Saa Poljanec Bori:Mi se razvijamo unazad!

Znanstvenica Instituta 'Ivo Pilar' Saa Poljanec Bori, specijalizirana za ekonomiju i sociologiju turizma, protivi se nainu na koji Vlada pristupa privlaenju investitora i uklanjanju tih notornih barijera koje nas dijele od ulaganja. to su 'zeznuli' sa Zakonom o stratekim investicijama i mrze li Hrvati zaista investitore?
to ne valja s golfom na Sru? Golf na Sru je krivo mjesto za krivu namjenu, u krivom ekonomskom algoritmu i osjetljivom politikom trenutku. Naime, cijeli se projekt razvoja u sluaju golfa na Sru to je samo PR naziv za masivni nekretninski projekt u ekonomskom smislu temelji na ideji nepripadnog prisvajanja rente, a ne stvaranju drutveno relevantne dodane vrijednosti. Oita netransparentnost upravnog postupka u kojem se realizacija projekta odvija, potie graane Dubrovnika da javno propitaju cijeli projekt kroz referendum. Teza da Dubrovniku samo golf nedostaje da bi postao atraktivna destinacija je nakaradna. Dubrovnik je ve preatraktivan, ne moe se od guve u sezoni ui ni kroz Pile ni kroz Ploe u Stari grad. Snimio i montirao Franjo Tot Dubrovnik treba novi koncept razvoja odgovornog turizma koji e voditi rauna o kapacitetu optereenja grada. Ako negdje treba graditi golf kao element vrijednosnog lanca turistike ponude u Dubrovniku, onda je to duboko u zaleu, u drugoj dravi, ali za to je potrebna velika politika stabilnost i meudravna suradnja, pa je sasvim izvjesno da je pitanje golfa u Dubrovniku politiko pitanje.

to, po Vama, nije u redu sa Zakonom o stratekim investicijama? Zakon se u preambuli poziva na lanak 2. Ustava, a kad ga itate, prostim se okom vidi da je on u suprotnosti s lankom 3., 4. i 5. Ustava. Dakle, ne poziva se na sustav odredbi koje ine duh Ustava.

Bogati naprijed, a ne tako bogatima magloviti uvjeti

Nadalje, lanak 8. garantira onima koji ulau vie od 150 milijuna kuna da e im se ubrzati procedura, to se moe interpretirati kao: "Vi ste bogati pa za vas nema pravila." Ondje piu i uvjeti to moete pokrenuti ako nemate taj novac. A ti su uvjeti toliko opi da su besmisleni. Primjerice "ako zapoljavate vei broj radnika". Koliko je to? Tri, pet, sedamsto? Tko e to odluiti? Tajno izabrano tijelo od 30 ljudi? Zatim, u lanku 18. zakona se otvoreno prikazuje namjera zakona "pokretanje razvojnog ciklusa na javnim dobrima". Snimio i montirao Franjo Tot Pie i da se javno vodno gospodarstvo moe prodati izravnom pogodbom. Kako to protumaiti? Zamislite akumulaciju Butoniga u Istri. To e se prodati direktnom pogodbom? Ljudi koji brane taj zakon argumentiraju taj dio na nain da ova vlast to sigurno nee napraviti. Pa zakoni se ne donose za jednu vlast! Mi moramo kao graani imati sigurnost da je zakon napisan tako da titi interes graana. Pa nismo se mi dogovorili da prodajemo vodno gospodarstvo, to nije bio uope predmet rasprave! A Vlada to donosi kao gotovu stvar.

Iskljuenje lokalne samouprave

U lanku 30. i 31. imate ukidanje prava lokalne samouprave da utjee na prostorne planove. Pa supsidijarna bit demokracije jest da dravni autoritet sputate na lokalnu razinu! Nad ime bi lokalna samouprava trebala imati nadlenost ako to nije gospodarenje prostorom? to e nam onda gradonaelnici i naelnici? Suspendirajmo demokraciju, imat emo dravni kapitalizam i idemo ravno u neeuropski tip demokracije s kojom muku mue u Latinskoj Americi. Zamolit u Vas da odgovorite premijeru Milanoviu koji je nakon prozivki za rasprodaju pitao zato bi Vladi bilo u interesu rasprodati vode, ume i prirodna bogatstva. Ne mislim da je njihova namjera namjerno napraviti zloestu stvar. To je skretanje debate na krivi kolosijek, to je ispod razine problema. Radi se o tome da je zakon toliko loe napisan i tako se moe krivo interpretirati, da ispada da Vlada, kad pokuava rijeiti ekonomsku krizu, to radi nespretno, neodgovorno i bez vizije. To prepoznaju intelektualci i to brine mlade ljude koji e nositi teret tih promaaja. Raspravljamo moe li izabrana Vlada rijeiti krizu u kojoj se nalazimo. Ja mislim da to ne moe ovakvim zakonom, a ni nizom drugih projekata koji su zapoeli. I nisam jedina. Koliko se da razaznati, Vlada je lokalne vlasti identificirala kao krivce za manjak ulaganja jer su proizvodili kaos i koili investicije pa ih zato iskljuuje. Kako to komentirate?

lanak 8. (Zakona o stratekim investicijama) garantira onima koji ulau vie od 150 milijuna kuna da e im se ubrzati procedura, to se moe interpretirati kao: 'Vi ste bogati pa za vas nema pravila.' To je pojednostavljeno gledanje na problem. U Hrvatskoj je od 1991. godine provoen proces privatizacije, koji se odvijao u lokalnim samoupravama banke kojih je bilo na lokalnim razinama, Dukat, Kra, Tvornica keksa u Bjelovaru, hoteli u Dubrovniku, Novom Vinodolskom, Novigradu... Iza toga, privatizacija povlai za sobom drugi proces koji se zove konverzija imovine, promjene karakternih znaajki lokalne zajednice kad srui neku industriju i gradi stanove. Nakon tog procesa kriviti lokalne razine kao one koje prijee investicije je pojednostavljivanje problema. Ako elite pokrenuti strateki razvoj, onda on mora biti definiran tako da su ukljuene lokalne samouprave, a ne da ih se diskvalificira. Drugo, projekti moraju biti drutveno relevantni, inae imate zaostalo poimanje razvoja ekonomije. Po emu je u 21. stoljeu drutveno relevantan projekt pogona na ugljen u Plominu? Ova Vlada neprestano ponavlja koliko nam je energija bitna pa tehnoloka naprednost pada u drugi plan. Ali zato ne bismo mogli solarizirati primorsku Hrvatsku? Imamo sunca k'o u prii!

Tu dolazimo to pitanja ima li Hrvatska dovoljno novca i vremena da ulae u neto progresivno poput obnovljivih izvora energije, za koje se stalno ponavlja da su preskupi, a mi smo predugo ovisni o uvozu energije. Prvo, u EU nestaje rije "uvoz". Ondje se dogaa slobodan protok kapitala, dobara i ljudi. A to da nemamo dovoljno novca je isto relativna stvar dovoljno novca u odnosu na koga? Zato nam trebaju razvojni ciljevi, u skladu s narodnom poslovicom protegni se onoliko koliko si irok. Ako nemamo dovoljno novca za energiju, onda je ne moemo imati. To ne znai da moramo imati energiju od ugljena, koji ima kolateralne, transakcijske trokove i tzv.

negativne eksternalije, koje su svima nepotrebne. Ako nema za dobro, onda nema ni za loe. Umjetnost je postii najbolje rjeenje u uvjetima u kojima pliva. Primjer za to je i Dubrovnik javnost se pobunila jer smatra da rjeenje za Sr nije najbolje pa ni u uvjetima kad nema novca. Zato bi najbolje rjeenje bilo na vrhu Sra izgraditi 246 tisua kvadratnih metara bruto povrine? Tko nas je uvjerio u to? Oito nitko, barem ne dovoljno, s obzirom na referendum. Vjerujete li da e Sr pasti na referendumu, pogotovo zbog velikog broja biraa koji mu se moraju odazvati? Odgovoriti na to pitanje bi bilo nagaanje. No, to je sigurno jedan teki demokratski proces i svaki demokratski sustav mora respektirati injenicu da su aktivisti skupili i puno vie od potrebnog broja potpisa. Neprijateljsko upravljanje injenicom da je skupljeno dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma bilo bi primljeno kao znak politikog nasilja. Ne mislim da je njihova namjera namjerno napraviti zloestu stvar. To je skretanje debate na krivi kolosijek, to je ispod razine problema. Radi se o tome da je zakon toliko loe napisan i tako se moe krivo interpretirati, da ispada da Vlada, kad pokuava rijeiti ekonomsku krizu, to radi nespretno, neodgovorno i bez vizije. Gdje vidite ansu za javne i privatne investicije koje bi bile isplative, a da ne idu na tetu graanima? To je teko pitanje. Ja sam jedna, a na njemu rade sva ministarstva! Ali rei u vam. Jedna dimenzija je fokus na malo i srednje poduzetnitvo i na obiteljsku ekonomiju, zato priamo o solarima. Ne zato to sam ja to smislila, nego zato to civilne udruge o tome trube ve godinama. Napravljeno je naprimjer ve pet varijanti solarizacije Krka. Zatim, moramo se okrenuti Slavoniji, koja ima najnii BDP u Hrvatskoj iako je bogat kraj. Ona trpi posljedice rata, ali to se moe popraviti investicijama u javnom sektoru.

Poticanje vie sektora odjednom

Smatram da je potrebna obnova jezgri naselja i izgradnja karaktera tih naselja, poticajima za fasadiranje uorenih sela. Zatim potrebna je reinterpretacija i revitalizacija puta hrane, linije preraivake proizvodnje od Zagreba prema Varadinu prema Koprivnici, Bjelovaru, Osijeku, Vinkovcima i Iloku. Potrebno je sustavno promiljanje dizanja poljoprivrede zajedno s ambijentom u kojemu se odvija, to bi potaknulo nekoliko ekonomskih sektora simultano. Krizu se ne moe rijeiti investiranjem u jednom sektoru. Planovi moraju biti strateki po regijama, a i Plomin, i Ombla, i Sr su u primorskoj Hrvatskoj, koja ve ima vei BDP od kontinentalne. Za Slavoniju se uvijek vezuje projekt kanala Dunav Sava. I to definitivno treba revidirati i vidjeti to dri vodu, a to ne, u perspektivi injenice da Hrvatska uskoro postaje engenska drava i da daljnjeg irenja Unije nee biti iduih sedam do osam godina. Strateki projekti se ne mogu provoditi bez inovativnih nukleusa na hrvatskim sveuilitima i suradnje s lokalnom zajednicom. U Zagrebu e strateki projekt biti Zeleni kampus. Treba imati na umu i da imamo sedam sveuilita koja se moraju ukljuiti, a ne da o svemu odluuje 30 ljudi okupljenih oko Vlade, ije kvalifikacije, zapravo, ne znamo.

Medicinski turizam se sve ee spominje kao neiskoriteni potencijal, pogotovo zato to smo u odnosu na sjever Europe jeftiniji, a 'bogatiji' smo u pogledu klime. To je jedna nia unutar zemlje koja se bavi turizmom ve 150 godina. Nju sigurno treba razviti, ali smatram da je opasno misliti da zbog te nie nama trebaju neki novi megakapaciteti. Kada bi se radilo o brown field konverziji, odnosno kad bi se time revitaliziralo npr. Kupare, to bi moda, ako to potvrde relevantne studije, kao to je npr. analiza koncepta najbolje uporabe, te analiza trokova i koristi, bilo dobro rjeenje. Ali ako to zahtijeva zapasavanje nove zemlje, negdje tamo u nedoiji pa ete natjerati porezne obveznike iz Slavonije da plaaju dovod vode do tamo, onda je to upitno. To je dobra nia, pitanje je samo kako i gdje. To da nemamo dovoljno novca je isto relativna stvar dovoljno novca u odnosu na koga? Zato nam trebaju razvojni ciljevi, u skladu s narodnom poslovicom protegni se onoliko koliko si irok. Ako nemamo dovoljno novca za energiju, onda je ne moemo imati. To ne znai da moramo imati energiju od ugljena... Ako nema za dobro, onda nema ni za loe. Kad spominjete Kupare, moram Vas upitati kako ste doivjeli susret ministra turizma Veljka Ostojia i Anelka Leke, koji u upi dubrovakoj dri niz hotelskih kompleksa koji propadaju ve dva desetljea. Povrh toga, Leko je jedan od veih financijera HDZa, a Ostojia to nije sprijeilo da stane uz njega i garantira da e Leko sada stvarno konano neto i napraviti. Personalizirate situaciju koja je opi kredo ove Vlade, a taj je anything goes. Dakle sve, to god postoji nekritino se gura naprijed, svaka investicija je dobra. Stoga se u tom omnibusu, odnosno u resoru aktualnog ministra turizma naao i taj projekt. Glasimo za jednu od loijih zemalja za investiranje na podruju bive Jugoslavije. Ali ispostavlja se da zemlje koje vie privlae investicije imaju jeftiniju radnu snagu i manje tih tzv. barijera, koje se, s druge strane, mogu interpretirati i kao prepreke samovolji investitora. Kako nas vidite u tom balkanskom kontekstu?

Hrvatska je odavno izala iz tog regionalnog kruga, ne samo politiki, otvaranjem pristupnih pregovora 2004. godine, nego i zbog BDP-a per capita. Lani je Beki ekonomski institut objavio da on iznosi vie od 11.500 eura, dok su srpski, makedonski i bosanski upola manji. Naravno da su u takvim uvjetima aspiracije graana drugaije jer blagostanje je vee, bez obzira to mi mislili o naoj ekonomskoj situaciji. Drugo, razina oekivanja prema demokratskim procedurama je puno vea, zato to aktivno ugraujemo zajedniku steevinu EU od 2004. godine, a te zemlje nisu ni poele pregovore.

Demokratska oekivanja ispred demokratinosti Vlade

Apsolutno nije isto dolaziti nama i u zemlje regije, jer za Hrvatsku morate biti puno bolje pripremljeni. U Austriju investitori takoer moraju doi pripremljeni, a u vicarskoj, ako sagradite kuu bez dozvole, prvo vas vode u bolnicu na pregled jer misle da s vama neto nije u redu. Hrvatska ide prema tim standardima, a kako rastu standardi institucionalne procedure, rastu i demokratska oekivanja. Koliko ti standardi prate taj BDP per capita? Nije li na rast zasnovan na zaduivanju? To je dobro pitanje. Meutim, i u drugim dravama je rast potaknut zaduivanjem i domaom potronjom. To je tipian tranzicijski kod. ini se da u Hrvatskoj reforma institucija i politikog sustava u smislu razvoja argumentativne demokracije u Saboru zaostaje za spremnou graana da participiraju u demokratskim procedurama.

Kako se to rjeava? Poveanjem razine javne debate. Tu veliku ulogu igraju mediji. Zatim, veim angamanom akademske zajednice, tako da se raspravlja na drugoj razini. U suvremenom svijetu je razvoj nezamisliv bez inovacija, koje nastaju u suradnji gospodarstva, sveuilita i izvrne vlasti.

Kod nas to nije model debate. Da sumiramo, to smatrate najpogubnijim potezima Vladine politike? ini mi se da je to taj fokus na razvoj unazad. Sveuilini profesor turizma Jost Krippendorf je 1976. napisao knjigu derai pejzaa i njegova je knjiga utjecala na politiku vicarske vlade, koja je jo tada poela tititi karakter Alpa od pretjerane izgradnje. Nitko nije protiv investitora, ali moramo raspravljati o tome kakve su investicije, gdje su, kojeg obima i kakva je korist lokalne zajednice od njih, ne samo za dravu. Kod nas je sve naopake jeftino se kupuje skupa zemlja O iskustvima SAD-a... To je visoko privatizirana ekonomija, u kojoj ak ni s tako jakim sustavom lobista ne moete preskoiti institucionalne procedure. SAD od osnutka ima sustav od 52 dravna sveuilita i jako puno komunalnih sveuilita. Obrazovanje je konstitutivni dio tog procesa, a politika participacija dio komunalnog ivota. Svatko je aktivist. Moja mama je ivjela u Torontu 20 godina i nije radila, no kad je doao investitor u njenu ulicu, morao ju je pitati daje li mu ona dozvolu. Dakle, ako zajednica ne odlui, nitko se ne moe pomaknuti i iako je to visoko privatna ekonomija, taj odnos postoji. Nadalje, drava svojim mjerama potie svakog poduzetnika koji posluje na bazi inovacija. Rizino ulaganje je rasprostranjeno, ali to znai da kupujete jeftinu zemlju i na njoj razvijate projekte. Kod nas je suprotno jeftino se kupuje skupa zemlja. Zemlja iznad Dubrovnika naprimjer je skupa jer je strateki resurs. Drugi primjer je Hoto centar. Developeri bi trebali razvijati tamo gdje je zemlja jeftina uz participaciju lokalne zajednice, primjerice u Lici. Zato je skupo investirati na Manhattanu, a da vam ne govorim da u Central Parku ne moete graditi. O tezi Branimira Lokina iz Hrvatske narodne banke da od turizma nemamo posebnu korist i dodanu vrijednost zbog male potronje turista, koji na kraju kupuju hranu koju uvozimo... To je povrna ocjena, koja se rjeava input-output tablicama. Koliko se sjeam iz akademskih tekstova, doktor Juri s Ekonomskog fakulteta je u znanstvenom radu dokazao da ta teza nije tona. Turistika potronja je temelj stabilnosti platne bilance u Hrvatskoj, to nitko ne spori. Pitanje je kolika je neto dobit, no profesor Juri jasno dokazuje da postoji dodana vrijednost. O brodogradnji u kontekstu razvoja... Nitko ne pria o konverziji brodogradnje i u to se ona da konvertirati kako bi odgovarala globalnim uvjetima, a mi smo pomorska zemlja. Zar bismo trebali zatrti sva znanja vezana za brodogradnju? Nije to samo fizika izgradnja broda, to su inenjerska, tehnoloka, organizacijska i zanatska znanja u lokalnoj zajednici. Jasno mi je da su to procesi na dugom tapu, no kad se upravlja kriznom ekonomijom, javnost mora vidjeti strategiju kroz set kratkoronih, set srednjoronih i set dugoronih mjera. Ja ih ne vidim. O nezaposlenosti u Hrvatskoj... Nismo planski odgovorili na oekivane rezultate deindustrijalizacije. Kad je taj proces zapoeo u Njemakoj, nakon pada Berlinskog zida, pisani su znanstveni radovi o nezaposlenosti koju generira deindustrijalizacija. Ali ekonomske politike su, predviajui taj problem, poticale zapoljavanje u sektorima s veom dodanom vrijednou, ilo se na nove oblike ekonomije. Mi nismo razmiljali ni o tome to raditi s jakim primarnim sektorom, a mi smo visoko poljoprivredna zemlja. U Nizozemskoj se sto godina nije mijenjala veliina

poljoprivrednih zemljita! Fokusirali smo se na turizam jer nam o tome govore svi stranci. Minimalno te poznaju i naravno da kad gledaju i vide veliko more, priat e ti samo o turizmu. I nismo govorili o inovacijama, informatikoj tehnologiji i obnovljivim izvorima energije i sad nam se to obija o glavu. Manjak strategije nam se obija o glavu! Ana Benai 14.02.2013.