govorio, na svim bi jezicima ispriao uzbudljive ljubavne prie. Prie o ljubavi izmeu mukaraca i ena, o ljubavi prema poslu i ljubavi profesionalaca koji u njemu svakodnevno pronalaze nadahnue. Osobno sam siguran u barem jednu takvu ljubavnu vezu jer sam osobno sudjelovao u njoj, a sve je zapoelo nedaleko od mjesta na kojemu je trgovac kupio stari ajnik. Tamo sam upoznao svoju suprugu koja mi je i ispriala priu o zaaranom ajniku. Sadraj tog ajnika pili smo kada sam je upitao hoe li me prihvatiti "u dobru i zlu".

95

Tko god da jeste, gdje god da ivite, ime god se bavite, kada god opazite rijei Coca-Cola, sjetite se da je to golemo carstvo bogatstva i utjecaja proizalo iz jedne jedine zamisli, a onaj tajni sastojak kojega je trgovac - Asa Candler - primijeao tajnoj formuli bila je ... mata! Zastanite i na trenutak razmislite o tome. Sjetite se i da su koraci prema bogatstvu, opisani u ovoj knjizi, bili kljuni za irenje Coca Cole u svaki grad, svako selo i svako raskrije ovoga svijeta te da svaka zamisao koju stvorite, razborita i vrijedna poput Coca Cole, ima mogunost ponoviti uspjeh ovog napitka kojim ljudi irom svijeta utauju e. Sto bih uinio kada bih imao milijun dolara Ova pria potvruje istinu stare izreke: "tamo gdje postoji volja, postoji i nain". uo sam je od omiljenog prosvjetitelja i duhovnika, pokojnog Franka W. Gunsaulusa koji je svoju propovjedniku karijeru zapoeo u stoarskoj okolici Chicaga. Tijekom studija, dr. Gunsaulus je opazio mnoge nedostatke naeg obrazovnog sustava, nedostatke za koje je smatrao da bi ih mogao ispraviti kada bi bio predsjednik koleda. Odluio je utemeljiti novi koled u kojemu bi mogao ostvarivati te zamisli, a da ga pritom ne sputavaju postojee krute metode pouavanja. Za ostvarenje tog projekta bilo mu je potrebno milijun dolara! Kako e prikupiti toliko novac? Tim je pitanjem kao mladi propovjednik bio zaokupljen veinu vremena. No, inilo se da jednostavno nije mogue postii bilo kakav pomak. Svake bi veeri odlazio na poinak s tom milju. Ujutro je ustajao s njome. Nosio ju je sa sobom kamo god bi poao. Preokretao ju je u svojem umu sve dok je nije pretvorio u posvemanju opsesiju. 96

Budui da je bio i filozof jednako kao i propovjednik, dr. (iunsaulus je uvidio, kao i svi oni koji ostvaruju uspjehe, da je odreenost svrhe polazna toka s koje sve mora zapoeti. Uvidio je i da odreenost svrhe oivljava i stjee mo ako je se potkrijepi goruom udnjom za pretvaranjem svrhe u materijalni oblik. Spoznao je sve te velike istine, no svejedno nije znao gdje i kako se domoi milijun dolara. Logino bi bilo predati se i odustati uz rijei: " A h , pa dobro. Imao sam dobru zamisao ali po tom pitanju ne mogu uiniti nita jer nikada neu namaknuti potrebnih milijun dolara." Veina ljudi rekla bi upravo to, no dr. Gunsaulus to nije rekao. Ono to je rekao i uinio toliko je vano da u ga pustiti neka sam govori o tome. "Jednog subotnjeg poslijepodneva sjedio sam u svojoj sobi i razmiljao o nainima stjecanja novca za ostvarenje svojih planova. Razmiljao sam gotovo dvije godine, no, osim toga nisam uinio nita! Dolo je vrijeme da se neto poduzme! Tada sam odluio da u u tjedan dana skupiti potrebnih milijun dolara. Kako? To me nije zabrinjavalo. Najvanija je bila odluka da u novac nabaviti u tono odreenom vremenu i svakako moram rei da me je tog trenutka kada sam donio odluku, obuzeo udan osjeaj sigurnosti kakav do tada jo nisam doivio. Neto je u meni govorilo: 'Zato to nisi ve odavna odluio? Novac te je cijelo vrijeme ekao!' Dogaaji su slijedili jedan drugoga. Nazvao sam novinare i najavio da u sljedeeg jutra odrati propovijed na temu: to bih uinio kada bih imao milijun dolara. Smjesta sam poeo pripremati propovijed, no, moram vam iskreno rei da mi taj zadatak nije teko pao budui da sam se za tu propovijed pripremao gotovo dvije godine. S pisanjem propovijedi zavrio sam mnogo prije ponoi. Poao sam u krevet i zaspao s osjeajem pouzdanja jer sam ve vidio kako posjedujem milijun dolara. 97

Sljedeeg sam jutra rano ustao, poao u kupaonicu, proitao propovijed, a zatim kleknuo i zamolio da moja propovijed privue pozornost osobe koja e mi pruiti potreban novac. Dok sam molio, ponovno me je obuzeo onaj osjeaj izvjesnosti da novac pristie. U oduevljenju sam otiao bez propovijedi, a taj sam propust opazio tek za govornicom. Bilo je prekasno da se vratim po biljeke, no bio je to za mene veliki blagoslov! Moj mi je podsvjesni um pruio sadraje koji su mi bili potrebni. Kada sam ustao da bih zapoeo propovijed, zatvorio sam oi i iz dubine srca i due progovorio o svojim snovima. Ne samo da sam govorio svojim sluateljima, ve sam imao osjeaj da se obraam i Bogu. Rekao sam to bih uinio kada bih dobio milijun dolara. Opisao sam plan koji sam imao na umu vezan za utemeljenje velike obrazovne ustanove u kojoj e mladi ljudi svladavati praktine vjetine te istodobno razvijati svoje umove. Kada sam zavrio i sjeo, jedan je ovjek polako ustao sa svojeg sjedala u treem redu odostraga i krenuo prema propovjedaonici. Pitao sam se to kani uiniti. Priao je propovjedaonici, ispruio ruku i rekao: 'Veleasni, svidjela mi se vaa propovijed. Vjerujem da biste mogli uiniti sve to ste rekli kada biste imali milijun dolara. Da bih dokazao kako vjerujem u vas i vau propovijed, ako biste sutra ujutro doli u moj ured, dat u vam milijun dolara. Moje ime je Phillip D. Armour.' Mladi je Gunsaulus stigao u ured gospodina Armoura i dobio milijun dolara. Tim je novcem utemeljio Armourov tehnoloki institut, danas poznat pod nazivom Tehnoloki institut Illinoisa. Potrebnih milijun dolara proizalo je iz zamisli. U pozadini te zamisli bila je udnja koju je mladi Gunsaulus njegovao u svojem umu gotovo dvije godine. Skrenut u vam pozornost na vrlo vanu injenicu ... novac je dobio unutar trideset i est sati nakon to je donio vrstu odluku da ga namakne! 98

Gunsaulosovo neodreeno razmiljanje o iznosu od milijun dolara i njegova slabana nada nisu bili nita novo. Slinim su se mislima bavili mnogi ljudi oko njega i mnogi prije njega. No, odluka koju je donio te nezaboravne subote bila je vrlo osobita i drugaija jer je svoju neodreenost stavio na stranu i rekao: "Namaknut u taj novac unutar tjedan dana!" Povrh svega, naelo pomou kojega je dr. Gunsaulus dobio svojih milijun dolara i danas funkcionira! Dostupno je i vama! Taj univerzalni zakon primjenjiv je danas jednako kao to je bio primjenjiv i kada ga je taj mladi propovjednik tako uspjeno primijenio.

Kako zamisli pretvoriti u gotovinu Opaate li da Asa Candler i dr. Frank Gunsaulus dijele jednu zajedniku znaajku? Obojica su bili upueni u zadivljujuu istinu da je zamisli mogue pretvoriti u gotovinu putem jasno odreenog cilja te jasno odreenih planova. Ako ste jedan od onih koji vjeruju da je bogatstvo mogue stei iskljuivo mukotrpnim radom i potenjem, odbacite tu misao! To je neistina! Bogatstvo koje pritjee u velikim koliinama, nikada nije posljedica iskljuivo mukotrpnog rada! Bogatstvo se, ako uope stigne, pojavljuje kao odgovor na jasno odreene zahtjeve utemeljene na primjeni konkretnih naela, a ne sluajno ili zahvaljujui naklonjenosti sudbine. Openito govorei, zamisao je misaoni poticaj koji, upuujui vas na matu, zahtijeva djelovanje. Svi vrsni prodavai znaju da je zamisli mogue prodati i tamo gdje nije mogue prodati robu. Obini prodavai to ne znaju - i zbog toga su "obini". Jedan izdava popularnih knjiga doao je do otkria koje bi svim izdavaima moglo biti vrlo vrijedno. Otkrio je da mnogi ljudi kupuju naslove, a ne sadraj knjiga. Jednostavnom promjenom 99

naslova knjige koja se nije osobito dobro prodavala, prodaja je porasla za vie od milijun primjeraka. Sadraj knjige nije ni najmanje promijenjen. Taj je mudar ovjek jednostavno otrgnuo naslovnicu koja nije prodavala knjigu i opremio knjigu novom naslovnicom koja je imala "blagajniku" vrijednost. Koliko god da se doima jednostavno, bila je to sjajna zamisao! To je mata. Zamisli nemaju unaprijed odreenu cijenu. Tvorac zamisli sam odreuje njezinu cijenu, a ako je dovoljno mudar, dobit e je. Gotovo svaka pria o bogatstvu zapoinje onog dana kada su se sastali tvorac zamisli i prodava zamisli te ostvarili skladnu suradnju. Carnegie se okruio ljudima koji su bili sposobni uiniti sve ono to sam nije bio sposoban, ljudima koji su stvarali zamisli i ljudima koji su ih ostvarivali i na taj nain ostvario neuveno bogatstvo. Milijuni ljudi nadaju se sretnim "prilikama". ovjek na taj nain moda moe dobiti mogunost, no, sigurnije je ne oslanjati se na sreu. Sretna "prilika" osobno mi je pruila najveu mogunost u ivotu - ali - toj sam mogunosti posvetio dvadeset i pet godina nepokolebljivog napora prije no to je postala vrijednou. Ta se "prilika" sastojala od upoznavanja Andrewa Carnegia i stjecanja njegove naklonosti. Carnegie je tom zgodom u moj um usadio zamisao o organizaciji naela postignua u filozofiju uspjeha. Tisue ljudi okoristile su se otkriima do kojih sam doao tijekom dvadeset i pet godina istraivanja, a nekoliko ih je zahvaljujui primjeni te filozofije steklo golemo bogatstvo. Poetak je bio sasvim jednostavan. Posrijedi je bila zamisao koju je bilo tko mogao razviti. Sretna prilika pojavila se s Carnegiejem, ali to je s odlunou, odreenou svrhe, udnjom za ostvarenjem cilja i ustrajnim nastojanjima dugim dvadeset i pet godina? Obina udnja ne bi preivjela razoaranja, obeshrabrenost, privremene 100

poraze, kritike te neprestano podsjeanje na "gubitak vremena". Bila je to gorua udnja! Opsesija! Nakon to mi je gospodin Carnegie u um usadio tu zamisao, njegovao sam je, hranio i nastojao odrati na ivotu. Postupno |e izrasla u monog diva koji je njegovao, hranio i podravao mene. To je priroda zamisli. Prvo im udahnete ivot, potaknete ih i usmjerite, a one zatim razvijaju vlastitu mo i uklanjaju sve prepreke s puta. Zamisli su neopipljive sile, no njihova je mo vea od moi mozga koji ih je iznjedrio. One mogu preivjeti i nakon to se mozak koji ih je stvorio pretvori u prah.

101