You are on page 1of 50

ATLAS TEMATSKIH KARATA

Mentor: Prof.dr.Snjeana Musa

Student/ica: Emina Hai

1.GEOLOKE KARTE
GEOLOKE KARTE-su grafiki prikaz geoloke grae terena(starosti. sastava,tektonskih sklopova) i drugih geolokih vanih pojava na topografskoj osnovi. Koriste se za izradu razliitih profila,kako za znanstvene tako i primjenjene svrhe(posebice pri izradi velikih infrastrukturnih objekata poput cesta,tunela...) List geoloke karte sadri: Kartu legendu kartiranih jedinica legendu standardnih oznaka geoloki stub i geoloki profil (presjek).

PODJELA GEOLOKIH KARATA Prema mjerilu, sve se geoloke karte dijele na: pregledne geoloke karte (1:100000 i manje), osnovne geoloke karte (od 1: 100000 do 1: 10000), detaljne geoloke karte (1: 10000 i vee).

Svaka geoloka karta mora imati sastavne dijelove: (1) Naziv, oznaka i autori karte (2) Grafiki prikaz sama karta (3) Litoloka legenda (4) Legenda standardnih oznaka (5) Pregledni geoloki stup (6) Legenda topografskih oznaka, brojano i grafiko mjerilo (7) Geoloki profil(i)

(8) Pripadajui Tuma


SLIKA 1.GEOLOKA KARTA BiH

Geoloka graa teritorija Bosne i Hercegovine rezultat je duge geoloke prolosti. Pripada strukturturnoj jedinici Dinarida koja je smjetena izmedu Jadranske mase na jugu i Panonske na sjeveru. Dinaridi su orogeno podruje ciji je nastanak vezan za oceanski prostor zvani Tetis, izmeu Laurazije na sjeveru i Gondvane na jugu. Glavna obiljeja Dinaridima daju litofacijalni kompleksi nastali u alpskoj orogenezi, dok su ostali slabije zastupljeni. Ostali kompleksi koji nisu vezani za evoluciju Tetisa su: Sansko-unski paleozoik Srednjebosansko kriljavo gorje Paleozoik jugoistone Bosne

SLIKA 2.GEOLOKA KARTA SRBIJE

SLIKA 3.GEOLOKA KARTA BATOVA

Prema zastupljenosti stratigrafskih lanova geoloka graa Batova i njegove okoline je vrlo jednostavna, ali u tektonskom pogledu dosta sloena. Razvijene su samo trijaske naslage, i to anizijski, slojeviti i bankoviti, do masivni krenjaci i dolomite izdvojeni u junom dujelu kartom obuhvaenog terena (Gosina planina ), prema dolini rijeke Prae. Ostali najvei dio terena izgraen je od debelog kompleksa karbonatnih stijena srednjeg i gornjeg trijasa koji meusobno nisu raslanjeni. To su preteno masivni do bankovitni, svijetli, rjee rumeni i sivi krenjaci I dolomiti . Slojevitost je izraena, a slojevi blago padaju ka sjeveroistoku. Krenjaci su bogati faunom. Na obodu Batova polja krenjaki slojevi su jako poremeeni. Batovo polje je pokriveno kvartarnim sedimentom za koje pouzdano nije utvreno da li su

oligomiocenske U

ili

pleistocenske pogledu

starosti. ovaj

To teren

su je

uglavnom dosta

ilovaa. sloen.

tektonskom

Izdvojeni su mnogi rasjedi razliitog pravca oruanja , od kojih su mnogi pokriveni ili pretpostavljeni . Od krupnih strukturnih oblika izdvojeno je elo kraljuti pravca pruanja istok zapad gdje su krenjaci srednjeg i gornjeg trijasa navueni preko starijih anazijskih krenjaka .

SLIKA 4.GEOLOKA KARTA EPE

Geoloki najstarije naslage na podruju epe datiraju iz mezozojske ere i predstavljene su trijaskim i jurskim sedimentima. Trijaske naslage zahvataju najvei dio podruja epe i predstavljene su u manjoj mjeri donjim, a u veoj mjeri srednjim i gornjim trijasom. Donji trijas T1 zastupljen je na manjem prostoru planine Sjema, jugozapadno od Zlovrha. Srednji i gornji trijas T2,3 zahvata veoma veliki prostor na zapadu, jugozapadu i jugu podruja epe i to u oblasti Devetaka, Kose,Tisovog brda, Dobrotua i Bokanice, te na sjeveroistoku i istoku u oblasti planina Javor i Sjema. Gornji trijas T3 ima znaajno rasprostranjenje na sjeveru i sjeverozapadu u oblasti Prijeke gore i Ratka, ireg podruja sela Laze, Radinovog brda i Gusinca, te jugoistono od naselja epa u oblasti Grada i Krievca. Jurski sedimenti na podruju epe nemaju veliku rasprostranjenost. pruaju se u okolini sela Vratar i Ribioc, u junom dijelu, Laze i Ljubomilje, u sjeverozapadnom, zatim u okolini sela Purtii i Borovac u sjevernom dijelu podruja epe, te u uskom pojasu izmeu sela avii i Vrelo. Lijas J1 ima ogranieno rasprostranjenje u okolini sela Borovac, na sjeverozapadnom dijelu podruja epe, te na manjem prostoru zapadno od sela Vratar. Doger i malm J2,3 zastupljeni su na krajnjem sjeveru podruja epe, u oblasti Javora i Radave. Kvartarne naslage na podruju epe zauzimaju znaajno prostranstvo sa lijeve strane rijeke epe, od sela Krnii sve do njenog ua u Drinu. Takoe se pojavljuju u okolini sela Pripeak, na istoku ovog podruja.

SLIKA 5.GEOLOKA KARTA ROGATICE

Geoloko-geotektonske odlike prostora opine Rogatica je vrlo sloena nastala kao rezultat dugog geolokog razvoja i geotektonskih procesa. Opina Rogatica teritorijalno pripada geotektonskom kompleksu unutranjih Dinarida koja na jugu dopire do starijih paleozojskih naslaga poznatih kao tzv. praanski paleozoik. Naslage iz

praanskog paleozoika grade manjim dijelom juni obod planine Gosine. Naredni sedimentaciono tektonski ciklus u razvoju Zemljine kore je mezozojski tektonski orogeni razvoj sa tri znaajna odjeljka: trijas, jura, kreda. Ove naslage su iroko rasprostranjene na podruju opine Rogatica. Najdublji dijelovi su predstavljeni klastinim karbonatnim naslagama koji u unutranjim Dinaridima imaju i vulkansko-sedimentne i fline naslage. Ove naslage su razliito tektonizirane i u sedimentnom kompleksu orudnjene.

2.RELJEFNE KARTE
Geomorfologija je znanost o reljefu, a prouava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju. Rije dolazi iz grkog geo (Zemlja) i morphe(oblik). Geomorfolozi trae nain za razumijevanje povijesti i dinamike reljefa, te predvianje buduih promjena kroz kombinaciju promatranja tla, fizikalnih eksperimenata, i numerikog modeliranja. Disciplina se koristi unutar geologije, geografije i arheologije. Geomorfoloke karte su karte koje standardiziranom legendom prikazuju razliite reljefne oblike koji su nastali pod uticajem endogenih ili egzogenih fakotra. Crtaju se na orohidrografskoj podlozi.

SLIKA 6.GEOMORFOLOKA KARTA EPE

Prema geomorfolokim odlikama, podruje epe je izrazito planinsko-kotlinsko podruje. Osnovni oblici reljefa na ovom prostoru nastali su u alpskom orogenom ciklusu, koji se odvijao tokom mezozojske i kenozojske ere. Krupne morfostrukturne cjeline su naknadnim neotektonskim pokretima disecirane na manje cjeline, izmeu kojih su usjeene doline stalnih i povremenih vodotoka. Preko ovog podruja prostiru se krupne planinske morfostrukture Unutranjih Dinarida, a to su planina Javor, u sjeveroistonom dijelu, te planina Devetak, u jugozapadnom dijelu, izmeu kojih je usjeena dolina rijeke epe.
SLIKA 7.GEOMORFOLOKA KARTA OPINE ROGATICA

3.HIDROGRAFSKE I OKEANOGRAFSKE KARTE


Hidrografija je nauka o prirodnim obiljejima voda i rubnog kopna uz njih. U openitom smislu "hidrografija" se odnosi na mjerenje i opis bilo kojih voda. Tako shvaana hidrografija se dijeli na oceanografiju i limnologiju. U strunom smislu se termin primjenjuje samo na mjerenje i opise voda sigurnih za plovidbu. Struni naziv je sada uobiajeniji u primjeni, jer su dijelovi hidrografije postali glavna podruja znanosti. Hidroloke karte su karte na kojima je prikazana hidrografija kopna tj. Karte koje obuhvataju sva vodna podruja svijeta od okeana, mora, rijeka, jezera itd

SLIKA 8.HIDROLOKA KARTA BiH

Karta .Hidroloka karta BiH

Hidrografska i hidroloka raznolikost Bosne i Hercegovine rezultat je veoma sloenih prirodnih komponenata, meu kojima su najvanije: klimatske karakteristike, zatim geoloke i reljefne karakteristike. Bosna i Hercegovina pripada umjereno vlanim oblastima. Na podruju nae zemlje godinje se izlui neto vie od 61,5 milijardi m3 padavinske vode. 43 milijarde m3 vode slije se u tokove Bosne i Hercegovine. Duina vodotoka u Bosni i

Hercegovini, duih od 10 km iznosi 9 000 km, od ega na granine vodotoke otpada 930 km. Bosanskohercegovaki rijeni tokovi pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora.

SLIKA 9.KARTA JEZERA BiH

Jezera na teritoriji Bosne i Hercegovine imaju basene koji su postali na razliite naine. Dijele se na prirodna i vjetaka. Prirodna jezera su zastupljena u svim visinskim nivoima i preteno su vezana za morfoskulpturne oblike u reljefu Zemljine povrine, ali i na tektonskoj predispoziciji. Prirodna planinska jezera su rasprostranjena u gorsko-planinskim predjelima. Obino lee na granici ume i planinskih rudina panjaka. Nastala su oko ponora i uzvodno od njih,

razliitim erozionim procesima. Ovom tipu jezera pripadaju jezera na Zelengori: tirinsko, Kotlaniko, Kladopoljsko, Borilovako; Treskavici: Veliko, Malo, Blatno, Bijelo jezero; na Bjelanici: Blatako; na Vranici Prokoko; na atoru atorsko i dr. Drugi tip prirodnih jezera su ona u krakim poljima. Ovom tipu pripadaju jezero u Glamokom polju, Blidinje jezero izmeu vrsnice i Vrana, Kukaviko u Kuprekom polju. Vjetaka jezera su izgraena na veim rijekama: Drine, Vrbasa, Neretve, Trebinjice, te u krakim poljima: u Livanjskom i Popovom polju.

SLIKA 10.KARTA GLAVNIH SLIVOVA U BiH

Od ukupne povrine BiH, 38.719 km2 ili 75,7% gravitira rijeci Savi, odnosno Dunavu i Crnom moru, a slivu Jadranskog mora 12.410 km2 ili 24,3%,

4.GEOFIZIKE KARTE POJAVA


Jedan od pokazatelja geofizikih katrata je seizmologija. Seizmologija (iz grkog seismos = potres i logos = nauka) je znanstvena studija potresa i propagiranje elastinih valova kroz Zemlju. Znanstveno polje takoer ukljuuje studije efekta potresa, poput cunamija kao i raznih seizminih izvora poput vulkanskih, tektonskih, oceanskih, atmosferskih i umjetnih procesa (poput ekspolozija). Srodno polje koje koristi geologiju, da izvodi zakljuke na temelju informacija to se tiu prijanjih potresa je paleoseizmologija. Zabiljeka zemljinog gibanja kao funkciju vremena se zove seizmogram. Potresi, i ostali izvori, proizvode razliite tipove seizmikih valova.

SLIKA 11.SEIZMOTEKTONSKA KARTA BiH

Teritorija BiH spada u seizmiki relativno aktivnu zonu. Generalno gledano ovo podruje je tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije (Himalaji) preko teritorije Irana, Turske i Grke (istoni Mediteran) te prelazi junim dijelom teritorije gdje skree ka sjeverozapadu. Pored ovog globalnog rasjeda postoji nekoliko znaajnih regionalnih rasjeda (bugojanski, viegradski, neretvanski, banjaluki). Du svih ovih rasjeda mogu se generirati zemljotresi razorne jaine. Pored toga, na podruju planine Treskavice (koja je zbog

toga i dobila ime) registrovana je epicentralna zona veoma snanih zemljotresa. Na svim ovim podrujima, prema naoj historijskoj arhivi, javljali su se zemljotresi magnitude vee od 3,0 Richtera ili vie od V stepeni Merkalijeve skale u epicentru

SLIKA 12. SEIZMOTEKTONSKA KARTA BiH

U prosjeku,na podruju BiH svakodnevno se javljaju tri zemljotresa intenziteta manjeg od III stepena merkalijeve skale,koje registruju samo instrumenti.Snaniji zemljotresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kree od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu tetu na graevinskim objektima. Od 1900. godine tj. od kada se na ovom podruju zemljotresi instrumentalno registruju zabiljeeno je 1084 zemljotresa ija magnituda je bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet vei od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne tete ili su odnijeli ljudske ivote.

5.PEDOLOKE KARTE
Pedogeografija je geografska disciplina koja istrauje zakonitosti prostornog razmjetaja pojedinih tipova tala na Zemljinoj povrini. Pedogeografija razvijana je velikim dijelom u sklopu pedologije, posebne znanosti koja se osamostalila u 19. stoljeu. Pedologija je znanost o tlu. Valja istai da u geografskim pristupima istraivanja pedosfere u pedogeografiji izmeu pedologa i geografa postoje neke razlike. Pedologa na prostornom razmjetaju tipova tala kao evolucijskom stadiju ekoloko-pedogenetskih procesa. Geografi pristupaju tlu kao imbeniku koji utjee na oblikovanje regije i krajolika, pa vie pozornosti posveuju gospodarskoj vrijednosti tla. Faze u tipinom pedolokom istraivanju koje prethode pedolokoj karti su: Priprema Terenska istraivanja Kameralna i laboratorijska faza

Pedologija prouava:genezu i klasifikaciju zemljita, kartiranje zemljita, bonitiranje zemljita, degradirana i oteena zemljita i zagaivanje zemljita i ivotne sredine

SLIKA 13.PEDOLOKA KARTA EPE

Prirodno-geografski faktori imaju najvei uticaj na formiranje tala kao to su geoloki sastav, reljef, klima, vode, vegetacijski pokrov. Da bi se formirala tla, pored navedenih faktora, potrebni su odreeni prirodni uslovi meu koje spadaju: mineroloko-petrografski sastav terena, odnosno stijene koje raspadanjem daju

osnovni materijal za postanak tala. Stijene tlu daju mineroloku komponentu, a organizmi svojim raspadnutim dijelovima, biogenu. Tla na podruju epe pripadaju skupini automorfnih tala. Najvee rasprostranjenje na podruju epe imaju kalkokambisol i mozaik kalkomelanosolkalkokambisol na krenjaku. Ovaj tip zemljita rasprostranjen je u junom dijelu Bokanice,Vratara, Ribioca, doline epe, na prostoru od sela epe do sela Slap, te u sjevernom dijelu u oblasti planina Sijema, Bukovik i Strmica. Znaajno rasprostranjenje imaju mozaici kalkomelanosol-luvisol, kalkokambisol-luvisol, kalkomelanosol-kalkokambisol-luvisol i kompleks rendzina-kalkokambisol-luvisol na krenjaku i dolomitu. Rasprostranjeni su u zapadnom dijelu podruja epe, u oblasti Devetaka, Tisovog brda, Dobrotua, Prijeke gore, Meeaka, Ratka i sela Laze i Borovac, te na krajnjem sjevernom dijelu u oblasti Radave. Distrini kambisol na kiselim silikatnim stijenama je tip tla koji ima znatno manju rasprostranjenost, a zastupljen je u sredinjem dijelu doline epe, od Laza i Borovca do Purtia i sela epe.
SLIKA 14.PEDOLOKA KARTA OPINE ROGATICA

SLIKA 15.KARTA RASPOREDA TALA U EVROPI

6.BIOGEOGRAFSKE KARTE
Biogeografija je znanost o rasprostranjenosti vrsta obino promatranih od regionalnih do kontinentskih razmjera. Primjer rasprostranjenosti na toj razini moe se objasniti kombinacijom povijesnih faktora povezanih s prostorom i izolacijom kopna, povezanih s dostupnom zalihom energije.
SLIKA 16.KARTA UMSKE VEGETACIJE EPE

Vegetacijski pokrov na podruju epe rezultat je djelovanja razliitih fizikogeografskih faktora kao to su geoloka graa, reljef, klima, vode, pedoloki pokrov i antropogeni uticaji.

ume bukve i jele sa smrom (Piceo-Abieti-Fagetum) imaju najvee rasprostranjenje na podruju epe, i to u zapadnom, jugozapadnom i junom dijelu u oblasti Devetaka, Kose, Dobrotua, Bokanice, Meeaka, Prijeke gore, Ratka i Gusinca, te u sjevernom, sjeveroistonom i istonom dijelu, u oblasti Javora, Strmice, Bukovika, Gornje Babe, Zlovrha i padina planine Sijema. Vegetacijski kompleks uma medunca i crnog graba ,uma crnog bora ,termofilnih uma bukve sa fitocenozama stijena i sipara naroito je razvijen na istonim i jugoistonim padinama planina Sijema i Bokanica, mada se ove vrste sporadino javljaju na cijelom podruju epe. Na istonim padinama Devetaka zastupljene su zajednice jele, smre i crnog bora. Panieva omorika, kao endemina vrsta, pojavljuje se u sjeveroistonom i jugoistonom dijelu podruja epe, u oblasti planina Bokanica i Sijema Na krajnjem jugoistoku ovog podruja, u uskom pojasu uz rijeku Drinu, zastupljene su ume sladuna i cer.

7.KLIMATSKE KARTE
SLIKA 17.KLIMATSKA KARTA BiH

Klimu Bosne i Hercegovine uvjetuju osnovni klimatski faktori: geografski poloaj, geoloka podloga, reljef, pokrivenost terena biljnim zajednicama i blizina Mediterana. Pored osnovnih faktora javljaju se i ekstremni faktori koji u znatnoj mjeri utiu na cjelokupnu klimatsku sliku Bosne i Hercegovine. U prvom redu tu su struje suptropskog pojasa, visokog vazdunog pritiska i subpolarnog pojasa, niskog vazdunog pritiska, to ima za posljedicu smjenu polarnih i tropskih vazdunih masa. Zatim dolaze vazdune mase polarnog porijekla, struje sa Atlantika, cikloni sa Sredozemnog i Jadranskog mora i anticikloni koji dolaze i iz kontinentalnog dijela Azije.

SLIKA 18.KARTA JULSKIH TEMPERATURA U BiH

SLIKA 19.KARTA PADAVINA U BiH

SLIKA 20.METEOROLOKOPROGNOSTIKA KARTA

Bijele crte oznaavaju visinu (npr. 145=1450 m) na kojoj se prognozira tlak 850 hPa. Crne crte (izoterme) oznaavaju mjesta istih temperatura (u C) na razini od 850 hPa (cca 1500 m). Bojama na karti prikazuju se temperature na razini od 850 hPa. Ta razina je na cca 1500 m, obino iznad graninog sloja atmosfere. Zbog toga ondje nema dnevne varijacije temperature, a ni povrina ispod, poput hladnog mora, ne utjee na temperaturu te razine. To je razlog zato se 850 hPa temperatura koristi za razlikovanje zranih masa, odnosno za lociranje hladnih i toplih fronta.Openito, temperaturu na 2 m visine moemo dobiti iz 850 hPa temperature dodavanjem 10 stupnjeva. Skala je na desnom rubu karte.Ali to vrijedi samo na malim visinama, i samo onda kada sunce zagrijava tlo; ne vrijedi na moru niti blizu obale, ne vrijedi u nonim satima, a esto ni zimi.

DEMOGRAFSKE KARTE
SLIKA 21.ETNIKA KARTA BiH IZ 1981.GODINE

Prema popisu iz 1981.godine u BiH je tad ivjelo 4.124.256 stanovnika.Od tog broja 1.630.033 ili 39,52% inili su Bonjaci,1,320.738 ili 32.02% Srbi,758.140 ili 18.38% bili su Hrvati,dok su ostali inili 946 ili 0.02% stanovnitva.

EKONOMSKE KARTE (karte poljoprivrede,industrije...)


Ekonomska geografija je nauka o geografskom je ta smjetaju lokacija proizvodnih odreena snaga i pojedinih gospodarskih objekata, ukoliko zakonima

drutvenog razvitka, a ne zakonima prirode. Ekonomska geografija izuava uvjete prostornog razvitka i rasporeda proizvodnih postrojenja, to djelomice zavisi od ljudske volje, a djelomice od poloaja i rasprostranjenosti prirodnih bogatstava pojedine zemlje
SLIKA 22.INDUSTRIJSKA KARTA BiH

Industrija Bosne i Hercegovine poela se razvijati dolaskom Austro-Ugarske monarhije na prostore ove drave. Razvojem industrije dolo je i do razvoja prometne mree, te urbanizacije. Poslije Drugog svjetskog rata industrija je doivjela puni zamah, pa se Bosna i Hercegovina iz agrarne preobrazila u izrazito industrijsku zemlju. Razvijala se, kao i cjelokupno gospodarstvo, sve do ratnih zbivanja 1992. - 1995. godine (Rat u Bosni i Hercegovini). Industrijska infrastruktura je u tom periodu gotovo u potpunosti unitena, a takoer je izgubila korak sa gospodarskim tokovima u svijetu.

7.PROMETNE KARTE
PROMETNE KARTE- su tematske karte na kojima su prestavljene sve putne komunikacije izmeu odreenih podruja.

SLIKA.23 -PROMETNA KARTA BiH

Znaajni projekti autoputeva i brzih puteva u Bosni i Hercegovini su: a)autoput na koridoru 5C, b) autoput Banjaluka - Gradika, c) zaobilaznica Sarajevo, d) brzi put Tuzla - Oraje, e) autoput Banjaluka-Doboj, f) zaobilaznica Mostar i d) brzi put LavaTravnik-Donji Vakuf.

8.TURISTIKE KARTE
TURISTIKE KARTE-su vrsta tematskih karata na kojima su prikazana turistika mjesta sa svim postojeim sadrajim i objektima na tom podruju i omoguuju bolje snalaenje turista u toku boravka na tim podrujima.

SLIKA 24.TURISTIKA KARTA BiH

Postoji mnogo fascinantnih destinacija u cijeloj Bosni i Hercegovini podesnih za sve vrste turista. Ovdje se dobije ono najbolje od svega. Najinteresantnija i najatraktivnija mjesta u Bosni i Hercegovini predstavljaju udesan spoj kulturnog i prirodnog naslijea. Skoro je nemogue razdvojiti ih, jer su kultura i tradicija ove zemlje procvjetale upravo iz predivne i

netaknute prirode. Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja lei u srcu jugoistone Evrope. Ovdje se istone i zapadne civilizacije susreu, ponekad sukobljavaju, ali ee pomau i obogauju jedna drugu kroz dugu i fascinantnu historiju.

SLIKA 25.TURISTIKA KARTA MEUGORJA

Meugorje je jedno od najpoznatijih rimokatolikih svetita na svijetu. Postalo je poznato kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao fenomen poela javljati 1981. godine, nakon ega se poeo razvijati vjerski turizam. Od tada je ovo hercegovako mjesto, uz Sarajevo, jedno od najposjeenijih turistikih centara BiH, koje godinje obie oko milijun katolika iz cijelog svijeta. Za razliku od marijanskog svetita u francuskom Lourdesu, koji je sa svojih est milijuna turista-vjernika godinje postao pravi komercijalni raj za domae ugostitelje, meugorsko svetite je jo uvijek zadralo svoj prvotni arm, u kojem hodoasnici nalaze mir u vjeri. Centar okupljanja u Svetitu kraljice mira, kako se meugorsko svetite slubeno zove, je crkva sv. Jakova u centru mjesta.

9.TEHNIKE KARTE
U tehnike karte ubrajamo pomorske,zrakoplovne,vojne...

POMORSKE KARTE- Pomorske karte vaan su izvor za geografska istraivanja, a mogu se koristiti i u nastavi geografije kao nastavno sredstvo; prema klasifikaciji tematskih karata s obzirom na sadraj pomorske karte pripadajuskupini tehnikih karata, namijenjenih ponajprije pomorcima za rjeavanje razliitih navigacijskih zadaa.

SLIKA 26.CORNELLIJEVA KARTA JADRANSKOG MORA IZ 1688.GOD.

SLIKA 27. PORTULANSKA KARTA SREDOZEMLJA PORTUGALSKOG KARTOGRAFA D.HOMEMA,OKO 1570.

Vodea su sredita izrade portulana bile Genova, Venecija, Barcelona i Mallorca (Baleari), dakle, najvanija sredita pomorske trgovine Sredozemlja. Kartografiran je, samo sadraj potrebit za navigaciju. U zaleu je ostavljan nepopunjen prostor ili bi se ucrtao neki ukras, grb ili zastava neke vanije luke i sl. Uz Sredozemlje, kartografirane su i atlantske obale Afrike te cijele zapadne i sjeverne Europe, a od 15. st. i novootkrivena podruja istone Afrike, Indije, Amerike pa ak i Kine.

SLIKA 28.BATIMETRIJSKA KARTA JADRANA

10.TABULA PEUTINGERIANA
Tabula Peutingeriana je karta s ucrtanim rimskim cestama, naslikana u 4. stoljeu ,a precrtana u 13. stoljeu.Na Tabula Peutingeriani prikazana je udaljenosti glavnih puteva irom Rimskog Carstva od Britanije do Indije. Napravljena je za civile i prua informacije za putnike.Veliina Tabula Peutingeriane iznosi oko 6,75 metara,a 34 centimetra je iroka. Postojei primjerak se smatra da je bio uvan od strane monaha u Colmaru 1265,a zatim ju je u 15. Stoljeu pronaao Konrad Celtes. 1508 je stigla u ruke Konrada Peutingera . Od tad, karta je poznata kao Tabula Peutingeriana ili Peutinger stolovi. Na svakoj karti se vide neki od najvanijih objekata koji su obiljeavali to podruje.

Prvi dio (segment 1) panija i Britanija

Drugi dio (SEGMENT 2)-Galija

Trei dio (SEGMENTI 2-3)-Njemaka

etvrti dio (SEGMENTI 3-4)

Peti dio(SEGMENTI 4-5)

esti dio (SEGMENTI 5-6)-Italija

Sedmi dio (SEGMENT 6-7)-Ilirija

Osmi dio (SEGMENTI 7-8)- juna Dalmacija, juna Italija, Sicilija i sjeverna Afrika.

istoni

dio

Gornje

Panonije,

Deveti dio (SEGMENTI 7-8(NASTAVAK))-Grka

Deseti dio (SEGMENTI 8-9)-Zapadni dio Male Azije i Egipat

Jedanaesti dio(SEGMENTI 9-10)- Mala Azija

Dvanaesti dio (SEGMENTI 10-11)-Sirija

Trinaesti dio(SEGMENTI 11-12)-Scythia i Perzija

etrnaesti dio (SEGMENT 12)-Indija

Tabula Pouentigeriana- Beograd

Na ovoj karti Tabula Pouentigeriana Beograda moemo vidjeti neke od najznaajnijih objekata koji su obiljeavali ovo podruje.U krupnom planu se istie rijeka,a zatim objekti poput kula,zamaka te manjih objekata poput kua

You might also like