Poslovni biro PBIRO d.o.o.

LEADER Program
Europskom praksom do vlastitih prilika

Rijeka, studeni 2009.

IMPRESSUM

Nakladnik: Poslovni biro PBIRO d.o.o. Rijeka Za nakladnika: Boris Debeli Izradio: Poslovni biro PBIRO d.o.o., Rijeka Autori: Iva tifani Borna Debeli Potporne institucije: HAMAG Hrvatska agencija za malo gospodarstvo Lektura: Ivana Horvat, prof. Grafiko oblikovanje: Poslovni biro PBIRO d.o.o., Rijeka Tisak: IMPRESS d.o.o., Matulji Naklada: 100 primjeraka ISBN 978-953-55072-2-2 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice Rijeka pod brojem 120407017

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

PREDGOVOR

Jedna od osnovnih karakteristika provedbe ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama je stavljanje naglaska na lokalno stanovnitvo ime se ono potvruje kao glavni imbenik ukupnog razvoja ruralnih podruja. Upravo ta posebnost pouzdanja u ljude koji ive u ruralnim podrujima i u njihove sposobnosti za otkrivanje onoga to najbolje odgovara njihovom okoliu, kulturi, radnim tradicijama i vjetinama ini posebnost LEADER projekata. LEADER "Links between actions for the development of the rural economy", predstavlja Inicijativu Europske Zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz lokalna partnerstva javnog i privatnog sektora (Lokalne akcijske grupe"). U procesu razvoja tih lokalnih partnerstava javnog i privatnog sektora (LAG-ova) vano je imati tone informacije na temelju kojih je mogue donijeti kvalitetne odluke koje e voditi ka razvoju i napretku svakog pojedinog ruralnog kraja u skladu sa njegovim posebnostima. PBIRO ve dui niz godina svojim aktivnim prisustvom i poduzetnikim aktivnostima unapreuje razvoj svojega kraja i regije. S tim je ciljem i stvorena ova broura koja nastoji program LEADER pribliiti svim ruralnim zajednicama Primorsko goranske upanije, Republike Hrvatske, ali i ire interregionalno u okvirima EU. U njenom nastajanju kao potporna institucija pomogla je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) kojoj i ovim putem zahvaljujemo.

Rijeka, studeni 2009. Boris Debeli

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

SADRAJ

PREDGOVOR ........................................................................................................ 5

1. LEADER PROGRAM U OKVIRIMA EUROPSKE UNIJE ...................................... 9 1.1. Ope znaajke LEADER programa ................................................................. 9 1.2. Pristup na temelju podruja ........................................................................... 10 1.3. Bottom-up pristup .......................................................................................... 11 1.4. Lokalna akcijska grupa LAG ....................................................................... 12 1.5. Inovativan pristup........................................................................................... 15 1.6. Integriran i multi-sektorski pristup .................................................................. 16 1.7. Umreavanje.................................................................................................. 16 1.8. Suradnja ........................................................................................................ 18

2. LEADER PROGRAM U OKVIRIMA REPUBLIKE HRVATSKE .......................... 19 2.1. Provedba LEADER programa i osnivanje LAG-ova u Republici Hrvatskoj .... 19 2.2. Postupak odabira LAG-ova i odobrenje lokalnih strategija razvoja ............... 21 2.3. Prilike za sufinanciranje ................................................................................ 22

3. EU PRIMJERI DOBRE PRAKSE ......................................................................... 23

LITERATURA ....................................................................................................... 34

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

1.

LEADER PROGRAM U OKVIRIMA EUROPSKE UNIJE

1.1.

Ope znaajke LEADER programa LEADER - Links between actions for the development of the rural economy",

predstavlja Inicijativu Europske Zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz lokalna javno-privatna partnerstva (Lokalne akcijske grupe"). Namjera mu je pomoi ljudima, udrugama, poduzeima i ostalim potencijalnim imbenicima u ruralnim podrujima da razmotre potencijal svojeg podruja te potaknu provedbu integriranih, kvalitetnih i originalnih strategija odrivog razvoja. U okvirima Republike Hrvatske kao zemlje pred-pristupnice Europske Unije, LEADER je uklopljen u IPARD program pod mjerom 2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. Vanost LEADER metode u kontekstu lokalne razvojne strategije prepoznata je diljem Europe, gdje postoji puno primjera koji pokazuju kako se lokalne razvojne strategije mogu razvijati pomou LEADER financiranja, te kako one mogu pozitivno utjecati na sveukupni gospodarski razvoj. Jedna od osnovnih karakteristika LEADER-a je stavljanje naglaska na lokalno stanovnitvo koje se oduvijek smatralo glavnim imbenikom ruralnih podruja, a ono to je inilo posebnost LEADER projekata u njegovim poecima bilo je pouzdanje u ljude koji ive u ruralnim podrujima i u njihove sposobnosti za otkrivanje onoga to najbolje odgovara njihovom okoliu, kulturi, radnim tradicijama i vjetinama. U dravama lanicama Europske Unije postoji bogato iskustvo unutar postojeih 893 LEADER Lokalnih Akcijskih Grupa (LAG-ova), od kojih su neki nastali jo u prvoj LEADER inicijativi (1991.-1995.) i drugoj LEADER inicijativi (1996.-1999.). Sa ispravnim usmjerenjem, to steeno iskustvo moe koristiti za daljnja stvaranja vrijednih doprinosa i koristi buduem ruralnom razvoju kao i novim ruralnim imbenicima u svih 27 zemalja lanica EU. Povezivanje na lokalnoj razini spaja ljude kako bi razmjenjivali svoja iskustva i znanja, informirali se i promovirali aktivnosti ruralnog razvoja, pronalazili projektne 9

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

partnere te stvarali osjeaj pripadnosti jednoj veoj cjelini kao to je lokalna akcijska grupa. LEADER program odreen je sljedeim elementima: lokalne strategije razvoja koje se temelje na podruju, predloene za dobro identificirane podregionalne ruralne teritorije, javno-privatno partnerstvo uz tijelo upravljanja koje donosi odluke

predstavljajui interes razliitih skupina ruralnog stanovnitva, bottom-up pristup koji u sutini znai kako odluke koje se odnose na pripremu i provedbu lokalnih razvojnih strategija donose lokalne akcijske grupe, multi-sektorska izrada i provedba strategije koja se temelji na interakciji izmeu sudionika projekata razliitih sektora lokalne ekonomije, provedba inovativnog pristupa, provedba projekata suradnje, mreni rad lokalnih partnerstava.

1.2.

Pristup na temelju podruja Pristup na temelju podruja obuhvaa mali, socijalno povezan teritorij koji je

esto okarakteriziran zajednikim tradicijama, domaim identitetom, osjeajem pripadnosti ili zajednikim potrebama i oekivanjima. Takvo podruje predstavlja ciljno podruje za implementaciju ruralnih mjera, a postojanje takvih podruja omoguava odrivi razvoj u smislu lakeg prepoznavanja lokalnih snaga i slabosti, prijetnji i prilika, endogenih potencijala, te identifikaciju vanijih uskih grla. Na temelju podruja u osnovi znai lokalno. Jedan od razloga zato ovakav pristup funkcionira uspjenije od ostalih pristupa lei u injenici da on doputa preciznije usklaivanje aktivnosti kako bi one odgovarale stvarnim potrebama specifinog podruja i njezinoj lokalnoj konkurentnoj prednosti. Odabrano podruje mora imati dovoljnu povezanost i kritinu masu u vidu ljudskih, financijskih i ekonomskih resursa kako bi podrala odrivu lokalnu razvojnu strategiju, a to se ne mora nuno podudarati sa unaprijed definiranim administrativnim granicama. 10

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

Definicija lokalnog podruja nije niti univerzalna niti statina. Naprotiv, lokano podruje razvija se i mijenja sa irim ekonomskim i socijalnim promjenama, poljoprivrednim djelatnostima, upravljanjem i brigom o okoliu, te opim percepcijama o samim ruralnim podrujima. U cilju postizanja ekonomskog i socijalnog razvoja podruja jedne Lokalne Akcijske Grupe, ono mora biti dovoljno malo da bude povezano i dovoljno veliko kako bi osiguralo generiranje razvoja unutar tog podruja to ovisi o kapacitetu njegovih stanovnika.

1.3.

Bottom-up pristup Bottom-up pristup znai da lokalni imbenici sudjeluju u donoenju odluka

vezanih za strategiju i selekcioniranje prioriteta koji bi se trebali provesti u njihovom lokalnom podruju. Europsko iskustvo je pokazalo da bottom-up pristupe ne bi trebalo smatrati alternativom ili suprotnostima top-down pristupima nacionalnih i/ili regionalnih autoriteta, ve ih kombinirati u cilju postizanja boljih sveukupnih rezultata. Od sedam elemenata LEADER-a najosobitiji je bottom-up pristup. Ruralne mjere koje slijede ovaj pristup trebaju biti dizajnirane i implementirane na nain koji najbolje odgovara potrebama zajednice kojoj slue. Jedan od naina kojim se to osigurava je pozivanje lokalnih interesnih grupa da preuzmu vodstvo i da sudjeluju. Ovaj nain funkcionira u petnaest zemalja EU u kojima postoje LAG-ovi, ali jednako je vaan i u zemljama koje tee EU lanstvu a u kojima postoje strukturalni problemi u poljoprivredi i puno prilika za unapreenje kvalitete ruralnog ivota. Ukljuivanje lokalnih aktera obuhvaa populaciju uglavnom, ekonomskih i drutvenih interesnih grupa i predstavnike javnih i privatnih institucija. Jaanje kapaciteta je bitna komponenta bottom-up pristupa, ukljuujui takoer: podizanje svijesti, edukaciju, participiranje i mobilizaciju lokalnog stanovnitva za identificiranje snaga i slabosti podruja, 11

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

sudjelovanje razliitih interesnih grupa u formiranju lokalne razvojne strategije, te

uspostavljanje jasnih kriterija za selektiranje adekvatnih aktivnosti (projekata) na lokalnoj razini koje e iznijeti strategiju.

Sudjelovanje interesnih grupa ne bi trebalo biti limitirano do inicijalne faze ve bi se trebalo produiti do procesa implementacije, doprinosei na taj nain ruralnoj strategiji, uspjenosti odabranih projekata i uenju za budunost. Vaan segment partnerstva je transparentnost koja se odnosi na procese mobilizacije i savjetovanja u cilju dosezanja konsenzusa kroz dijalog i pregovore izmeu aktera koji sudjeluju. Ukljuivanje lokalnih zajednica u planiranje ruralnog razvoja i implementaciju LEADER-a udahnulo je novi ivot u zajednice koje se suoavaju sa izazovima svoga podruja.

1.4.

Lokalna akcijska grupa LAG Uspostavljanje lokalnog partnerstava, znanog kao Lokalna Akcijska Grupa

(LAG), izvorna je i vana znaajka LEADER programa. LAG ima zadatak identificirati i implementirati lokalnu razvojnu strategiju, donositi odluke vezane za alokaciju svojih financijski izvora te njihovo upravljanje. LAG-ovi su esto efektivniji u stimuliranju odrivog razvoja zato jer oni: agregiraju i kombiniraju ljudske i financijske resurse iz javnog sektora, privatnog sektora, civilnog i dobrovoljnog sektora, udruuju lokalne aktere u zajednike projekte i multi-sektorske aktivnosti u cilju postizanja sinergije, zajednikog vlasnitva, i kritine mase potrebne za unapreenje ekonomske konkurentnosti podruja, jaaju dijalog i suradnju izmeu razliitih ruralnih aktera, koji esto imaju malo iskustva u zajednikom radu, putem smanjenja potencijalnog konflikta i olakavajui pregovarake solucije kroz konzultacije i diskusije, olakavaju, kroz interakciju razliitih partnera, proces adaptacije i promjene u poljoprivrednom sektoru. 12

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

Novoosnovani LAG predstavljati e ruralno podruje koje ima vie od 5.000 i manje od 150.000 stanovnika ukljuujui manje gradove, te gradove s manje od 25.000 stanovnika. Teritorij koji predstavlja LAG biti e sastavni dio to se tie gospodarskog, drutvenog i fizikog (zemljopisnog) stajalita i nee pripadati teritoriju drugih LAG-ova. Ista lokacija ne smije pripadati vie od jednom LAG-u to se tie partnerstva, strategije i teritorija. Izabrani LAG-ovi u svakom sluaju moraju obuhvaati teritorije dovoljno usklaene i s kritinom masom u smislu ljudskih, financijskih i ekonomskih resursa za potporu odrivoj strategiji razvoja. LAG e biti slubeno registrirana udruga (u Republici Hrvatskoj utemeljena na vaeem Zakonu o udrugama ili drugom odgovarajuem obliku). Na razini donoenja odluka upravno tijelo LAG-a predstavljati e interese razliitih javnih i privatnih skupina podruja i ruralnog stanovnitva, osiguravajui da najmanje 50% ine lanovi koji predstavljaju drutvene, gospodarske partnere, civilna drutva i udruge. Minimum od 20% su predstavnici lokalnih vlasti. Upravno tijelo LAG-a treba biti reprezentativno osiguravajui dobnu raznolikost (barem bi jedan lan trebao biti mlai od 25 godina) i ravnopravnost spolova najmanje udio od 30% ena. LAG treba regulirati i predloiti integriranu lokalnu razvojnu strategiju koja se temelji na smjernicama koje je razvilo njegovo upravno tijelo, a koju e kasnije primjenjivati u svojem buduem razvoju. Europska komisija odredila je etiri prioritetne teme za koje smatra da e biti od znaajnog interesa na razini Zajednice. Svaki razvojni plan LAG-a mora biti strukturiran prema jednoj od ovih tema: Koritenje know-how i novih tehnologija za stvaranje konkurentnijih proizvoda i usluga ruralnog podruja; Unapreenje kvalitete ivota u ruralnim podrujima; Stvaranje dodane vrijednosti domaim proizvodima, posebice olakavajui ulazak na trite malim proizvodnim jedinicama kroz zajednike aktivnosti; Stvaranje optimalnog koritenja prirodnih i kulturnih bogatstava, ukljuujui poveanje vrijednosti lokacija od interesa Zajednice odabranih pod programom Natura 2000. 13

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

U nekim programima, LAG-ovima je doputeno odrediti se unutar vie tema, iako jedna od tema mora biti odreena kao osnovna. Dodatne nacionalne teme takoer moraju biti odabrane kao i teme koje predloe LAG-ovi a koje se odnose na specifine situacije nekog podruja na kojem djeluju. LAG-ovi mogu biti osnovani ad hoc kako bi pristupili LEADER potpori, ili mogu biti utemeljeni na prethodno postojeim partnerstvima. Ukljuujui svoj tim strunjaka i mo donoenja odluka, LAG predstavlja model organizacije koja moe utjecati na rezultate odreenih mjera u pozitivnom smislu. Uloga i odgovornost LAG-ova razvijala se tijekom vremena u nekim dravama lanicama kako je upoznatost sa LEADER pristupom rasla.

LAG-ovi odluuju smjer i kontekst lokalne ruralne strategije i donose odluke za financiranje razliitih projekata. Najvie aktivni ruralni akteri u lokalnim inicijativama su: profesionalne organizacije i udruenja (predstavljajui poljoprivrednike, nepoljoprivredne profesionalce i mikro poduzea), trgovake udruge, graani, stanovnici i njihove lokalne organizacije, udruge za zatitu okolia, pruatelji kulturnih i drutvenih usluga, ukljuujui medije, udruge ena, mladi.

Jednom kad je Lokalna Akcijska Grupa osnovana njezin kontinuiran razvoj kljuan je za uspjeh LEADER-a. Sastav grupe, koja bi trebala ukljuivati predstavnike svih sektora regije u kojoj djeluje, sa dobrom geografskom rairenou kontinuiranost moe odrati jedino kroz neprestano jaanje svojih kapaciteta.

14

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

1.5.

Inovativan pristup LEADER moe odigrati znaajnu ulogu u stimuliranju novih i inovativnih

pristupa u razvoju ruralnih podruja. Takva inovativnost potaknuta je doputanjem LAG-ovima da ire svoje granice slobode i fleksibilnosti u donoenju odluka o aktivnostima koje ele poduprijeti. Inovativnost treba biti shvaena u irem smislu. To moe znaiti uvoenje novog proizvoda, novog procesa, nove organizacije ili novo trite. Ova jednostavna definicija inovativnosti odnosi se na ruralna kao i na urbana podruja. Meutim, ruralna podruja, zbog svoje niske gustoe naseljenosti i relativno siromane razine ljudskih i fizikih resursa, imaju slabu povezanost sa centrima za istraivanje i razvoj to im moe oteavati stvaranje temeljnih inovativnosti. Inovativnost u ruralnim podrujima moe podrazumijevati transfer i prilagodbu inovacija razvijenih na nekom drugom podruju, modernizaciju tradicionalnih oblika know-how, ili traenje novih rjeenja prema postojeim ruralnim problemima koje druge mjere intervencije nisu uspjele rijeiti na zadovoljavajui i odriv nain. Uvoenje LEADER pristupa, sa njegovih sedam elemenata, moe biti inovativno u oblikovanju mjera koje mogu stvarati inovativne aktivnosti. Na primjer, bottom-up pristup prethodno opisan moe stimulirati irenje novih projektnih ideja koje onda mogu biti podrane putem LAG-ova. Usvajanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u ruralnim podrujima moe postati vaan kanal za iri pristup inovacijama ruralnom stanovnitvu. Lokalne akcijske grupe ire se kako bi se mogle uhvatiti u kotac sa puno teim problemima te posegnuti i izvan svojih granica kako bi pronale rjeenja. Inovativnost je presudna u pogledu sprjeavanja ruralnog nazadovanja pa su Lokalne Akcijske Grupe odluile biti inovativne u svojem pristupu kao i u svojim projektima.

15

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

1.6.

Integriran i multi-sektorski pristup LEADER nije sektorski razvojni program, meutim lokalna razvojna strategija

mora imati multi-sektorsku podlogu, odnosno integrirati aktivnosti nekoliko sektora. Aktivnosti i projekti sadrani u lokalnoj strategiji trebaju biti povezani i koordinirani u usklaenu cjelinu. Integracija se moe odnositi na aktivnosti provedene u jednom sektoru, na sve programske aktivnosti ili specifine grupe aktivnosti, ili najvanije od svega, moe se odnositi na veze izmeu razliitih ekonomskih, drutvenih, kulturnih, prirodnih imbenika i sektora. Rezultati LEADER programa ovise o veliini irenja aktivnosti animacije i jaanja kapaciteta Lokalnih Akcijskih Grupa, dok je njegov temeljni element spajanje sektora i njihovih imbenika.

1.7.

Umreavanje Umreavanje ukljuuje razmjenu dostignua, iskustava i know-how izmeu

LEADER grupa, ruralnih podruja, vlasti i organizacija ukljuenih u ruralni razvoj unutar EU, neovisno o tome da li su direktni LEADER korisnici. Ono se takoer odnosi na transfer dobre prakse, diseminaciju inovativnosti i razvijanje na temelju znanja steenog na lokalnom ruralnom razvoju. Postoje razliiti oblici umreavanja od kojih je vano spomenuti sljedea dva tipa: Institucionalno umreavanje Ovaj tip umreavanja financiran je od Europske komisije koja definira uloge umreenih institucija. EU podupire mrene strukture na Europskoj i na nacionalnoj razini to u konanici spaja LEADER grupe, vlasti i sve ostale zainteresirane partnere aktivne u ruralnom razvoju.

16

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

Od 2007. godine oblici institucionalne mree ukljuuju takoer Europsku mreu za ruralni razvoj (pokrenutu od Europske komisije) i nacionalnu ruralnu mreu koja e biti uspostavljena u svakoj dravi lanici. Aktivnosti umreavanja primarno su bile fokusirane iskljuivo na LEDERu, ali od 2007. godine pristupile su puno irem spektru problema od ruralnog razvoja. One tako imaju strunu podrku te poduzimaju praktine aktivnosti kao to su pripremanje publikacija o razliitim aspektima ruralnog razvoja, organiziranje seminara, analiziranje aktivnosti ruralnog razvoja u cilju identificiranja dobre prakse, identificiranje trendova razvoja u ruralnim podrujima, voenje internet stranica i pomaganje LEADER grupama u traenju potencijalnih partnera, te objavljivanje projekata suradnje. Europska mrea takoer djeluje kao mjesto susreta nacionalne mree i vlasti u svakoj dravi lanici u svrhu irenja iskustva na Europskoj razini. Sudjelovanje u mrenim aktivnostima obvezatna je za sve LEADER grupe koje primaju EU financijsku potporu, ali i ostale grupe su dobrodole kako bi u mrei osnaivale svoje znanje i iskustvo.

Nacionalne, regionalne i lokalne mree Nacionalne, regionalne i lokalne mree ili udruenja LEADER grupa takoer su uspostavljene ili neformalno rairene na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini u nekim dravama lanicama kao i na europskoj razini Europske LEADER organizacije za ruralni razvoj. Ovakve mree stvaraju veze izmeu ljudi, projekata i ruralnih podruja te tako mogu pomoi nadjaati izolaciju s kojom su suoene neke ruralne regije. One mogu stimulirati projektnu suradnju omoguujui laki kontakt LEADER grupa.

17

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

1.8.

Suradnja Suradnja ide dalje od samog umreavanja. Ona ukljuuje Lokalne Akcijske

Grupe koje provode zajedniki projekt sa drugom LEADER grupom, ili sa grupom koja ima slian pristup u drugoj regiji, dravi lanici, ili ak u nekoj treoj zemlji. Suradnja moe pomoi LEADER grupama da istaknu svoje lokalne aktivnosti. To im moe omoguiti da rijee odreene probleme ili da dodaju vrijednost lokalnim resursima. Na primjer, suradnja moe biti put dostizanja kritine mase potrebne kako bi odreeni projekti bili odrivi, ili za poticanje komplementarnih aktivnosti. Primjeri ukljuuju zajedniki marketing LEADER grupa u razliitim regijama ija podruja dijele specijaliziranost u odreenim proizvodima ili razvijanje zajednikih turistikih inicijativa temeljenih na zajednikom kulturnom nasljeu. Projekti suradnje nisu samo jednostavno izmjenjivanje iskustava, ve oni moraju ukljuivati konkretne zajednike projekte idealno voene unutar zajednike strukture. Postoje dva mogua razliita oblika suradnje unutar LEADER-a: internacionalna suradnja koja obiljeava suradnju izmeu razliitih ruralnih podruja unutar drava lanica ili izmeu LEADER grupa, i takoer je otvorena za ostale lokalne grupe koje koriste slian participan pristup; meudravna suradnja obiljeava suradnju izmeu LEADER grupa iz najmanje dvije drave lanice, ili suradnju sa grupama iz treih drava koje prate slian pristup.

Puni potencijal aktivnosti dijeljenja vlastitog iskustva u ruralnim podrujima u Europi, te stvaranje povezanosti izmeu razliitih drava tek se oekuje da e se u potpunosti ostvariti. Osim toga, ukljuivanjem pred-pristupnih drava, kao to je Hrvatska, koje s nestrpljenjem oekuju svoje ukljuenje u LEADER program, animiranje i jaanje kapaciteta dobiti e potpuno novu dimenziju.

18

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

2.

LEADER PROGRAM U OKVIRIMA REPUBLIKE HRVATSKE

2.1.

Provedba LEADER programa i osnivanje LAG-ova u Republici Hrvatskoj Za uvoenje i provedbu LEADER programa u Hrvatskoj zadueno je

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, unutar kojeg djeluje IPARD Agencija kao njezino provedbeno tijelo nadleno za slijedee vrste aktivnosti u pogledu njegove provedbe: objavljivanje poziva na nadmetanje u okviru kojeg se LAG-ovi mogu prijaviti za odobrenje, konani odabir LAG-ova na temelju predizbora koji vri Ocjenjivaki odbor, odobrenje njihovih lokalnih razvojnih strategija na temelju prepoznatog i objektivnog kriterija, raspodjela prorauna za odabrane LAG-ove, procjena prihvatljivosti i odobrenje projekata u okviru lokalnih razvojnih strategija, funkcija kontrole (administrativna i na licu mjesta), plaanja krajnjim korisnicima na temelju pregledanih i odobrenih zahtjeva za plaanje.

Svoje odgovornosti ima i LAG, a one su: uspostava LAG-a i razvoj statuta LAG-ova, razvoj lokalne strategije razvoja i lokalnog operativnog plana razvoja, promicanje i informiranje lokalnog stanovnitva o postojeim mogunostima i o prijavama za projekt u okviru lokalne strategije razvoja IPARD programa, dogovaranje usavravanja i radionice za lokalno stanovnitvo npr. o. pripremi pojedinanih poslovnih planova, prijedloga prijave, raunovodstva, itd.,

19

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

objavljivanje pisama preporuke IPARD agenciji o projektima koji bi se mogli financirati u okviru lokalne razvojne strategije,

upravljanje aktivnostima LAG-a (voenje projekta, programiranje aktivnosti, raunovodstvo, mjesena i kvartalna izvjea, itd.).

Jedna od poetnih zadaa LAG-a, kako je navedeno, izrada je lokalne strategije razvoja. Istu e akreditirati kao prihvatljivu IPARD agencija, te e se na temelju nje usmjeravati budui ruralni razvoj podruja nekog LAG-a.

Slijedee komponente trebaju biti ukljuene u lokalnu razvojnu strategiju: lokalne razvojne strategije provest e se u okviru sveukupnih ciljeva hrvatskog IPARD programa 2007 2013; lokalna razvojna strategija bavit e se gospodarskim, drutvenim i ekolokim problemima podruja, a treba se temeljiti na prednostima, slabostima i mogunostima podruja u kojima se strategija primjenjuje i specifinim ciljevima za provedbu LEADER-a u kontekstu IPARD programa; sveobuhvatnost kvantitativnih ciljeva; opis oekivanih aktivnosti/mjera; usklaenost s ostalim relevantnim strategijama i/ili nacionalnim/regionalnim politikama; ukljuenost financijske tablice i rasporeda za provedbu aktivnosti, ako je potrebno; posebne tehnike liste (opis projekta, detaljni akcijski plan, popis partnera, raspored provedbe i financijska tablica po godinama, raspodjela po partneru i radnji) projekata suradnje provest e se u skladu s lokalnom strategijom razvoja i njenim prioritetima.

20

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

2.2.

Postupak odabira LAG-ova i odobrenje lokalnih strategija razvoja LAG-ovi e biti izabrani na temelju raspisanog natjeaja za sva ruralna podruja

kojeg e vodit IPARD Agencija. Posebni kriteriji e se koristiti za: pristup koji se temelji na podruju, kvalitetu i usklaenost ciljeva IPARD programa s predloenim lokalnim strategijama razvoja, i sposobnost LAG-a da upravlja provedbom prijedloga.

Primijenjeni postupak odabira temeljiti e se na sustavu rangiranja izbornog kriterija, a ne na naelu tko prvi, njemu sve. Sustav rangiranja e naknadno razviti upravno tijelo kao dio smjernica LEADER pristupa. Na temelju podnesenih prijava i ocjene postavljenih izbornih kriterija, LAG-ove e prethodno odabrati Ocjenjivaki odbor koji se sastoji od predstavnika MPS-a/upravnog tijela, MPS -a/IPARD Agencije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i drugih relevantnih ruralnih imbenika i neprofitnih organizacija. Ocjenjivaki odbor e podnijeti popis prethodno odabranih LAG-ova IPARD Agenciji za odabir, odnosno odobrenje. Uloga IPARD agencije je ograniena na provjeru prihvatljivosti u postupcima odobrenja. Ako se donese odluka u suprotnosti s ocjenjivakim izvjeem Ocjenjivakog odbora ona treba biti u skladu s kriterijem prihvatljivosti. Konana odluka e biti predstavljena IPARD Odboru za praenje. IPARD Agencija e potpisati ugovorni sporazum koji obuhvaa tekue trokove i provedbu specifinih projekata suradnje s odabranim LAG-ovima, te e uspostaviti registarski sustav izabranih, odnosno odobrenih LAG-ova.

21

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

2.3.

Prilike za sufinanciranje Odobreni LAG-ovi nakon sklapanja ugovora s IPARD agencijom dobiti e

mogunost sufinanciranja prihvatljivih trokova unutar tri podmjere: Podmjera 1: Stjecanje vjetina, animiranje stanovnika LAG teritorija; Podmjera 2: Provedba lokalnih strategija razvoja; Podmjera 3: Projekti suradnje.

Kao nastavak procesa razvijanja lokalnih strategija razvoja na temelju LEADER pristupa, a sve u svrhu poboljanja kvalitete ivota u ruralnim podrujima, jedinice lokalne samouprave imaju mogunost ostvarivanja dodatnih bodova prilikom prijave na natjeaje unutar IPARD mjere 3.1.Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture, i to za podruja ulaganja: Sustav kanalizacije i proiavanja otpadnih voda; Lokalne i nerazvrstane ceste; Toplane; Protupoarne ceste.

22

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

3.

EU PRIMJERI DOBRE PRAKSE

LEADER program svoje zaetke u Europi biljei jo od 1991. godine kada je pokrenuta prva LEADER inicijativa. Do danas, petnaest zemalja lanica Europske Unije provode LEADER program i u skladu s njime osnivaju Lokalne Akcijske Grupe LAG-ove. Dobra praksa kroz ostvarene koristi regija koje su profitirale udruujui se na ovakav nain dostupne su, kroz znanje i uenje vanjskih dobrih iskustava, i Hrvatskoj koja na pragu ulaska u Europsku Uniju ve sada moe svoje tendencije ruralnog razvoja prilagoditi europskim normativima, te u skladu sa europskim standardima stremiti daljnjem unapreenju ukupne kvalitete ivljenja i rada u ruralnim podrujima. U nastavku su navedene drave lanice Europske Unije koje imaju LAG-ove: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) Austrija Belgija Danska Finska Francuska Njemaka Grka Irska Italija Luksemburg Portugal panjolska vedska Nizozemska Ujedinjeno Kraljevstvo

23

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

Za prikaz rasprostranjenosti LAG-ova unutar navedenih drava odabrane su dvije velike europske drave, Italija i Francuska. Tako je na Slici 1 prikazana teritorijalna pokrivenost LAG-ovima u Italiji. Pri tome posebno se istie podruje sredinje Italije, sa pripadajuim regijama Toscana, Umbria i Abruzzo, gdje LAG-ovi zauzimaju i do 80% podruja pojedine regije. Slika 1: Teritorijalna pokrivenost LAG-ovima po regijama Italije

Izvor: http://ec.europa.eu/agriculture/rur/leaderplus/memberstates/enlarge_it.htm

24

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

Slika 2: Teritorijalna pokrivenost LAG-ovima po regijama Francuske

Izvor: http://ec.europa.eu/agriculture/rur/leaderplus/memberstates/enlarge.htm

25

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

U nastavku su dani primjeri iz meunarodne baze podataka za tri LAG-a u tri zemlje: Italija, Francuska i Grka. Oni su izabrani s ciljem prikazivanja mogunosti uspjenog formiranja takve zajednice u regijama razliitih geografskih obiljeja i socioekonomskih prilika. Tako se LAG iz Italije pod imenom "ATS - ALPI PREALPI GIULIE", odabran kao primjer, nalazi u kontinentalnom dijelu regije Fruli Venezia Gulia, koja se protee od talijanskih alpa do Jadranskog mora, a obiljeavaju ga izabrane dvije od etiri prioritetne teme: 2. Unapreenje kvalitete ivota u ruralnim podrujima, 4. Stvaranje optimalnog koritenja prirodnih i kulturnih bogatstava.

Odabrani LAG iz Francuske, "VALLES DU MERCANTOUR", nalazi se u kontinentalnoj planinskoj regiji zahvaenoj Alpama, a njegov razvojni plan okarakteriziran je prioritetnom temom: 1. Koritenje know-how i novih tehnologija.

LAG iz Grke pod nazivom "LESVOS LOCAL DEVELOPMENT COMPANY S.A. (ETAL S.A.)", nalazi se na otoku Lesbosu, a predstavlja primjer otonog LAG-a okrenutog mediteranskoj autohtonoj poljoprivredi i turizmu iji se razvojni plan zasniva na temi: 3. Stvaranje dodane vrijednosti domaim proizvodima.

26

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

1.) LAG "ATS - ALPI PREALPI GIULIE", ITALIJA Identitet LAG-a * ifra iz baze podataka: L+ITFVG- 001 * Slubeno ime: ATS - ALPI PREALPI GIULIE * Kratica: * ifra LAG Programa: L+ITFVG * Iskustvo u L I: Ne * Iskustvo u L II: Da * Sudjelovanje u drugim EU programima: Indikatori * Drava: Italija * Regija: Friuli Venezia Giulia * Ciljevi 1. ili 2. zone: djelomino 2 * Razina programa: regionalno * Leader+ odabrana tema: 2. Unapreenje kvalitete ivota u ruralnim podrujima 4. Stvaranje optimalnog koritenja prirodnih i kulturnih bogatstava * Leader+ ostale odabrane teme: Kontakt podaci * Predsjednik: Carlo TONIUTTI * Menader(i): Guglielmo FAVI, Barbara MATELLON, Enrichetta PINOSA; Nadia COLAUTTI * Kontakt osoba(e) za projekte suradnje: Luciano LAURENCIG * Jezici komunikacije: Francuski, Njemaki, Talijanski * Adresa: c/o Open Leader - Via Pramollo 16 * Potanski broj: 33016 * Mjesto: PONTEBBA UD * Telefon: +39042890148 * Fax: +39042890148 * Primarna e-mail adresa: openleader@tin.it * Sekundarna e-mail adresa: info@torreleader.org; natisongal@libero.it * URL: www.openleader.org; www.torreleader.org; www.vallidelnatisone.it 27

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

Podruje * Populacija (stanovnici): 59.589 * Povrina (u km2): 1.478,31 * Naseljenost (stanovnika/km2): 40 * Broj opina: 26 * Opis geografskih karakteristika podruja: PSL podruje smjeteno je na sjeverno-istonom dijelu Friuli regije i na granicama, sa Austriom na sjeveru, Slovenijom na istoku i Friuli na jugu i zapadu. Geografski varira, veinom se sastoji od planinskog podruja, od kojih su neka nepristupana ali ostala su manje strma, sa prostranim travnjacima, umama, i dolinama u kojima su nastanjeni stanovnici (dijelom na podruju Alpa i Julian breuljaka). Klima je u osnovi kontinentalna. Znaajno obiljeje je postojanje poveznice meunarodne ceste i eljeznice sa Austrijom u obliku autoceste Tarvisio-Udine i eljeznice Tarvisio-Venecija. * Opis socio-ekonomskih karakteristika podruja: Administrativno, podruje se protee unutar provincije Udine i dviju planinskih opina. Njezinu populaciju uglavnom ine Friuliani, sa manjinom koja govori slavenski jezik du Slovenske granice, i populacija Germanskog jezika i kulture na Traviso podruju koja je formalno dio Habsburkog Carstva. PSL podruje veinom je karakterizirano socio-ekonomskim problemima tipinim za planinska podruja: u populaciji se nalazi ogranien broj mladih ljudi pa tako patei od depopulacije, ovo podruje ima malu dostupnost ljudskih resursa u pogledu visokoobrazovanih ljudi i nedostatak uslunih i proizvodnih aktivnosti. Unato nepovoljnom kontekstu, postoje znaajni dosezi socijalnog i ekonomskog razvoja u pogledu turizma i kvalitetne poljoprivredne proizvodnje (vinogradarstvo i proizvodnja vina). Razvojna strategija * Ukupno financiranje (): 5.761.322,57 * od ega udio EU (): 1.849.333,32 * udio ostalog javnog financiranja (): 1.849.333,34 * udio privatnog financiranja (): 2.062.655,91 * Kratki opis razvojne strategije: Glavni potencijal lei koritenju prirodnih i kulturnih planinskih resursa. Budui pozitivni aspekti su aktivnosti domae razonode. Pilot strategija PSL podruja moe biti prikazana kao "Pozovimo ljude da siu sa autoceste". 28

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

Suradnja * Nacionalni partneri za suradnju: GAL iz regije Emilia Romagna * Meunarodni partneri za suradnju: 1 partner iz Slovenije

2.) LAG "VALLES DU MERCANTOUR", FRANCUSKA Identitet LAG-a * ifra iz baze podataka: L+FRNAT-PA05 * Slubeno ime: VALLES DU MERCANTOUR * Kratica: * ifra LAG Programa: L+FRNAT * Iskustvo u L I: Ne * Iskustvo u L II: Da * Sudjelovanje u drugim EU programima: Indikatori * Drava: Francuska * Regija: Provence-Alpes-Cte d'Azur * Ciljevi 1. ili 2. zone: 2 * Razina programa: nacionalno * Leader+ odabrana tema: 1. Koritenje know-how i novih tehnologija * Leader+ ostale odabrane teme: Kontakt podaci * Predsjednik: Charles-Ange GINESY * Menader(i): Jean-Louis CONY, Tatiana BAIL, Jean-Baptiste POZZER * Kontakt osoba(e) za projekte suradnje: Tatiana BAIL, Jean-Baptiste POZZER * Jezici komunikacije: Engleski, Francuski, panjolski * Adresa: 23 RUE D'ITALIE BP 1316 * Potanski broj: 06006 * Mjesto: NICE CEDEX 1 * Telefon: +33493218695 * Fax: +33493212587 * Primarna e-mail adresa: a006@cnasea.fr; cgiordan@parc-mercantour.com * Sekundarna e-mail adresa: * URL: www.galmercantour.org 29

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

Podruje * Populacija (stanovnici): 22934 * Povrina (u km2): 2241 * Naseljenost (stanovnika/km2): 10 * Broj opina: 53 * Opis geografskih karakteristika podruja: 53 brdske opine distribuirane u etiri paralelne doline na potezu od sjevera prema jugu. * Opis socio-ekonomskih karakteristika podruja: Karakteristike podruja: Poljoprivredno-stoarske aktivnosti proimaju krajolik; Turistika aktivnost je u razvoju, a povezano sa skijalitima i nacionalnim parkom Mercantour; Postoji i obrtnika aktivnost; Poveanje pritiska na zemlju u selima lociranim na ulazu u dolinu na raun zasienja priobalne regije Nice. Prema tome, izazovi problematike stanovanja postaju sve snaniji i vei. Razvojna strategija * Ukupno financiranje (): 4.024.650 * od ega udio (): 1.841.000 * udio ostalog javnog financiranja (): 1.615.419 * udio privatnog financiranja (): 568.231 * Kratki opis razvojne strategije: Od 2002. godine novi programi orijentirani na ICT razvili su oko 6 ciljeva: za promociju razvoja inovativnih usluga za graane i poduzea; za razvoj nove ugodnosti okruenja i nove konkurentnosti; za razvoj i pomo u upravljanju prirodnim i kulturnim resursima; za olakavanje pristupa informacijama, za promicanje razvoja komunikacije; za podizanje svjesnosti i voenje lokalnih subjekata u upotrebi novih tehnologija. Na poetku 2005. godine lokalna akcijska grupa dobila je novu dotaciju u elji stavljanja naglaska na evaluaciju, komunikaciju i suradnju. Novi resursi e biti usmjereni za aktivnosti koje doprinose osnaivanju ekonomske i socijalne kohezije ovog podruja kroz razvoj inovativnih naina upotrebe povezanih sa novom informacijskokomunikacijskom tehnologijom u sektoru usluga (osobnih, socio-profesionalnih i drutvenih). Suradnja * Nacionalni partneri za suradnju: GAL Gapenais Buch Durance * Meunarodni partneri za suradnju: 30

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

3.) LAG "LESVOS LOCAL DEVELOPMENT COMPANY S.A. (ETAL S.A.)", OTOK LESBOS, GRKA Identitet LAG-a * ifra iz baze podataka: L+GRNAT29 * Slubeno ime: LESVOS LOCAL DEVELOPMENT COMPANY S.A. (ETAL S.A.) * Kratica: LESVOS * ifra LAG Programa: L+GRNAT * Iskustvo u L I: Da * Iskustvo u L II: Da * Sudjelovanje u drugim EU programima: Equal; Adapt; Youthstart Indikatori * Drava: GREECE * Regija: Lesbos * Ciljevi 1. ili 2. zone: 1 * Razina programa: nacionalno * Leader+ odabrana tema: 3. Stvaranje dodane vrijednosti domaim proizvodima * Leader+ ostale odabrane teme: Kontakt podaci * Predsjednik: Stylianos Pavlis * Menader(i): Anastassios PEREMENIS * Kontakt osoba(e) za projekte suradnje: Neoklis Tsagalos * Jezici komunikacije: Engleski, Francuski, Grki, Talijanski, panjolski * Adresa: 4, ERMOU Str * Potanski broj: 81100 * Mjesto: LESVOS * Telefon: +302251029400 * Fax: +302251029577 * Primarna e-mail adresa: inquiries@etal-sa.gr * Sekundarna e-mail adresa: * URL: www.etal-sa.gr

31

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

Podruje * Populacija (stanovnici): 90.643 * Povrina (u km2): 1.565 * Naseljenost (stanovnika/km2): 36,08 * Broj opina: 13 * Opis geografskih karakteristika podruja: Otok Lesbos je karakteriziran kao manje omiljeno otono podruje sa planinskim i poluplaninskim podrujima. Lesbos je trei najvei otok u Grkoj i centar Northern Aegean Administrative regije.. * Opis socio-ekonomskih karakteristika podruja: Socio-ekonomski uvjeti su odreeni i pod direktnim utjecajem otonih specifinih izoliranih karakteristika. Glavna pitanja, ili problemi, ukljuuju ogranieno trite, udaljenost od proizvodnih i distributivnih centara, uveanje trokova osnovnih proizvoda, injenicu da je poslovna aktivnost ograniena na mala i srednja poduzea, ogranienost poslovne odrivosti i nezaposlenost, posebice u kontekstu mladih ljudi koji imaju tendenciju preseljenja u ekonomske centre. Gospodarstvo Lesbosa je karakterizirano uglavnom ruralnim aktivnostima i tercijarnim sektorom (turizmom), a preraivaka industrija je relativno limitirana. Masline i maslinovo ulje su glavni poljoprivredni proizvodi. Razvojna strategija * Ukupno financiranje (): 5.781.620 * od ega udio EU (): 3.300.000 * udio ostalog javnog financiranja (): 1.100.000 * udio privatnog financiranja (): 1.381.620 * Kratki opis razvojne strategije: Cilj je najbolje mogue direktno i integrirano, uz uvaavanje posebnosti lokalne populacije, podizanje i aktivacija u cilju postizanja ozakonjene vizije za stvarni lokalni razvoj baziran na otoku svojstvenoj dinamici. Sredinja tema: Osnaivanje lokalnog identiteta i karakteristika unapreenjem kulturnih i ekolokih posebnosti Lesbosa, meusobno povezivanje identiteta lokalnih proizvoda i usluga koristei unapreenje kvalitete i inkorporaciju kodificiranog i nekodificiranog znanja kao metodoloki pristup u cilju postizanja vee konkurentnosti i osnaivanja kapaciteta za osiguranje i ulazak na nova trita.

32

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

Strateki ciljevi su: A.) Unaprijediti i promovirati Lesbos kao destinaciju sa specifinim identitetom i mnogostrukim opcijama za posjetitelje (prirodni i kulturni okoli). B.) Unaprijediti kvalitetu, osnaiti konkurentske pozicije proizvoda i usluga potiui inovativne, integrirane pilot projekte koji pruaju odgovore na nove zahtjeve i standarde potroaa, te tehnoloke izazove. C.) Poticati stvaranje dodatnog dohotka i generirati viestruke prilike za zapoljavanje u okvirima i u skladu s prioritetima razvoja, ouvanja i osnaivanja odrive socijalne strukture Lesbosa. D.) Eliminirati introverzije, te integrirati uspjene europske i nacionalne prakse kroz irenje znanja i apliciranog ili pilot iskustva Suradnja * Nacionalni partneri za suradnju: * Meunarodni partneri za suradnju:

33

LEADERProgramEuropskompraksomdovlastitihprilika

LITERATURA

1) Ilak Peruri, A. S., Jurakovi, L., Trot, K.: Leader programi i njihova funkcija u ruralnom razvoju,Agroekonomika i agrosociologija, Zagreb, 2009. 2) LEADER Program, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 2008., Zagreb 3) Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja http://www.mps.hr/default.aspx?id=4787, (15.09.2009.) 4) Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje http://www.safu.hr/hr/rjecnik/pregled/414/leader?lang=hr, (16.09.2009.) 5) DG Agriculture - Europska komisija http://ec.europa.eu/agriculture/rur/leaderplus/index_en.htm, (24.09.2009.) 6) Europska komisija http://leaderplus.ec.europa.eu/cpdb/public/lag/LagDataFS.aspx?objectId={BB00 0624-FC15-457E-9382-35CF4B090D1E}, (29.10.2009.) 7) Elard http://www.elard.eu/en/leader, (7.10.2009.)

34