Tijela i tvari

UVOD U FIZIKU
Prije no to odgovorimo na pitanje to je fizika, otkrit emo vam da ste se s njom ve susretali u prijanjim razredima. U predmetima Priroda i drutvo i Priroda saznali ste da je atmosfera plinovita, koristili ste magnete i kompas, mjerili ste duljinu nekih tijela, a mjerili ste i temperaturu vlastitog tijela. I ne znajui, bavili ste se fizikom. Fizika je osnovna prirodoslovna znanost. Ona prouava zbivanja u prirodi a tehnici daje temelje. Primjerice, fizika saznaje zato se jezera zimi ne smrznu do dna, zato Sunce zrai, zato tijela padaju. U predmetu Fizika u 7. razredu mjerit ete obujam tekuina, silu trenja, snagu svojih miia. Koristit ete vagu, polugu, tlakomjer. Kada je Nikola Tesla bio vaeg uzrasta, na potoku pokraj svoje rodne kue, izradio je malu vodenicu. Kasnije su mu u hidroelektranama kotai turbina i generatora proizvodili elektrinu energiju. Kako nastaje elektrina energija, saznat ete u iduem razredu. Kako se istrauje u fizici? U fizici se mjere svojstva tijela, provode pokusi i izvode teorije. Zanimljivu pojavu potrebno je najprije paljivo promotriti. Tako se o njoj stjeu prva iskustva. Znate li zato lopta odskae, a led se topi kad se temperatura povisi iznad nula stupnjeva? Na ta i slina pitanja odgovore e vam dati znanje fizike.

Kompas

Zato lopta odskae?

ANIN POKUS

Promotrimo odmah jednu zanimljivu pojavu. U tome e nam pomoi Ana, koja je zamislila pokus. U lijevu au s vodom Ana je stavila jedno jaje, u desnu au drugo jaje. Jedno je jaje odmah potonulo, drugo je plutalo. Razmislite to je tome razlog? Moda je jedno jaje tee od drugog? Jesu li razliite grae? Kako da to provjerimo? Najjednostavnije je zamijeniti jaja u aama.

Ana istrauje zato jedno jaje tone a drugo pluta

Zamijenili smo jaja. Opet je jaje u lijevoj ai potonulo, a u desnoj plutalo. Ako nije u jajetu, gdje je uzrok te razlike?

Ana nam je kazala da voda u aama nije jednaka. Prvo nas je uputila na to da se u moru lake pliva nego u jezerima. Dakle uzrok je morska sol. Na temelju toga smo zakljuili u emu je tajna Jelenina pokusa: u jednoj je ai otopila kuhinjsku sol.

Vodena otopina soli gua je od iste vode. To svi znamo. Opaanja i pokus doveli su nas do spoznaje o razlogu te pojave. Moemo li sljedei put predvidjeti odvijanje neke pojave, ako umjesto vode bude ulje, a umjesto jajeta gumena loptica? to mislite, bi li jednak uinak kao otopina soli imala i otopina eera? Provjerite to sami kod kue! Da bismo mogli predvidjeti i druge dogaaje, moramo provoditi pokuse i mjeriti. to treba mjeriti u prethodnom pokusu? Gustou jajeta, vode, ili oboje? Oboje. Mjerenje bi nam pokazalo je li zaista gustoa slane vode vea od gustoe iste vode, a kolika je gustoa jajeta. Fiziar mjeri. Fizika se zasniva na tonim mjerenjima. Istraiva mora mjeriti to paljivije. No nema savreno tonog mjerenja. Svako mjerenje ima neku pogreku. Fiziar mora znati procijeniti mjernu pogreku. Pojava je fizikalno shvaena tek kada se mjereni podaci meusobno poveu i izraze matematiki. U primjeru jajeta koje tone, morali bismo ustanoviti da je gustoa jajeta vea od gustoe tekuine. To se iskazuje ovako: gustoa jajeta > gustoa tekuina Time smo izveli teoriju. Ova teorija vrijedit e za bilo koje tvari. To znai da moemo predvidjeti hoe li loptica od pune gume plivati ili tonuti u maslinovu ulju. U tom primjeru treba potraiti podatak o gustoi gume i ulja. Snaga fizike je u predvianju i primjeni. Tako se fizikalnim istraivanjem proiruje znanje na vei skup pojava, produbljuje i omuguuje primjena. Kada ne bi bilo fizike, vlakovi bi kasnili, semafori ne bi radili, ne bi bilo kontrole kakvoe proizvoda itd. U knjigama pie da bez fiziara ne bi bilo ni atomske bombe. Kae se da zakoni fizike odreuju kako svemirska letjelica obilazi oko Zemlje ili kako putuje do Saturna. Mnogo je jo primjera za to ime se sve bave fiziari ... A gdje rade fiziari? Fiziari rade u znanstvenim i industrijskim laboratorijima, u bolnicama, bankama, raunalnim ustanovama. A kao to znate, mnogi fiziari rade u kolama da bi vam prenijeli sve svoje znanje i umijee. To su vai uitelji.

OPAANJE + POKUS

MJERENJE

TEORIJA

PRIMJENA

Letjelica koja e krenuti na put prema zvijezdama imat e ionski pogon. Ioni ili elektrizirani atomi pronaeni su i ispitani u fizikalnom laboratoriju. Gibaju se velikom brzinom, pa e letjelica daleko stii. Hoe li pronai ivot?

Tijela i tvari

1. Tijela i tvari

Veliko svemirsko tijelo spiralna galaksija

KLJUNI POJMOVI fizika, metoda, eksperiment vrsta tijela, tekuine, plinovi fizika veliina, mjerenje, duljina, metar (m) plotina plohe, kvadratni metar (m2), obujam tijela, kubni metar (m3), litra (l, L) tromost, masa tijela, kilogram (kg) gustoa tijela, tvar, gustoa tvari, kilogram po kubnom metru (kg/m3) estice tvari

Rad u grupi: izloba modela pravilnih tijela

UVODNA PRIA

kolsko zvono oglasilo je kraj sata. Sedmai su brzo pospremali biljenice i udbenike u torbe

te pojurili iz razreda na hodnik. Manda je redar, te je namoila spuvu i brisala plou, dok je drugi redar, Zlatko, otvorio pro zore kako bi svjei zrak uao u uionicu. Pri tom je glasno razmiljao: Koliko zraka stane u uionicu? Manda je neto prigovarala jer nije mogla obri sati cijelu plou jednim ispiranjem spuve. Da bar ima veu spuvu ili manju plou! uro je trao dugakim hodnikom, a iz torbe mu je ispala

vreica s pikulama. Najmanje pikule otko tr ljale su se skoro do kraja hodnika, a krupnije je naao blie. Katarina je pila gusti sok od marelice, a Go ga rijetki sok od jabuke. Ante je pojeo ve etvrti send vi, a prijatelji su mu do ba ci vali da e imati sto kilograma. I sam je ve uzdahnuo kako mu je trbuh oteao pa nee moi trati na tjelesnom. Veina cura jede samo tapie da im se ne bi pokvarila linija. I tako je doao kraj velikome odmoru.

Tijela i tvari

1.1. O tijelima

vrsta tijela tekuine plinovi agregacijska stanja

Sl. 1. Vuedolska golubica Sl. 2. Tritonova truba iz Jadrana

tijelo

Prepoznajete li okolinu, ljude i stvari? Jeste li zapamtili to ste sve promatrali? Znate li razliku izmeu aja i okolade? Predmeti prikazani na slikama 1 do 4 su svojevrsna umjetnika djela proizvod ljudskih ruku i prirode. Sa stajalita fizike, to su samo tijela. Po emu razlikujemo tijela? Prvo to lako zapaamo njihov je oblik i veliina. Opiite tijela koje vidite na slikama 1 do 4. Podsjetite se da ste u matematici upoznali neka geometrijska tijela. Koja su to tijela? Geometrijska tijela su pravilna. Koja su tijela na slikama s ove stranice pravilna? Promotrite po emu se tijela jo razlikuju. Usporedite veliinu sljedeih tijela: olovka, pikula, mobitel, stolno raunalo, neboder, trajekt. Sva tijela imaju veliinu. Prostornost tijela je njihovo vano svojstvo. Tijela su omeena povrinom i zauzimaju dio prostora.

tvari

agregacijska stanja

Tijela razlikujemo i po tvari od kojih su graena. Od ega su graena tijela na slikama? Promotrite od ega je graeno razliito posue koje koristite u vaim domovima. Prisjetite se iz predmeta Priroda koja tvar zauzima najvie prostora u naem organizmu? to se dogaa kada hladite vodu, a to kada je zagrijavate? Ako je jako ohladite, postaje led. Ako je grijete, prelazi u paru. to se promijenilo? Promijenilo se njezino agregacijsko stanje. Led je voda u vrstom stanju, voda otopljeni led u tekuem je stanju, a vodena para je voda u plinovitom stanju.

Sl. 3. Stakleni kvadar

Sl. 4. Kugla nazvana Prizemljeno Sunce, skulptura I. Koaria

O tijelima

POKUS
Je li zrak tijelo? Vidimo li zrak u praznoj ai? to e se dogoditi ako praznu prozirnu plastinu au obrnemo i gurnemo u vodu? Zato se aa nije posve ispunila vodom? Zrak koji smo u vodi zarobili ne doputa vodi ulazak u au. Zrak zauzima prostor kao i svako drugo tijelo. to e se dogoditi ako au gurnemo dublje u vodu? Je li voda ostala na istoj razini? Zraku se obujam smanjio. Kako bismo dokazali da je u plastinoj ai stvarno zrak? Pribadaom probuite plastinu au ne vadei je iz vode. to se dogodilo? Iako nam se tako na prvi pogled ne ini, i tekuina i plin su tijela. Pri promjeni posude, plinu se mijenja oblik.

aa

voda u posudi Sl. 5.

Znate li opisati kako se mijenjaju agregacijska stanja vode? Vodu u vrstom stanju odnosno led najlake emo nai u zamrzivau. Stavite li komadi leda na dlan, osjetit ete kako je hladan i opaziti kako se ubrzo poinje otapati. Priekamo li, led e se otopiti i dlan e postati mokar. ekamo li jo, voda e se s toplog dlana ispariti. A moe li od vodene pare nastati tekuina? Jeste li vidjeli rosu na travi? Vodena para, koje uvijek ima u zraku, u rano se jutro ohladila i ukapila na travi. Postala je tekuinom. A kako e od tekuine nastati vrsto tijelo? Stavite vodu u zamrziva! Ima li u naem tijelu tvari u sva tri agregacijska stanja? U kakvom su agregacijskom stanju kost, krv u ilama, zrak u pluima? Kost je vrsta tvar, krv je tekuina, zrak je plinovit. to se dogaa s oblikom tijela kada ih premjetamo? Ostaje li voda istog oblika kada je pretaemo iz jedne posude u drugu? Oblik se mijenja i prilagouje obliku nove posude. Znamo da vrsta tijela ostaju istog oblika. A to je s plinom? Moete li rukama zguvati praznu i zatvorenu plastinu bocu? Boca, naravno, nije prazna jer je u njoj zrak. A zrak se stie i prilagouje obliku posude. led ---> otapanje ---> voda ---> isparavanje ---> vodena para

Sl. 6. Komet Hyakutake iz godine 1996., oblik nepravilan i prepoznatljiv

Tijela i tvari

Sl. 7. Asteroid Pore, primjer nepravilnog tijela Ponovimo! 1. Sve to nas okruuje u fizici se naziva tijelima. 2. Tijela su graena od tvari. 3. Tijela zauzimaju prostor. Sl. 9. Sabijanje zraka 4. Tijela mogu biti pravilnog i nepravilnog oblika. 5. Postoje vrsta, tekua i plinovita tijela. 6. vrsto tijelo ima stalan oblik; tekuina i plin lako mijenjaju oblik. Projekt

Sl. 8. Sunce, primjer pravilnog tijela Odgovorite! 1. Navedite agregacijska stanja tvari. 2. Nabrojite nekoliko geometrijskih tijela. 3. Kada iz boce izlijevate tekuinu, to ulazi u bocu? 4. Koja se tvar nalazi u nogometnoj lopti?

Rastumaite to se dogaa sa zrakom kada pumpate zranicu (sl. 9.). Uzmite samo pumpu, rukom zatvorite izlaznu cijev i nastojte zrak u pumpi sabiti. Moete li? Nacrtajte i napiite to ste primijetili.

ZANIMLJIVOST Svemirska tijela Znate li kakvih tijela ima u svemiru? Komet (sl. 6.) je na prvi pogled veoma nepravilnog oblika, a uz to se stalno mijenja. Bez obzira na to, lako ga prepoznajemo. Sredina njegove sjajne glave u vrstom je stanju, a rep ini struja praine i plina. Tko je vei i pravilniji, asteroid Pore (sl. 7.) ili Sunce (sl. 8.)? Asteroid Pore ima oblik krumpira i stao bi izmeu Porea i Vinjanske zvjezdarnice iji su ga astronomi otkrili. Sunce je oblika kugle, a od Zemlje je vee 110 puta. Sunce je najvee tijelo u bliem svemiru. Na Zemlji ima zraka (plinovito tijelo), mora (tekue tijelo) i planina (vrsto tijelo). I u koli postoje vrsta, tekua i plinovita tijela i s njima radimo pokuse.

10

Mjerenje duljine

1.2 Mjerenje duljine

Sl. 10. Koliko je daleko skoio Owens?

Sl. 11. Mjerila

TO DALJE, TO TONIJE! Suci su napeto pratili koliko e skoiti svjetski rekorder (sl. 10.). Kako biste vi izmjerili duljinu skoka, koje biste mjerilo sa slike 11. iskoristili? Najprije izmjerite duljine duine CD. Pokuajte duljinu procijeniti od oka. Ako elite saznati koliko neka veliina tono iznosi, morat ete mjeriti. D

C
Sl. 12. Duina

Duljina je fizika veliina. Fizike veliine su svojstva tijela koja se mogu izraziti brojanom vrijednou i mjernom jedinicom. Kako mjerimo duljinu? Mjerenje je postupak kojim se odreuje vrijednost neke fizike veliine. Prvo trebamo imati mjerilo. Uzmete ravnalo, mjernu letvicu, mjernu traku koju koriste krojai ili metalnu traku koju koriste graevinari i strojari. Zatim uz mjerilo prislonite predmet nepoznate duljine pa usporedite. Duljinu duine CD izrazite milimetrima. Pogledajte jesu li na kolskom trokutu ubiljeene oznake za centimetre i milimetre. to ete uiniti, ako je duljina neto vea od cijelog broja milimetara? Koje dijelove milimetra moete procijeniti? Dobiveni rezultat usporedite s mjerenjima ostalih u razredu. Hoete li svi imati jednak rezultat? Mislite li da mjerite tonije od drugih? Koje je duljine klju vaeg stana? Znate li njegovu priblinu duljinu? Kolika je duljina kljua na slici? to ste mjerenjem saznali? Saznali ste da je klju est puta dulji od jednog centimetra. Razmislite i objasnite kako biste pomou ravnala izmjerili debljinu jednog lista svog udbenika iz fizike. fizika veliina mjerenje duljina metar (m)

Sl. 13. Mjerenje duljine

11

Tijela i tvari

POKUS

TAJNE MJERENJA Promotrite crte. Kolika je duljina kutije? Pogledajte na kraj kutije u smjeru strelice. Hoete li promatrati u smjeru strelice A ili B? Jeste li tono izmjerili? Provjerite jo jednom. Mjerenje treba vjebati kao i skok u dalj. Motriti treba okomito na duljinu, a ne ukoso. Kako zapisati rezultat mjerenja, ako mjerena veliina ne zavrava tono na podjeljku mjerila? Izmjerili ste 11,5 cm, a na ravnalu su oznaeni poloaji za 11 cm i za 12 cm. Iz rezultata mjerenja jasno je da je posljednja znamenka dobivena procjenom. Takve znamenke imaju najmanji utjecaj na rezultat. U mjerenju je potrebno procjenjivati. Jeste li se zapitali to je ustvari mjerenje? Mjerenje duljine je usporeivanje nepoznate duljine s poznatom. Poznata duljina je jedan metar. Metar je jedinica duljine. Da bi kutiji izmjerili jednaku duljinu na cijelom svijetu, svuda ljudi moraju imati jednake metre. FIZIKALNI NAIN PISANJA Marko je izmjerio duljinu stola od dva metra, pa je napisao: Duljina stola iznosi dva metra. Marko je zatim razmislio moe li to napisati jednostavnije. Naao je rjeenje i upotrijebio je broj: duljina stola = 2 metra Zatim mu je sinulo jo jednostavnije: d=2m Sada Marko zna to treba initi i kako e itati: Duljina stola je dva metra. Duljina d je fizika veliina, 2 je brojana vrijednost, a metar (znak m) je mjerna jedinica, i u fizici i drugdje. Fizikalni nain pisanja je kratak: to je matematiki izraz ili formula to se koristi i u matematici. Formula je svojevrsna reenica, kratak i brz nain pisanja rezultata mjerenja ili rauna.

Sl. 14.

PONOVITE POZNATE ODNOSE:

1 mm = m

1000
1 cm = m

100
1 dm = m

10
1 km = 1000 m

ZANIMLJIVOST Svjetski atletski rekord skoka u dalj od 8,13 m najdue je drao Jesse Owens (sl. 10.), od 1935. do 1960. godine Dananji rekord dri Mike Powell, koji je na svjetskom prvenstvu u Tokiju godine 1991. skoio 8,95 m. Rekordni skok za ene dri Galina istjakova, koja je god. 1988. u Lenjingradu skoila 7,52 m. Skok u dalj mjeri se tonou od 1 cm.

12

Mjerenje duljine

Sl. 15. Udaljenost od Zemlje do Sunca

Sl. 16. Meusobne veliine planeta i odnosi prema Suncu. Pluton se vie ne smatra planetom

Kojim emo slovom oznaivati duljine? Obino ih se oznauje slovom s ili l , a mogu se koristiti i druga slova, a , b , c. d . Kojim jedinicama usporeujemo duljine tijela? Milimetrom, centime trom, decimetrom, metrom, kilometrom. Osnovna meunarodna mjer na jedinica za duljinu je metar. Ostale jedinice izvedene su tako da se rijei metar doda predmetak: mili, centi, deci, kilo. Svaki predmetak ima brojano znaenje. Znate li to je kilometar, decimetar, centimetar, milimetar? Ponovimo! 1. Mjerenje duljine je usporedba nepoznate duljine s poznatom duljinom. 2. Osnovna mjerna jedinica za duljinu je metar (m). 3. Kako biste izmjerili debljinu aluminijske folije koja se u kuhinji koristi za zamatanje hrane? 4. Uzmite limenku od soka i komad uzice. Procijenite opseg limenke i zatim ga izmjerite. Uza to ete prisloniti uzicu da oitate toan opseg? Kako vam se podudaraju procjena i izmjerena duljina? 5. Predstavlja li projekt Kravata oko Hrvatske opseg ili povrinu Hrvatske?

Odgovorite ! 1. Koji je dio metra decimetar, centimetar, milimetar? 2. Kojom mjernom jedinicom biste usporeivali duljinu olovke?

ZANIMLJIVOST Svemirska tijela razlikujemo po obliku, po veliini i po udaljenosti. Zemlja je od Sunca udaljena jednu astronomsku jedinicu (sl. 15.); na slici proitajte koliko je to kilometara. Najdalji planet danas je Neptun, udaljen oko trideset astronomskih jedinica od Sunca, a sam je etiri puta vei od Zemlje (sl. 16.). Svemirska tijela su velika kao to su velike udaljenosti u svemiru. Postoje i mala tijela, koja se nalaze na malim udaljenostima: krvna zrnca, organske stanice, ili jo manja tijela, kao to su molekule, atomi i elektroni.

13

Tijela i tvari

1.3. Mjerenje plotine plohe i obujma tijela

plotina plohe kvadratni metar (m2) obujam tijela kubni metar (m3) litra (l, L)

Sl. 17. Mjerenje plotine stola

Sl. 18. Kako mjeriti plotinu hrastova lista

PLOTINA Sjedite za stolom ija radna ploha ima oblik pravokutnika. to vam treba da odredite veliinu plohe? Veliinu plohe nazivamo plotinom. Kako mjerimo plotinu? ime ete pri mjerenjima usporeivati veliinu plohe stola? Kakvog je oblika stol (sl. 17.)? Geometrijskog ili nepravilnog? Kakvog je oblika hrastov list (sl. 18.)? Povrina lista nije pravilna. Povrina stola moe biti kvadrat, a moe i pravokutnik. Ako je pravokutnik, onda ima duinu i irinu. Izmjerimo ih! Duinu emo oznaiti slovom a, a irinu slovom b. Ana je izmjerila i nala je: a = 2 m, b = 1 m Izraunajmo plotinu pravokutnika: A=ab A = 2 m 1 m = 2 m m = 2 m2 Kao rezultat Ana je dobila broj iza kojega stoji umnoak 1 m 1 m. Ako je duina i irina mjerena u metrima, onda je mjerna jedinica: 1 m 1 m = m2 (kvadratni metar). Metar je osnovna mjerna jedinica za duljinu, iz ega slijedi da je osnovna mjerna jedinica plotine kvadratni metar, m2.

1 m2 = 1 m 1 m = 10 dm 10 dm 1 m2 = 100 dm2 1 dm2 = 1 dm 1 dm = 10 cm 10 cm 1 dm2 = 100 cm2 1 cm2 = 1 cm 1 cm = 10 mm 10 mm 1 cm2 = 100 mm2

kvadratni metar m2

Primjer

Matematiku piete u biljenice s kvadratiima. Kolika je plotina jednog kvadratia? Izmjerite stranice kvadratia. Dobili ste da su duina i irina jednake.
a a b

Plotina kvadrata je A = a a = a2

Izmjerite stranice pravokutnika. Plotina pravokutnika je A=ab

Sl. 19.
a

Izraunajte koliko 1 m2 ima kvadratnih decimetara (dm2), kvadratnih centimetara (cm2) i kvadratnih milimetara (mm2) Ovdje se susreemo s velikim brojevima. Za zabavu, napiite te velike brojeve!

14

Mjerenje plotine plohe i obujma tijela

Mjerenje plotine nepravilnih likova Kako biste izmjerili plotinu kljua iju smo duljinu izmjerili? Kako biste to izveli? Stavite klju na biljenicu i nacrtajte oblik kljua (sl. 20.). Prebrojite kvadratie unutar slike kljua. Opaate da su neki dijelovi crtea ostali izvana. to ete s njima? Dijelove koji zauzimaju vie od polovice kvadratia zbrojite kao da su cijeli, a dijelove manje od pola kvadratia odbacite. Tako ete dobiti priblinu plotinu tog nepravilnog lika. Razmislite kako biste jo tonije izmjerili plotinu kljua. Procijenite dio kvadratia!
Sl. 20. Kako izmjeriti plotinu nepravilnog lika?

OBUJAM ILI VOLUMEN Svako tijelo zauzima prostor. Koliki prostor zauzima jedno tijelo?

Dio prostora koji zauzima neko tijelo zovemo njegovim obujmom. Najlake je obujam tijela mjeriti ako je ono geometrijsko tijelo. U naim kuanstvima ima mnogo dijelova namjetaja i aparata koji nas podsjeaju na kocku i kvadar. Navedite neke od njih. Mnogobrojna pakiranja hrane i stvari nalaze su u omotu oblika kvadra i kocke: okoladica (sl. 21.), granitna kocka, trajno mlijeko, kutija cipela. Za poploavanje cesta koriste se granitne kocke (sl. 22.) Koliki je obujam okoladice? Ve ste nauili da je obujam kvadra umnoak njegove duine, irine i visine: V=abc Kakve su meusobno duina, irina i visina kocke? Budui da su jednake, obujam kocke je V = a a a = a3 Prisjetite se osnovnih jedinica za duljinu i plotinu! Osnovna jedinica za obujam je jedan kubni metar, m3.

1 m3 = 1 m 1 m 1 m = = 10 dm 10 dm 10 dm 1 m3 = 1000 dm3 1 dm3 = 1 dm 1 dm 1 dm = = 10 cm 10 cm 10 cm 1 dm3 = 1000 cm3 1 cm3 = 1 cm 1 cm 1 cm = = 10 mm 10 mm 10 mm 1 cm3 = 1000 mm3

Kubni metar je obujam koji ima kocka brida 1 m. V = 1 m 1 m 1 m = 1 m3

Sl. 21. Slatka okoladica Sl. 22. Granitna kocka

15

Tijela i tvari
Vanost obujma Gdje se koriste mjere za obujam? Jeste li vidjeli boice za dojenad, s crticama koje oznauju koliko je obujma hrane preostalo? Izraava li se koliina pia obujmom? Koliko litara juhe treba zakuhati za etverolano domainstvo? Zato obujam kuhinjskog posua ne mjerimo kubnim metrima? Obujam posua mnogo je manji od kubnog metra. Za to koristimo manju jedinicu, kubni decimetar, koji nazivamo litra.
Sl. 23. Kubni decimetar

Jedna litra jednaka je kubnom decimetru (sl. 23.): 1 L = 1 dm3 PROVJERITE 1 1 decilitar = 1 dL = L = 0,1 L 10 1 1 centilitar = 1 cL = L = 0,01 L 100 1 1 mililitar = 1 mL = L = 0,001 L 1000 1 L = 10 dL 1 L = 100 cL 1 L = 1000 mL = 1000 cm3

to je jedan mililitar? Mililitar je tisuiti dio litre, oznauje se s mL: 1 mL = 1 cm3 Uoite vezu: tisuiti dio litre i jedan kubni centimetar jednakog su obujma. Kako biste tono izmjerili obujam tekuine? U tu svrhu slui menzura. Meu kemijskim posuem vidjeli ste je i upotrebljavali. Menzura je posuda s mjernom ljestvicom na kojoj su oznaene jedinice obujma (mogu biti kubni centimetri ili mililitri). Znate li mjeriti menzurom? Paljivo je prouite i ustanovite koji najvei obujam tekuine moete mjeriti tom menzurom. Koji najvei obujam tekuine moete mjeriti menzurom na slici 24? Ustanovite i vrijednost djelia na mjernoj ljestvici.
Sl. 24. Odmjerna posuda ili menzura

Oitajte obujam tekuine u trima menzurama na slici 25! to prvo morate ustanoviti? Kolika je vrijednost djelia na mjernoj ljestvici? Na trima menzurama najmanji oznaeni djeli iznosi redom: 1 mL, 2 cm3 i 0,2 mL. Oitali ste obujam u prvoj menzuri 56 mL. Uvaili ste nain oitavanja povrine tekuine u sredini, a ne pri rubovima menzure, gdje se ona lagano izdie. Panja! Staklo je lomljivo! Nakon uporabe, operi stakleno posue sredstvima za pranje, osui i spremi! Ureaji za pokuse koriste vama i drugim uenicima!

Sl. 25.

16

Mjerenje plotine plohe i obujma tijela

POKUS Mjerenje obujma nepravilnog tijela

Sl. 26.

Kako biste pomou menzure mjerili obujam vrstog tijela? Imate kamen (nepravilno tijelo), praznu menzuru i posudu s vodom. Prema slici obrazloite postupak, korak po korak.

Menzurom ste izmjerili da je obujam vode 200 cm3, a obujam vode i predmeta zajedno je 300 cm3. Koliki je obujam tijela? V1 = 200 cm3 V2 = 300 cm3 V=? V = V2 V1 = 300 cm3 200 cm3 = 100 cm3 Ako na boci pia pie da je obujam 2,5 L, koliko je to kubnih decimetara? Kako je 1 L = 1 dm3, znai da je 2,5 L = 2,5 dm3. Na boicama s razliitim lijekovima esto je naznaen obujam u mililitrima, mL. Ako na boici s kapima za nos pie da je obujam 20 mL, koliko je to kubnih centimetara? Znai da bi na boici moglo pisati i 20 cm3. Ponovimo! 2. to sve moete mjeriti menzurom? 1. Menzurom se mjeri obujam teku- 3. Opiite postupak kako se odreina i tijela nepravilnog oblika. uje vrijednost jednog djelia mjerne ljestvice menzure. 2. Prije oitanja obujma, na menzuri treba prouiti mjernu ljestvicu. 4. Navedite nekoliko mjernih jedinica za obujam tekuina i plinova. 3. Mililitar je tisuiti dio litre. 5. Koliko kubnih centimetara ima Odgovorite! jedna litra? Koliko litara ima jedan kubni metar? 1. to je menzura? Uinite kod kue Izraunajte obujam kocke duljine brida 12 centimetara. kolska dvorana ima duinu 30 metara, irinu 10 metara i visinu 10 metara. Koliko zraka stane u dvoranu? Preraunajte u kubne metre: 200 dm3, 12 000 cm3 i 100 000 cm3. Pronaite kako se iskazuje radni obujam automobilskih motora i hladionika. Razmislite i dosjetite se kako biste pomou menzure i kapaljke to tonije odredili obujam samo jedne kapi vode. Pronaite plastinu bocu ili au i pokuajte napraviti menzuru. to trebate ucrtati na bok boce? Skicirajte! Izmjerite oploje i obujam jedne kartonske kutije. Razmislite kako izmjeriti obujam jedne spajalice (sl. 27.).

Primjer 1

Primjer 2

Sl. 27. Spajalice u vodi

17

Tijela i tvari

1.4. Mjerenje mase tijela

Sl. 28. Digitalna vaga

Sl. 29. Vaga jednakih krakova

masa tromost vaga, uteg

Stali ste na kunu vagu i na njoj proitali 55 kg. Imate i kuhinjsku vagu. Neke imaju kazaljku, neke su digitalne (sl. 28.): im na njih stavite eljenu namirnicu, odmah vam se pokae iznos mase. Upoznat emo dvokraku vagu, tj. vagu s dva jednaka kraka i s dvije zdjelice (sl. 29.). Sline su i apotekarske vage, ili vage u znanstvenim laboratorijima. Jeste li kada vagali takvom vagom? Kako se postupa? Promatrajte vage u trgovinama jesu li one sve jednakog izgleda? Izvijestite o tome na iduem satu. Na jednu zdjelicu stavite tri jabuke. Moete li od oka procijeniti kolika je njihova masa? Niste sigurni. Zato ete na drugu zdjelicu stavljati utege poznate mase. Masa je oznaena na svakom utegu. Na zdjelicu dodajete utege sve dok se vaga ne uravnotei. Tada je nepoznata masa jabuka jednaka masi svih utega. to moemo zakljuiti, kojim postupkom se mjeri masa?

m masa kg kilogram

Nepoznata masa tijela mjeri se usporeivanjem s poznatom masom. Masa je stalno svojstvo nekog tijela. Masu oznaujemo slovom m. Njezina mjerna jedinica je kilogram.

Primjer

Na jednu stranu vage Ivana je stavila dvije narane i vagu je uravnoteila utezima koji su imali 200 g, 50 g, 20 g, 10 g, 10 g i 5 g. Mjerenje je zatim ponovio Matko. Njemu nije trebalo 5 g. Kolika je masa narani i tko je pogrijeio? Ivana: 200 g + 50 g + 20 g + 10 g + 10 g + 5 g = 295 g. Masa narani koju je izmjerila Ivana iznosi 295 g. Matko je izmjerio 5 g manje, dakle on je izmjerio 290 g. Ivana i Matko sloili su se da se nee prepirati tko je tonije izmjerio. Oboje su mogli pogrijeiti. Pogreka mjerenja. Pri svakom mjerenju postoje pogreke. Pogreku treba procijeniti. Zato radi tonosti mjerenja treba mjeriti vie puta. Prava vrijednost mase nalazi se izmeu najvee i najmanje izmjerene vrijednosti.

18

Mjerenje mase tijela

Sl. 30. Opruga izmeu ploica

Sl. 31. Pokus o tromosti

POKUS 1
Tijela su troma. Izvedite pokus s dva tijela izmeu kojih je stisnuta opruga (sl. 30.). Predvidite to e se dogoditi kada se opruga otpusti? Neka nastavnik propali nit. Ako su se tijela odmakla na jednaku udaljenost, jednako su troma.

Uzmite vagu i tijelima izmjerite masu. Nalazite da su im mase jednake. Izvedite pokus s tijelima razliitih masa. Izmjerite do kojih su se udaljenosti ta tijela razmaknula. Za tijelo koje se manje pomaklo kaemo da je tromije.

Tromost je prirodno svojstvo tijela da nastoji ostati u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju gibanja ako se giba. Masa je mjera tromosti tijela. Mase tijela mogu se usporeivati s obzirom na tromost koju tijela iskazuju pri gibanju. Tijelo vee mase tee se pokrene, dok tijelo manje mase lake mijenja svoje stanje lake se pokrene i lake zaustavlja.

POKUS 2
Pokaite koliko ste spretni i dokaite da su tijela troma. to e se dogoditi ako izvlaite papir ispod metalnih novia koji su smjeteni na rubu posude (sl. 31.)?

U prvom pokuaju papir izvlaite sporo. U drugom pokuaju papir povucite vrlo brzo. Da poveate brzinu, napnite jednom rukom papir, a drugom udarite ravnalom po papiru, kako je prikazano na slici 31.

ZANIMLJIVOST Vaga za astronaute Kako astronauti mjere svoju tjelesnu masu? U satelitu lebde i ne mogu pritisnuti zdjelicu vage. Zato je za njih izumljena vaga koja koristi tromost mase. Sjednu u stolac koji je stisnutom oprugom vezan za kabinu. Opruga se rastee due vrijeme ako je astronaut vee mase. Zbog medicinskih razloga, tekih ivotnih i radnih uvjeta, astronauti moraju esto provjeravati kolika im je masa.

Sl. 32. Astronautkinja mjeri svoju masu

19

Tijela i tvari

Sl. 33. Prakilogram

Sl. 34. Hrvatski standardi mase

masa tromost teina, vaga, uteg tona kilogram gram 1000 kg 1 kg 0,001 kg

Moraju li mase utega koje koristimo biti tone? Je li masa od jednog kilograma u svim zemljama i u svim trgovinama jednaka? to bi bilo kada bi se u raznim zemljama masa jednog kilograma razlikovala. Zato postoji meunarodni dogovor po kojemu se svi utezi moraju umjeravati prema poetnom uzorku, prakilogramu (sl. 33.). Tako se i prema hrvatskom standardu kilograma (sl. 34.) moraju umjeriti svi drugi utezi. Ponovimo! 1. Koja svojstva imaju tijela zbog svoje mase? 2. Opiite postupak mjerenja mase. 3. Tijela vee tromosti tee je pokrenuti. 4. Masa je stalno svojstvo tijela. Odgovorite! 1. Koja situacija u uvodnoj prii opisuje tromost? 2. Ako penkalu rastavimo na sastavne dijelove, hoe li ukupna masa tih dijelova biti jednaka masi penkale? 3. U ai vode otopili smo licu eera. Hoe li masa vodene otopine eera biti jednaka zbroju masa vode i eera prije nego to smo ih promijeali?

Provjerite svoje poznavanje mjernih jedinica: 1 kg = 1000 g 1 dag = 10 g ZANIMLJIVOST Prakilogram Prakilogram se nalazi u Meunarodnom uredu za utege i mjere, u Se `vresu (Sevru) pokraj Pariza. Ima oblik valjka visine i promjera 39 mm (sl. 33.). Sastoji se od slitine platine i iridija i uva se u strogo odreenim uvjetima. Njegova masa odgovara masi jedne litre vode pri temperaturi od 4 C. Koristi se od 1889. godine. Hrvatski nacionalni standardi mase uvaju se u Dravnom zavodu za mjeriteljstvo u Zagrebu (sl. 34.). 1 g = 0,001 kg 1 mg = 0,001 g 1 t = 1000 kg

20

Mjerenje mase tijela

Sl. 35. Mlijeni put, 200 milijardi masa Sunca

MASA SUNCA I SVEMIRSKIH TIJELA Sunce je u sreditu planetskog sustava. Planeti su Sunevi sateliti. Zemljin satelit Mjesec brzo obilazi oko Zemlje obie je za mjesec dana. Zemlja sporije obilazi oko Sunca treba joj godinu dana. Masa Sunce je najvea Sunce je tijelo najvee tromosti u bliem svemiru. Ima mnogo zvijezda veih masa od Sunca mase zvijezda doseu i stotinu Sunevih, ali ima ih i dvadeset puta manjih masa od Suneve. Zvijezde koje na nebu vidimo u Mlijenom putu, dre se zajedno. Ukupna masa vidljivih zvijezda iznosi 200 milijardi Sunevih masa.

Sl. 36. Prikaz masa; promjeri tijela nisu u stvarnom odnosu

Projekt Rastavite svoju kemijsku olovku i stisnite malu oprugicu (sl. 37.). Zabiljeite do koje su udaljenosti odletjeli dijelovi? Nemojte da vam oprugica odleti predaleko pa da je izgubite! Prikupite razliite uporabne predmete: sapun, mobitel, depno raunalo, pernicu, iju ete masu mjeriti idui kolski sat!

ZANIMLJIVOST Masa, zdravlje i port Jeste li vidjeli vage u ljekarnama? Na njima je znalo pisati: Tko se esto vae, na svoj ivot taj polae. Tjelesna masa i zdravlje povezani su. Gubitak mase popratna je pojava nekih bolesti. Dok se organizam razvija do zrelosti, pravilnom ishranom i tjelesna masa raste. Najvea opasnost jesu modni trendovi i stranputice, kao anoreksija (izgladnjivanje zbog paninog straha od debljine) ili bulimija (poremeaj hranjenja). Aktivni portai svoje bavljenje portom itekako veu uz tjelesnu masu.

Sl. 37. Pucaljka s oprugicom

21

Tijela i tvari

1.5

Gustoa tvari
Sl. 38. Svi ljudi svijeta na jednoj strani vage imaju masu kockice tvari s neutronske zvijezde. Po emu ste nauili razlikovati tijela? Jesu li to samo obujam i masa? Nabrojte nekoliko tijela graena od razliitih tvari. Jesu li tijela od iste tvari jednaka? Po emu se razlikuju? Kod kue u kuhinji naite kutiju s kristalnim prahom za koji niste sigurni je li eer ili sol. Kako ete provjeriti? Nee se dogoditi nita loe, ako si aj zasolite, samo ete ga morati baciti! Tvari se razlikuju po boji, mirisu, tvrdoi i drugim svojstvima. Neke se lako zagriju, neke su plastine, neke plivaju, a neke tonu. Istraite pokusom kako razlikovati tvari! Utvrdite postoji li neko karakteristino svojstvo prema kojemu se tvari mogu razlikovati?

gustoa tijela tvar gustoa tvari kilogram po kubnom metru (kg/m3)

POKUS Kolika je gustoa?

Kako ete provjeriti jesu li dva tijela jednakog obujma, nainjena od iste tvari? Kolike su im mase? Izvaite ih. Ako tijela nemaju jednaku masu, izmjerite im obujam. (Tijela su obojana u bijelo.) Podijelite mase tijela s obujmom. Kako je jedinica za masu kilogram, a za obujam kubni metar, koliki ete kolinik izraunati? Vrijednosti koje ste dobili usporedite s vrijednostima zapisanim na iduoj slici. Koji je rezultat? Vrijednosti iznose 11 g/cm3 i 8 g/cm3. O kojim se tvarima radi? Kako su mjerenja pomalo pogrena, zakljuujemo da su to olovo i eljezo.

Sl. 39.

22 22

Gustoa tvari
Dijelei masu tijela s njegovim obujmom otkrili smo novo svojstvo tvari, gustou. Tvar koja u jednakom obujmu sadri veu masu je gua. Razliite tvari imaju razliitu gustou. Pretpostavite sada da imate nekoliko tijela od iste tvari, ali razliite mase i obujma. Kakav e ona imati kolinik mase i obujma? Ako ste pravilno razmiljali, spoznat ete da je taj kolinik stalan za istu tvar. To znai da je on svojstvo odreene tvari. Kolinik mase i obujma tvari zove se gustoa. masa ________ , obujam m = ___ V

m = ____ V gustoa m V masa obujam

kg/m3 jedinica

gustoa =

Gustou oznaavamo grkim slovom (ro). kg Osnovna jedinica za gustou je ___ m3 Gustoa je vana fizika veliina. Ona je posljedica unutarnje grae tijela. Gustoa ne ovisi samo o vrsti tvari, ve i o tome u kojem je agregacijskom stanju. g kg ___ Gustoa se moe osim s 3 iskazivati i s ____ . Provjerite je li istinita jedcm3 m g kg ____ ____ nakost: 1 = 1000 3 cm3 m Je li gustoa kocke leda brida 10 cm vea ili manja od gustoe jednog kubnog decimetra vode? Primjer 1

Voda nam je od ivotne vanosti. Kolika je njezina gustoa, ako jedna litra vode ima masu od jednog kilograma?

Primjer 2

kg 1 kg kg kg ___ _____ ________ ___ = = = 1000 3 3 m 1 L 1 dm 1 _____ m3 1000

ini li vam se da je to velika gustoa? Gustoa zraka iznosi 1,3 kg/m3. Jeste li znali da u jednom kubnom metru oko sebe imate vie od jednog kilograma zraka?! Neka su tijela jednolike gustoe, a neka sadre dijelove razliite gustoe. Uzmite staklenku meda s orasima. U emu se razlikuju med i orasi? Je li takav med u svim dijelovima jednake gustoe? Nije, jer se gustoa oraha i meda razlikuje. Tijela iji su dijelovi razliite gustoe zovemo nehomogenim tijelima. Homogena tijela su jednake gustoe. homogeno tijelo nehomogeno tijelo

23

Tijela i tvari

Sl. 40. Aerogel

Sl. 41. Jezgra kometa Wild 2

Ponovimo! 1. Gustoa je kolinik mase i obujma tijela. 2. Tijela od razliitih tvari razlikuju se po gustoi. 3. Potraimo u prvoj uvodnoj prii situaciju s gustoom. 4. Osnovna mjerna jedinica gustoe je kg/m3. Odgovorite! 1. Je li gustoa tijela vea ili manja, ako u istom obujmu tijelo sadri vie mase? 2. Koja su tijela homogena, a koja nehomogena?

3. Koja je mjerna jedinica za gustou? 4. Kada se pripravljaju palainke, izrauje se smjesa od brana, jaja, mlijeka i vode. Zato dodajete jo vode ako je smjesa pregusta? 5. Kako se odreuje gustoa tvari onih tijela koja nemaju pravilan geometrijski oblik? 6. Kolika je gustoa tvari od koje je tijelo mase 740 g i obujma 185 cm3? 7. Koliku masu ima eljezno tijelo s obujmom od 200 cm3? Vidi podatak za eljezo!

ZANIMLJIVOST Zrak je gotovo 1000 puta rjei od vode. Tehnolozi su izradili jednu spuvastu tvar, nazvanu aerogel, ija je gustoa samo tri puta vea od gustoe zraka. Ovu tvar moemo zamisliti kao sir s jako mnogo rupa (sl. 40.). Tijelo aerogela graeno je od veoma tankih zidova vrste tvari, ostatak je prazan. Veoma je dobar izolator i veoma se teko zapali. to je najzanimljivije, izdri vrlo velik pritisak. Aerogel je primjenu naao u znanosti i u svemirskoj tehnici. Postavlja se na svemirske letjelice da skuplja meteorsku prainu. Letjelica Stardust je u veljai 1999. god. upuena prema kometu Wild 2 (sl. 41.). Jezgra kometa, veliine 5 km, proarana je dubokim jamama. Letjelica je prila kometu i prikupila uzorke praha iz kometskog repa. Vratila se na Zemlju u sijenju 2006. U kometskom prahu voda nije naena. Gustoa kometske jezgre iznosi oko 2 g/cm3.

24

Graa tvari

1.6. Graa tvari

Sl. 42. Povrina metala irine 0,1 mm

Sl. 43. Crvena krvna zrnca promjera 0,001 mm = 1 m

Od ega su tijela graena? Po emu se razlikuje zrak koji udiemo, voda koju pijemo, ljudska koa, aluminijska folija, opeka ili staklo? Moemo li zaviriti u dubinu tijela? Za kolae se ponekad koristi eer u prahu. Hoe li eer biti sladak, ako ga nastavimo usitnjavati? Nekada se nije znalo da je tvar sastavljena od estica. Mislilo se da je tvar neprekinute grae, pa se moe beskonano dijeliti. Ispitajmo moe li jedna tvar ui u drugu. to e se dogoditi kada napravimo smjesu pijeska i vode?

estice tvari meuprostori molekule atomi

POKUS 1
U jednu emo menzuru uliti 30 kubnih centimetara pijeska, a u drugu isto toliku koliinu vode. Izmjerimo obujam smjese pijeska i vode kada ih prelijemo zajedno u treu menzuru? Pogledajte sliku 44. Kamo je nestao dio obujma? Je li voda mogla ui u pijesak?
Sl. 44.

Ako niste sigurni kako da odgovorite na pitanje, izvedite sljedei pokus.

POKUS 2
Izradite model mjeavine estica tako da u ai pomijeate graak i proso. Najprije izmjerite posebno obujam mjerice graka, a posebno mjerice prosa. au dobro protresite. Je li obujam mjeavine graka i prosa zbroj pojedinanih obujama? Obujam smjese opet je manji od oekivanog. to to znai? To znai da su zrna prosa ula u prostore izmeu zrna graka, tj. da su se bolje posloila. Ovo objanjenje moemo primijeniti i na smjesu vode i pijeska.
Sl. 45.

25 25

Tijela i tvari

Sl. 46. Svaka svijetla toka je atom (poveanje milijun puta). molekula atom

Sl. 47. Atomi bakra (poveanje deset milijuna puta)

VELIINA ESTICA Jedan nain da se izmjeri veliina estica je upotreba mikroskopa. U predmetu Priroda ve ste stekli iskustvo s mikroskopom. Njime se vide uveani dijelovi tijela: povrina metala (sl. 42.), ljudska krv (sl. 43.), atomi na vrhu igle (sl. 46.), ili atomi bakra (sl. 47.). Bez obzira na to koliko je poveanje mikroskopa, uvijek se vidi da je tvar sastavljena od estica, sve sitnijih i sitnijih. Na kraju, tvari su sastavljene od molekula, a molekule od atoma. Atomi i jednostavnije molekule veliine su oko jednog nanometra. Sve se tvari sastoje od estica. Njihova veliina dade se izmjeriti jednostavnim pokusom.

POKUS 3 Odredimo veliinu molekule

c a

Kapnite na povrinu vode jednu kap maslinovog ulja. Prije toga po vodi posipajte talk ili puder, ili fino razmrvljeni prah krede. Promatrajte to e se dogoditi. Hoe li kap ostati cijela? Ako se rairi, hoe li sloj ulja ostati debeo?

b
Sl. 48.

Da rastumaite pokus, izradite model rairene kapi ulja pomou sitnih kuglica, koje stavljamo unutar plitke kutije tako da joj se ispuni dno. Izmjerite duinu a i irinu kutije b. Sada u menzuru uspite kuglice iz kutijice i odredite obujam V. Izraunajte visinu sloja, tj. promjer kuglice c, iz obujma same: V=abc, c= V ____ ab

Kao to smo raunali promjer kuglice same iz sloja kuglica, jednako se rauna veliina molekule kada se kap ulja rairi na vodi u sloju koji je debeo koliko i jedna molekula. Tako su istraivai izmjerili veliinu nekih molekula. One, naravno, ne moraju imati oblik kugle. Molekule se sastoje od jednog ili vie atoma. Molekula vode sastoji se od tri atoma: dvaju atoma vodika i jednog atoma kisika. Vodik i kisik su kemijski elementi. Atom na grkom jeziku znai nedjeljiv. Tako su ga nazvali filozofi u vrijeme antike Grke.

26

Graa tvari
Uinite kod kue Otvorite boicu lavandinog ulja. Uskoro ete osjetiti miris u cijeloj sobi. Uzmite kredu pa je usitnite to vie moete. Napuite jedan balon i dobro ga zaveite. Zato e za neko vrijeme balon splasnuti? Tu ste pojavu ve sigurno primijetili. Sada se prisjetite i opiite zato se to dogaa. U malu au punu vode sipajte sol. to mislite, koliko e soli voda upiti prije nego to se prelije prva kap vode? Zapiite svoja zapaanja.

ZNATE LI RAZLIKOVATI OTPADNE TVARI? Jeste li upoznati to se odlae u prikazane predmete? Bava na sl. 50. slui za ispranjene posude u kojima je bilo motorno ulje. Nalazi se na benzinskim crpkama. Mnogi se materijali koje odlaemo kao otpad dadu obraditi i obnoviti. Hoemo li ih sve zajedno odbacivati, kao u kontejner za smee? to stavljate u kontejnere (sl. 51.)? Je li ispravno da otpad nije poklopljen? Posebno se moe odlagati bioloki materijal i ostali materijali. Kada nema te mogunosti, uz kontejnere se nae i vreica sa starim kruhom. Sigurno znate da postoje posebni spremnici za staklo, papir i plastine posude. PET je oznaka za plastine boce raznih pia (polietilenska ambalaa). Prouite kako treba razvrstati sljedee tvari i materijale i kamo ih odlagati: baterije, stari automobil, stara elektronika raunala i televizori, gume, bijela tehnika, opasni kemijski spojevi, limenke, porculanski i keramiki predmeti? U svakom mjestu postoje organizacije za gospodarenje otpadom. Sl. 50. uta bava za posude motornih ulja

Sl. 49. Oznaka za oporabu (reciklau)

Sl. 51. Kontejner za smee

27

Tijela i tvari

ZANIMLJIVOST Graa atoma i svemirska tvar neutronske zvijezde Ako se sva tvar sastoji od estica, od ega se sastoje atomi? I oni imaju svoje manje dijelove, pa se i oni mogu rastaviti. Najjednostavniji je atom vodika. Svi ostali atomi su sloeniji. U sreditu svakog atoma je jezgra. Jezgra atoma vodika je proton, estica koja je nabijena pozitivnim elektrinim nabojem. Oko jezgre obilazi elektron, koji ima negativni elektrini naboj. Na prvi pogled atom je slian Sunevu sustavu, u kojemu se planeti gibaju oko Sunca. Vodikov atom (0,1 nm)
elektron proton neutron

Drugi atomi imaju jo i neutrone kao sastavni dio jezgre. Neutron nema elektrini naboj. Moemo li mi rastaviti atome na jezgru i elektrone, ili to mogu samo istraivai u dobro opremljenim laboratorijima? Moemo. Potrebno je samo ukljuiti televizor. Ekran zasvijetli zahvaljujui udarima elektrona. Mnogo je tee razbiti atomsku jezgru. To se ini u nuklearnim elektranama. A u sreditu Sunca i drugih zvijezda, atomske se jezgre sastavljaju. To je izvor Suneve svjetlosti. Cijeli se svemir sastoji od elektrona, protona i neutrona. Od njih se sastoji i nae tijelo. Ima nekih posebnih zvijezda koje se sastoje od neutrona, pa su prozvane neutronskim zvijezdama. One su najgua vidljiva svemirska tijela. Crne rupe su jo gua tijela, ali nisu vidljive.

Litijev atom

Sl. 52.

Fizika je ustanovila da se i proton i neutron takoer sastoje od dijelova.

Ponovimo! 1. Tvari su graene od molekula. 2. Izmeu molekula ima praznog prostora. 3. Molekule se sastoje od jednog ili vie atoma. 4. estica ima i manjih od atoma.

Odgovorite! 1. Kako su graene tvari? 2. Kako se zove najmanja estica neke tvari? 3. Od ega se sastoje molekule? 4. to se u tvarima nalazi izmeu molekula?

POVIJEST Ruer Bokovi (1711.1787.) hrvatski fiziar, matematiar, astronom i filozof, roen je u Dubrovniku. Najpoznatije mu je djelo Teorija filozofije prirode, izdano u Sl. 53. Ruer Bokovi Beu 1758. god. Iznio je nove ideje o prostoru, vremenu i grai tvari, te silama koje djeluju izmeu tijela. U tome je pretea suvremene znanosti o atomima.

28

Graa tvari

Poveite cijelo gradivo crtajui umnu mapu. Na ovoj stranici imate model, koji nadopunite. Crtajte u biljenicu!

29