Professional Documents
Culture Documents
SRPSKE
ISHRANA DJECE
AUTORI:
Primarijus dr Ljiljana Stanivuk, subspecijalista ishrane Mr. sci dr Dragana Stojisavljevi
Pravilna ishrana jedan je od najvanijih faktora i preduslova za normalno funkcionisanje organizma. Svako nekontrolisano, prekomjerno ili nedovoljnono unoenje hrane u organizam, kao i unoenje hrane koja s obzirom na nutritivni sastav ne udovoljava potrebama pojedinca, znatno ugroava njegovo zdravlje. Poznata je injenica da prekomjerno uzimanje hrane izaziva prekomjernu uhranjenost ili gojaznost, koje su preduslov za nastajanje niza bolesti u kasnijoj ivotnoj dobi
itarice i proizvodi od itarica voe povre mlijeko i mlijeni proizvodi meso, ribe, jaja i preraevine, mahunarke, oraasti plodovi, sjemenke masti i ulja eer, med, slatkii.
Ishrana djeteta treba se sastojati od tri glavna obroka - doruka, ruka, veere - i dva manja meuobroka uine. Potrebno je da djeca izbjegavaju konzumiranje vee koliine slatkia, slatkih napitaka i gaziranih pia, ipsa i bombona koji sadre puno kalorija a nedovoljno nutrijenata. Djeci koja imaju normalnu tjelesnu teinu i poveanu tjelesnu aktivnost moe se ponuditi umjerena koliina slatkia, ali se preporuuju oni koji su nutritivno bogatiji, npr. puding, sladoled, kola od integralnog brana s voem i slino.
Pravilnom ishranom mogu se sprijeiti mnoge bolesti, npr. gojaznost, dijabetes, osteoporoza, alergije i osigurati potpuni fiziki i psihiki razvoj djeteta, a dobre prehrambene navike koje dijete usvoji tokom djetinjstva postavit e temelje njegove ishrane u odrasloj dobi. 4
Ne zaboravite da vi predstavljate najbolji primjer djetetu neka zdrave navike u ishrani i dovoljno tjelesne aktivnosti budu svakodnevni dio ivota vae porodice.
mogao da stvori itav niz enzima, hormona i antitijela. Proteini grade velike molekule hemoglobina-materija koja prenosi kiseonik i omoguava odvijanje procesa disanja u svim mjestima u kojima se taj proces odvija. Mnogi enzimi, koji imaju glavnu funkciju u ljudskom organizmu, nisu stalno prisutni i moraju se hranom unositi.
Priteini su graeni od lanaca aminokiselina od kojih se neke sintetiu u organizmu, a druge se moraju u organizam unijeti hranom. Preporuuje se da bjelanevine zadovoljavaju 10-15% ukupnog energetskog dnevnog unosa, odnosno za mlade se preporua 1-1,5 gram proteina po kilogramu tjelesne mase. Potreba za bjelanevinama zadovoljava se namirnicama biljnog i ivotinjskog porijekla. Od namirnica ivotinjskog porijekla vrijedni izvori proteina su meso, mlijeko, mlijeni proizvodi, riba i jaja, a meu namirnicama biljnog porijekla vani izvori su mahunarke, itarice i sjemenke. Bjelanevine ivotinjskog porijekla imaju veu bioloku vrijednost jer im je aminokiselinski sastav sliniji sastavu ljudskog organizma, pa je njihova iskoristljivost u organizmu vea. Vegetarijanci moraju paziti na dodatan unos proteina i osigurati organizmu zadovoljavajui unos aminokiselina. Proteini se nalaze u raznim vrstama namirnica. Moe se gotovo rei da su u veim ili manjim koliinama zastupljeni u svoj hrani osim u rafiniranim eerima i mastima. Hrana ivotinjskog porijekla poput mesa, riba, jaja, mlijeka, jogurta i sira dobar je izvor proteina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Sadre veliku koliinu proteina, ali su i izvor svih esencijalnih aminokiselina. Mnogi mikroorganizmi i biljke mogu da biosintetiu svih 20 aminokiselina, dok ivotinje i ovek moraju da ih unose hranom.
.
Voe treba dati za desert u vidu vone salate, ili za uinu.
Vea koliina soka vodi u gojaznost, razvija karijes, dovodi do proliva i drugih gastrointestinalnih problema kao to su ekscesno stvaranje gasova, naduvenost i bol u stomaku. Pokazalo se da ako djeca uzimaju vie od 300 ml soka na dan, deblja su i nia rastom. Uzimanje vee koliine soka smanjuje apetit za mlijeko i drugu hranu, pa e tako vei dio kalorija poticati od ugljenih hidrata a manji od proteina.
Trei red piramide - mlijeko, meso, riba, jaja, mahunarke, kotunjavo voe...
10
Meso, perad, riba, jaja, pasulj, lea, soja, orasi, ljenjaci, bademi, pistacija, kikiriki Preporuuju se 2 porcije dnevno
11