MATINA PLO A

To je tampana poluprovodnika ploa na koju su postavljeni i spojeni svi dijelovi raunara, te ona omoguava komunikciju izmeu njih. Kao to kostur ima funkciju da u ljudskom tijelu ini konstrukciju na kojoj se nalaze ostali sistemi organa, tako i matina ploa predstavlja kostur raunarskih sistema. Na Slici 2.1. prikazan je dio matine ploe, gdje se jasno vidi da se radi o tampanoj ploi sa bakarnim vodovima kakve se inae vrlo esto koriste u elektrotehnici.

Slika 2.1. Dio matine ploe pogled odozdo

Matina ploa je smjetena u kuitu (engl. tower) PC raunara. Na njoj se nalazi veliki broj dijelova. Poto se na matinu plou konektuje toliko dijelova u ovom dijelu knjige biti e spomenuto veina njih, ali bez namjere da se svi dijelovi detaljno objasne. Detaljno objanjenje svakog dijela e biti dato u narednim dijelovima knjige. Izgled matine ploe je prikazan na Slici 2.2.

Slika 2.2. Izgled matine ploe [26]

Na matinoj ploi nalaze se utinice (slot-ovi i socket-i) u koje postavljamo dijelove: kartice za proirenje (grafika kartica,zvuna kartica, mrena kartica, modem,...), tvrdi diskovi, disketni I optiki pogoni, radna memorija, processor, a tu su i konektori u koje ukljuujemo USB memoriske flash stikove i druge USB utikae, printer, skener i druge ulazne, odnosno izlazne ureaje. Slot-ovi su utinice u koje postavljamo (i preko kojih se odvija komunikacija) kartice za proirenja (zvuna, mrena kartica, TV kartica,), a socket je utinica u koju se postavlja (i preko koje se odvija komunikacija) ip. Naravno sve utinice su standardizovane. Poto raunar ima veliki broj sastavnih komponenti, a sve te komponente moraju meusobno razmjenjivati podatke, nemogue bi bilo povezati svaku komponentu sa svakom komponentom. Zbog toga se koriste gore pomenute stadardizovane sabirnice (engl. Bus). Postoje tri vrste sabirnica. Sve sabirnice prenose elektrine signle, a ako su ti signali podaci, tada se radi o sabirnici podataka (engl. Data Bus), ako su to adrese, radi se o adresnoj sabirnici (engl. Address bus), a ako su to nadzorno-upravljaki signali, radi se o nadzorno-upravljakoj sabirnici (engl. Control Bus).

Dakle, kako je ve reeno na matinu plou su spojeni svi dijelovi raunara, tako da ona ima vei broj pomenutih konektora, port-ova, utinica, slot-ova, socket-a, utikaa i slino. Na Slici 2.3. prikazani su dijelovi matine ploe, koji e u daljem tekstu biti objanjeni.

konektor za mreu

Slika 2.3. Dijelovi matine ploe [27]

U konektore za periferije ukljuuju se mi i tastatura i to su PS/2 konektori (ljubiasti za tastaturu, zeleni za mia). U socket na Slici 2.3. se postavlja procesor CPU (Central Processing Unit - centralna procesorska jedinica) na koji se opet postavlja sistem hlaenja. U slotove za RAM (Random Acces Memory) memoriju postavljeju se moduli ove memorije. Na matinoj ploi nalazi se i chipset, od kojeg zavise njene mogunosti. Chipset u PC raunarima se sastoji dva glavna dijela: nortbridge (nortbrid) i southbridge (sautbrid) Slika 2.3. Nortbridge je zaduen za komunikaciju procesora sa memorijom, PCI (Peripheral Component Interconnect) utorima (kartice za proirenja), PCI express utorom ili AGP (Accelerated Graphics Port) utorom (grafikom karticom), L2 cache-om (ke) i southbridge-om. Na Slici 2.3. vidi se hladnjak na northbridge-u, koji se koristi zbog velikog grijanja ovog elementa pri radu usljed zahtjevnih funkcija koje obavlja. Southbridge je zaduen za ulazno/izlazne funkcije i komunicira sa napajanjem, satom, PCI utorima (karticama za proirenja), USB prikljucima, SATA (Serial Advanced

Technology Attachment) i IDE (Integrated Drive Electronics) konektorima. U naponski konektor ukljuuje se utika sa napojne jedinice kojim se dovodi jednosmjerna elektrina struja odreenog napona, potrebna za napajanje i rad matine ploe. Ova struja se dalje raspodjeljuje ostalim komponentama matine ploe. IDE konektori slue za spajanje hard diskova (HD - tvrdih diskova) i optikih ureaja (DVD, CD pisae i slino). Protok podatka kroz ove konektore se mjeri u megabajtima u sekundi (MB/s). Naravno, proizvoai stalno nastoje da poveaju ovu brzinu, jer od nje u mnogome zavisi brzina prenosa podataka sa diskova (HD, DVD, ...) prema memoriji i procesoru i obratno. Ureaji za pogon diskova se spajaju na plou ATA kablom. SATA konektori (Serial ATA) slui za spajanje SATA diskova. SATA standard podrava prenoenje podataka brzinom i preko 150 MB/s. CMOS (Complementary Metal-Oxide Semiconductor) baterija ima zadatak da zapamti osnovne postavke dok je raunar ugaen. to je, dakle, memorija i ona pamti sva podeavanja BIOS-a, o kojem e biti rijei u narednom tekstu. Pored postavki neophodnih za rad raunara, pamti i vrijeme i datum. Tako da kad due vremena raunar ostane ugaen, CMOS baterija daje podatke tanog vremena i datuma. Floppy konektor slui za spajanje ureaja za diskete, tzv. disketnog pogona. Ovaj konektor koristi 34 iglice pin-a, preko kojh se prenose impulsi, pa kaemo da je to 34-pinski konektor. Ureaj se na engleskom jeziku zove Floppy Disk Drive skraeno FDD, pa se i ovaj konektor esto zove FDD konektor. FDD ureaj i konektor se skoro i ne koriste u svremenim PC raunarima, zbog nepouzdanog rada, te pojave mnogo boljih medija za pohranu podataka i u smislu koliine i pouzdanosti (optiki diskovi, USB flash memorije, ...). Matine ploe imaju vie PCI (Peripheral Component Interconnect) utora u koje se postavljju kartice za proirenja. Ovakav sistem se koristi zbog injenice da razni korisnici upotrebljavaju PC raunare za razliite svrhe. Na ovaj nain mogue je raunar prilagoditi namjeni i elji korisnika. Npr. ako korisniku raunar slui za komponovanje muzike, on e u PCI utor postaviti snanu zvunu karticu, dok recimo moe koristiti jeftiniju grafiku karticu. Ako je, meutim, korisnik grafiki dizajner, neophodna mu je jaka grafika kartica itd. Dakle, PCI utori omoguavaju da se u njih ugrade kartice za proirenja prema potrebama korisnika. Kartice mogu biti grafike, zvune, TV, interni modem, mrene itd. Naravno, ovi utori su standardizovani i postavljanje kartica za proirenje je dosta jednostavno. Kartica se ubaci u PCI utor, a u dio kartice koji viri iz kuita raunara i na kom se nalaze konektori ukljuuju se odgovarajui utikai (npr. u zvunu karticu utikai zvunika, mikrofona, slualica; u TV karticu utika antenskog kabla itd.).

BIOS (Basic Input-Output System) je osnovni ulazno-izlazni sistem, koji predstavlja skup programa iji je zadatak da izvre osnovnu komunikaciju sa komponentama raunara. Pri samom ukljuenju raunara BIOS se aktivira, postavljajui osnovne radne parametre, te dalje aktivira instalisani operativni sistem uitavajui ga u radnu memoriju. Dakle, BIOS mora da pri ukljuenju raunara identificira sav hardver, da ga testira i pokrene, kao i opertivni sistem. Moglo bi se rei d je to jedan operativni sistem nad operativnim sistemom.Mogue je automatsko i runo podeavanje BIOS-a. Runo podeavanje se vri tako da se pri pokretanju raunara pritisne odgovarajua tipka na tastaturi (najee to je tipka Delete) i na ekranu se pojavi izgled slian onom na Slici 2.4. Naravno razni proizvoai imaju i razliite BIOS-e.

Slika 2.4. Interfejs jednog od BIOS programa

Ranije je BIOS bio u vidu ROM (Read Only Memory memorija koja se samo moe itati, a ne i mijenjati) ipa, a danas se najvie koriste flash memorije, tako da se sadraj moe mijenjati i nadopunjavati. Meutim, tu se javlja problem mogue pogrene izmjene postavki BIOS-a, to moe dovesti do oteenja matine ploe. Da bi se to sprijeilo korist se boot block-ovi. To je odvojen dio BIOS-a koji se prvi pokree, pa ako ustanovi da postoji oteenje ili da do njega moe doi, obavjetava korisnika i ne pokree dalje BIOS. Takoe, koriste se i backup BIOS, koji omoguava vraanje na prvobitne postavke BIOS-a. Te matine ploe se obino nazivaju DualBIOS ploe. Na Slici 2.5. prikazana je mati na ploa sa DualBIOS-om firme Gigabyte.

30

Slika 2.5. DualBIOS firme Gigabyte na matinoj ploi [28]

AGP (Accelerated Graphics Port) slot, tj. utor (Slika 2.3.) se koristi za ugradnju grafikih kartica i to je bra sabirnica od PCI, a nastala je zbog visokih zahtjeva 3D (trodimenzionalne) grafike. Kod nekih matinih ploa tu je mogue ugraditi dodatnu grfiku memoriju, ali to se rijetko koristi. AGP slot omoguava direktnu komunikaciju izmeu grafike karte i memorije, pa se na taj nain ubrzaje komunikacija. Kako grafike kartice imaju sve bolje performanse i zahtjevaju vie energije za svoj rad, pojavio se i AGP Pro utor, koji ima dodatne kontakte za napajanje kartice. Na taj nain grafika kartica moe biti snabdjevena strujom snage vee od 30W (standardni AGP slot daje 30W). Treba naglasiti da je to jedina razlika izmeu ova dva utora, to znai da standadni AGP slot ne razlikuje u pogledu grafike od AGP Pro. grafike kartice namjenjene za AGP slot mogu se bez problema postaviti u AGP Pro konektor. Konektor za mreu (Slika 2.3.) RJ-45 slui za spajanje PC raunara sa drugim raunarom pomou mrenih ureaja ili direktno. Mrena kartica se moe na matinu plou postaviti u vidu kartice za proirenje u PCI utor ili moe biti integrisana sa matinom ploom. Ako je integrisana, tada na matinoj ploi postoji konektor za mreu, a ako nije tada se mreni kabl utakne u konektor za mreu koji se nalazi na kartici postavljenoj u PCI utor. Vie o ovim ureajima e biti rijei u slijedeim poglavljima knjige.

31

USB (Universal Serial Bus) prikljuci, kao to je ve reeno slue za prikljuenje raznih ureaja, kao npr. memoriskih flash stikova, printera, skenera i druge ulazne, odnosno izlazne ureaje koji imaju USB utika. Konektori za integrisani zvuni ip (Slika 2.3.) slue za prikljuenje zvunika, mikrofona, slualica. Integrisana (onboard) zvuna kartica na matinoj ploi se danas gotovo redovno nalazi kod svih proizvoaa matinih ploa. korisnik moe dodati jo jednu zvunu karticu u PCI utor, ako mu se ne sviaju mogunosti integrisane kartice. Veina zvunih kartica ima i tzv. "game port" za prikljuak vanjskog "joysticka" ili "gamepad-a", koji se koristi u raunarskim igrama. Serijski i paralelni konektori (Slika 2.3.) se koriste za prikljuenje nekih ulaznih ili izlaznih komponenti, kao to su eksterni modemi, printeri, skeneri i slini periferni ureaji. Prije su dosta koriteni, a danas ti ureaji uglavnom koriste USB port. Zbog velike vanosti matine ploe, ona e se naravno spominjati i u narednim dijelovima ove knjige.

Slika 2.6. Pozicija matine ploe u kuitu

32