CIJEVNE SKELE

DARKO KLARI, dipl. ing. stroj.

dipl. ing. stroj. DARKO KLARI, strunjak zatite na radu, mob: 091/250-3426, e-mail: darko.klaric1@vz.htnet.hr Sva prava pridrana. Reprodukcija, objavljivanje i koritenje izriito zabranjeni bez pismene suglasnosti autora.

PRAVNI IZVORI
1. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (NN br. 41/01, 55/01) 2. MEUNARODNI UGOVORI (Koji su sklopljeni, potvreni i objavljeni u skladu sa Ustavom) 3. ZAKONI: - ZAKON O ZATITI NA RADU (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09) 4. PODZAKONSKI AKTI: - PRAVILNIK O ZATITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM GRADILITIMA (NN br. 51/08) - PRAVILNIK O ZATITI NA RADU U GRAEVINARSTVU (SL br. 42/68, 45/68) - PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZDRAVLJU PRI UPORABI RADNE OPREME (NN br. 21/08) - PRAVILNIK O POSLOVIMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA (NN br. 5/84)
Cijevne skele 2

OPENITO O SKELAMA
POD SKELAMA SE PODRAZUMIJEVAJU POMONE KONSTRUKCIJE KOJE SLUE ZA VRENJE RADOVA U GRAEVINARSTVU NA VISINI VEOJ OD 150 CM IZNAD TLA. Skele moraju biti graene i postavljene prema PLANOVIMA koji sadre: Dimenzije skele i svih njenih sastavnih elemenata, Sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata, Nain privrivanja skele za objekt odnosno tlo, Najvee doputeno optereenje, Vrste materijala i njihova kvaliteta, Statiki proraun noseih elemenata, Uputa za montau i demontau skele.
Cijevne skele 3

OPASNOSTI PRI RADU NA SKELAMA

Pri primjeni skele pojavljuju se mnoge opasnosti koje korisnici mogu i moraju sami uoiti i sprijeiti nezgode, a neke od tih opasnosti su: Opasnost od ruenja neispravno izvedene skele, Opasnost od pada s visine u sluaju uspinjanja po skeli ili uspinjanja po neosiguranim ljestvama kao i kretanja po neosiguranim pristupima etai skele, Opasnost od pada s etae skele koja nije zatiena propisanom zatitnom ogradom, Opasnost od skliznua na podu skele, zapinjanja na odloene predmete, propadanja kroz otvore na podu skele ili otvore izmeu skele i zida, odnosno skele i objekta uz koje je postavljena skela, Opasnost od pucanja radnog poda ili ruenja skele zbog preoptereenja, Opasnost od pada predmeta sa skele.
Cijevne skele 4

PLAN I KONTROLNA KNJIGA (LIST) SKELE

Za tipske skele s atestom o sigurnosti i upotrebljivosti skele, PLAN (PROJEKT) skele daje se u opsegu koji osigurava potpunu sigurnost radnika na radu. Ispravnost skele mora se provjeravati od strane odgovorne osobe na gradilitu i to PRIJE UPORABE, najmanje JEDANPUT MJESENO, a naroito poslije vremenskih nepogoda, prepravka, oteenja ili u bilo kojim DRUGIM OKOLNOSTIMA, koji su mogli utjecati na STABILNOST I VRSTOU skele. Postupku kontrole ispravnosti moraju se podvri skele na kojima se provode bilo kakve preinake kao proirenja ili dopune, zatim skele na kojima se desi neka nezgoda kao i nakon vremenskih nepogoda te dueg prekida rada. Provjeravanje ispravnosti skele upisuje se u KONTROLNU KNJIGU (LIST) SKELE, uz ovjeru odreene osobe na gradilitu. Sva navedena dokumentacija mora biti OVJERENA potpisom projektanata skele odnosno odgovorne osobe na gradilitu, i mora se uvati do demontae skele NA GRADILITU.
Cijevne skele 5

KONTROLNA KNJIGA (LIST) SKELE

Cijevne skele

GRADNJA I MONTAA SKELE

Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo STRUNO obueni radnici (SKELARI, TESARI), ZDRAVSTVENO sposobni za rad na visini i to pod nadzorom odreene osobe na gradilitu. Ako se pri postavljanju skele naie na elektrine vodove ili druge prepreke odgovorna osoba koja nadzire postavljanje skele mora obustaviti rad i poduzeti kod nadlene organizacije mjere za iskljuenje struje odnosno uklanjanje prepreka. Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo TIPSKA SREDSTVA predviena hrvatskim normama (avli, vijci, klanfe, spojnice i drugo). Vezivanjem pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smije se umanjivati njihova predviena nosivost.

Cijevne skele

POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

Poslovi podizanja skela i ograda pri izvoenju graevinskih radova kao i poslovi koji se izvode na visini veoj od 3 metra, se sukladno odredbama lanka 3. toke 11. i 17. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84) svrstavaju u poslove s posebnim uvjetima rada, a to su oni poslovi koje, radi spreavanja tetnog utjecaja rada na ivot i zdravlje radnika (povrede, profesionalna i druga oboljenja), mogu obavljati samo osobe koje osim opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju jo i posebne uvjete u pogledu: - dobi ivota; - spola; - strunih sposobnosti; - zdravstvenog, tjelesnog ili psihikog stanja (u daljem tekstu: zdravstveno stanje); - psihofiziolokih i psihikih sposobnosti (u daljem tekstu: psihika sposobnost).
Cijevne skele 8

PROPISANI UVJETI ZA RADNIKE

11. Graevinsko-montani poslovi na podizanju skela, postavljanja oplata i ograda a) Posebni uvjeti radnika: 1. dob ivota (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina; 2. struna osposobljenost (zahtjevi): STRUNA SPREMA odgovarajueg stupnja USMJERENOG OBRAZOVANJA za struku u kojoj se stjeu znanja, vjetine, navike i radne sposobnosti za obavljanje poslova; 3. zdravstveno stanje: - zahtjevi: uredan vid na daljinu (sa ili bez korekcije), dubinski vid, uredno vidno polje, - kontraindikacije: psihoze, tei oblici neuroze, epilepsija, kronine bolesti respiratornog sustava sa znacima respiratorne insuficijencije, tee reumatske bolesti, neuropatije, bolesti perifernih krvnih ila, bolesti sa sklonou nesvjestici. b) Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.
Cijevne skele 9

PROPISANI UVJETI ZA RADNIKE

17. Poslovi koji se izvode na visini (poslovi koji se makar povremeno izvravaju s povrine podignute vie od tri metra od okolne povrine, ako se primjenom osnovnih pravila zatite na radu ne moe sprijeiti poveana opasnost od pada radnika s mjesta rada). a) Posebni uvjeti radnika: 1. spol (kontraindikacije): ena za vrijeme trudnoe; 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije): psihoze, epilepsija, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti koje naginju kolapsu ili smetnjama svijesti i ostale bolesti centralnog i perifernog ivanog sustava, endokrine bolesti, bolesti mijene tvari sa sklonou komi ili oku, kronine bolesti bubrega, alkoholizam, fobine neuroze (strah od visine), umjereno ili tee oteenje sluha, a posebno prostornog sluha, monopsija i tei oblici slabovidnosti (ambliopija), izraena kratkovidnost (miopija alta), druge bolesti oka sa suenjem vidnog polja, ispad dubinskog vida, tei deformiteti lokomotornog sustava. b) Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci.
Cijevne skele 10

TIPOVI SKELA
Skele prema nosivosti odnosno namjeni dijelimo na: - lake (fasadne, radne, zatitne, komunikacije...) - teke (nosive skele za horizontalne, kose i lune konstrukcije visokogradnje i inenjerske konstrukcije, mostove, grede, ploe, a prema statikom sistemu: - sistem tapova sa djelomino uklijetenim vezama, - sistem okvira sa djelomino uklijetenim i zglobnim vezama. Najee se koriste slijedei tipovi skela: - skele na nogarima, - skele na ljestvama, - skele na drvenim stupovima, - konzolne skele, - visee skele, - prihvatne skele, - metalne cijevne skele, - pokretne skele, - nosee skele.
Cijevne skele 11

MATERIJALI ZA IZRADU SKELA

Klasine skele: drvene oblice, tesana graa (landene) i slino te pripadajua sredstva veza (avli, klamfe, vijci), nastavljanja (drveni obrazi, eljezni okovi), oslanjanja (drvene grede-jastuci) i regulacije (drveni klinovi).

Suvremene skele: eline cijevi (laka skela 48,3 mm 80 mm; teka skela 80 mm-200 mm), sa specijalnim spojnicama na vijke (ortogonalne i obrtne), trnovima za produno nastavljanje, oslanjakim papuama i glavama, regulatorima duine sa rupicama i trnovima, ili regulatorima sa navojem.
Cijevne skele 12

ZAJEDNIKI ZAHTJEVI ZA SKELE

Sve skele se moraju postaviti na ravnu nabijenu i po potrebi nasutu podlogu. Stupovi skele ne smiju se postavljati na balkone, istake, nesigurne grede ili na slobodne mosnice poloene na nosaima. Prije postavljanja skela potrebno je ukloniti sve prepreke; drvee, strei dijelovi, elektrini vodovi i drugo, s kojima bi skela mogla doi u dodir, odnosno koji bi mogli ometati rad na skeli i ugroavati sigurnost radnika na skeli. Sve se skele moraju pregledati prije upotrebe, zatim tokom koritenja, kao i najmanje jednom mjeseno o emu se mora voditi posebna evidencija kontrolna knjiga (list) skele. Skela na graevinskim objektima postavljena neposredno pored ili iznad saobraajnica mora biti na vanjskoj strani po cijeloj duini i visini prekrivena pokrivaima (trska, juta, gusta metalna mrea i slino) koji spreavaju padanje materijala u dubinu.
Cijevne skele 13

RADNI POD SKELE

Elementi poda skele (daske, limene ploe i drugo) moraju se prije upotrebe paljivo pregledati. Oteeni odnosno dotrajali elementi ne smiju se ugraivati u pod skele. Elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati prostor izmeu noseih stupova skele. Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti vea od 20 cm.

ista irina poda skele ne smije biti manja od 80 cm. Ukoliko se na skeli nalaze objekti koji smanjuju njenu korisnu povrinu, radni pod skele se mora proiriti tako da iznosi najmanje 80 cm. Pod mora biti pun, izveden od zbijenih mosnica bez otvora i razmaka.
Cijevne skele 14

ZATITNA OGRADA SKELE

Sva radna mjesta na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda, kao i ostala mjesta (prijelazi, prolazi i slino) na gradilitu i na graevinskom objektu s kojih se moe pasti, moraju biti ograena vrstom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm.

Zatitna ograda mora biti izraena od zdravog i neoteenog drveta ili drugog podesnog materijala. Razmak i dimenzije stupia i ostalih elemenata ograde moraju odgovarati horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 30 kp/m.
Cijevne skele 15

ZATITNA OGRADA SKELE

Razmak elemenata popune zatitne ograde ne treba biti vei od 30 cm, odnosno 35 cm kod ograde metalnih skela. Pri dnu zatitne ograde (na radnom podu, skeli i drugo) mora se postaviti puna ivina zatita (daska) visine najmanje 20 cm. Umjesto uzdune popune od dasaka (koljenska zatita), za popunu zatitne ograde moe se koristiti iana mrea sa otvorima okaca od najvie 2 x 2 cm. Zatitna ograda mora se postaviti po cijeloj duini skele, kao i s bonih strana, odnosno na kraju svake etae. Zatitna ograda moe biti i montana, pod uvjetom da ne postoji mogunost njenog odmicanja od skele ili spadanja s oslonca. Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.
Cijevne skele 16

ZATITNA OGRADA SKELE

Za zatitne ograde veih duina i s veim optereenjima i za ograde na velikim visinama moraju se izraditi odgovarajui nacrti i statiki prorauni. Ako se zatitna ograda zbog prirode posla mora u toku rada privremeno ukloniti, radnici na takvim radnim mjestima moraju biti privezani za zatitne pojaseve i rad se mora vriti pod nadzorom odreene strune osobe na gradilitu. Ako je skela, odnosno pod skele udaljen od zida objekta vie od 20 cm, na tom dijelu skele zatitna ograda mora se postaviti s obje strane poda. Na svaki kat skele mora biti izgraen siguran pristup odnosno silazak pomou odgovarajuih rampi odnosno ljestvi.
Cijevne skele 17

PRISTUP NA SKELE POMOU RAMPI

Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju biti izraeni od vrstog i zdravog materijala i odravani za cijelo vrijeme graenja u ispravnom stanju. Postavljanje rampe, kosi prilazi i prolazi moraju biti prije upotrebe i u toku radova pregledani od rukovodioca radova ili druge odreene osobe. Rampe i kosi prilazi i prolazi sastavljeni od vie elemenata moraju djelovati kao cjelina i biti poduprti tako da se sprijei prekomjerni ugib odnosno ljuljanje. Mosnice (fosne), kao i ostali elementi rampi i kosih prilaza i prolaza (nosai i drugo), moraju se dobro meusobno i u cjelini privrstiti za svoje podloge odnosno oslonce. Ako se rampe i kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prijenos materijala, njihova irina ne smije biti manja od 60 cm. Nagib rampi i kosih prilaza i prolaza ne smije biti vei od 40%. Izuzetno pri graenju stambenih objekata nagib rampi i kosih prilaza i prolaza moe biti vei, u zavisnosti od visine kata. Rampe, kosi prilazi i prolazi na gornjoj povrini moraju imati privrene letvice dimenzije 28 x 48 mm u jednakim razmacima od najvie 35 cm. Rampe, kosi prilazi i prolazi na visini veoj od 100 cm iznad tla odnosno poda etae ili skele, moraju biti ograeni vrstom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm.
Cijevne skele 18

PRISTUP NA SKELE POMOU LJESTVI

Ljestve koje se upotrebljavaju za pristup na skele i slino, moraju prelaziti rub poda na koji su naslonjene za 75 cm, mjereno vertikalno od poda. Strane drvenih ljestava moraju biti iz jednog komada od odabranog drveta. Presjek strane mora odgovarati duini i optereenju ljestava. Preke drvenih ljestava moraju biti od tvrdog drveta, okruglog ili kvadratnog presjeka i usaene ili urezane u strane. irina ljestava izmeu strana mora biti najmanje 45 cm. Razmak izmeu rubova preaka ne smije biti vei od 32 cm. Ljestve due od 400 cm moraju se osigurati i eljeznim utezima.
Cijevne skele 19

METALNE CIJEVNE SKELE

Metalne cijevne skele mogu se postavljati i upotrebljavati samo u skladu s predvienom namjenom i na osnovu PLANA (PROJEKTA) SKELE koji sadri: dimenzije skele i svih njenih sastavnih elemenata, sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata, nain privrivanja skele za objekt odnosno tlo, najvee doputeno optereenje, vrste materijala i njihov kvaliteta, statiki proraun noseih elemenata, kao i uputa za montau i demontau skele. Sastavni dijelovi metalnih skela (elini tapovi, cijevi, spojne i vorne veze i drugo) moraju biti meusobno vrsto vezani u stabilnu i jedinstvenu konstruktivnu cjelinu. Elementi metalnih cijevnih skela, u pogledu oblika, dimenzija i kvaliteta materijala, moraju odgovarati vaeim hrvatskim normama.
Cijevne skele 20

ELEMENTI CIJEVNE SKELE

Za sastavljanje metalnih skela smiju se upotrebljavati samo ravne i neoteene eline cijevi, tapovi i drugi elementi. Svaki element metalne skele mora se prije ugraivanja u skelu detaljno pregledati. Rom ili na drugi nain oteeni elementi metalnih skela ne smiju se ugraivati. Vertikalni nosei tapovi metalne skele moraju biti poloeni na posebne skele (oslonci, papue), privrene na ravnu podlogu skele (gredice, beton, ploa i drugo). Svi vertikalni tapovi stupova skele moraju biti u uzdunom i poprenom pravcu vezani i uvreni pomou dijagonalnih veza postavljenih pod kutom od 45 u oba pravca. Udaljenost izmeu noseih vertikalnih tapova odreuje se projektom skele zavisno od predvienih optereenja i visine skele.
Cijevne skele 21

SASTAVLJANJE SKELE
Pri sastavljanju skela mora se sa sastavnim dijelovima, a naroito sa spojnicama (vorita) za meusobno spajanje tapova, paljivo postupati. Kod spojnica sa vijcima, zatezanje vijaka mora se vriti pomou momentalnih kljueva odnosno prema uputi proizvoaa. Zatezanje vijaka spojnica metalne skele nastavljenim kljuevima (POMOU CIJEVI I SLINO), ZABRANJENO JE. Vertikalnost i horizontalnost elinih tapova mora se provjeravati u toku postavljanja skele i nakon zavretka skele. Samostojee metalne skele i metalne skele ija je visina vea od objekata u gradnji ili drugog objekta u neposrednoj blizini skele, moraju biti zatiene od udara groma po postojeim tehnikim propisima.
Cijevne skele 22

REDOSLIJED OPERACIJA I POSTUPCI

1. IZRADA TEMELJA: na bazi detaljne analize optereenja, rade se kvalitetni temelji (najee od betona), i osigurava se vrsta veza stupova skele sa temeljima putem podlone ploe/stope i sidra (ankera)! 2. MONTAA STUPOVA, sa istovremenim povezivanjem horizontalama i dijagonalama (odmah se zatvaraju stabilne figure). Pri tome se spojnice-vijci priteu 'do pola'. 3. Ovisno od visine skele, vri se SIDRENJE ianim zategama za tlo ili sidrima/razuporama za objekt. 4. MONTAA REGULATORA VISINE i 'viljuki' za prihvaanje konstrukcije (objekta ili oplate); fiksiranje gornjeg kraja skele za objekt/oplatu. 5. REGULACIJA VISINE (sa nadvienjem!), uz istovremeno dotezanje vijaka 'do kraja' (kontrola pritezanja moment-kljuem M= 8 kgm = 0,08 kNm). 6. U fazi DEMONTAE, najprije se popuste za izvjesnu mjeru (i u odreenom redoslijedu - s obzirom na postepeno 'aktiviranje' konstukcije da sama sebe nosi) regulatori visine. Onda se (odozgo na dolje) demontiraju pojedini elementi skele. 7. PREGLED ELEMENATA SKELE, defektaa (slanje na popravak), ienje, antikorozivna zatita (bojenje, podmazivanje, 'naftiranje'); sortiranje/skladitenje.
Cijevne skele 23

OPA PRAVILA ZA MONTAU SKELE

Postavljanje i demontau skela mogu raditi samo struno osposobljene osobe koje zadovoljavaju i poseban uvjet u pogledu zdravstvene i psihofizike sposobnosti. Prije postave skele provjeravaju se svi dijelovi zbog eventualnih oteenja. Dijelovi koji su oteeni ne smiju se ugraditi.

Pri montai skele trebamo paziti da: 1. Svaka figura koja formira skelu mora biti NEDEFORMABILNA, dakle u obliku trokuta. 2. Svaki vor u skeli mora biti osiguran sprijeena pomicanja u sva tri pravca: x, y, z. 3. Osnovi element svake skele je JARAM/TORANJ dvije paralelne plohe od sistema tapova, povezane u prostoru. 4. Temelji skele moraju biti potpuno stabilni (bez slijeganja) i moraju imati potrebnu nosivost. 5. Treba sprijeiti udare na tapove izvan vorova (vrlo su osjetljivi jer dolazi do kombinacije normalne sile i savijanja).
Cijevne skele 24

MONTAA CIJEVNE SKELE

Na pripremljenu podlogu, ovisno o rasporedu razmaka utvrenih nacrtom skele, treba postaviti stupove nosae. Nosei tapovi metalnih skela moraju se postavljati na podlone ploice, a podlone ploice moraju se prikovati za podnu mosnicu. Podna mosnica treba biti sastavni dio "rotilja" na koji se polau stupovi nosai. Ovdje vrijedi pravilo da se dva susjedna nosea stupa poloe na zajedniki oslonac, kako bi, u sluaju slijeganja terena, jednakomjerno slijegali. Cijevi se ni u kom sluaju ne smiju polagati izravno na tlo ili na drugu noseu konstrukciju. Na postavljanju stupova nosaa mora sudjelovati grupa radnika. Jedino na taj nain stupovi nosai mogu se (prva 3 ili 4 stupa) meusobno povezati na visini oko 15 do 20 cm od tla. Dva susjedna stupa, vanjski i unutarnji, moraju biti razliitih visina. Unutarnji stup treba biti krai, a vanjski dui odnosno vii. Mogu se kombinirati cijevi duine 2 i 4 metra ili 3 i 5 metara itd. Ovakvim rasporedom osigurava se dalje naizmjenino nastavljanje stupova nosaa, to je vrlo vano, jer bi se kod spajanja svih stupova na istoj visini mogao stvoriti oslabljeni presjek. Cijevi se moraju nastavljati umetanjem specijalnog trna i stezanjem spoja pomou spojnice.

Cijevne skele

25

MONTAA CIJEVNE SKELE

Cijevi se moraju spajati naizmjenino, da se izbjegne oslabljeni presjek, to jest da, na primjer, za dva susjedna stupa nosaa prve dvije cijevi budu razliite duine, kako spoj ne bi bio na istoj visini. Za nastavke se zatim mogu odabrati cijevi iste duine. Ovo vrijedi i kod nastavljanja uzdunih cijevi, pod uvjetom da takvi spojevi budu uz nosei stup, tako da spoj jednog reda uzdunih cijevi bude s jedne strane stupa, a spoj drugog reda uzdunih cijevi s druge strane stupa. Istom tehnikom moraju se postaviti i drugi stupovi po cijeloj duini skele. Zatim se pristupa montai uzdunih cijevi skele. One posredno nose radni pod preko poprenih cijevi, a ujedno sa stupovima tvore najmanje 2 polja. Sa stupovima se moraju spojiti pomou spojnica. Nastavak uzdune cijevi mora se nalaziti uz sam stup, odnosno, gledano tlocrtno, jedan spoj mora biti s jedne strane stupa, a drugi sa druge strane stupa. Kod polaganja prvog reda uzdunih cijevi radnici jo stoje na tlu. Na uzdune cijevi polau se poprene cijevi koje izravno preuzimaju optereenje radnog poda i prenose ga na uzdune cijevi. Poprene cijevi postavljaju se na razmaku koji je odreen nacrtom skele, i to tako, da se svaka druga poprena cijev poloi uz stup, a ostale u polju. Ako se mosnice radnog poda spajaju "na sudar", u sredini polja treba postaviti po dvije poprene cijevi na razmaku od otprilike 20 cm. Poprene cijevi moraju se spojnicama uvrstiti na uzdune cijevi.
Cijevne skele 26

MONTAA CIJEVNE SKELE

Na ovako pripremljen kostur polau se mosnice radnog poda. Svi radnici koji su do sada bili na tlu uspinju se na prvu etau. Odmah zatim mora se postaviti odgovarajua zatitna ograda. Tek tada smije se nastaviti s izradom skele po utvrenom redoslijedu, vodei rauna o sidrenju skele povezivanjem na objekt na razmacima predvienim nacrtom skele, za to se mogu koristiti produne poprene cijevi. Svi spojevi skele moraju se izvesti s umetnutim nastavcima. Strogo je zabranjeno nastavljanje cijevi stezanjem iskljuivo spojnicama ili umetanjem drvenih nastavaka. Spojnice je potrebno vrsto pritegnuti odgovarajuim kljuevima, ali se kljuevi ne smiju produiti umetanjem cijevi koja stvara vei krak. Za vrijeme montae skele odgovorna osoba na gradilitu duna je provjeravati, da li su stupovi poloeni potpuno okomito a uzdune cijevi potpuno vodoravno, te da li je nastupilo bilo kakvo izvijanje. Kod demontae skele postupak je potpuno obrnut. Tu treba voditi rauna, da se na mjestima gdje je skinuta zatitna ograda odmah skine i radni pod, tako da je onemogueno kretanje nezatienim dijelom skele. Sav materijal treba se sputati pomou koloturnika. Bacanje materijala s visine strogo je zabranjeno. Kod skidanja mosnica radnog poda i drugih materijala po mogunosti treba uvijek ovaj materijal sputati na niu etau, odakle se materijal moe nesmetano i sigurno sputati na tlo.
Cijevne skele 27

SIDRENJE SKELE
Sidrenje slui za izvoenje horizontalnih sila iz skele: 1.Sile koje djeluju u uzdunom smjeru prema skeli izvode se s dijagonala skele u podtlo, u skladu s doputenjima skele, 2.Sile koje djeluju popreno prema skeli i graevini vodile bi do prevrtanje skele, kad se te sile ne bi odvodile u graevinu. Sidrenje se smije postavljati samo na stabilnim i vrstim graevinskim dijelovima, u pravilu na stropne ploe i podupirae. Uvrivanje na gromobrane, krovne ljebove, olune cijevi, prozorske okvire, uhvatne reetke za snijeg ili zidane parapete nije doputeno. Smije se koristiti samo sidreni pribor (tiple, vijci, uice), koji ispitivanjem ili certificiranjem dokazuju da mogu prenositi neophodne sidrene sile u postojee podtlo. Ukoliko se na skele ili zatitne zidove postave mree ili cerade, tada su zbog veeg naprezanja uslijed vjetra neophodne dodatne mjere sidrenja sukladne statikim proraunima.
Cijevne skele 28

SIDRENJE SKELE
Cijevna skela se mora na svakih 6 metara u uzdunom i poprenom smjeru vezati za objekt posebnim spojnim cijevima kojima se ona "sidri. Cijevne skele koje se zbog bilo kakvog razloga ne mogu vezati (sidriti) za objekt, moraju se osigurati posebnim potpornim reetkama. Ispravnim povezivanjem skele za objekt, ukruenjem pomou dijagonalnih i poprenih cijevi, ili odgovarajuim poduporama moe se osigurati stabilnost skele na udar vjetra. Sidrenje i dijagonale smiju se demontirati dogovorno tek nakon demontae. Ukoliko se sidrenje zbog neophodnih radova mora ukloniti ranije, neophodno je pobrinuti se prethodno za odgovarajuu zamjenu.
Cijevne skele 29

SIDRENJE SKELE

Sidrenje s kravatom Sidrenje s vijkom

Sidrenje s prstenom
Cijevne skele

Sidrenje s navojnom razuporom

30

TIPSKE FASADNE SKELE

Tipska fasadna skela se primjenjuje za zidarske i fasaderske radove u graevinarstvu, kako kod novogradnje tako i kod popravaka i obnavljanja starih graevina. Primjena u ostalim industrijama je pogodna kod izgradnje i popravaka i remonata visoke opreme, postrojenja i ureaja. U brodogradnji se koristi kod izgradnje i remonata brodova. Dakle, primjena ove skele je veoma iroka. Osobite karakteristike ove skele su: - bra i laka montaa i demontaa u odnosu na klasine skele; - jednostavan transport (zauzima malo prostora, malo sastavnih elemenata koji se ne mogu izgubiti, a elementi su lagani); - mogunost primjene kod razvedenih tlocrta; - skela je znatno laka u odnosu na klasinu.
Cijevne skele 31

TIPSKE FASADNE SKELE

Montaa i demontaa tipske fasadne skele je jednostavna i brza bez uporabe dizalice, ali uz nunu strunu osposobljenost. Elementi tipske fasadne skele se ne smiju rezati, buiti, ili na neki drugi nain oteivati, jer se nosivost i sigurnost smanjuju. Sidrenje skele za fasadu mora biti izvedeno po tehnikim naputcima i po posebnom projektu. Projekt i proizvodnja tipske fasadne skele su prilagoeni potrebama fasaderskih radova - da se obavljaju brzo, nesmetano i sigurno. Uskladitenje i transport skele su jednostavni, jer zauzima mali prostor, a elementi su lagani.
Cijevne skele 32

MONTAA TIPSKE FASADNE SKELE

Na podlogu se postave oslonci na odgovarajuim razmacima. Na oslonce se postavljaju H-okviri, te povezuju prekama ili ogradama okomitim i vodoravnim dijagonalama. Nivelacija pomou podesivih oslonaca obavlja se postupno postavljanjem prvoga polja uzdu fasade. Po postavljanju prvoga polja skele uzdu fasade postavljaju se gazita i gazita s vratima, te ljestve. Idue etae se dalje montiraju postavljanjem novih H-okvira i njihovim povezivanjem u etau s dodavanjem ostalih elemenata skele. Okomito povezivanje H-okvira obavlja se pomou osiguraa. Sidrenje skele se obavlja privrenjem kuke za armaturu u serklau i za skelu pomou krute spojnice i to na svakoj drugoj etai i svakom treem H-okviru. Po potrebi na vrhu skele postavlja se ograda koristei elemente skele slobodnog sastava. Konzole se postavljaju radi proirenja podesta i zatite prostora ispod konzola s elementima skele slobodnog sastava.

Cijevne skele

33

OPE UPUTE ZA MONTAU SKELE

Postavljanje i demontau skela mogu raditi samo struno osposobljene osobe koje zadovoljavaju i poseban uvjet u pogledu zdravstvene i psihofizike sposobnosti. Prije postave skele provjeravaju se svi dijelovi zbog eventualnih oteenja. Dijelovi koji su oteeni ne smiju se ugraditi. Za postavljanje i montau skele na gradilitu treba pripremiti: teren za postavljanje skele, upute za montau tipske fasadne skele, dijelove i pribor za montau tipske fasadne skele, spojni materijal za tipsku skelu, materijal za pod, ograde i pristupe. Pripremanje specijalnog materijala: za pokrivanje, sidrenje, rasvjetu, uzemljenje i slino, natpisi, zabrane i upozorenja (standardni znakovi sigurnosti), potreban alat i oprema za montau. Demontaa tipske fasadne skele vri se obrnutim putem od montae. Kod montae i demontae potrebno je pridravati pisanih uputa te osnovnih posebnih pravila zatite na radu. Elementi se ne smiju bacati radi oteenja i prljanja.
Cijevne skele 34

UPUTE ZA MONTAU SKELE

MONTAA SKELE: Skela se smije postavljati samo na nosivom tlu. Kod nedovoljne nosivosti tla potrebno je predvidjeti podnoje koje omoguuje raspodjelu optereenja na tlo. Ispod nosaa skele (stope za okvire) montira se podna daska ili fosna. Kod nosaa na navoj dozvoljeni su samo tipski podni navojni nosai (podesive navojne stope) koji imaju maksimalni navojni hod od 20 cm.

POSTAVA PRVOG POLJA: Prva dvostruka ograda montira se izmeu prva dva okomito postavljena H-okvira te se zatvaraem osigurava od odvajanja. U klin okomitog okvira poprene cijevi umee se drvena podnica. Prva dva H-okvira spajaju se dijagonalom i spojnicom.
Cijevne skele 35

UPUTE ZA MONTAU SKELE

Montaa daljnjih polja skele slijedi kao to je opisano kod postave prvog polja. Sva polja skele imaju duplu ogradu. Pojedinane duple ograde smiju se ukloniti samo na kratko, ako tijek gradnje to zahtjeva. U rubnim poljima uklanjanje ograde uope nije dozvoljeno. Prije poetka radova na prvoj razini skele potrebno je ugraditi ljestve. Iste mogu biti predviene odmah u prvom polju tako da se gore umetne podnica koja ostavlja prolazni otvor. Ljestve se umeu iznutra na eonoj strani zida skele. Podnice su bitan element pri stabilizaciji skele, prije svega za horizontalne utjecaje vjetra. Stoga se sve razine skele oblau podnicama, ak i ako za radni proces to nije potrebno. Prva razina nalazi se na poprenim cijevima najdonjeg H-okvira. Nadogradnjom slijedeeg H-okvira ve postavljene podnice automatski se osiguravaju od podizanja. Bona zatita u obliku dvostruke ograde zbog stabilnosti skele mora se postaviti na svim razinama skele.
Cijevne skele 36

UPUTE ZA MONTAU SKELE

PRIKAZ UGRADNJE LJESTVI, BONOG, DIJAGONALNOG I POPRENOG UKRUENJA: Bono ukruenje sastoji se od cijevi 48,3 x 3,2 mm. Isti se spojnicama uvruju za H-okvir na priblinoj visini od 2,5 metra. Dijagonalno ukruenje izvodi se vezivanjem dva H-okvira u istom nivou i to s cijevi duine 3 metra i dvije spojnice. Popreno ukruenje primjenjuje se kod postave prvog nivoa skele i to na donjem dijelu H-okvira. Sama veza sastoji se od cijevi 48,3 x 3,2 i dvije spojnice. NAIN VEZIVANJA SKELE ZA OBJEKT: Najvea dozvoljena udaljenost skele od objekta moe biti 20 cm. Kod vee udaljenosti, na visini veoj od l metar od tla, mora se postaviti zatitna ograda s obje strane. Potpornji se ugrauju u fazi montae skele. Sredstva uvrivanja su vijci s uicom minimalno 12 mm promjera ili jednakovrijedne zamjenske konstrukcije. Oba okomita okvira na rubu privruju se u fasadu na svaka 4 metra.

Cijevne skele

37

POKRETNE SKELE
Pokretna skela primjenjuje se za sve vrste radova, koji traju krae vrijeme, na unutarnjim i vanjskim fasadama, te za radove pod stropovima graevine, kao i slinim kratkotrajnim unutarnjim ili vanjskim radovima na visini, a da bi bila pokretna postavljena je na etiri kotaa. Pokretna skela je projektirana, proizvodi se i montira u obliku prostornog tornja s pravokutnom osnovicom. Montaa i demontaa pokretne skele je jednostavna i brza, bez uporabe dizalice, ali uz nunu strunu osposobljenost radnika. Elementi pokretne skele se ne smiju rezati, buiti, ili na neki drugi nain oteivati, jer se nosivost i sigurnost smanjuju. Kada je skela u mirovanju, kotai moraju biti zakoeni.
Cijevne skele 38

POKRETNE SKELE
UPUTE ZA SIGURAN RAD NA MONTAI I DEMONTAI POKRETNE SKELE
-Pri montai, demontai i upotrebi pokretne skele obavezno treba upotrebljavati osobna zatitna sredstva (zatitnu kacigu te po potrebi zatitni pojas). -Prilikom montae, skela se obavezno mora kompletirati sa svim elementima i po svim predvienim dimenzijama kako je prikazano na crteu skele. Jedino tako sastavljena skela smatra se kompletiranom, sigurnom za rad i kao takva moe se upotrebljavati. -Zabranjeno je bacanje cijevi i spojnica prilikom demontae skele. -Za vrijeme montae i demontae zatitne ograde ili radnog poda, radnici moraju biti vezani zatitnim pojasom. -Nakon demontae zatitne ograde zabranjeno je kretanje po skeli, odnosno njena daljnja upotreba. -Radni pod mora se demontirati usporedno sa zatitnom ogradom. -Spojnice se ne smiju pritezati ni labavo ni prevrsto. Zabranjeno je upotrebljavati produetke kljueva da bi se dobio vei krak (sila). -Prilikom montae skele svi kotai moraju biti zakoeni. -Radni pod skele mora biti popunjen i sigurno uvren od svakog pomicanja. Mosnice (fosne) radnog poda moraju biti uvrene odozdo, popreno postavljenom i avlima zakovanom letvicom. Na skeli obavezno treba postaviti nogobran visine 20 cm i to od dasaka (fosne ili colarice) te isti treba uvrstiti za skelu pomou avala ili ga vezati icom. -Za radne podove skele ne smiju se upotrebljavati fosne ue od 25 cm.
Cijevne skele 39

POKRETNE SKELE
UPUTE ZA SIGURAN RAD PRI UPORABI POKRETNE SKELE
-Prije izdavanja dozvole za upotrebu, skelu treba pregledati struna odgovorna osoba (poslovoa, rukovoditelj objekta, rukovoditelj gradilita i slino) u smislu da li je skela sastavljena prema danom crteu. Ista osoba preglede skele treba vriti i dalje, vizualno jednom tjedno, a detaljno nakon dueg prekida rada. -Zabranjeno je uspinjanje po cijevima. Za pristup na skelu treba upotrebljavati iskljuivo za to predviene ljestve, koje su sastavni dio skele. -Ljestve pri upotrebi moraju biti zakaene svojim gornjim, za tu svrhu predvienim dijelom, za skelu i biti postavljene pod kutom od 75. -Pri pomicanju skele, ljestve treba obavezno podii i zakaiti na gornju preku zatitne ograde, a na njoj, u toku pomicanja, ne smiju biti ljudi niti bilo kakav materijal i/ili alat. -Radni pod skele treba redovito istiti od sitnog otpadnog materijala. -Skela se ne smije optereivati vie od njezine doputene nosivosti. Na skele je zabranjeno postavljanje bilo kakvih dizalica, te se u tu svrhu treba postaviti posebna skela. -Zabranjena je svaka upotreba skele koja ne sadri sve elemente iz upute za montau, jer s takve skele moe doi do pada radnika, kako pri uspinjanju i silaenju, tako i kod samog rada na skeli. -Skela se moe upotrebljavati samo na ravnoj i vrstoj podlozi (betonska ploa). -Nakon uspinjanja na skelu po ljestvama, radnik za sobom obavezno treba zatvoriti pokretnu preklopnu preku na zatitnoj ogradi, kako bi se sprijeio pad radnika sa skele prilikom rada. -Prilikom uspinjanja, silaenja i rada na skeli, kotai moraju obavezno biti zakoeni.
Cijevne skele 40

METALNE CIJEVNE SKELE

Cijevne skele

41

CIJEVNE SKELE

HVALA NA PANJI
dipl. ing. stroj. DARKO KLARI, strunjak zatite na radu, mob: 091/250-3426, e-mail: darko.klaric1@vz.htnet.hr Sva prava pridrana. Reprodukcija, objavljivanje i koritenje izriito zabranjeni bez pismene suglasnosti autora.