Tema broja/Glas Trebinja br. 1032, <31. maj> 2013.

PRIJEDLOG VELJKA VASILJEVIA KAKO, TEDEI NOVAC I ENERGIJU, UBRZATI RAZVOJ TURIZMA

GRADSKI HENDEK REZERVOAR JEFTINE ENERGIJE

Zahvaljujui toplotnoj pumpi, vodom iz gradskog hendeka mogli bi se grijati i hladiti svi oni koji u svojim objektima imaju razvedeno grijanje. Projekat usmjeren na evropske fondove iz domena zatite kulturne batine i poveanja energetske efikasnosti. Oekuje se oitovanje gradske uprave, a zatim prezentacija projekta evropskim i drugim investitorima.
Dobro je poznato, Evropa zatitu kulturnog nasljea smatra svojim najviim prioritetom. Nije u pitanju nikakav apstraktni cilj, nego injenica da kultura (putem turizma i na druge nain u Evropu ulijeva ogromne svote).

Istovremeno, iz poznatih razloga, evropske institucije finansiraju i akom i kapom projekte iji je cilj energija iz obnovljivih izvora i vei stepen energetske efikasnosti. Kada se u jednom projektu nau obje stvari (i kulturno nasljee i energetska efikasnost), onda se pitanje finansiranja gotovo i ne postavlja. O ovoj novoj strategiji na jedan vie nego lucidan nain, u trebinjskim okolnostima, razmiljao je i Veljko Vasiljevi, struni saradnik Fakulteta za proizvodnju i menadent, sa svojim kolegama Petrom Avdaloviem, koji je diplomirao na temi o kojoj e na ovoj stranici dalje biti rijei, i sa Dukom Vujoviem, graevinskim ininjerom hidro-smjera zaposlenim u HET-u. Naime, ova grupa odluila je da, uproteno reeno, koristei toplotnu pumpu, neto vano vrati i neto, takoe veoma vano - daruje Trebinju. Sve to, ne teretei nikakve lokalne fondove, pogotovo ne gradski Budet. Da bi upoznao javnost, Vasiljevi je sredinom aprila jednom uem strunom auditorijumu u Skuptini Grada prezentirao idejno rjeenje projekta koji, u nekoliko poteza, Trebinju vraa stari hendek a u kompleks javnih institucija uvodi novi, viestruko jeftiniji sistem grijanja i hlaenja... Kako je rije o projektu, koji ve i u gradu nailazi samo na podrku i odobravanje, zamolio sam g. Vasiljevia, da za itaoce Glasa izloi osnovne elemente rjeenja koje bi, uz ostalo, Trebinje oblikovalo kao jedini grad na vodi u ovom dijelu svijeta... - Po mojoj procjeni, u jugozapadnom dijelu grada postoji preko 30.000 kv. metara javnih objekata (Dom kulture, ERS, Osnovna kola, tamparija, nova Gimnazija, Sportska dvorana, Regulatorna agencija, dalje, u starom vojnom logoru su dva fakulteta, Visoka kola, Muzika kola, Studentski dom, Autobuska stanica, dravne institucije...). Veliki dio tih povrina mora zimi da se grije, a ljeti da se hladi. Ako bi se ti prostori grijali i hladili elektrinom energijom, prema evropskom prosjeku, za toliku povrinu godinje bi trebalo oko milion KM. Dodue, izbor grijanja je razliit, neko se ne grije nikako, neko naftom, neko strujom, a neko i toplotnom pumpom; meutim, kako stvari budu ile naprijed, konano, i kako se budemo primicali Evropi, za svakog ovjeka koji radi u tim ustanovama moraju se obezbijediti optimalni uslovi za rad, da ne govorim o dananjoj potrebi uenika i studenata. Kima cijelog prijekta je toplotna pumpa. U najkraem, kako ona funkcionie i emu slui? - Poenta rada jedne toplotne pumpe, koja uzima toplotu iz nekog medija, u ovom sluaju iz vode, dobro je poznata. Slikovito, moe se uporediti sa radom friidera, koji vazduh oko sebe grije a iz friidera "izvlai" toplotu, i pri tome

ga hladi! Toplotna pumpa je naziv za efekat kojim se koristi svojstvo plina (freon) da se grije prilikom poveanja pritiska. Tehniki, efekat se postie kada ispariva (unutra) i kondenzator (spolja), koji su po konstrukciji slini, zamijene mjesta uz pomo etverokrakog ventila i time promijeni tok plina kroz ureaj. Odnosi li se to samo na freon, da li su i klime u kuama dobar primjer toplotnih pumpi. - Nisu jedini, ali svakako su dobar primjer. Preko one vanjske jedinice kod klime se vanjski vazduh grije i uzima toplota iz stana i time ga hladi. Dakle, taj sistem ljeti grije a zimi hladi vazduh oko pumpe, tj. oko one vanjske jedinice. Zimi je drugaije, vanjska jedinica nastoji da ohladi vazduh oko sebe a toplotu prebaci u stan. Sve to funkcionie kada je temperatura plus 5 ili vie. Ali, ako je temperatura nula i manje, ve nastaju problemi. Na minus 5 standardna klima ne moe da radi jer ne moe jo vie da ohladi onaj vazduh okolo. Zato su se pojavila nova rjeenja, dosta skuplji inverteri, koji rade na neto drugaijim principu, sa promjenljivim uslovima rada kompresora. U naem sluaju, mogua su i druga rjeenja. Na primjer, u ekstremnim uslovima, u Trebinju, recimo, temperatura vazduha je od - 10 do +45oC . Ali, zato, voda iz Trebinjice nikad nije ispod +8, ali i nikad preko +17. Dakle, tokom godine, temperatura je od 8 do 17 stepeni, u prosjeku negdje od 12 do 14oC. Drugim rijeima, temperatura vazduha mnogo vie varira od temperature vode i, samim tim, sistem koji koristi vodu kao toplotni izvor, mnogo je jednostavniji i manje podloan promjenama. Iz toga slijedi zakljuak: kad bi voda Trebinjice bila taj medij iz koga se crpi energija, bila bi mnogo ujednaenija, i ne bi nam trebali ti komplikovani "inverter"-sistemi, kao onaj koga sam pominjao, koji mora da pokrije veliku razliku u temperaturi vazduha ljeti i zimi. Dakle, ideja je u tome, da neko dovede vodu Trebinjice u na "split" sistem i tada e biti sve mnogo jednostavnije i jeftinije. Toplotne pume nisu novo otkrie. Ve ima dosta iskustava u njihovom korienju. Kako su se pokazale kod nas? - Odlino. Dau vam jedan primjer iz Bijeljine i jedan iz Trebinja. U Bijeljini postoje dva, povrinom slina objekta, robna kua i salon keramike. Dok je za grijanje i hlaanje prvog objekta bila potrebna izgradnja nove trafo-stanice jer vlasnik nije vjerovao u mogunost koritenja toplotne pumpe, drugi objekat se grije i hladi sa mjesenom potronjom od par stotina evra! Dodue, poetno ulaganje je bilo nekih 20% vee, ali se viestruko isplatilo u kratkom periodu. Kakav je trebinjski primjer?

- Ovdje imamo jednu jedinu firmu koja djelimino koristi Trebinjicu kao izvor toplote. To je Market 99 kome je potrebno oko 150 kilovata energije da zagrije prostor. Market ima etiri toplotne pumpe koje troe po 9 kilovata energije, dakle, ukupno 36. Ima i pumpu koja iz Trebinjice vue vodu i troi 4,5 kilovata. Dakle, 40,5 kilovata je energija koja se ulae a grije se sa 150 kilovata. Utroak je preko 3 puta manji od dobitka! Kako sve to radi? Naravno, uzimajui toplotnu energiju iz Trebinjice?! Jeste li ikada otili, i kad je najvea zima, a da u Marketu 99 niste mogli sjediti u koulji?! Njihovo grijanje je sigurno najjeftinije i najizdanije u gradu. Taj sistem je raen ranije, sluio je samo za rashlaivanje, kasnije je ukljueno i grijanje. Pretpostavljam, da je raen najnovijom tehnologijom, bio bi jo efikasniji.

Hendek krajem 19 vijeka Dakle, svaki kubik vode, koji protee kroz Trebinjicu, a nigdje ne "svrati", isti je gubitak? - Naravno, zamislite samo koja je to vrijednost u krajnjoj kalkulaciji. Ogromna energija odlazi neiskoritena a mi na to uglavnom ne reagujemo. Ipak, eto, svojevrsna reakcija bilo je i ono o emu ste nedavno govorili u Administrativnoj slubi Grada?! Opet u najkraem, ta je ono to predlaete?

- Tom prilikom smo pokrenuli Inicijativu za energetski efikasnije grijanje/hlaenje javnih objekata u jugo-zapadnom dijelu Trebinja. Ako bi se upotrebio sistem toplotne pumpe koja koristi toplotnu energiju iz Trebinjice, uloena energija bi bila 3 do 3,5 puta manja od dobijene! Poto u ovom dijelu grada nema rijeke, vodu treba dovesti do objekata, podzemnim cjevovodom! Moj prijedlog je da se otkopa hendek oko Kastela. Na taj nain, voda koja nam je potrebna, bie nam jo blie, ali nije samo to u pitanju. Doao sam do podataka iz Dubrovakog arhiva, da su hendek radili dubrovaki majstori oko 1715. godine, kada je hendek ozidan i poploan. Arheolog oro Odavi, kada se istraivaki kopalo na junom dijelu hendeka, doao je do tih ploa. Dakle, hendek je i dalje u dobrom stanju, pokriva ga samo zemljani nasip. Taj posao odavno nas eka. Velika je teta to je jedna takva turistika atrakcija pod zemljom. A sa druge strane, drava je mislila na sline aktivnosti, pa je, koliko sam obavijeten, u Budetu oformila "stavku" za javne radove. To su, da podsjetim, oni radovi, koji u sebi imaju bar 75% fizikog rada. Uglavnom se odnose na radove u zemljoradnji, izgradnji nasipa ili arheolokim iskopavanjima, kao to bi bilo otkopavanje hendeka. Mogli bismo, na primjer, na taj nain, zaposliti vei broj mladih ljudi da rade nekoliko mjeseci za platu kakvu danas teko mogu i zamisliti na nekom drugom mjestu. Dakle, kad bi se otkopao hendek, voda iz njega bi se mogla iskoristiti za sistem o kome sam govorio, a dobili bismo protok koji je neophodan, i kroz cjevovod i kroz hendek! Va projekat se ne odnosi na cijeli grad. Rekoste na poetku, izdvojili ste jedno posebno podruje sa vie javnih ustanova?! - Da, voda bi se, recimo, uzimala na potezu od esme, tamo gdje je ona velika alosna vrba, prema junoj kapiji Grada. Ispod, u hendeku, bio bi podzemni usisnik, usmjeriva vode (koji ne bi naruio ak ni izgled onog parkia koji je sad tu). Od tog mjesta bio bi poloen cjevovod kroz park do Spomenika palim borcima. Tu bi se napravila "rava", jedan dio vode bi tekao izmeu Doma kulture i tamparije, i nastavljao pored kole, sportske dvorane i "Mandia zgrade, kako bi se ulio u Trebinjicu ispod mosta na krunom toku.

Na cijeloj duini, kao u rijeci, voda bi tekla prirodnim padom? - Da, razlika u nivou je oko 2,5 metra. Kako sad sve to uraditi, to e rei graevinski ininjeri. Napominjem, ve su obavljeni odreeni prorauni. G. Duko Vujovi izraunao je da bi voda slobodnim padom mogla da tee na toj distanci, naravno, uz adekvatna tehnika rjeenja, a Petar Avdalovi iz EPRS,

izraunao je sve to je potrebno, kad je u pitanju grijanje i hlaenje, na primjeru zgrade Fakulteta za proizvodnju i menadment. Gdje bi vodio drugi dio tog cjevovoda? - Pored zgrade ERS, do zgrada fakulteta, pa dalje, poljem, tako da bi se ulijevao u Trebinjicu negdje oko stare Klaonice. Tu je neto vei pad nego kod mosta. Koliki bi kapacitet tog cjevovoda trebao da bude? - To se sve d izraunati. Sve zavisi od toga koliki posao elimo da napravimo, koliko nam vode treba, na kojoj povrini emo rjeavati probleme na ovaj nain? Ali, recimo, promjer bi mogao da bude 700 do 1.000 mm, zavisno od potreba za energijom. Toliko bi bilo dovoljno da svi javni objekti na ovom podruju dobiju vodu (ERS, Regulatorna agencija, tamparija, budua Gimnazija, osnovna kola, svi Fakulteti, dravne institucije....), da iz nje "izvuku toplotu" i da je vrate u rijeku. Naravno, sve to zato da bi i grijali i hladili svoje prostorije toplotnim pumpama o kojima sam govorio. ta pokazuje raun, koliko bi sve to u ovom sluaju bilo rentabilno?! - Na jedan kilovat uloene energije, u zavisnosti od stepena iskoritenja, dobija se 3,5 kilovata toplotne energije. To nije perpetum mobile, tu se samo koristi fiziko svojstvo plina da se zagrije uvijek kad se sabije. Znai, energija se troi samo na to sabijanje. Rije je o kompresoru i motoru, kakav imamo u friiderima. Zavisno od pritiska, ta temperatura moe biti i preko 100S. Toplota ili hladnoa se distribuira pomou fenkoila (fancoil) ureaja koji rade slino kao unutranja jedinica kune klime i nalaze se u pojedinim prostorijama.

Kastel sa hendekom Dakle, svaki ulazni kilovat treba pomnoiti sa 3,5 puta? - Tano. To je velika razlika. Zahvaljujui Avdalovievim proraunima, a i kasnijim procjenama za druge objekte koje smo ukljuili u razmatranje, ma koji drugi sistem koristili za grijanje/hlaenje, svi oni moraju potroiti oko milion KM godinje. To znai da bi godinja uteda bila izmeu 600.000 i 700.000 KM. I u svakom drugom sluaju bilo bi tako? - Naravno, bile u pitanju javne institucije ili stambene zgrade, uteda je trostruka. U hendeku bi bilo dovoljno vode za sve potroae koje pominjete? - Nema sumnje. Meutim, posebno je vano to bi u hendeku bio vei protok tako da vie ne bi bilo onih barskih biljaka, pa ni smea. U sanitarnom smislu, to bi sve bilo van svakog rizika. Taj cjevovod, ukoliko bi bio malo ambicioznijih dimenzija, mogli bi koristiti i drugi u gradu? Mislim na graane u privatnim kuama ili u zgradama

- Naravno, ja sam dao samo procjenu za javne objekte na jednom podruju, ali, ako bismo imali vei prenik cjevovoda, mogao bi da se prikljui svako ko ima razvedeno grijanje. Prethodno, umjesto kotla, instalisao bi toplotnu pumpu. U pitanju su, dakle, samo neke male preinake. Tako, svi bi radili sa "fenkoilima". Tako se danas grije/hladi EPRS u Trebinju, ali oni koriste vazduh kao izvor toplote, sa svim slabostima koje sam ve pomenuo. Kad bi imali u blizini cjevovod o kome govorim, sigurno bi se prikljuili, i vazduh zamijenili vodom. Recimo, ljeti, voda koja je preuzela toplotu iz objekata koje hladi i koja je time postala toplija, ubacije se u gradski bazen Begovo i zagrijava ga... S one "rave" kod Spomenika u parku, voda bi mogla da krene i u drugim pravcima? - Da, sad sve to zavisi od potreba. Ali, to nije sve, na toj ravi u parku mogla bi da se postavi i jedna cijevna turbina, ako proraun kae da e biti dovoljan protok...

Hendek bez ograde... To je novi segment, mislite na turbinu koja bi proizvodila elektrinu energiju?

- Da, jer, voda kad krene ne moe se zaustaviti, ona sa tim padom stalno tee. Na taj nain, moglo bi da se dobije dovoljno struje za javnu rasvjetu ili za neku drugu svrhu. Na primjer, za pokretanje pumpi koje izvlae vodu. Naravno, potrebne su detaljnije analize, potrebno je da iz svog ugla sve to razmotre graevinski ininjeri hidro-smjera, elektro-ininjeri, geodeti, ekolozi i drugi strunjaci, kako bi se sve optimizovalo na najbolji mogui nain. Smatrale li problemom to to je, izgradnjom kamenog mosta, zatrpan ulazni dio hendeka? - Ne. I tu ima vie rjeenja. Jedno je da se voda u hendek uvede prvobitnim pravcem. Dakle, hendek nije ispod konstruktivnog dijela mosta. Hendek je tamo gdje je prilazna rampa. I sada se, iza Salahovia kue, vidi zidani dio hendeka, koji je bio u dnu irok 4-5 a u vrhu 10 metara. Da li bi iskopavanje trailo neke vee intervencije u okolnom prostoru, na objektima koji su kasnije izgraeni? - Uglavnom ne, ali sve to treba da kau nadleni organi. Konano, poto hendek vie nema svoju poetnu funkciju, moda bi u cjelini ili na nekim mjestima mogao da bude i neto ui?! Postoji li neki limit, neko "ali" u cijelom projektu? - Mislim da ne postoji. esto se uje ono "nema para", meutim, ovakvi projekti mogu lako nai investitore. Ne mislim samo na IPA fondove, nego i na brojne evropske institucije koje se bave zatitom kulturne batine i na one koje brinu o energetskoj ofikasnosti. U ovom sluaju, projekat moe da rauna na obje "linije" podrke. Da to nije nikakva fikcija, govori injenica da se u ovom trenutku obnavlja banjaluki Kastel, da se obnavlja stara stolaka tvrava, i da se i na drugim mjestima u regionu ulazi u sline poslove. To to tu nema Trebinja, govori samo da nikom nismo ponudili nikakav projekat ove vrste. Revitalizaciju Kastela u Banja Luci ne finansira grad Banja Luka, nego Evropa, tako isto i u Stocu i u drugim gradovima. Iskopavanjem hendeka, dobili bismo pravi grad na vodi, jedini u BiH i ire. Sama tvrava i zidine, u prostornom i u estetskom smislu, dobile bi mnogo. Onakva kakva je danas, ona je prosto zakopana, naem oku izloeno je samo polovina njene visine. Jedan takav objekat, nema sumnje, znaajno bi poveao optu turistiku atraktivnost grada. Uz to, na ovom turistikom tritu, podigli bismo konkurentnost pa i cijenu Trebinja na mnogo vei nivo. Evropsku podrku ne dovodite u pitanje? Posljednjih dana ima prijedloga da se u BiH prikoe IPA fondovi?

- To su samo ideje pojedinaca, o tome se u Evropi jo niko nije (negativno) izjasnio. Ovo o emu govorim nije samo naa briga. Evropa ima svoje institucije koje su formirane da rade na takvim projektima, iza tih institucija stoje ozbiljni fondovi. Uostalom, u svijetu danas dobri projekti uvijek lako nau finansijere, novac odavno nije problem ako imate dobru ideju. Da vam ne govorim koliko su jaki evro-fondovi koji se bave energetskom efikasnou. Korienje obnovljivih izvora energije jedna je nova i ekonomska i ivotna filozofija. Kako stvari stoje, nema sumnje da e Evropa te fondove samo jaati. Dakle, imamo dvije jake "karte" na stolu?! - U to nimalo ne sumnjam jer ono to se deava ide nam na ruku. A osim toga, mislim da se, i mimo tih fondova, kod nas moe nai privatni investitor koji e napraviti onaj poetni cjevovod o kome sam govorio, investitor koji bi sa korisnicima napravio ugovor slijedeeg sadraja, recimo: ako se grijete ili hladite na toplotnu pumpu koja uzima toplotu iz cjevovoda, podijeliemo utedu! Nisu to neke ogromne pare, i kod nas ima ljudi koji to mogu da finansiraju ili da urade svojom mehanizacijom. To je nekih 800 m kanala i postavljanje cijevi odgovarajueg profila. Opte podrke sigurno nee nedostajati? - Ja tu podrku ve osjeam. Ljudi vide da Trebinje ovim potezom mnogo moe da dobije. Zato i nailazim samo na pozitivne reakcije i na ohrabrenja. Kad bismo otkopali i uredili hendek, dalje, sve bi ilo lake, jer u gradu bi se akumuliralo jo vie novca od turizma. U turizmu posljednjih godina, inae, imamo znaajan rast, ovaj potez dao bi mu jedan novi zamah. Koji je slijedei potez? ta bi trebalo da se deava narednih dana i mjeseci? - Treba sve postaviti na svoje mjesto, treba se adekvatno organizovati. Vidjeti ko su sve akteri cijelog posla, ko partneri (od Zavoda za zatitu spomenika do raznih drugih institucija). Ali, osnovno je da gradske vlasti, ako vide priliku, preduzmu konkretne korake i oforme grupu ljudi koja ima legitimitet da uradi idejni projekat, da dalje nastavi sa projektovanjem i da konano moe da krene u taj posao. Jer, bez uraenog konkretnog Projekta ne moe se ni konkurisati za bilo kakva sredstva u Evropi. Uz to, gradska administracija, po mojoj procjeni, mogla bi da pokrene sopstvene resurse iz domena administrativne pripreme i projektovanja. Treba provjeriti i niz uvodnih informacija. Geometri bi, na primjer, trebali da kau koliki je stvarni pad na svim pominjanim takama, pravnici da nas informiu o imovinskim i drugim aspektima projekta, ekolozi oko zatite prirode, itd. Ne smijemo samo gubiti vrijeme. Trebamo raditi brzo i pametno, kako bismo

doli do sredstava za prvu fazu projekta, a to bi, nema sumnje, bilo otkopavanje i potpuna rekonstrukcija hendeka.

Neo MARI