Treba znati pisati!

J. Petrak

Piu li inenjeri?
Prema jednom istraivanju inenjeri prosjeno tjedno provedu u tehnikoj komunikaciji (pisanoj) od 19,6 do 23,3 sata. Ako se bave znanou, tada je to znatno vie (pisanje lanaka, konferencijskih priopenja, prijedloga projekata, nastavnih tekstova i sl.)

Rasprava na portalu Connect studeni-prosinac 2008.

Kakav je to doktor tehnikih znanosti koji ne zna rijeiti problem na frekvencijskom regulatoru? Vjerojatno lo - ali to nema NIKAKVE veze s CC-radovima (nap.CC = Current Contents bibliografska baza podataka u kojoj su zastupljeni relevantni meunarodni znanstveni asopisi) kao kriterijem za akademsko napredovanje. To eventualno znai da je loe obrazovan kao inenjer. Je li rjeavanje problema na frekvencijskom regulatoru i slinih problema nuno za biti kvalitetan doktor elektrotehnike? Ne znam - to preputam Vama da prosudite; ako Vi kaete da jest, nemam razloga ne vjerovati u to. Je li rjeavanje takvih problema DOVOLJNO za biti doktor elektrotehnike? APSOLUTNO NIJE. Za to trebaju ili inovacije ili znaajni teorijski pomaci. Za ovo posljednje mjera je odjek odgovarajuih publikacija.

Neformalne zabiljeke
Podsjetnici Radni papiri Interna tehnika izvjea
ograniena dostupnost sivi dokumenti povjerljiva narav dokumenta

Javno priopavanje znanja i iskustva

Vanost priopavanja steenoga znanja i iskustva drugima Vanost pisanja i objavljivanja u osobnom profesionalnom napredovanju i dobivanju novane potpore (projekti) Vanost objavljivanja za ugled ustanove/korporacije

Prepreke u objavljivanju
Nedostatak vremena, strpljenja i motivacije Nedostatna vjetina pisanja Stroge recenzije

Prije nego zaponete pisati

odgovorite na tri pitanja U koju svrhu piem? Tko e itati? Jesu li itatelji iz iste ili srodne discipline?

Prije nego zaponete pisati

odgovorite na pitanje to elim/moram napisati? Znanstveni rad Prirunik/struni rad diplomski, doktorski rad Prijedlog projekta (znanstveni, razvojni, izvedbeni i sl.) Neto drugo

Postupak
Istraivanje (prikupljanje i analiza podataka) Literatura (pretraivanje) Prvi nacrt rada (rukopisa) Kritiko itanje i popravci

Pisanje
Rohman - pisanje ima tri faze: prewriting, writing, rewriting Prewriting sve to se dogodi prije pisanja prve verzije (istraivanje, biljeke, nacrt rada svrha i itatelji)
to je tema rada? Prikaz rezultata istraivanja, poboljanje nekog tehnolokog procesa, opis neke teorije itd. Gdje u objaviti? Interno (unutar tvrtke), u znanstvenome asopisu, u nekoj komercijalnoj publikaciji, itd. Zato piem? Obavjetavam, poduavam, privlaim moguu klijentelu itd.

Pisanje
Writing sam proces pisanja rada Rewriting postupak kritikoga itanja i poravci

Odreivanje teme
Glavni cilj rada, problem koji radom treba rijeiti ili ga u radu opisati Saznati to se o tom problemu ve zna, to je opisano u literaturi, utvrditi uklapa li se moja ideja u ono to je dosada istraeno Odrediti glavne elemente rada: naslov, saetak, uvod, formulacija problema, metode, zakljuak, literatura

Naslov
Odraava sadraj rada, ali i njegovu moguu vidljivost (uoljivost) Mogui nain: odrediti kljune rijei i poigrati se sa slaganjem; nekoliko varijanti Kakav je dobar naslov?
Kratak i informativan, asopisi u svojim uputama esto odreuju od koliko se rijei mogu sastojati American Mathematical Society: A title of more then 10 or 12 words is likely to be misquoted, distorted and cursed

Naslov vs. sadraj rada

Naslov mora odraavati sadraj najvanije! Temeljem naslova urednici znanstvenih asopisa/kongresnih zbornika razvrstavaju radove po kategorijama Naslov predstavlja va rad u bibliografskim bazama podataka.

Naslov - primjer
An investigation into the Effects of Residential Air-Conditioning Maintenance in Reducing the Demand for Electrical Energy
Role of Air-Conditioning Maintenance on Electric Power Demand

Kako poeti? Metode?

Kad je istraivanje zavreno, najvie se zna o problemu koji smo rjeavali i o metodama koje smo pri tome rabili
Opisati proces, to smo rijeili, to nam nije uspjelo Pregledati zabiljeke i datoteke s rezultatima Probrati iz rezultata najvanije, ono to dosada nije bilo poznato i usporediti s nalazima drugih Odrediti koji nain prikaza koristiti (tablice, grafike prikaze i sl.)

Kako poeti? Uvod?

Uvod mora potaknuti itatelja na itanje cijeloga rada. Uvod objanjava: zato taj problem/tema i zato ga treba rijeiti; daje pregled dosadanjih spoznaja (literatura), objanjava kontekst ovog novog istraivanja te daje njegovu teorijsku podlogu

to dalje? Zakljuci?
Zakljuci trebaju sadravati odgovor na pitanje to je istraivanje donijelo ukupnome korpusu znanja na tom podruju, kako se to znanje moe iskoristiti te kamo e se kretati daljnja istraivanja Zakljuci moraju biti u skladu s rezultatima prikazanim u radu i s obeanjem iz Uvoda.

Zakljuci
nisu isto to i saetak ne smiju ponavljati ve navedeno, nego interpretirati dobivene rezultate u kontekstu doprinosa istraivanja postojeemu znanju. izdvojiti uoene nedostatke istraivanja. navesti preporuka za mogua daljnja istraivanja

Pisanje SAETKA
Najtee, ali i najvanije je napisati dobar SAETAK! itatelji najprije i najee proitaju SAETAK! Strukturirani SAETAK (poneto iz svakog dijela rada). 100 200 rijei

lanak u asopisu
Detaljne upute kojih se treba pridravati Duljina lanka ograniena Recenzijski postupak (urednik, neovisni recenzenti)

Konferencijsko priopenje
Usmeno izlaganje pretvara se u pisani prilog u zborniku (conference proceedings) Obino je neto manje zahtjevno od pisanja lanka za znanstveni asopis Priopenje obino sadrava izvjee o istraivanjima ili razvoju koji su u tijeku Prijava sadrava saetak temeljem kojega programski odbor odluuje Recenzijski postupak varira Autor moe popraviti kasniju tiskanu inaicu prema raspravi nakon usmenoga izlaganja

Pazi!
Ako si vezan uz privatnu tvrtku, treba ti suglasnost za javnu objavu podataka! Pazi na podatke koji nose oznaku povjerljivo! Pazi na konflikt interesa (otkuda dolazi novac za istraivanje)?! Pazi na SPIN (stvari izgledaju bolje nego to jesu, greke postaju sluajne, itd.)

Strukturiranje teksta
Naslovi i podnaslovi (poglavito u duljem i teem tekstu) pomau itatelju u boljem snalaenju i pamenju teksta te ukazuju na hijerarhiju (to kud spada!).

Odnos teksta i vizualnih prikaza

Jedna informacija moe se priopiti na barem dva naina (u dva simbolika sustava): rijeima i slikom. Izbor nije uvijek jednostavan i pri tome treba voditi rauna o razlikama, npr. znaenje slike je opaajno, znaenje rijei je kognitivno.

Struktura podataka
Kontinuirane (neprekinute) varijable serija brojki koja pokazuje sve izmjerene vrijednosti npr. mjerenje temperature Diskretne varijable grupiraju se oko neke znaajke ime se podatci dijele u grupe primjerice, prema spolu

Svrha grafikoga prikaza

Analiza prikupljenih podataka i prikaz u svrhu priopenja pretpostavljenima, u svrhu objavljivanja ili u svrhu usmenoga priopenja (konfrerencija npr.). Tablice i slike moraju, uz prikaz podataka, u vrlo skraenom obliku opisati istraivanje i njegov cilj.

Izabrati pravi grafiki prikaz

Tri kriterija po kojima se bira vrsta grafikoga prikaza:
struktura podataka (broj i vrsta varijabli), svrha grafikoga prikaza (analiza, priopenje itd.) poruka ili postavljeno istraivako pitanje.

Odgovor na pitanje
Grafikon nije ukras, mora dati odgovo na postavljeno pitanje!
Usporedba Raspodjela Korelacija Trend (vremenski)

Usporedba
Stupiasti grafikon (stupci mogu biti okomiti ili poloeni) Numerika skala koja najee poinje s 0

Usporedbe

Raspodjela (distribucija)

Raspodjela
Histogram- grupiranje podataka: npr. uestalost po dobnim skupinama Omjerna ljestvica

Korelacija

Korelacija
Tokasti grafikon (engl. scatter graph) prikazuje odnos ili meusobnu povezanost dvije varijable (jedna na x osi obino neovisna, druga na y).

Trend

Trend
tzv. crtovni grafikon (engl. line plot ili line chart) prikazuje razvoj jedne ili vie varijabli, obino tijekom vremena

Dijagram tijeka

Dijagram tijeka
Tijek i smjer postupaka koji su dio neke radne cjeline Najee se rabe u raunarstvu i najee su to algoritmi (blok-dijagrami) slijedovi propisanih postupaka u pojedinoj fazi odluivanja koji vode rjeenju problema.

Raunalni alati
Cell-oriented Excell Column oriented SPSS Sigma Plot

Tablice
Skup redaka i stupaca kojima prikazujemo podatke brojanoga ili slovnoga oblika. Tablice donose izvorna mjerenja ili izvorne rezultate. Tablica mora imati naslov (obino se stavlja iznad tablice) i broj kad ima vie u istome tekstu. Naslove imaju i stupci.

to znai jasno pisati?

1. Biti precizan
1. Kljuni element dobrog tehnikog pisanja
1. Tona i objektivna interpretacija podataka 2. Tona, nedvosmislena uporaba rijei i izraza

2. Biti razumljiv 1. Mogu itati, razumjeti i djelovati (prema njemu) oni kojima je upuen 3. Izbjegavati korporacijski jezik - esto nije razumljiv izvan odreene korporacije