Materijal za polaganje ulaznog kolkvija

Laboratorijske vjebe predstavljaju sastavni dio nauno-nastavnog procesa predmeta Osnovi elektrotehnike. Potpunu korist od vjebe ima samo onaj student koji se predhodno pripremi za rad u laboratoriji i uzme aktivno uee u realizaciji vjebe u laboratorijskom ispitivanju.Da bi studenti ispunili postavljene zadatke neophodno je, na poetku, upoznati se sa Pravilima za rad u laboratoriji. 1. Laboratorijske vjebe previene su za samostalan rad studenata u grupi, ime je omogueno aktivno uee studenata u radu i odreen nivo pedagokog rada. 2. Na poetku semestra studenti se podijele u grupe. Nije dozvoljena samovoljne promjena grupe, niti termina odravanja vjebi. 3. Za normalno odvijenje laboratorijskih vjebi naophodno je odravanje odgovarajue discipline na asovima i poneanje prema pravilima i propisima. 4. Laboratorijske vjabe su obavezan dio nauno-nastavnog procesa, kojima student mora da prisustvuje. Sve vjebe student je obavezan da uradi i poloi. 5. U sluaju izostanka, student to mora opravdati pismenim uvjerenjem, na osnovu koga e mu biti omogueno da nadoknadi izgubljenu vjebu. 6. Uredno ispunjene obaveze studenata su uslov za dobijanje potpisa iz ovog predmeta. PRIPREME ZA IZVOENJE VJEBE 7. Da bi vjeba bila to uspjenija, prije njenog izvoenja, student mora temeljito upoznati gradivo koje obrauje vjebu. Potrebno je da student savjesno proui emu spoja i upute o nainu izvoenja vjebe, ureaje i instrumente koji se koriste u vjebi. 8. Po dolasku u laboratoriju student zauzima mjesto za svojim stolom, upoznaje se sa svim ureajima, instrumentima i priborom koji se koristi u vjebi. Asistent vri kontrolu poznavanja materije koja se obreuje u laboratorijskoj vjebi. Nepoznavalje materije iskljuuje studenta od daljnjeg prisustvovanja vjebi. RASPORED UREAJA I INSTRUMENATA 9. Prije povezivanje ureaja, instrumenta i pribora spojnim vodovima napohodno je, na osnovu eme spoja, pregledno i funkcionalno izvriti njihov prostorni raspored, kako bi omoguili brza i tana oitavanja. 10. Prostorni raspored treba napraviti tako da se blie postave instrumenti na kojima se vri oitavanje, dalje, ureaje za regulaciju, a najdalje, pomoni ureaji kojima se u toku vjebe ne rukuje direktno. SPOJNI VODOVI 11. Spojni vodovi koriste se za meusobno spajanje ureaja i instrumenata.Preporuuje se da budu odreene duine i presjeka prema odgovarajuoj jaini struje. Kod laboratorijskih ispitivanja spojni vodovi trebaju biti savitljivi sa propisno izvedenim krajevima (bananski utikai, kablovske stopice, ili kombinovano), po mogunosti u bojama radi lakeg praenja elektrinih krugova i kontrole. PROVJERA I ZATITA UREAJA I INSTRUMENATA 12. Po dolasku za radno mjesto, student kontrolie ispravnost ureaja i mjernih instrumenata (npr. savijena kazaljke, neispravan osigura, slab spoj, potrebno izvriti nul-korekciju instrumenta i sl.) 13. U sluaju sumnje u ispravnost ureaja i instrumenta student se mora obratiti asistentu, a nikako da ga sam popravlja. U tom sluaju student se izlae opasnosti da ga pokvari, ime prouzrokuje jo veu tetu.

14. S obzirom na osjetljivost instrumenta, kako u elektrinom tako i u mehanikom pogled u, student mora imati na umu da svako grublje i nepaljivije postavljenje instrumenta na sto, ili grubo rukovanje s njim moe ga otetiti. Instrumenti se moraju izuzetno paljivo koristiti. 15. Na svim instrumenima sa veim brojem mjernih podruja mjerenje treba zapoeti na podruju za najvie vrijednosti, a zatim prema potrebi ukljuiti i osjetljivija mjerna podruja. 16. Kod koritenja vatmetra obratiti panju na nominalnu struju kroz namotaj, odnosno na nominalni napon naponskog namotaja. SPAJANJE PREMA EMI SPOJA 17. Povezivanje ureaja i mjernih instrumenata spojnim vodovima vri se u beznaponskom stanju. 18. Student spajanju treba prii sistematski, to znai ne smije se spajati mehaniki ve logiki na osnovu prethodno dobro prouene i shvaene eme spoja. 19. Najprije treba sve instrumente i ureaje spojiti u seriju (zatroriti glavni strujni krug bez prikljuka na izvor), a zatim, po mogunosti vodovima u drugoj boji spajati paralelne grane (voltmetre, mjerila uestanosti, naponske grane vetmetra i brojila itd.) 20. Spajanje ureaja i instrumenata treba obavljati uvijek samo s jedne strane (samo s lijeva na desno, ili samo s desna na lijevo), pazei na polaritet instrumenata. 21. Za spajanje uporebljavati vodove odgovarajue duine i izbjegavajui nepotrebna preplitanja. Loe spajanje moe prouzrokovati razliite smetnje (kontaktni otpor, nepravilne otkolone kazeljke, greke mjerenja, itd.), to utie na izvoenje ogleda i tanost mjerenja. PRIKLJUAK NA IZVOR ELEKTRINE ENERGIJE 22. Asistent vri kontrolu veza prema emi spoja. Student ne smije izvriti prikljuenje na izvor napajanja, zapoeti sa mjerenjem i ogledom prije nego dobije dozvolu od asistenta. Prikljuivanje na izvor elektrine energije asistent vri uz predhodno glasno upozorenje. 23. Student mora imati na umu da je elektrina struja opasna po ivot ve kod jaine 0.01A, a to je vii napon to je jaa struja i vea opasnost. Napon je opasan ve kod 50V. 24. Prekrilac ovih mjera snosi punu materijelnu i krivinu odgovornost za eventualno poinjenu tetu, ugroene ljudske ivote i nanesene povrede. MJERENJE 25. Student treba mjerenje obaviti paljivo i svjesno.Svako dotjerivanje rezultata predstavlja vlastitu obmanu, mjerenja i ogled ini bezvrijednim, a cilj dalek i neispunjen. 26. Ako student nije siguran u tanost dobijenih vrijednosti mjerenjem, treba da ponovi mjerenje. 27. Ogled i mjerenje student treba da obavi u stojeem stavu, obezbjeujui oko sebe dovoljno slobodnog prostora. 28. Kod mjerenja treba biti staloen i miran, bez nepotrebne i esto opasne urbe i brzopletosti. Trzanje spojnih vodova, kuckanje po instrumentu, odaje povrnu i nesolidnu pripremu studenta. 29. Retzultate mjerenja treba upisati tano i svjasno u prethodno pregledano pripremljenu tabelu mjernenih vrijednosti. 30. Ukoliko u toku mjerenja treba oitati vie veliina, a student je u grupi, onda je dobro da jedan student vri oitavanje, a drugi biljei rezultate mjerenih veliina. 31. U sluaju da za vrijeme ogleda nastupi prekid u napajnju elekrtinom energijom, asistent je duan da iskljui izvore napajanja, da regulatore napona vrati u poetni poloaj. Mjerna podruja instrumenta postaviti na najvee vrijednosti i tako doekati normalno stanje napajanja elektrinom energijom. 32. Po zavretku mjerenja ili ispitivanja najprije iskljuiti radni sto prekidaem, zatim izvor napajnja elektrinom energijom. Sve spojeve otpojiti, a ureaje, instrumente i pribor uredno srediti. Radno mjesto studenta u laboratoriji po zavretku ispitivanja mora uvijek biti sreeno kako bi student iz naredne grupe mogao isto tako valjano obaviti svoj zadatak. IZVETAJ O ISPITIVANJU 33. Po obavljenom ispitivanju student podnosi pismeni izvjetaj o vjebi na propisanom obrascu. Ovaj izvjetaj studet radi po uputi asistenta, a treba da sadri: ime i prezime studenta,

broj indeksa, grupu u kojoj vjeba, naziv vjebe, zadatak i cilj vjebe, elektrinu emu spoja, koritene ureaje, instrumente i pribor u vjebi, tabelu mjerenih i proraunatih vrijednosti, potrebne proraune i dijagrame, samostalan zakljuak. 34. Rezultate mjerenja student je duan prikazati tabelarno, preko dijagrama i sa odgovarajuim komentarom. 35. Elektrine eme i dijagrame student mora crtati uredno, pomou pribora za crtanje, na milimetarskom papiru po odgovarajuoj razmjeri. 36. Na kraju izvjetaja o obavljenom ispitivanju student je obavezan dati samostalno komentar i zakljuak sa odreenim prijedlozima, zapaanjima i konstatacijama.

PRUANJE PRVE POMOI KOD UDARA ELEKTRINE STRUJE

U svakoj radnoj i pomonoj prostoriji ili na radilitu gdje se nalaze elektrina postrojenja i instalacije, ili se upotrebljavaju elektrini ureaji i aparati prisutna je stalna opasnost od ozlijeda usljed udara stuje. Ako osoba doivi elektrini udar moe zadobiti laka ili tea zdravstvena oteenja: opekotine, grenje miia, prekid disanja i rada srca. Teina oteenja zavisi o jaini, naponu i otporu protiv proticanja struje, te o trajanju njenog djelovanja na ozlijeenog. Glavno pravilo pri pruanju prve pomoi kod udara elektrine struje jest brzina akcije. To znai da treba to prije osloboditi ozlijeenog od djelovanja struje, a nakon toga odmah zapoeti oivljavanje, ako ozlijeeni ne die ili mu ne radi srce. OSLOBAANJE OD DJELOVANJA ELEKTRINE STRUJE Postupak oslobaanja ozlijeenog od djelovanja elektrine struje zavisi od okolnosti u kojima se desila nesrea, te od toga da li je struja niskog ili visokog napona. Prije svega toga, pokuati iskljuiti napon u onom dijelu postrojenja ili instalacije koji je u dodiru sa ozlijeenim. NISKI NAPON Iskljuiti napon pomou prekidaa, sklopki ili vaenjem utikaa ili osiguraa, eventualno prerezati vod ilzolovanim klijetima. Ako ni to nije mogue, odvaja se unesreeni od dodira sa naponom pomou izolovane kuke ili motke. Tom prilikom spasilac stane na suhu dasku, hrpu odjee ili sloene novine, te izbjegava dodir zidova, konstrukcija ili drugog pomonika. VISOKI NAPON Struju smije isklopiti samo struno osposobljen radnik pomou prekidaa ili sklopke. Prije isklapanja unesreeni se ne smije dodirivati niti pomou izolovanih sredstava, niti mu se smije neko pribliavati. Nakon isklapanja treba iskljuene dijelove uzemljiti da se poniti kapacitivni napon. Za odvajanje unesreenog od dodira sa naponom slue kuke, motke ili klijeta izolovana za dotini napon, po mogunosti uz upotrebu gumenih izama i rukavica. Pri svim postupcima oslobaanja iz kruga struje potrebno je osigurati da ozlijeeni ne zadobije nove i jo tee ozlijede.

OIVLJAVANJE Nakon oslobaanja od djelovanja struje treba utvrditi zdravstveno stanje ozlijeenog, a prije svega da li krvari, da li die i da li mu radi srce. Ako ozlijeeni krvari prvo tr eba zaustaviti krvarenje. Ako se utvrdi da je to potrebno, treba zapoeti na samom mijestu nesree s primjenom slijedeih metoda oivljavanja: - umjetnog disanja u sluaju prestanka disanja, - vanjske masae srca, - kombinovane metode oivljavanja u sluaju prividne smrt. U tim sluajevima treba obavezno obavjestiti zdravstvenu ustanovu. Oivljavanje e imati izgleda na uspjeh samo onda, ako stanje prividne smrti nije trajalo due od 10 do 15 minuta. UMJETNO DISANJE Od metoda umjetnog disanja najbolje je primjenjivati umjetno disanje uduvavanjem zraka pomou usta, jer je pokazala najvie uspjeha. Umjetno disanje treba izvoditi brzo i odreenim redoslijedom: 1. 2. 3. Ozlijeeni se poloi na lea i brzim manevrom srednjeg prsta provjeri se prohodnost usne upljine u drijelo. Spasilac klekne pored glave ozlijeenog, jednom rukom potisne vilicu ozlijeenog naprijed i prema gore tako da donji zubi budu ispred gornjih, a usne stisnute da proputaju zrak, dok drugu ruku stavi na tjeme i glavu mu zabaci to vie unatrag. Duboko udahnuvi spasilac ubuhvati nos ozlijeenog i snano uduva kroz nosnice udahnuti zrak. Istovremeno posmatra da li se grudni ko iri i kad to ustanovi, odmakne svoja usta da bi ozlijeeni izdahnuo zrak prirodnim istezanjem grudnog koa. Ponekad se prilikom uduvavanja zraka osjeti otpor, a grudni ko se ne iri. Tada treba pogledati disajne puteve i ako je u pitanju zaepljenost nosne upljine, treba uduvati zrak kroz poluotvorena usta ozlijeenog. Prvih desetak uduvavanja izvede se brzo i uzastopno a zatim se uduvavanje nastavi ravnomijerno u ritmu normalnog disanja. Umjetno disanje se mora provoditi tako dugo, dok se ne uspostavi prirodno disanje ili do dolaska lijenika.

4. 5.

VANJSKA MASAA SRCA Vanjsku masau srca treba zapoeti odmah im prestane ili jako oslabi rad srca. To se moe ustanoviti po tome, to se ne moe napipati puls na arterijama vrata, ruke ili bedra, a ozlijeenom su proirene zjenice i poprimi mrtvaki izgled. Vanjska masaa izvodi se na slijedei nain: 1. 2. Spasilac poloi ozlijeenog leima na tvrdu podlogu i klekne do njega s njegove desne strane. Tada se preklopi dlan jedne ruke preko nadlanice druge ruke i poloi ih na donji dio grudne kosti. Svake sekunde pritisne se tolikom snagom da se grudni ko ulegne za 3 -5 cm. Nakon pritiska treba ruke opustiti, ime se omoguuje irenje grudnog koa i punjenje srca krvlju. 3. Vanjska masaa izvodi se 5-10 minuta i ako se za to vrijeme ne uspostavi normalan rad srca, izgledi na uspjeh oivljavanja su minimalni.

KOMBINOVANA METODA OIVLJAVANJA U sluaju da istovremeno prestane disanje i rad srca treba primjeniti kombinovanu metodu, to znai da se naizmjenino vri umjetno disanje i vanjska masaa srca. Poeljno je da oivljavanje izvode dvije osobe, od kojih jedna izvodi umjetno disanje a druga masau srca. Izvede se 3 -4 uduvavanja vazduha, a potom 15-20 pritisaka na grudnu kost. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi normalan rad srca i plua ili dok ne stigne lijenik. Po zavrenom uspjenom oivljavanju ozlijeeni esto ostaje u nesvjesnon stanju, pa mu i dalje prijete smetnje pri disanju i radu srca. Od tih opasnosti titimo ga postavljanjem u poloaj na bok. Kada ozlijeeni doe k svijesti, prua mu se prva pomo i za eventualno druge ozlijede. Nakon toga ozlijeeni se prenese u mirnu prostoriju gdje se ostavi leei zatien od hladnoe a moe mu se dati o topli bezalkoholni napitak. Uz ozlijeenog trebaju ostati osobe koje e do dolaska lijenika moi ponovo pruiti prvu pomo, ako to bude potrebno. Iako izgleda da se ozlijeeni potpuno oporavio, treba ga ipak prevesti u zdravstvenu ustanovu radi pregleda i spreavanja mogueg oka.

ELEKTRINI MJERNI INSTRUMENTI

SIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATA I DRUGE LABORATORIJSKE OPREME Elektrini mjerni instrumenti slue za neposredno mjerenje elektinih veliina kao to su: napon, struja, snaga, otpor, faktor snage, frekvencija, kapacitet i slino. Redovito kod elektrinih mjernih instrumenata, mjerena veliina djeluje na jedan pomini organ instrumenta i otklanja ga zajedno sa kazaljkom. Njegov otklon mora zavisiti od vrijednosti mjerene veliine, tako da odreenoj vrijednosti mjerene veliine, odgovara odreeni poloaj pominog organa, odnosno kazaljke. Na pomini organ djeluje jo jedan mehaniki ili elektrini protumomenat koji se suprostavlja momentu mjerene veliine, pa pomini organ zauzima poloaj gdje su oba momenta u ravnotei. Pri ovome protumomenat mora zavisiti o poloaju pominog organa, pa se esto za tu svrhu upotrebljavaju spiralne opruge ili torzione trake, iji je momenat proporcionalanuglu njihova zakretanja. Kako se pomini organ zaustavlja u poloaju gdje su momenti u ravnotei, biti e i momenat izazvan mjerenom veliinom proporcionalan otklonu pominog organa. Ovim se dobija traena zavisnost otklona o vrijednosti mjerene veliine. Sam nain djelovanja mjerene veliine na pomini organ zasniva se na raznim p rincipima, zavisno o vrsti instrumenta. Tu se koriste elektromagnetske, elekktrostatske, elektrotermike i elektrolitike pojave. Mjerenje elektrinih veliina predstavlja sloen i veoma struan posao, a instrumenti i mjerne metode koji slue ovom cilju su mnogobrojne i raznovrsne. Osnovni zadatak je da se putemeksperimenta dokau osnovni zakoni i pojave u elektrotehnici, a ne detaljno prouavanje mjerne tehnike elektrinih i magnetnih kola. Zbog toga e se koristiti samo osnovni mjerni metodi i instrumenti . Da bi se uspjeno pratili i razumjeli eksperimenti potrebno je savladati ne samo osnovne teoretske postavke na kojima poiva eksperiment ve upoznati i sljedee: 1. princip rada i osnovne karakteristike mjernih instrumenata, 2. metod mjerenja struje, napona i snage. Mjerni instrumenti mogu biti klasificirani prema razliitim kriterijima. Karakteristine osobine mjernih instrumenata su: 1. 2. 3. 4. elektrina veliina koja se mjeri, vrsta struje ili napona, preciznost, odnosno stepen tanosti, princip djelovanja.

U Tabeli 1 prikazani su osnovni pokazni mjerni instrumenti za mjerenje jednosmjernih struja i dati su njihovi simboli.

Tabela 1.

Pokazni mjerni instrumenti (instrumenti sa kazaljkom), simboliki se oznaavaju krugom u koji se upisuje oznaka za vrstu pokaznog instrumenta. Za razliku od pokaznih instrumenata, registrirajui instrumenti se simboliki oznaavaju ne krugom ve kvadratom. Primjer oznaavanja registrirajueg ampermetra, voltmetra i vatmetra prikazan je na Slici 1.

Slika 1.

Pokazni mjerni instrumenti mogu da nose oznaku multipla, odnosno podmultipla osnovne mjerne veliine.Tako postoje i druge oznake za pokazne mjerne instrumente, to je pokazano u Tabeli 2.

Tabela 2.

Druga vana karakteristina veliina mjernih instrumenata oznaava da li isti slui za mjerenje jednosmjernih ili naizmjeninih veliina. Prema vrsti struje (napona) mjerni instrumenti nose dodatnu oznaku, odnosno simbol kako je to prikazano u Tabeli 3.

Tabela 3.

Trea karakteristina veliina mjernog instrumenta je njegova preciznost, tanost ili kako se jo naziva klasa instrumenta. Klasa tanosti mjernog instrumenta oznaava najveu greku u procentima koja se moe pojaviti prilikom mjerenja. Veliina greke se obraunava za odgovarajue mjerno podruje tj. na itavu skalu instrumenta. Klasa tanosti mjernih instrumenata prema standardima moe da bude: 0.05 0.1 0.2 0.5 1.0 1.5 2.5 4. etvrta karakteristina veliina mjernih instrumenata je princip djelovalja. U Tabeli 4 naznaeni su osnovni principi djelovanja mjernih instrumenata u kolima jednismjerne struje i date njihove oznake, simboli.

Tabela 4.

Prilikom mjerenja, mjerni instrument mora uvijek biti postavljen u odgovarajui poloaj. Zbog toga se na instrumentu nalaze standardizovani simboli koji ukazuju na pravilan poloaj koji mora zauzeti. U Tabeli 5 date su oznake za karakteristian poloaj instrumenata.

Tabela 5.

Standardi definiraju za pojedine radne napone instrumenata odgovarajue ispitne napone kojima treba ispitati mjerne instrumente izmeu kuita i mjernog sistema. U Tabeli 6. date su oznake ispitane dielektrine vrstoe.

Tabela 6.

Jaina elektrine struje, u elektrinim kolima, mjeri se instrumentima koji se zovu ampermetri. Bez obzira da li se radi o ampermetrima za mjerenje jednosmjerne ili naizmjenine struje, u elektrinim kolima ovaj instrument se vee na red sa potroaem, kroz koji se eli izmjeriti jaina struje. Ukoliko se radi o ampermetrima za mjerenje jednosmjerne struje pored priklj unih stezaljki moe se uooti oznaka + i - , to ukazuje na tano odreen nain prikljuivanja. Pozitivni smjer struje ulazi na prikljuak plus (+) ampermetra, tako da struja kroz ampermetar tee u smjeru od pozitivnog ka negativnom prikljuku, Slika 2. Uzima se da je unutranja otpornost idealnog ampermetra jednaka nuli, odnosno realnog ampermetra zanemarivo mala, pa je pad napona na instrumentu mali (zanemariv) ime se ne remeti energetsko stanje u kolu.

Slika 2.

Napon na potroau u elektrinim kolima mjeri se instrumentimakoji se zovu voltmetri. Voltmetri se prikljuuju paralelno potroaima na kojima treba izmjeriti pad napona, Slika 3. Karakterie ih velika otpornost mjernog svitka kako bi se struja kroz ovaj svitak svela na to manju vrijednost, te energetska slika kola ostala ista kao i prije prikljuivanja instrumenta.

Slika 3.

Snaga koja se razvija na potroau mjeri se vatmetrom, iji je ematski prikaz dat na Slici 4. Najea konstrukcija vatmetra je u obliku elektrodinamikog instrumenta.

U osnovi ovakav instrument se sastoji od dva svitka, od kojih se jedan prikljuuje na red sa potroaem, a drugi paralelno potroau, odnosno prikljuenom naponu.

Na osnovu toga razlikujemo strujnu i naponsku granu vatmetra. Obje grane vatmetra imaju oznaene ulaze sa (+) ili (*) na koje bi trebalo dovesti pozitivan otklon kazaljke. Izgled prednje strane instrumenta za mjerenje napona dat je na Slici 5.

Legenda:
1. 2. 3. 4. 5. 6. prikljune stezaljke preklopka za izbor mjernog instrumenta skala instrumenta kazaljka voltmetar karakteristike instrumenta radno podruje klasa tanosti instrument predvien za mjerenje i jednosmjernog i naizmjeninog napona instrument sa pomonim eljezom jezgrom instrument za horizontalni poloaj ispitni napon 2 [kV]

40...60...400 [Hz] 0.5

ZAKONSKE MJERNE JEDINICE

DECIMALNE MJERNE JEDINICE I SISTEMI

Decimalne mjerne jedinice i sistemi su decimalni dijelovi i dekadsk i umnoci (vidi tabelu) mjernih jedinica, a obrazuju se od mjernih jedinica SI sistema i sljedeih sedam mjernih jedinica van SI sistema: litar, teks, bar, var, vatas, elektronvolt i voltamper, a ija je upotreba zakonom dozvoljena. Decimalne mjerne jedinice se dobijaju mnoenjem mjerne jedinice odgovarajuim iniocem iz prikazane tabele. Nazivi i oznake decimalnih mjernih jedinica dobijaju se od SI jedinica stavljanjem naziva i oznake inioca ispred naziva ili oznake mjerne jedinice i piu se malim slovima zajedno. (Primjer: Mm milimetar, dag dekagram, dalm dekalumen itd.)

Decimalne mjerne jedinice se primjenjuju za prikazivanje raznih brojanih podataka u praksi gdje osnovne ili izveden jedinice ne bi bile dovoljno razumljive. (Npr.: 0.00564 m = 5.64 10-3 m = 5.64 mm.)

TABELA INILACA DECIMALNIH MJERNIH JEDINICA INIOCI DECIMALNIH MJERNIH JEDINICA ZA DECIMALNE DIJELOVE M.J. naziv deci centi mili mikro nano piko femto ato oznaka d c m n p f a vrijednost 10-1 10-2 10-3 10-6 10-9 10-12 10-15 10-18 DEKADSKE UMNOKE M.J. naziv eksa peta tera giga mega kilo hekto deka oznaka E P T G M k h da vrijednost 1018 1015 1012 109 106 103 102 101

UPUTSTVO ZA PRAVILNU PRIMJENU SISTEMA MJERNIH JEDINICA SI

1. Kada je oznaka mjerne jedinice ista kao i oznaka decimalnog inioca, onda ih treba pisati tako da se izbjegne svaka zabuna. Na primjer: metarnjutn ili Nm, a nikako mN (milinjutn). 2. Nazivi mjernih jedinica piu se fonetski i malim slovima. Npr.: njutn, amper, kulon itd . 3. Oznake svih mjernih jedinica piu se uspravnim slovima grkog alfabeta i latinske abecede i bez take na kraju, osim ako se oznakom mjerne jedinice ne zavrava reenica. Npr.: m, kg i mm. 4. Proizvod dvije mjerne jedinice obiljeava se takom kao simbol mnoenja. Taka se moe i izostaviti kada ne moe doi ni do kakve zabune. Npr.: ili VA. 5. Oznaka mjerne jedinice stavlja se iza brojne vrijednosti odmaknuto za jedan slovni razmak. Npr.: 12 km. 6. Z obrazovanje decimalnih mjernih jedinica moe se upotrijebiti samo jedan decimalni inilac iz navedene tabele. Npr.: 1000 kg = 1 Mg itd. Ne smiju se primjeniti kombinacije vie inilaca za jednu veliinu. 7. U nekim oblastima primjene mjernih jedinica, kao na primjer u mainogradnji, moe se dogovorom propisati primjena samo jedne decimalne mjerne jedinice npr. mm. U tom sluaju se iza brojnih vrijednosti mjera ne stavlja oznaka mjerne jedinice mm. 8. Koliina mase utvruje se vaganjem na vagama, tj. poreenjem s odgovarajuim tegovima za masu, a izraava se u kg ili u nekoj drugoj pogodnoj decimalnoj jedinici grama. 9. U prometu roba, na crteima, na ambalai itd. Umjesto dosadanje rijei teina treba pisati rije masa. Npr.: masa sadraja konzerve (neto) iznosi 200 g, masa eera 2 kg itd. Rije masa se moe izostaviti, pa se moe rei konzerva od 200 g, nosivost kamiona 13 t, a nikako nosivost teine od 13 tona. 10. Veliina sile se izraaa u N ili nekoj drugoj decimalnoj jedinici njutna kao npr. vuna sila t raktora je 15000 N, zatezna sila u uetu dizalice je 100 kN itd.

UPOREENJE NEKIH STARIH I NOVIH MJERNIH JEDINICA - JUS A. A. 1.037 Fiziko mjerne veliine

Mjerne jedinice

napomena

naziv
D angstrem mikron U in (col) stopa (foot) jard (yard) fat (fadom) I palac (col) stopa N arin (lakat) fat A P O V R I N A Z P R E M prostorni metar oka akov registarska tona galon akr (jutro) jutro du dunum

oznaka

Stare=nove
1 =10-10 m 1 =1 m 1 in=25.4 mm 1 ft=12 in=0.3048 m 1 yd=3 ft=0.9144 m 1 fm=2 yd=1.8288 m 1 in=26.34 mm 1 ft=12 in=0.3161 m 1 arin=0.666 m 1 fat=1.8965 m=6 ft 1 du=200 fat=379.3 m 1 du=1000 m2=10 a 1 ju=57.5 a=0.575 ha=1600 fat2 1 la=71.9 a=0.719 ha=2000 fat2 (Francuske) Stare domae 1 mile=1.61 km Engleske

in ('') ft yd fm in ft fat du du ju

Stare domae

lanac

la

arce

1 arce=4046.86 m2

Engleske

prm oka ak RT gal

1 prm=1 m3 1 oka=1.4 l 1 ak=50 l 1 RT=2.832 m3 1 gal=4.546 l (UK)=3.785 l(US) Pomorska Englesko Stare domae

I N A barel barel 1 barel=158.987 l

amerike

UPOREENJE NEKIH STARIH I NOVIH MJERNIH JEDINICA - JUS A. A. 1.037 Fiziko mjerne veliine

Mjerne jedinice

napomena

naziv
M A S A oka funta tovar kvintal, m. centa funta (UK i US) long tona (UK i US) tona (US) S I L A MOMENT SILE S N A G kilopond-metar sekund din pond kilopond

oznaka
oka fu to q lb LT ton p kp dyn

Stare=nove
1 oka=1.28 kg 1 fu=0.5606 kg 1 to=128 kg 1 q=100 kg 1 lb=0.454 kg 1 LT=1016.05 kg 1 ton=907.185 kg 1 p=9.80665 mN 1 kp=9.80665 N 1 dyn=10-5 N Englesko amerike Stare domae

kilopond-metar konjska snaga

kpm KS

1 kpm=9.80665 Nm 1 KS=735.49875 W

kpm/s

1 kpm/s=9.80665 W

A atmosfera tehnika atmosfera fizika at atm 1 at=0.980655 bar=98 kPa 1 atm=1.01325 bar=101.325 kPa 1 kp/mm2=9.80 N/mm2=0.98 kN/cm2 (1 Mpa=1 N/mm2) milimetara vodenog stuba milimetara ivinog stuba mm VS 1 mm VS=0.0980665 mbar=9.80665 Pa 2 Toor=1.3332 mbar=133.32 Pa

P R I P T O I S A K,

N A

vrstoa materijala N

kp/mm2

Toor

UPOREENJE NEKIH STARIH I NOVIH MJERNIH JEDINICA - JUS A. A. 1.037 Fiziko mjerne veliine

Mjerne jedinice

napomena

naziv
Dinamika viskoznost poaz centipoaz stoks Kinematika viskoznost centistoks engler erg Rad, energija, koliina toplote kilopond metar kalorija Aktivnost radioaktivnog kiri

oznaka
P cP St cSt 'E erg kpm cal Ci

Stare=nove
1 P=0.1 Pa s 1 cP=1 mPa s 1 St=10-4 m2/s 1 cSt=1 mm2/s=10-6 m2/s 2 'E=11.8 mm2/s 1 erg=0.1 J=10-7 J 1 kpm=9.80665 J=9.80665 Nm 1 cal=4.186 J 1 Ci=3.7 * 1010 Bq

izvora Apsorbovana doza jonizirajueg zraenja Magnetna indukcija Ekspoziciona doza jonizirajueg zraenja

rad rem

rd rem

1 rd=10-2 Gy=0.01 Gy 1 rem=10-2 Sv

gaus

Gs

1 Gs=10-4 T

rentgen

I 1

II 2

III 3

IV 4

V 5

VI 6

VII 7

VIII 8

IX 9

X 10

XI 11

XII 12

XIII 13

XIV 14

XV 15

XVI 16

XVII 17

XVIII 18

XIX 19

XX 20

XXX 30

XL 40

L 50

LX 60

LXX 70

LXXX 80

XC 90

C 100

D 500

M 1000

MDCCXCIV 1794

MCMLIII 1953