You are on page 1of 4

Univerzitet u Beogradu Stomatoloki fakultet

Seminarski rad iz fiziologije Tema: Antikoagulansi

Decembar 2007. godine

Antikoagulansi
U nekim tromboembolijskim stanjima poeljno je usporiti koagulacioni proces. U tom smislu upotrebljavaju se razliiti antikoagulansi. Kliniki su najkorisniji heparin i kumarin.

~U TELU~ Heparin
Heparin je prirodni antikoagulans koji olakava dejstvo antitrombina III. To je polisaharid koje je najpre izolovan iz jetre, nalazi se i u drugim tkivima, a u nekim uslovima i u krvi. Heparin se nalazi u granulama mastocita (lutajuim elijama koje se nalaze u vezivnom tkivu). Za njegovo dejstvo je neophodno prisustvo belanevinastog kofaktora iz krvne plazme-2 globulina sa kojim se heparin jedini i tek onda razvija svoje dejstvo. U klinikoj upotrebi se ekstrahuje iz ivotinjskih organa. Koagulaciju sa 6 minuta produava na vie od 30 minuta. tavie, vrednost vremena koagulacije se menja trenutno, tako da se odmah spreava ili usporava dalji tazvoj tromboembolijskog stanja. Deluje 3-4 sata posle ega ga razara enzim krvi heparinaza. Antikoagulaciono dejstvo heparina je kompleksno: 1. heparin inhibira aktivisanje krvnog tromboplastina 2. koi pretvaranje protrombina u trombin 3. spreava dejstvo trombina na fibrinogen Kada se bolesnik lei heparinom, ponekad se ubrizga suvie heparina, pa dolazi do ozbiljnog krvarenja. U tom sluaju , protamin (koji vezuje i inaktivie heparin) deluje kao antiheparin, pa se davanjem ove supstance mehanizam koagulacije moe normalizovati.

Kumarin
Kumarini (tj. derivati: varfarin i dikumarol) inhibiu dejstvo vitamina K. Kada se jedan kumarin npr varfarin, aplikuje pacijentu, nivo protrombina, faktora VII, IX I X, koji se sintetiu u jetri, u plazmi poinje da pada, to ukazuje da varfarin ima snano supresivno dejstvo na sintezu ovih faktora u jetri. Varfarin ostvaruje ovaj efekat nadmetanjem sa vitaminom K za aktivna mesta u enzimskim procesima sinteze protrombina i ostalih faktora koagulacije (faktora VII, IX I X, proteina C, proteina S), blokirajui na taj nain dejstvo vitamina K. Nakon administracije efektivne doze varfarina, koagulaciona aktivnost krvi pada odprilike na 50% nakon 12h, odnosno na 20% od fizioloke vrednosti nakon 24h od primene. Drugim reima, koagulaciona aktivnost nije blokirana trenutno, ve treba priekati da se potroe protrombin i drugi faktori koagulacije, ve prisutni u plazmi. Koagulacija se normalizuje 1 do 3 dana nakon prestanka terapije.

~VAN TELA~
Upotreba silikonskih epruveta produava vreme koagulacije sa 6 minuta na vie od 1 sata jer silikon spreava kontaktnu aktivaciju trombocita i faktora XII koja zapoinje unutranji mehanizam koagulacije. Suprotno, zidovi koji nisu obloeni silikonom omoguavaju kontaktnu aktivaciju trombocita i faktora XII, sa brzim razvojem ugruka. Heparin se moe koristiti i za spreavanje koagulacije van tela. Heparin se posebno koristi u hirurkim intervencijama, kada se krv proputa kroz mainu srce-plua, ili vetaki bubreg, a zatim vraa bolesniku. Mnoge supstance koje sniavaju koncentraciju jona kalcijuma u krvi mogu se upotrebiti za spreavanje koagulacije van tela. Na primer, ukoliko se vrlo mala koliina rastvorenih oksalatnih jedinjenja pomea sa uzorkom krvi, dolazi do precipitacije kalcijum-oksalata iz plazme, i samim

tim, sniavanja koncentracije jonizovanog kalcijuma u plazmi u tolikoj meri da se spreava koagulacija krvi. Drugi kalcijum-dejonizujui agensi, koji spreavaju koagulaciju su natrijum, amonijum i kalijum citrat. Citratni jon se kombinuje sa kalcijumom u krvi stvarajui nejonizovano kalcijumovo jedinjenje, pa nedostatak jona kalcijuma spreava koagulaciju. Citratni antikoagulansi imaju prednost u odnosu na oksalatne, jer su oksalati toksini za organizam, a umerena koliina citrata se moe ubrizgati intravenski. Nakon ubrizgavanja, jetra odstranjuje citratni jon iz krvi za nekoliko minuta i pretvara ga u glukozu ili ga metabolie direktno za energiju. Zato se primaocu obino moe u toku nekoliko minuta uneti u venu i 500ml krvi ija je koagulacija spreena natrijum-citratom, bez ikakvih tetnih posledica. Ali ukoliko je jetra oteena ili ukoliko se vrlo brzo daju velike koliine krvi sa citratom, citratni jon se ne moe odstaniti tako brzo i citrat moe, pod tim uslovima, prilino smanjiti koncentraciju kalcijuma u krvi, to moe rezultirati tetanijom i konvulzivnom smru.

Literatura: Medicinska fiziologija Guyton & Hall Osnovi fiziologije oveka- prof.Boidar Nikoli

You might also like