TEHNIKA KOLA MIHAJLO PUPIN BIJELJINA

MATURSKI RAD
Tema: Popravka karburatora na vozilu

Uenik:
Jun, 2011.

Profesor:

SADRAJ

UVOD..................................................................................................................................3 2. Sastavni dijelovi karburatora ..........................................................................................8 3. Servisiranje i popravka karburatora.................................................................................9 3.1. Podeavanje karburatora.........................................................................................11 ZAKLJUAK....................................................................................................................13 LITERATURA..................................................................................................................14

UVOD

Karburator je ureaj na benzinskom motoru koji priprema mjeavinu benzina i vazduha potrebnu za rad motora. Pomou karburatora se takoe upravlja snagom motora. U karburatoru se raspruje benzin i mjea sa vazduhom u odreenom odnosu, koji varira u zavisnosti od reima rada motora. Tako je na primjer smjea bogatija benzinom u trenutku ubrzavanja, pri pokretanju (paljenju) motora, pri punom gasu i pri radu motora na slobodnom hodu. U karburatoru postoje razni ureaji koji omoguavaju promjenu odnosa benzina i vazduha. Osnovni dio karburatora je venturijeva cev, koja omoguava odravanje priblino konstantnog odnosa benzina i vazduha. Ostali ureaji omoguavaju obogaivanje smjee po potrebi. Snaga motora se kontrolie regulacijom koliine smjee koja se doprema motoru. Stariji karburatori su radili iskljuivo na principima dinamike fluida, dok se kod novijih karburatora pojavljuju elektronski kontrolisani ureaji za korekciju rada. U novije vrijeme karburatori su skoro u potpunosti potisnuti elektronskim sistemima za ubrizgavanje goriva ime se postie bolja kontrola smjee potrebne za rad motora, a time i manje zagaenje i ekonominiji rad motora.

1. Zadatak karburatora
Karburator mora osigurati lagano putanje motora u rad, po potrebi naglo ubrzanje, na dugim vonjama mora tedjeti gorivo, razvijati punu snagu i ne dopustiti da motor iznenada prestane raditi. Ukratko: karburator mora napraviti smjesu goriva i zraka, koja je u odreenom trenutku potrebna za izgaranje u cilindrima, i u pravim koliinama dovoditi je pojedinim cilindrima. Rasprivanje zapoinje mijeanjem benzina i zraka i zavrava s poetkom izgaranja u cilindrima. Zato osim karburata u rasprivanju uestvuju i usisni razvodnik, usisni ventili i ak prostori za izgaranje i klipovi. Pumpa za gorivo dovodi gorivo do karburatora. Sisa ga iz rezervoara za gorivo i dovodi u komoru plovka karburatora. Na putu goriva iz rezervoara do karburatora ima vie sita odnosno proistaa koji zadravaju eventualnu neistou. Odnos zraka i goriva Kod veine benzina za izgaranje je potrebna smjesa jednog teinskog dijela benzina i petnaest teinskih dijelova zraka. Taj odnos 1:15 nazivamo teorijski odnos smjese. Posljedica tih propisa su sve intenzivnija istraivanja u vezi s rasprivanjem smjese i vee zanimanje za izravno utrcavanje goriva u cilindre. Meutim, kod takvog odnosa motor ipak ne daje najvie snage niti je najtedljiviji. Kad se puta u rad hladan motor, ponekad je potrebna izvanredno bogata smjesa od jednog dijela benzina i jednog dijela zraka, dok je kod obine vonje jednakomjernom brzinom najtedljivije kad je smjesa siromanija, npr. 1:16. Uopteno vrijedi pravilo: bogata smjesa za pokretanje, polubogata smjesa pri malom broju okreta i u praznom hodu, siromana smjesa za tedljivu obinu vonju i opet bogata smjesa kad se ubrzava i vozi s najveim brzinama. Dok benzin i zrak izgaraju, meu ostalim osim vode nastaju i hemijski spojevi kao ugljen monoksid, ugljen dioksid i drugi oksidi. Koliina tih tetnih stvari u automobilskim ispunim plinovima je umnogome zavisna o srazmeri smjese benzina i zraka. U veini zemalja je koliina tih, djelomino otrovnih, stvari u auspuhu ograniena zakonom. Rad karburatora Za vrijeme takta usisavanja, klip u cilindru naginje prema dole i iznad sebe stvara podpritisak koji kroz difuzor karburatora usisava zrak u cilindar. Koliina usisanog zraka podeava se okretljivim leptirom koji otvara voza pritiskom na papuicu akceleratora. Meutim, koliina usisanog zraka ne zavisi samo o poloaju leptira, nego i o okretima motora. Karburator osigurava da struja zraka u cilindre uvue upravo potrebnu koliinu benzina.

Gorivo koje dolazi iz komore plovka karburatora mijea se sa zrakom u difuzora. Difuzor radi po naelu da poveana brzina struje zraka u tom toku uzrokuje podrpritisak. Kad zrak prolazi kroz sueni dio usisne cijevi, povea se brzina fluida.

Sl. br. 1 : Put ka karburatoru (preuzeto sa hrvatskog sajta www.prometna-zona.com) U podruju podpritiska koji se pri tome stvara, nalazi se ue karburatove mlaznice, iz koje zrana struja sisa benzin. Struja zraka je najjaa kad je leptir najotvoreniji i broj okreta motora najvei. to je vea brzina strujanja u difuzoru, to vie benzina usisa iz mlaznice. Meutim, takav karburator bi bio neupotrebljiv u praksi i to zbog razlinog ponaanja zraka i benzina u strujanju. Dok se gustoa zraka s porastom brzine smanjuje, gustoa benzina ostaje ista bez obzira na brzinu strujanja. Budui da se zrak i benzin moraju mijeati u pravilnoj teinskoj proporciji (oko 1:15) da bi smjesa potpuno izgarala, porast brzine zraka povezan sa slabljenjem gustoe uslovljavao bi stvaranje sve bogatije smjese, koja bi na kraju bila ve tako bogata da se vie ne bi zapalila. To se spreava na dva naina: u karburatorima na zrak pritiska se dio goriva pomijea sa zrakom jo prije nego to napusti provrt mlaznice. To takozvano pretpjenjenje goriva osigurava sistem cijevi za mijeanje i mlaznica za izjednaenje. A kod karburatora s igliastom mlaznicom su koliina izlazeeg goriva i presjek difuzora

promjenljivi i na taj nain odravaju pravi odnos mijeanja smjese.

Nivo goriva u komori plovka odrava ventil plovkove igle na istoj visini sve vrijeme. Provrt mlaznice u difuzoru mora biti vii od nivoa goriva u komori plovka, da ne bi gorivo isticalo kad se vozilo nagne. Tako je gorivo za 5 do 8 mm pod provrtom mlaznice, ali podpritisak moe podii gorivo do provrta mlaznice i sitno rasprena ga usisati u difuzor. Osim usisavanja zraka i goriva zadatak usisnog sistema je da gorivo dobro raspri u maglu, da ga temeljno pomijea sa zrakom i jednakomjerno podijeli po cilindrima. Gorivo je pri ulasku u difuzor ve raspreno na male i najmanje kapljice. U karburatoru na pritisni zrak je gorivo unaprijed pretvoreno u pjenu s dovodom zraka ispod nivoa, a kod karburatora s igliastom mlaznicom se nakon to ga zrak povue, raspri u difuzoru. Okretanjem leptira, kapljice goriva pomijeane sa zrakom dolaze u podruje podpritiska, koji uzrokuje usisavanje klipa, i raspre se u maglu. Kojom brzinom e se gorivo pretvarati u maglu, zavisi o podpritisku u usisnom razvodniku, koji opet zavisi o okretima motora i poloaju leptira.

Slika br. 2: Priprema smjese benzina i zraka Pri relativno malom broju okreta i potpuno otvorenom leptiru moe podpritisak biti tako malen da veina usisanog goriva bude jo u tenom stanju i tee po delovima usisnog razvodnika. Pri obinoj vonji, kad je leptir priblino napola zatvoren, podpritisak iza njega se toliko povea da se gorivo gotovo potpuno pretvori u maglu. Kod motora koji imaju za svaki cilindar svoj karburator, obino ne smeta ako dio goriva doe do cilindara u tenom stanju, jer pri ulazu u cilindre gorivo se zbog vruine ipak pretvori u plin. Tekoe nastaju kad karburator puni vie cilindara, pa djelomino teno gorivo ne podijeli cilindrima u jednakim koliinama. Da bi se gorivo bolje rasprivalo u benzinsku maglu, u savremenim motorima se usisni razvodnici esto griju vodom za hlaenje ili toplinom ispunih cijevi i na taj nain osiguravaju jednakomjerniju raspodjelu smjese za izgaranje na vie cilindara. 6

Stvaranje magle se zavrava u toplom motoru kad gorivo doe u cilindre i u dodir s vruim zidovima cilindara, ispunim ventilima i ostacima izgorjelih plinova.

2. Sastavni dijelovi karburatora

Karburator se sastoji od sledeih dijelova: 1 Tijelo koje predstavlja karburator kao cjelinu; Lone karburatora sa plovkom i ventlom za regulisanje nivoa goriva u lonetu; Glavni iklja koji se nalazi u grlu karburatora (Difuzor) i spojen je sa lonetom na principu spojenih sudova; Cijev za vazduh na kojoj se nalazi filtar za vazduh; Grlo karburatora Difuzor (Venturijeva cijev) u kome se postavlja glavni iklja Odreivanje broja kalibrisanih otvora za protok goriva Leptir koji se regulie koliina smee (regulie se snaga motora) Ureaj za hladno startovanje motora Ureaj za rad motora u praznom hodu Ureaj za prihvatanje naglih preoptereenja motora Ureaj za obogaenje i osiromaenje smee, zavisno od reima rada motora.

Osnovni dijelovi karburatora - 1.Ventil, 2.emuzivna cijev, 3.Vijak za dodati vazduh, 4.glavni sisak, 5.vijak za smeu, 6.podeavanje leptira za hladno startovanje, 7.samo podeavanje leptira, 8.cjevica za ubrizgavanje na akcelerator pumpi za ubrizgavanje, 9.sisak za reim na minimum, 10.ep, 11.podeava zazora startnog ureaja, 12.automatski startni ureaj (sauh).

3. Servisiranje i popravka karburatora

Karburator je potrebno servisirati, bar svakih pedesetak hiljada kilometara. Ljudi esto mijeaju pojmove, servisirati i oistiti karburator. Za ienje karburatora i nije potreban nekakav strunjak. Priueni mehaniar, moe rastaviti karburator i nanovo ga sastaviti. No, rezultat takvog posla je obino nikakav ili ak gori nego prije. to hoe rei, kako rastavljanje i ienje karburatora, bez adekvatne strunosti, nema efekta, svakako, moe imati samo negativan uinak. Karburator je vrlo sloen aparat, te je potrebno potpuno znanje njegovog principa rada, kako bi se moglo upustiti u servisiranje. Servis karburatora podrazumijeva, kompletno rastavljanje, pranje i ienje, to je samo popratna radnja servisa, te nanovo kompletovanje sa podeavanjem svih komponenata karburatora po njegovim specifikacijama. Prilikom sastavljanja, mijenjaju se potroni dijelovi po potrebi, kao to su: brtve, dijafragme (membrane) i ventil dovoda goriva, to se moe mijenjati pojedinano ili u za taj karburator, predvienom setu. Prilikom sastavljanja karburatora, potrebno je provjeriti eventualnu devijaciju neravnih povrina, te ih po potrebi obraditi (tuirati). Tek nakon ovih radnji, mogue je korektno podesiti karburator nakon montae .

Slika br. 3 Nikako ne podlijeite savjetima nadreenog strunjaka, kako je potrebno smanjiti nekakve dize ili smanjiti nivo goriva i kojekakve sline kaubojtine, kako bi se postiglo bolje sagorijevanje ili manja potronja goriva. Svaki karburator, fabriki je proraunato

dizajniran prema motoru na koji se ugrauje, pri emu je voeno rauna o postizanju objektivnih performansi motora u skladu sa njegovom konstrukcijom i dakako o potronji goriva. Zato, samo pravilno servisiran karburator, imajui u vidu i stepen istroenosti motora, moe vratiti motoru pravilne performanse i potronju goriva. Kod vozila sa karburatorom a bez elektronskog sistema paljenja, prilikom ugaanja, potrebno je podesiti i platinski prekida kao i moment paljenja. Takav kruni postupak, sigurno e rezultovati, najboljim performansama vozila i najumjerenijoj potronji goriva.

Slika br. 4

Na gornjim skicama, sa lijeva na desno, vidimo tri faze rada karburatora. U prvoj fazi, prikazan je rad karburatora u mrtvom hodu motora (poznatom kao ler gas). Ovdje vidimo, kako gorivo ulazi u karburator posebnim kanalom i mijea se sa zrakom, koji ulazi mimo leptirnog otvaraa zraka a iju koliinu podeavamo. Kako bismo dobili pravi odnos smijese, odnosno zraka i benzina (optimalno 14.7:1), podeavamo koliinu goriva. Regulator vidljiv na skici. Vraajui se na prethodni tekst, ovakva regulacija je mogua, samo ako je karburator u besprijekornom stanju, odnosno pravilno servisiran. Na narednoj skici, prikazan je rad karburatora u vonji. Ovdje vidimo, poluotvoreni leptir za ulaz zraka i na suenom dijelu karburatora, radi poveanja brzine ulaza zraka, nalazi se otvor za ulazak benzina ili tanije reeno, mjeavine benzina i zraka. Zapravo, prije ulaska benzina u grlo karburatora, moemo vidjeti, kako se benzin u tkzv. mijealici ili difuzoru, mijea sa zrakom i tako u finom spreju, uslijed jakog pod pritiska ulazi u motor. Za razliku od prethodne situacije, ovdje nemamo mogunost podeavanja smijese, ve se ona sama podeava na osnovu precizne konstrukcije karburatora, njegovih kanala i sapnica te pravilno postavljenog nivoa goriva. Ve kroz ovu kratku edukaciju, moe se konstatirati, kako nikakvo nagaanje i nadreene modifikacije unutar karburatora nisu mogue. Samo strunjak, prilikom servisiranja karburatora, obratiti e panju na blokadu pojedinih kanala u difuzoru a ne na takozvanim dizama kroz koje prolazi gorivo i rijetko su zaepljeni. Trea skica, prikazuje pumpicu za dodatno upricavanje goriva. Dodatna koliina goriva, potrebna je u momentu naglog ubrzavanja vozila. Naime, naglim dodavanjem gasa, dopustili smo nagli ulazak velike koliine zraka u kojem momentu, dolazi skoro do izjednaavanja pritiska i pod pritiska na suenom dijelu karburatora, radi

10

ega, motor ostaje za trenutak bez benzina. U tom momentu, pumpica ubrizgava dodatnu koliinu goriva, kako automobil ne bi za tren posustao. U sluaju neispravnosti brizgaljke, moemo govoriti o zamijeni dijafragme ili neistoom blokiranim kanalima. Na skicama, prikazan je klasini jednostruki karburator, cijeli (Slika br. 3) i u presjeku (Slika br. 5). Na skici u presjeku vidljiv je nivo goriva, koji je precizno definisan, za svaki pojedinani karburator. Preveliki nivo, prouzrokovati e prelijevanje goriva u karburator, dok e premali onemoguiti pod pritisak u karburatoru, da povue dovoljnu koliinu goriva. Tek prilikom rastavljanja karburatora, moe se zakljuiti, da li je potrebno mijenjati prije napomenute dijelova. No, u praksi se pokazalo, da otprilike u osam od deset karburatora to nije potrebno ili samo djelomino ali pod uslovom, da karburator nije prije rastavljan a specijalno nestruno. I na kraju. Servisiranje karburatora, uvijek je isplativo i to prvenstveno kroz utedu na gorivu te na produavanju vijeka motora, na koji znatno utie neispravnost karburatora.

Slika br. 5

3.1. Podeavanje karburatora

U toku i nakon sklapanja potrebno je prema upustvima proizvoaa, izvriti odreena podeavanja. Prije svega u toku sklapanja treba podesiti nivo benzina u lonetu. To se obavlja podeavanje visinskog poloaja plovka. Nakon uvrenja plovka u poklopcu loneta, poklopac se okrene za 180, ime se igliasti ventil plovka zatvara. Sada se posebnim mjerilom, prema podacima proizvoaima provjerava visina izmeu plovka i poklopca loneta. Podeavanja se obavlja savijanjem jezika na plovku koji

11

naljee na igliasti ventil. Kod karburatora za suno kontrolie se visinski poloaj igliastog ventila u odnosu na zasun. Na gornjem kraju igliastog ventila nalazi se nekoliko ureza, pomou kojih se moe postii nekoliko njegovih poloaja u odnou na zasuk. Pri podeavanju se mora voditi rauna o upustvu proizvoaa karburatora odnosno motora. Nakon ugradnje karburatora na motor i povezivanje svih komandi provjerava se da li leptir potpuno otvara i zatvara. Prema upustvu proizvoaa vijke za regulisanje goriva i vazduha za poloaj praznog hoda odvrnuti od njihovih graninih poloaja. Runom polugom pumpe za gorivo (ukoliko postoji) ili obrtanjem motora elektro pokretaa napuniti lone karburatora benzinom, a zatim startovati (upaliti motir). Posle startovanja motor zagrijati, a onda izvriti podeavanje praznog hoda. Ovo se moe obaviti na vie naina. Iskusan mehaniar koristi svoj izvjeban sluh, teei da postigne da motor radi ravnomjerno na najjniem broju obrtaja i da se pri tome ne gasi. Manje iskusan mehaniar treba da koristi mjera broja obrtaja. Nakon svih podeavanja konana promjena obavlja se u probnoj vonji. Ukoliko se pri naglom davanju gasa motor gasi onda je mjeavina i suvie siromana, a ako se motor gasi pri oduzimanju gasa mjeavina je suvie bogata. . Podeavanja rada na minimumu Zaustavni vijak leptira je podeen u fabrici i ne treba ga dirati za vrijeme normalnog servisiranje i podeavanje mtora. Meutim u koliko se ovaj vijak poremeti tada se moe ponovo podesiti na sledei nain: 1) Olabaviti vijak da se odvoji od brijega za brzi rad na minimumu; 2) Stezati vijak polako dok samo dodirne brijeg, a zatim ga stegnuti za jo jednu etvrtinu kruga; 3) Ukoliko je na raspolaganju vakumski mjerni instrument pustiti motor da radi na minimumu broja obrtaja i odvojiti crijevo za vakum na karburator; 4) Prikljuiti vakum metar da bude na nuli, a zatim odviti vijak za kruga; 5) Pustiti vijak dok vakum metar nebude na nuli, a zatim odviti vijak na poluzi leptira dok se na vakum metar registruje vakum; 6) Vratiti vakumsko crijevo, podesiti rad motora na minimumu i prekontrolisati sadraj CO. Podeavanje sajle gasa Sajla ne smije da bude iskrivljena i mora biti pravilno postavljena. 1) Pritisnuti pedalu gasa do kraja i podesiti sajlu na drau poloaja na karburatoru, tako da poluga leptira bude upravo u poloaju punog gasa; 2) Zazor na poluzi leptira ne smije da pree 0,1 mm; 3) Prekontrolisati rad motora na minimalnom broju obrtaja.

12

ZAKLJUAK
Ma koliko bio vjet neki mehaniar niukom sluaju ne moe popraviti kvar koji se naziva prazan rezervoar. Motor mora u svakom trenutku dobijati dovoljno goriva i to u odreenoj srazmjeri sa vazduhom. Za stvaranje smjee goriva i vazduha na benzinskim motorima slui karburator. Odnos goriva i vazduha nije isti na svim reimima rada motora, i to iz prostog razloga to isti odnos na svim reimima rada ne moe da obezbjedi ni najsavreniji karburator. Gledano sa druge strane i potrebe motora su takve da zahtjeva nekad da smjea bude bogatija radi normalnog rada motora. Teoriski, stehiometriski odnos goriva i vazduha je 1/14 (za 1kg goriva potrebno je 14kg vazduha za potpuno sagorijevanje goriva). Kada je dio goriva vei (npr. 1/12) dobija se takozvana bogata smjea, a kada je manji (npr. 1/16) onda se stvara takozvana siromana smjea. Da bi se u svim reimima i uslovima rada motora dobio potreban odnos goriva i vazduha karburator mora biti opremljen nizom pomonih ureaja. U pomone ureaje karburatora spadaju: leptir, ureaj za regulisanje praznog hoda, ureaj za prihvatanje u prelaznom reimu, ureaj za rad pri djeliminom optereenju, ureaj za ubrzavanje, ureaj za rad motora pri punom preoptereenju i ureaj za startovanje. Veliku ulogu karburatora ima i filter za vazduh. Vazduh koji u motor usisava sadri prainu koja, ako dospije u motor pomjeana sa uljem stvara abrazivnu prainu tako da se motor intezivno haba. Zbog toga se vazduh prije ulaska u motor mora preistiti. Tu funkciju obavlja preista vazduha. Usled toga to preistava vazduh ovaj preista ima ulogu da smanji buku koja se stvara zbog strujanja vazduha kroz karburator i usisnu granu, naroito pri visokim brojevima obrtaja kao i kada su brzine strujanja vazduha velike. Preista se tako oblikuje i dimenzionie da stvara to manje priguenje, kako se snaga motora ne bi smanjila. Preista je potrebno promjeniti nakon odreenog broja preenih kilometara prema upustvima proizvoaa. Kao to je potrebno promjeniti proista za vazduh takoe je potrebno izvriti ienje karburatora od prljavtine koja se kupi u lonetu i na diznama.

13

LITERATURA

1. Dr Nenad Janiijevi, dipl.in; Dr Dimitrije Jankovi, dipl.in, Prirunik za automehaniare. 2. Cvitanovi Drago, dipl.in., Prirunik za automehaniare. 3. www.auto-mart.hr 4. www.prometna-zona.com

14