Slobodna Bosna Broj 876 22 8 2013

BH.
WATERGATE: SLOM NAJMO]NIJEG AMERI^KOG ÔVJEKA
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
12 ISTRAGA PROTIV GORANA ZUPCA
NEZAKONITA HAP[ENJA, PRA]ENJA, PRISLU[KIVANJA
Desetak dana nakon {to je SB objavila da je direktor SIPA-e GORAN ZUBAC nezakonito izdao nalog za pra}enje dràvnog zastupnika [EMSUDINA MEHMEDOVI]A, trojica policijskih inspektora koji su odbili nare|enje direktora saslu{ani su u Tuìteljstvu BiH; dok su operativci SIPA-e davali iskaz u Tuìteljstvu BiH, me|u njihovim je {efovima nastala pometnja nije ni privo|en, niti je suspendovan sa mjesta direktora ICITAP programa u BiH
www.slobodna-bosna.ba
pro{lom broju SB, na{oj redakciji javilo se nekoliko ~italaca koji tvrde kako im êhaji} ve} godinama duguje desetine hiljada maraka, te da njegovo (pre)zaduìvanje nema nikakve veze s kamatarima i bole{}u k}erke; istraìli smo drugu, nepoznatu, stranu pri~e o Batku-humanitarcu
24 DA TI MOZAK STANE
NE]U LIJEKA, NI LJEKARE
Politi~ko-jaranske veze i vezice uvijek su bile najja~a preporuka u profesionalnom anga`manu i napredovanju ljekara i medicinskog osoblja Klini~kog centra Univerziteta Sarajevo. Najkriti~nije stanje je na Klinici za neurohirurgiju, gdje se posljednji u nizu nesporazuma izme|u menad`menta Klini~kog centra i dr. Kemala Dizdarevi}a desio 22. jula, kada je generalni direktor Klini~kog centra dr. Damir Aganovi} odlu~io da na Kliniku za neurohirurgiju uvede svojevrsnu prinudnu upravu
16 TE[ANJSKE ILUZIJE
PUKLA TIKVA
Vlasnik te{anjske firme Koteks i biv{i ~lan SDA HARIS SEJDI] tvrdi da se njegovo ime nalazi na listi za odstrel koju je sa~inio [EMSUDINA MEHMEDOVI], dràvni parlamentarac i potpredsjednik SDA. Doju~era{nji prvi saradnici Sejdi} i Mehmedovi} postali su otvoreni neprijatelji. I dok Sejdi} tvrdi kako mu je zbog sukoba sa Mehmedovi}em ugroèn ìvot, a poslovanje firme dovedeno u pitanje, Mehmedovi} optuùje Sejdi}a da mu je on montirao prijave SIPA-i, od skrivanja 28 oru`ja do ratnih zlo~ina
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
GDJE SU UTEMELJITELJI REPUBLIKE SRPSKE

LIDERI RASUTI PO CELOM SVETU
Uprkos tome {to svi ratni lideri Republike Srpske i SDS-a tvrde da su ponosni na naslije|e koje }e ostaviti pokoljenjima, skoro niko od SRPSKIH PRVOBORACA i ~lanova njihovih porodica ne ìvi u olako obe}anoj dràvi Srpskoj BiH; na{a novinarka istraìla je gdje danas ìve utemeljitelji Republike Srpske
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
22 TAJNA OD KOJE SE NE MO@E POBJE]I

ZA[TO JE DIREKTOR ICITAP-a NAPRASNO NAPUSTIO BiH
James J. Tillman, direktor Me|unarodnog programa Ministarstva pravde SAD-a za obuku i pomo} u 32 ALMIR ÊHAJI] BATKO (2) kriminalisti~kim istragama (ICITAP) u Bosni i Hercegovini, napustio je BiH pod DRUGA STRANA PRIÊ nejasnim okolnostima. I dok jedni tvrde Nakon potresne ispovijesti voditelja, kako su ameri~ke federalne policijske vlasti glumca-amatera, stomatologa i direktora pritvorile Tillmana, drugi izvori navode kako NVO Otvorena mreà ALMIRA Tillman ne samo da nije pritvoren, nego ÊHAJI]A BATKA, koju smo objavili u
22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
SA MAMOM BEZ MAME
KRAH TIHIEVE INICIJATIVE
Mira Furlan oblatila film u kojem igra naslovnu ulogu

Poznata hrvatska glumica Mira Furlan izazvala je zaprepa{tenje me|u ~lanovima ekipe filma Sa mamom bh. reditelja Faruka Lon~arevi}a, koji je premijerno prikazan 21. avgusta u okviru Takmi~arskog programa 19. Sarajevo Film Festivala. U izjavama i intervjuima brojnim predstavnicima medija nakon projekcije filma, Furlanova se nije libila otvoreno kritikovati scenaristu i reditelja Lon~arevi}a, u ~ijem novom ostvarenju tuma~i jednu od glavnih uloga. Lon~arevi} joj je, prema njenim rije~ima, obe}ao da }e njena uloga u filmu biti vode}a, ali je u montaì izrezao skoro 60 posto snimljenog materijala tako da Mira Furlan, kako kaè, uop}e nije mogla prepoznati film koji je snimila?! Glumica je izme|u ostalog novinarima rekla i kako je vrlo razo~arana odre|enim izmjenama koje su napravljene u scenariju filma, te da finalni proizvod ni izbliza ne predstavlja ono {to je ona o~ekivala. Naàlost, nisu samo Miri Furlan iznevjerena o~ekivanja: ve}ina novinara koji prate SFF sloìli su se kako je Lon~arevi}ev film jedan od najslabijih koji su prikazani u ovogodi{njem Takmi~arskom programu. (M.R.)
Mira Furlan
ovi od Lagumdije oekuje bolju ponudu
KORAK NAPRIJED, NAZAD DVA

Tihi} i ôvi} nisu uspjeli prona}i rje{enje za slu~aj Sejdi}-Finci
Nakon posljednjeg sastanka odrànog u Mostaru, dodatno je splasnuo po~etni optimizam lidera SDA Sulejmana Tihi}a da bi najprije u bilateralnim pregovorima s liderom HDZ-a Draganom ôvi}em, a potom i s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, mogao razrije{iti enigmu oko presude Sejdi} i Finci. Nekoliko dana pred mostarski sastanak sa ôvi}em, Tihi} je slavodobitno izjavio da je s ôvi}em prakti~no dogovorio rje{enje presude Sejdi} i Finci, i to na najpovoljniji mogu}i na~in: bez uspostave tre}e izborne jednice i bez primjene asimetri~nih izbornih rje{enja.Tihi} je pojasnio da bi oba principa bila ispo{tovana ako bi se ~lanovi Predsjedni{tva BiH ubudu}e birali na posredan na~in - iz reda izabranih zastupnika u Parlamentu BiH. No, dogovor Tihi}a i ôvi}a, ~ak i da je postignut, ne zna~i prakti~no ni{ta bez pristanka klju~nog partnera iz Republike Srpske, Milorada Dodika. U svim ranijim javnim istupima, Dodik je ponavljao da je Republika Srpska ve} prona{la rje{enje za presudu Sejdi} i Finci- ~lan Predsjedni{tva BiH iz RS-a birao bi se kao i do sada, dakle na izravan na~in, pri ~emu bi se iz Ustava izbrisala nacionalna odrednica predloènog kandidata. Dodiku je posve nebitno na koji }e se na~in birati ~lan Predsjedni{tva BiH iz RS-a, jer }e u svakom slu~aju biti izabran Srbin. No, svjestan je ~injenice da hrvatske partije nikada ne}e pristati na izravan izbor dva ~lana Predsjedni{tva iz Federacije BiH, zbog straha od ponavljanja slu~aja
Kom{i}, kao i ~injenice da bo{nja~ke partije ne}e pristati na asimetri~na izborna rje{enja. Problem se moè razrije{iti na samo jedan na~in: da Dodik odustane od izravnog izbora i da se sva tri ~lana Predsjedni{tva BiH biraju na istovjetan na~in - iz reda zastupnika u Parlamentu BiH. Ali, taj ustupak Dodik ne}e napraviti besplatno, dapa~e, on traì da se u istom paketu razije{i i problem dràvne i vojne imovine i to na na~in da se sva imovina, suprotno odluci Ustavnog suda BiH, uknjiì na entitete! Naravno da Tihi} nije niti moè pristati na Dodikov ultimatum, ako ni zbog ~ega drugog a ono zbog ~injenice da za takva rje{enja SDA ne bi mogla osigurati ve}insku podr{ku u Parlamentu BiH. Sve su prilike da }e se Tihi}eva aktuelna politi~ka inicijativa okon~ati neslavno, na istovjetan na~in kako je ~etiri godine ranije okon~ao famozni Prudski sporazum, ~iji su klju~ni akteri tako|er bili Tihi}, ôvi} i Dodik. Rje{enje presude Sejdi} i Finci nije mogu}e prona}i sve dok traje me|usobni rat bo{nja~kih lidera, prije svih Tihi}a i Lagumdìje, koji u bilateralnim pregovorima s ôvi}em i Dodikom nemaju nikakve {anse. Dodik i ôvi} o~ekuju da }e im onaj drugi bo{nja~ki lider s kojim ne pregovaraju uvijek dati bolju ponudu. Dodiku je to ve} po{lo za rukom prije nekoliko mjeseci kada je od uzdrmanog lidera SDP-a Zlatka Lagumdìje dobio bolju ponudu od one koju mu je davao Tihi}. (A. Metiljevi})
SLOBODNA BOSNA I 22.8.2013.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
PRESUDA SEJDI] I AHMI]
SFF 2013. na crvenom tepihu
Zasluge za otkrivanje oru`ja u Te{nju pripadaju Harisu Sejdi}u i Muharemu Ahmi}u?

Iako u SIPA-i jo{ uvijek kriju u kojoj je fazi istraga o pronalasku velike koli~ine vojnog naoruànja u selu Kalo{evi}i kod Te{nja, Te{njaci otvoreno pri~aju ko je inspektorima Dràvne agencije za istrage i za{titu otkrio lokaciju na kojoj je arsenal zakopan. Tako se kao prvi na listi osumnji~enih na{ao te{anjski biznismen Haris Sejdi}, vlasnik kompanije Koteks, koji je ve} duè vrijeme u sukobu sa zastupnikom SDA u Parlamentu BiH [emsudinom Mehmedovi}em. Sejdi} je, navodno, informaciju o naoruànju koje je zakopano 2002. dobio od Muharema Ahmi}a, ratnog komandanta 377. pousorske ljute vite{ke brigade Armije BiH, i poratnog pripadnika Vojske Federacije. No, budu}i da je Ahmi} jedan od najistaknutijih ~lanova SBB-a u Te{nju, njegova uloga u najnovijoj aferi sa skrivenim oru`jem nije problematizirana. (S.M.)
Muharem Ahmi}
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
KRIVOTVORENJE BANALNOSTI
Pi{e: SENAD AVDI]
Nije, barem ja mislim da je tako, odvano i hrabro u regionalnom programu Sarajevo film festivala prikazivati otre, jetke kritike rumunskih, turskih, srpskih redatelja koji se bave stvarnou u svojim dravama; bolno je i traumatino to to Bosna i Hercegovina nema ravnopravan umjetniko-filmski ekvivalent. ime se zadnjih pet-est godina bavi deko koji je obeavao, reditelj Pjer alica? Glupostima i vjerojatno obilno plaenim ublehakim besposlicama, efemernim fenomenima poput Plavog orkestra, ili apologetskim dokumentarcima o besprizornom prevarantu, voditelju, humanisti i stomatologu Almiru ehajiu Batku
eli neki dan rediteljica Jasmila @bani} u intrervjuu nekim doma}im novinama: Mi kao dru{tvo, nismo iskomunicirali odre|ene pojave u na{em dru{tvu. Imao sam pametnijeg posla toga dana (nedjelja je bila), ali sam se angaìrao da saznam {ta je rediteljica htjela re}i svojim pozivom na iskomuniciranje. Pored mene je proletjelo prvih {est golova koje je istoga toga dana, te ve~eri, zapravo Barcelona utrpala Levanteu, tek sam nekako uhvatio na televiziji kada je na teren utr~ao nedokazani brazilski genije Neimar, a nekoliko minuta kasnije iza{ao argentinski mag Leonard Messi. Volio bih da sam vidio
pohlepni, sitnosopstveni~ki. U osnovi se radi o zdruènoj solidarnoj nemo}i, dogovornoj amneziji. Kakav bi se nezaboravan dokumentarac mogao snimiti, uzgred budi re~eno, o jezivoj plja~ki koju je izvr{ila uzurpatorska familija Gani} nad imovinom nesretne obitelji Kova~evi}? A ko }e to snimiti, koga to uop}e interesira, za{to bi to u bilo kome smislu bila inspirativna filmaska materija? Obitelj Gani}, bez trunke gri`nje savjesti i primisli da je ne{to sporno u njihovoj vertikalnoj socijalnoj pokretljivosti, mar{ira, jedno po jedno, crvenim tepihom i ba{ ih briga. Do~ekuje ih tamo, na ulazu u
Jedan bauk kruì Bosnom i Herce

kako ta dvojica latinameri~kih ~arobnjaka iskomuniciraju nekakav gol, ili barem stoprocentnu {ansu. Ostavimo po strani taj sarajevski, bezmalo kanonizirani prigodni~arski filmski novogovor (project manageri, kastinzi, fondovi, idi mi, do|i mi folovi), taj rogobatno, neuko sro~eni apel iskomuniciranje prevodim, po na{ki, kao razborit i istinoljubiv poziv na razgovor, dijalog, polemi~an, neugodan, ali u kona~nici ljekovit i produktivan. Stvar sa famoznom sarajevskom {kolom filma stoji, katastrofalno, poraàvaju}e. Estetski najprije, eti~ki nakon toga. Nijedno va`no pitanje niti jedan bosanskohercegova~ki film nije postavio, a kamoli da je artisti~ki, kreativno, odgovorno stao iza svog umjetni~kog djela; razlozi su prepoznatljivi - konformisti~ki, egoisti~ni,
6
Narodno pozori{te, direktor Sarajevskog festivala Mirsad Purivatra. Kada sam ja zavr{io fakultet, zaposlio sam se, ispovijeda se onomad u nekim novinama Purivatra; tu mi otkaè entuzijazam za daljim ~itanjem tog novinarskog trasha. Nikakav fakultet nigdje nije Purivatra zavr{io, {to je u osnovi neva`no, irelevantno, sve dok ne tvrdi da jeste.
i{ta ne bi trebalo biti sporno u tom etabliranju novope~enih tajkuna u rado vi|enu socijalnu elitu; ni{ta se nama u Bosni i Hercegovini nije desilo {to nije obiljeìlo, negdje vi{e, negdje manje, sve zemlje i dràve koje su pro{le tranzicijsku golgotu. Nekom se to moè svi|ati i ne svi|ati, ali to je, fatalisti~ki gledano,
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ÛDO BH. BH KINEMATOGRAFIJE

Obitelj Obitelj Gani} Gani} na na okupu okupu
govinom - bauk dogovornog oportunizma

tako, skoro je nemogu}e na te procese utjecati. (Pre)ostali su tek izolirani, koliko-toliko, oslobo|eni individualci unutar atomiziranog prostora za javno ispoljavanje i angaìran, aktivan odnos prema, ugrubo re~eno, stvarnosti. Bilo bi nepravedno, a pogotovo neta~no i neodgovorno, tvrditi da su filmadìje, ove na{e bosanskohercegova~ke, suodgovorne za bilo {ta kvarno, {tetno: njihov crimen je druge prirode: sadrì se u netalentu, konformizmu, oportunisti~kom snalaènju. I sve je dobro, i sve je okej, samo ne talasati, ne postavljati glupa pitanja na sve~arskim presicama, ne vu}i vraga za rep ravnopravan umjetni~ko-filmski ekvivalent. îme se zadnjih pet-{est godina bavi de~ko koji je obe}avao, reditelj Pjer @alica? Glupostima i vjerojatno obilno pla}enim ubleha{kim besposlicama, efemernim fenomenima poput Plavog orkestra, ili apologetskim dokumentarcima o besprizornom prevarantu, voditelju, humanisti i stomatologu Almiru êhaji}u Batku. Nakon svih (i uprkos njima) materijalnih dokaza da je @alicin makro i finansijski za{titnik Ademir Kenovi} ma{tovit prevarant i probisvijet, njega se titulira kao uglednog redatelja.
ije, barem ja mislim da je tako, odva`no i hrabro u regionalnom programu Sarajevo film festivala prikazivati o{tre, jetke kritike rumunskih, turskih, srpskih redatelja koji se bave stvarno{}u u svojim dràvama; bolno je i traumati~no to {to Bosna i Hercegovina nema
ijela ta scena, filmsko-producentska, kojom vr{ljaju uljezi, amateri, hoh{tapleri, neznalice, zlo}udna je najvi{e zbog toga {to agresivno i honorirano ostavlja privid da u Bosni i Hercegovini, kao dru{tvu i dràvi, te~e med i mlijeko; osim u vrijeme kada se Sarajevo film festival uglavi izme|u dva bajrama; tada je, kaù, mogu}e da poteku rukavci èstokih pi}a
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 15. AUGUST

Umro je danas SMILJKO [AGOLJ, novinar i profesor novinarstva na Sveu~ili{tu u Mostaru. Svakakvih se svinjarija, pizdarija, ideolo{kih nepodop{tina, od radikalne partizan{tine do eksremne usta(v){tine profesor [agolj nabrbljao u posljednjih 40 godina. O njemu su decenijama kruìla, uglavnom usmena, predanja, manje, ili vi{e efektna, koja je, naravno, te{ko provjeriti. Vjerujem samo onom {to sam osobno ~uo i li~no vidio; vozio mene Smiljko [agolj jednom ku}i u bijelom golfu dvici, godinu-dvije pred rat. A na retrovizoru mu sve~ano oka~ena zastavica Fudbalskog kluba Partizan. Smiljko, upozoravam ga ja iz pozicije neizlije~enog hajdukovca negdje na Dolac Malti, {to }e ti ova zastavica u autu! [ta treba?!, ljutnu se [agolj, da stavim zastavicu Crvene zvezde?! skog omladinskog ~asopisa SAFF. Treba li tu brutalnu prijetnju shvatiti ozbiljno, ili je treba minimizirati, stvar je procjene nadle`nih policijskih struktura. Moj je sud da tu, nabrijanu, èstoku, radikalnu, su{tinski nepismenu balavurdiju koja se maskirno krije iza SAFFA, u najmanju ruku ne bi trebalo potcijeniti. Osobito njihov destruktivni potencijal. Sva{ta se tu nakupilo, razli~itih se sociopsiholo{kih uzoraka navuklo na taj ultimativni, beskompromisni islam. Za razliku od njih, zadrtih radikala, ja sam ponekad i tolerantan, umijem saslu{ati njihove razloge, motive, svjetonazore. Nemam {ta dodati, a ni oduzeti fenomenalnoj definiciji najve}eg beogradskog rockera Caneta, lidera Partibrejkersa: Muslimane koji se skidaju sa droge i alkohola kod nas zovu REHABIJE m autora MIRKA KOVAÂ, prera|eno izdanje njegove knjige Gubili{te. Promatram dje~aka s bijelom mrenom na oku i kr~agom vode u ruci, pi{e Mirko o iskustvu putovanja u autobusu izme|u Bile}e i Trebinja. Na{a varo{ (Bile}a, op. ja) nije na granici Crne Gore i Hercegovine, ve} na granici sna i jave, boànstveno definira taj duhovno-geostrate{ki teritorij Kova~. E, tako je dje~ak sa bijelom mrenom na oku, dakle ja, otputovao nekog davnog ljeta u posjetu rodbini na Planu, grozomornim, klaustrofobi~nim Centrotransovim autobusom. Na nekoj divljoj, navrat- nanos izmi{ljenoj stanici iza Stoca (Domanovi}i, Berkovi}i...?), u autobus je u{la kr{na hercegova~ka djevoj~ica, koji mjesec starija, ili mla|a od mene i sjela do mene. Na usko pripijenoj majici pisalo je: PETING. Dobra ti majica, zapodjenem ja udvara~ko druènje. Poslao mi ujak iz Njema~ke, rezervirano }e mi odbrusiti krasotica. A koliko je tebi godina, nastavim znatièljno. SEDAMLES, veli moj hercegova~ki curetak.
PONEDJELJAK, 19. AUGUST

Trebao sam, a kaù mi zemljaci - morao sam, neizostavno, pro{le nedjelje skoknuti na otvaranje dàmije na Planoj. Kako bih,
PETAK, 16. AUGUST

Bio sam pro{le godine, a ove sam propustio veliko narodno veselje u êvljanovi}ima, bodljevinu bikova, {atore, derneke, trgovinu. Kaè mi danas prijatelj, tradicionalni hodo~asnik êvljanovi}a, da je na jednom od milion {atora pod kojim se pjevalo, kr{ilo, pilo, stajao natpis: ZABRANJENO PJEVAÎCU PIPKATI MASNIM PRSTIMA! [to ti je higijena, ~ovje~e!
UTORAK, 20. AUGUST

A, Boga ti, pita me prijateljica, trebala bi biti upu}ena u kakvu-takvu su{tinu, ali joj nijedan regionalni spektakluk ne promakne koliko je visok onaj NINO RASPUDI]? Nemam pojma, ali mislim da je visok nekih dva i po- tri metra. Ma, vidim ja da je puno vi{i od NEDE UKRADEN. Na{ se cijeli anga`man, navodno kriti~ka naracija, sveo na taj estradno - zabavni nivo/razinu.
SUBOTA, 17. AUGUST

Nekoliko sam puta pogledao trku na ~etiri stotine metara sa preponama na Svjetskom atletskom prvenstvu u Moskvi. Pa`ljivo, koliko mogu, registriram sportsku karijeru de~ka koji se zove EMIR BEKRI], atleti~ara iz Srbije. Prije vi{e od 30 godina jedan podjednako fizi~ki mo}an atleti~ar sa ex-yu prostora, Slovenac ROK KOPITAR probio je zvu~ni zid - istr~ao trku ispod pedeset sekundi i bio peti-{esti na Olimpijadi u Moskvi. Dakle, pa`ljivo sam analizirao kako ovaj de~ko, Bekri} tr~i taj krug od 400 metara; fenomenalno! Skoro sekundu brè nego {to je ikada u ìvotu tr~ao. Odu{evljena je Srbija, pla~u od radosti tata Atif i mama Mirjana, sve je kako treba i mora biti; ako se ovako nastavi, ekspanzija datovitih ljudi koji se zovu Emir, Srbija bi uskoro mogla postati jedan od potentnijih emirata...
SRIJEDA, 21. AUGUST

Ne}u ljudima da prisjedam na muku, ali dosta su podijeljena mi{ljenja oko novog filmskog ostvarenja FARUKA LONÂREVI]A: jedni tvrde da je film lo{, drugi se ne slaù - kaù da je uàsan. Dok se ne dogovore te {kole mi{ljenja, citirat }u najve}eg bh. reìsera HAJRUDINA [IBU KRVAVCA: Ogromna je patnja napraviti (i) lo{ film, a kamoli dobar.
NEDJELJA, 18. AUGUST

Iza stra{nog, alarmiraju}eg poziva na ubistvo dr. RE[ADA HAFIZOVI]A, profesora Fakulteta islamskih nauka, i ponu|ene (nabavne) cijene za taj sve~ani teroristi~ki akt, stoje islamski anarhisti, pravovjernici okupljeni oko musliman8
vele, uveli~ao tu sve~anost. U zadnji ~as sam odustao, jer mi je ultimativni prijatelj i zemljak,, rodom iz Ljubinja, ne{to malo ranije opri~ao tegobne, mu~ne dojmove koje je ponio sa sobom nekoliko dana nakon otvaranja dàmije u toj isto~nohercegova~koj kasabi. Kada se razi{ao dijasporski dàmat, oko dàmije je ostalo samo zmijsko jebali{te. Dàmija u Planoj tradicionalno se ve} dva-tri stolje}a zove Avdi}a dàmijom; jedan moj predak nije bio uskogrudi bezbo`nik, nije dangubio nego je bio ozbiljan, smjeran vjernik i nemali imetak uloìo u njenu izgradnju. Pro{le godine, u dana{nji dan, ni dan ranije, ni dan kasnije, dobio sam s posveto-
MINI MARKET
KO NE SLU[A PJESMU, SLU[AT ]E OLUJU
IRAC POWER, BOSANAC PALO
Kom{i} ponovio stav da se ratni ciljevi ne mogu ostvariti mirnim putem

^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} sugerirao je svom kolegi @eljku Kom{i}u da opozove svoj poziv na naoruàvanje i da time pokaè da nije ozbiljno mislio, kada je nedavno izjavio da }e svako kome je stalo do dràve uzeti oru`je i braniti dràvu ukoliko bi se Republika Srpska poklu{ala otcijepiti. Kom{i} se ponovo oglasio i, suprotno Radmanovi}evoj preporuci, dodatno pojasnio i u~vrstio svoj raniji stav da nema niti }e biti nasilnog ili mirnog otcjepljenja RS-a. Kao {to je meni jasno da nema nasilnog ili mirnog ukidanja Republike Srpske, pogotovo mimo volje ljudi koji ìve u RS-u, nadam se da su kona~no i politi~ari iz SNSD-a shvatili teìnu pri~a o otcjepljenju RS. Kom{i} u saop}enju kaè da je naglas rekao ono {to svi znaju i ~ega se svi pla{e u ovoj zemlji - da je neodgovorno misliti kako se ratni ciljevi mogu ostvariti mirnim putem. (A.M.)
Iza imena irskog dravljanina Morrisa Powera krije se Bosanac Muris Palo
Morris Power (u sredini)
Izgleda da je kona~no rije{ena misterija jednog od najkontroverznijih likova poslijeratne BiH, Morrisa Powera. Ovaj Irac bosanskohercegova~kog porijekla, prema tvrdnjama na{eg izvora, zapravo je Muris Palo. Morris ili Muris imao je jake veze u OHR-u, gdje je radio u kancelariji za povratak i rekonstrukciju, a navodno je bio uvezan i u britansku obavje{tajnu mreù na
Balkanu. Imao je veze i vezice kako u zvani~nim politi~ko-policijskim i obavje{tajnim krugovima tako i u poslovnim. Ina~e, prema tvrdnjama na{eg izvora, Palo je odrastao u kom{iluku aktuelnog ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a, a zajedno su se prije rata bavili padobranstvom. (M.F.)
JOVO NANOVO
Voza Nikole piria zaduio novi Audi, skuplji od onog koji je slupao u Drvaru
Ministartvo finansija i trezora BiH u dnevnim novinama objavilo je oglas o prodaji rabljenih vozila me|u kojima je i skupocjeni Audi A8, u kojem su dopredsjedavaju}i Vije}a ministar i ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri} i njegov voza~ Jovo Stevandi} doìvili saobra}ajnu nesre}u u Drvaru po~etkom decembra pro{le godine. Na Audiju je po~injena totalna materijalna {teta, a ni [piri} ni njegov voza~ Stevandi} ne snose ni krivi~nu, ni disciplinsku odgovornost jer policija u rodnom gradu ministra [piri}a jo{ uvijek nije utvrdila ko je odgovoran za te{ku saobra}ajnu nesre}u. (M.F.)
@eljko Kom{i}
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
SDP IMA U PLANU I LANU
Slaete li se sa prijedlogom da se lanovi Predsjednitva BiH biraju posredno, iz Parlamenta?

VESO VEGAR
Potparol HDZ-a 1990
HANKA VAJZOVI]
Profesorica na FPN-u
EMIR KADRI]
Direktor Studentskog centra
DA
Mi{ljenja sam da je to dobar model kako se moè provesti odluka Evropskog suda za ljudska prava a istovremeno biti po~etak ustavne reforme BiH.
DA/NE
îni se da je demokratskije iza}i na izbore, a ne da se ~lan Predsjedni{tva bira iz Parlamenta. Ako nema drugog na~ina da se postigne dogovor i da se neki procesi pokrenu, onda sam za to da se biraju posredno, iz Parlamenta.
DA
Slaèm se da se ~lanovi Predsjedni{tva biraju posredno, iz Parlamenta, zbog toga {to se jedino tako mogu provesti presude me|unarodnog suda.
Lana Mikuli}, k}i federalnog minstra pravde Zorana Mikuli}a, o~ekuje zaposlenje u federalnim institucijama
Na listi kandidata koji su, poslije polaganja pismenog ispita, ispunili sve uvjete za volontiranje u federalnom Ministarstvu za pitanja branitelja, na{la se i Lana Mikuli}. Mlada je profesorica engleskog jezika i knjièvnosti rangirana na 15 mjestu, me|u 23 kandidata koji su zadovoljili kriterije, ali nije poznato da li je angaìrana. Kako je me|utim Lana Mikuli} k}erka federalnog ministra pravde Zorana Mikuli}a, dok se na ~elu Ministarstva za pitanja branitelja nalazi njegov strana~ki kolega iz SDP-a Zukan Helez, ne treba sumnjati da }e se za ovu profesoricu engleskog jezika na}i neko zaposlenje. (S.M.)
ALMIR TERZI]
Novinar Oslobo|enja
BESIMA BORI]
DA/NE
Ukoliko bi se osiguralo da se ~lanovi Predsjedni{tva biraju iz oba eniteta posredno, to bi bilo jedno od rje{enja koje bi vodilo ka napretku u rje{enju pitanja provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava. Dalje uvo|enje asimetri~nih rje{enja nije dobro za BiH.
JOSIP MUSELIMOVI]
Advokat
Zastupnica u federalnom Parlamentu
DA/NE
Mi{ljenja sam da je demokratskiji pristup direktnih izbora. No, prijedlog da se ~lanovi Predsjedni{tva biraju posredno, iz Parlamenta, nije lo{iji. Najlo{ija varijanta bila bi kad bismo imali asimetri~na rje{enja u dva entiteta.
DA
Smatram da bi se me|u ljudima koji dospiju u parlamentarne klupe ipak mogla isprofilirati osoba koja bi mogla ovu zemlju povesti kona~no naprijed, jer ina~e prijete nam veliki problemi.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
Zoran Mikuli}
11
ISTRAGA PROTIV GORANA ZUPCA
Desetak dana nakon to je SB objavila da je direktor SIPA-e GORAN ZUBAC nezakonito izdao nalog za praenje dravnog zastupnika EMSUDINA MEHMEDOVIA, trojica policijskih inspektora koji su odbili nareenje direktora sasluani su u Tuiteljstvu BiH; dok su operativci SIPA-e davali iskaz u Tuiteljstvu BiH, meu njihovim je efovima nastala pometnja
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
POLICAJAC PROTIV TU@ITELJSTVA

Direktor SIPA-e Goran Zubac naredio je svojim operativcima da uhapse glavnog dràvnog tuìtelja Gorana Salihovi}a ako otkriju bilo kakav kontakt izme|u njega i [emsudina Mehmedovi}a
ef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tuìteljstva BiH Boò Mihajlovi} saslu{ao je trojicu inspektora Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA) koji su odbili nare|enje direktora Gorana Zupca da bez sudskog naloga prate [emsudina Mehmedovi}a. Iako u Tuìteljstvu BiH nisu èljeli komentirati informaciju Federalne televizije o saslu{anju operativaca SIPA-e, nezvani~no doznajemo da su tuìtelju Mihajlovi}u prezentirani ~vrsti dokazi o nezakonitom radu direktora Zupca. Prije petnaest dana smo, podsjetimo, objavili da
GORAN ZUBAC PLANIRAO HAP[ENJE GLAVNOG DR@AVNOG TU@ITELJA GORANA SALIHOVI]A?!

Tuìtelj Boò Mihajlovi} i poslije saslu{anja inspektora SIPA-e smatra da nema dovoljno dokaza za otvaranje istrage protiv njihovog {efa Gorana Zupca
12
NEZAKONITA HAP[ENJA, PRA]ENJA, PRISLU[KIVANJA

KOGA SE I ÊGA PLA[I GORAN SALIHOVI]
Unato~ te{kim optu`bama iz SIPA-e, na odgovor {efa Tuìteljstva BiH jo{ se uvijek ~eka
je Goran Zubac, nakon {to je Tuìteljstvo BiH 19. jula odbilo zahtjev za odre|ivanje pritvora uhap{enom dràvnom zastupniku [emsudinu Mehmedovi}u, naloìo inspektorima SIPA-e da ga prate i nadziru 24 sata. No, kako za provo|enje posebnih istra`nih radnji direktor Zubac nije prethodno pribavio sudski nalog, inspektori su odbili njegovo nare|enje, a potom uredno sa~inili slu`bene zabilje{ke. Tada je otkriveno da je, pored zastupnika SDA u Parlamentu BiH [emsudina Mehmedovi}a, direktor SIPA-e Goran Zubac naredio da se prati, a mogu}e i prislu{kuje, i glavni dràvni tuìtelj Goran Salihovi}, sa kojim je otvoreno zaratio prije mjesec dana?!
PRIVATNE ISTRAGE DIREKTORA SIPA-e

I mada su trojica inspektora SIPA-e Boù Mihajlovi}a detaljno upoznali s tajnim, (polu)privatnim istragama direktora Zupca i zabrinjavaju}im kr{enjem zakonskih ovlasti, reakcija dràvnog tuìtelja za njih je bila posve neo~ekivana.
PREBACIVANJE KRIVNJE: Zubac i Hrgi su, navodno, u strahu od moguih sankcija, pokuali svu krivnju svaliti na Divkovia, ali im je ef Centra za istraivanje ratnih zloina jasno stavio do znanja kako nee prihvatiti ulogu rtvenog janjeta
Unato~ ~injenici da su mu operativci SIPA-e referirali kako je odmetnuti direktor Zubac planirao uhapsiti ~ak i glavnog dràvnog tuìtelja Gorana Salihovi}a, samo da je otkriven bilo kakav kontakt, fizi~ki ili telefonski, izme|u njega i [emsudina Mehmedovi}a, Boò Mihajlovi} je nakon saslu{anja kazao kako nema dovoljno ~vrstih indicija za pokretanje istrage, insinuiraju}i da se iskazi policajaca svode na rekla-kazala. Neobja{njiva lako}a sa kojom je Mihajlovi}, barem za sada, odbacio te{ke optu`be na ra~un Zupca, samo je, me|utim, za naivne inspektore SIPA-e bila iznena|uju}a. U proteklih je godinu-dvije dana, prisjetimo se, tuìtelj Boò Mihajlovi} kao {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal i korupciju, jednako principijelno ignorirao vi{e policijskih i obavje{tajnih izvje{}a o korumpiranosti svog nekada{njeg {efa, biv{eg glavnog dràvnog tuìtelja Milorada
13
ÎME JE AN\ELKO HRGI] ZASLU@IO PRIZNANJE

Na~elnik Kriminalisti~koistra`nog odjela SIPA-e je desna ruka direktora Zupca
ISTRAGA PROTIV GORANA ZUPCA

PRIVATIZACIJA POLICIJE
Goran Zubac potpuno razvlastio svog zamjenika Marka Dominkovia

Da su Goran Zubac i An|elko Hrgi} u proteklih godinu i pol dana potpuno privatizirali najva`niju dràvnu policijsku agenciju i da ra~une polaù samo svojim politi~kim pokroviteljima, dokazuje i apsurdna pozicija zamjenika direktora SIPA-e Marka Dominkovi}a. Premda bi trebao biti ravnopravan partner Goranu Zupcu, istina je da je njegov zamjenik Dominkovi} ve} skoro godinu dana izoliran u svom uredu, da ga direktor i ne poziva na sastanke, da nema uvida niti u jednu va`niju policijsku istragu... Zubac se ~ak pobrinuo da, kada odlazi na godi{nji odmor ili duà slu`bena putovanja, svoje ovlasti prenese na nekog od najbliìh suradnika, kako bi sprije~io Dominkovi}a da, makar i na nekoliko dana, preuzme rukovo|enje SIPAom. Sigurno je, me|utim, da direktor Goran Zubac ne bi mogao iza}i izvan institucionalnih okvira, hapsiti i pratiti svoje politi~ke protivnike, da mu u nezakonitim poslovima nije zdu{no asistirao njegov pomo}nik An|elko Hrgi}. Hrgi} je, dodajmo, u posljednjih deset godina, koliko radi u SIPA-i, postao jedan od najimu}nijih livanjskih policajaca. Preuredio je staru obiteljsku ku}u, sinu kupio jo{ jednu u Livnu, k}erki darovao poslovni prostor, a zetu posao u Upravi za indirektno oporezivanje. Cijela obitelj Hrgi} ljeti odmara na otoku Viru kod Zadra, gdje je An|elko Hrgi} tako|er kupio ku}u.
Bara{ina, kao i prijave protiv kolege Olega âvke, protiv kojih su, tako|er, obustavljene sve istrage. Prema informacijama Slobodne Bosne iz izvora bliskih SIPA-i, nakon {to je direktor Goran Zubac doznao da su slu`bene zabilje{ke trojice inspektora dospjele u Tuìteljstvo BiH, me|u ~elnicima te policijske agencije nastala je prava pometnja. Na jednoj su se strani na{li Goran Zubac i njegov najbliì suradnik An|elko Hrgi}, na~elnik Kriminalisti~koistra`nog odjela, a na drugoj Ivica Divkovi},
koji rukovodi Centrom za istraìvanje ratnih zlo~ina. Zubac i Hrgi} su, navodno, u strahu od mogu}ih sankcija, poku{ali svu krivnju svaliti na Divkovi}a, ali im je {ef Centra za istraìvanje ratnih zlo~ina koji je formalno bio zaduèn za istragu protiv Mehmedovi}a jasno stavio do znanja kako ne}e prihvatiti ulogu `rtvenog janjeta. U {to, dakako, uop}e ne treba sumnjati, budu}i da se Ivica Divkovi} jo{ kao komesar MUP-a Tuzlanskog kantona, a kasnije i kao {ef Regionalnog ureda SIPA-e u Tuzli, na vol{eban na~in izvukao iz brojnih afera koje (NE)OÊKIVANA REAKCIJA TU@ITELJA MIHAJLOVI]A
Boò Mihajlovi} s kolegama Miroslavom Markovi}em i Dianom Kajmakovi}
su obiljeìle njegovu policijsku karijeru. Trojcu Zubac - Hrgi} - Divkovi}, koji su kreirali cijelu aferu Mehmedovi}, svakako treba dodati i kompromitiranog inspektora u Centru za istraìvanje ratnih zlo~ina Marija Kapetanovi}a.
KAZNENE I DISCIPLINSKE PRIJAVE

Nakon {to je po diktatu direktora Gorana Zupca zavr{io istragu protiv ratnog na~elnika policije u Te{nju [emsudina Mehmedovi}a, osumnji~enog za protupravno zatvaranje i maltretiranje srpskih civila, Kapetanovi} i ne krije da ima ambicije naslijediti Hrgi}a na funkciji {efa Kriminalisti~ko-istra`nog odjela. înjenica da je protiv njega Odjelu za unutarnju kontrolu do sada podneseno desetak disciplinskih prijava Marija Kapetanovi}a, o~evidno, uop}e ne zabrinjava, budu}i da i protiv njegovih pretpostavljenih Gorana Zupca i An|elka Hrgi}a postoje kaznene prijave u Tuìteljstvu BiH. Uporedo s istragom koju je tuìteljica Vesna Ili} otvorila zbog sumnji da je direktor SIPA-e Goran Zubaca 1992. ubio jednog bo{nja~kog civila na Ilidì, Posebni odjel za ratne zlo~ine Tuìteljstva BiH vodi i istragu o ratnom zlo~inu nad Srbima koji se iste godine dogodio u Livnu. Prema informacijama do kojih je do{la SB tada je u Livno iz zatvora Vojne policije HVO-a u Ljubu{kom dovedeno dvanaest srpskih civila koji su uhap{eni u Hrvatskoj, gdje su ìvjeli i radili do rata, nakon ~ega su svi mu~ki likvidirani. Tijela `rtava su prije desetak godina ekshumirana u okolici Livna, kada je i zvani~no otvorena istraga protiv vi{e lokalnih vojnih i policijskih du`nosnika. Izme|u ostalih, na listi osumnji~enih na{ao se i aktualni na~elnik Kriminalisti~ko-istra`nog odjela SIPA-e An|elko Hrgi}, navodno jer je kao pripadnik policije u Livnu sudjelovao u prikrivanju tog zlo~ina.
14
TE[ANJSKE ILUZIJE
HEROJ I/LI ZLOÎNAC

[emsudin Mehmedovi}, poslanik u dràvnom Parlamentu i potpredsjednik SDA, obna{ao je mnoge odgovorne du`nosti i suo~io se sa brojnim (ne)opravdnim optu`bama
MO]NI PRIVREDNIK KOJI JE OCINKARIO MEHMEDOVI]A

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Znam da u dràvnoj Agenciji za istrage i za{titu (SIPA) postoji slu`bena zabilje{ka i slu`bena izjava lica koja su posvjedo~ila da je [emsudin Mehmedovi} rekao da,
16
ukoliko se njemu ne{to desi, postoji njegova lista za odstrel. Na toj listi nalaze se imena tuìtelja, istraìtelja, a na njoj je i moje ime, kaè na po~etku na{eg razgovora Haris Sejdi}, vlasnik te{anjske firme Koteks i biv{i ~lan SDA, koji se prije vi{e od godinu dana sukobio sa svojim politi~kim mentorom [emsudinom Meh-
medovi}em, dràvnim parlamentarcem i ~lanom rukovodstva SDA.
DR@AVNI NEPRIJATELJ
Prema Sejdi}evim navodima, Mehmedovi} u svojim javnim istupima apostrofira da postoje firme i pojedinci koji mu navodno rade o glavi, a me|u njima su on
PUKLA TIKVA
Vlasnik teanjske firme Koteks i bivi lan SDA HARIS SEJDI tvrdi da se njegovo ime nalazi na listi za odstrel koju je sainio EMSUDINA MEHMEDOVI, dravni parlamentarac i potpredsjednik SDA. Dojueranji prvi saradnici Sejdi i Mehmedovi postali su otvoreni neprijatelji. I dok Sejdi tvrdi kako mu je zbog sukoba sa Mehmedoviem ugroen ivot, a poslovanje firme dovedeno u pitanje, Mehmedovi optuuje Sejdia da mu je on montirao prijave SIPA-i, od skrivanja oruja do ratnih zloina
i njegova firma Koteks. Prema Mehmedovi}u, ja sam dràvni neprijatelj, a do prije godinu dana odli~no smo sura|ivali. Razi{li smo se, ali to nije razlog da mi kriminalci posljednjih nekoliko mjeseci obilaze oko ku}e, da primam la`ne prijave o postavljenim bombama, dok on sjedi s najpoznatijim kriminalcima u regionu, kaè Sejdi} koji je zabrinut za svoju i sigurnost svoje porodice. Niko, pa ni sam Sejdi}, ne moè sa sigurno{}u re}i kada je i zbog ~ega po~eo sukob izme|u njega i Mehmedovi}a, ali ratne sjekire otkopane su polovinom aprila pro{le godine kada je organizovana kriminalna grupa u ~ijem sastavu su bili Amer Tarabar, Elvir i Almir Merdi},
MLAD I (NADO)BUDAN
Haris Sejdi}, privatnik koji se ne boji politi~kih mo}nika
Haris Sejdi}: Sukob izme|u mene i dugogodi{njeg prijatelja [emsudina Mehmedovi}a ja nisam pokrenuo!
poznatiji kao Kurta, verbalno i fizi~ki prijetila i sukobila se sa Salihom [i{i}em, vlasnikom i direktorom firme Euroline Te{anj, kojem su tada nanesene te{ke tjelesne povrede. Ova kriminalna grupa poku{ala je likvidirati i Sabahudina Sinanovi}a, direktora firme HS Putevi, a telefonski su prijetili Harisu Sejdi}u i uznemiravali ga. I dok Sejdi} navodi kako mu je zbog sukoba sa Mehmedovi}em ugroèn ìvot, a poslovanje firme dovedeno u pitanje, Mehmedovi} optuùje upravo Sejdi}a da mu je on napakovao prijave SIPA-i, od skivanja oru`ja do ratnih zlo~ina. vi}em, Haris Sejdi} je ~etiri godine bio poslanik u Skup{tini Zeni~ko-dobojskog kantona. Prema Sejdi}evim navodima, poslanici SDA nisu radili po instrukcijama Kantonalnog odbora SDA nego isklju~ivo po instrukcijama [emsudina Mehmedovi}a. On je govorio {ta i kako da se radi, koje ta~ke dnevnog reda da pro|u, a {ta da se obara... A to smo radili da bismo njemu dràli rejting i da bi imao utjecaj u stranci. To se najbolje pokazalo prilikom odràvanja Kongresa SDA krajem maja 2009. godine. On nije prisustvovao Kongresu, ali prema nepisanim napucima mi smo glasali za Sulejmana Tihi}a. Njemu je bilo bitno da osigura mjesto potpredsjednika i zahvaljuju}i meni i nama od pet kandidata on je bio na ~etvrtom mjestu po broju o glasova, kaè Sejdi}. Dodaje da je dvije godine kasnije saznao da je Mehmedovi} no} uo~i odràvanja Kongresa i Bakiru Izetbegovi}u i Sulejmanu Tihi}u poslao SMS poruke identi~nog sadràja: [ [efe, ne brinite ni{ta, sutra pobje|ujemo sigurno! Nakon Kongresa SDA uslijedile su pripreme za op}e izbore, koji su odràni u oktobru 2010. godine. Haris Sejdi}, kao ~ovjek od povjerenja [emsudina
17
PUT BEZ POVRATKA

Imao sam 15 godina kada je rat po~eo i o ratnim zlo~inima ne znam mnogo. [to se ti~e naoruànja koje su pripadnici SIPA-e po~etkom jula prona{li na podru~ju sela Kalo{evi}i, mogu re}i samo to da ja nisam bio ni u policijskim, ni u vojnim, ni u obavje{tajnim strukturama. Nemam ni bager niti kamion pogodan za transport naoruànja. Ho}u re}i, o tom naoruànju znao sam samo ono {to se pri~alo po ~ar{iji, a prema tim pri~ama ono je bilo namijenjeno ilegalnom trì{tu, kaè Sejdi}. Prije definitivnog razlaza sa Mehmedo-
TE[ANJSKE ILUZIJE
Mehmedovi}a, dobio je partijski zadatak da bude na ~elu njegovog izbornog {taba. Mehmedovi} je bio nosilac liste SDA za Parlament BiH. Dok sam ja u stranci, nema {ta da se brine{, navodno je Sejdi}u rekao Mehmedovi} obe}avaju}i mu navodno mjesto ministra unutra{njih poslova u Vladi ZE-DO kantona. Slijedila je predizborna kampanja, obilazak vjerskih slu`benika, predstavnika Islamske zajednice, predizborni skupovi, (ne)formalni sastanci... Lagao sam bira~e skupa s njim, hodao, jeo, pio... Nije tajna da smo ulijetali tamo gdje treba, 500, 1.000 maraka. Nije me stid, mislio sam i danas mislim da sam ~inio dobro. Problem je to {to je taj ~ovjek sve {to je ra|eno za SDA, iskoristio samo i isklju~ivo za vlastitu promociju, tvrdi Sejdi} koji je iz uskog kruga Mehmedovi}evih saradnika udaljen nakon odràvanja op}ih izbora. Pet do deset dana nakon izbora osjetio sam da se odnosi hlade, a u decembru su po~ele ~udne pri~e. Navodno da sam dobar, ali preambiciozan, da sam nemoralan, da ho}u slagati, da volim ène... A o mom eventualnom u~e{}u u izvr{noj vlasti vi{e nije bilo ni govora, kaè Sejdi}. Tvrdi da je u vi{e navrata, bezuspje{no, poku{avao razgovarati sa Mehmedovi}em, a licem u lice sreli su se krajm jula 2011. godine. ISKLJUÊNJE IZ SDA
Neprijateljstvo koje naruava bezbjednosne prilike u Tenju

Krajem jula ove godine Harisu Sejdi}u u firmu Kopeks stigla su dva preporu~ena pisma. Sejdi} je zvani~no pozvan na slu`beni razgovor u SDA da da izjavu. U petak, 2. augusta, oti{ao sam u SDA gdje su me do~ekali Alija Ogi} i Aida Salki}. Re~eno mi je da je zbog sukoba izme|u mene i Mehmedovi}a situacija u Te{nju napeta, da su ljudi podijeljeni i da trpi ugled stranke, te da je za nedjelju zakazana sjednica Izvr{nog odbora SDA na kojoj }e se raspravljati o mom isklju~enju iz stranke. Ja sam ih pitao za{to se ne raspravlja o isklju~enju Mehmedovi}a koji na sav glas pri~a protiv Bakira Izetbegovi}a i Sulejmana Tihi}am i nanosi {tetu ugledu stranke. Nisu mi odgovorili, ali opet su me optuìli da sam ja odao lokaciju skrivenog naoruànja u selu Kalo{evi}i. Kada sam im dokazao da s tim nemam nikakve veze, na red su do{li ratni zlo~ini. Nisam imao ni vremena ni strpljenja da se vi{e ubje|ujem pa sam napustio prostorije stranke a dva dana kasnije zvani~no sam i isklju~en iz SDA, obja{njava Haris Sejdi} navode}i kako Mehmedovi} prijeti ne samo njemu li~no nego i njegovim saradnicima i prijateljima, a poku{ava ugroziti i njegove poslove.
Do kada ti misli{ pljuvati po meni?, bilo je prvo pitanje koje mi je Mehmedovi} postavio, na {ta sam mu ja odgovorio da ja o njemu ni{ta ne pri~am, ali da on po meni pljuje gdje god se pojavi i sve sam mu nabrojao. Taj
razgovor zaklju~io sam izjavom da ga cijenim i po{tujem, ali da imam svoje dostojanstvo i da ga se ne bojim, a ako nastavi {iriti laì i tra~eve, to ne}e biti dobro ni za njega, ni za mene, kaè Sejdi}.
18
SKANDAL NEDJELJE
Mrav rezultat privrednih foruma u Kataru i Emiratima
POPRAVNI KOD ARAPSKIH INVESTITORA

BiH tek prikuplja projekte za investitore iz Emirata i Katara
Pet mjeseci nakon to su odrani privredni forumi u Kataru i Emiratima, BiH trai projekte koje e predstaviti arapskim investitorima
Pi{e: ASIM METILJEVI]
o~etkom marta ove godine odràna su tri poslovna foruma, jedan u Kataru i dva u Emiratima, na kojima je privredna delegacija BiH po prvi put nastupila organizovano i pripremljeno. Tako je, naime, ustvrdio {ef bh. diplomatije Zlatko Lagumdìja, hvale}i se da je posjeta Kataru i Emiratima pripremana puna dva mjeseca u tijesnoj suradnji s privrednim komorama i drugim nadle`nim institucijama BiH. Do{li smo organizovani i pripremljeni. Nismo vi{e seoski tim pa da svi idemo na loptu. Ovo je za na{e doma}ine stra{na
promjena, pohvalio se Lagumdìja u Dnevnom avazu. No, pet mjeseci nakon posjete Kataru i Emiratima, pokazalo se da je Lagumdìja, najblaè re~eno, pretjerao s pohvalama na vlastiti ra~un. Ne samo da od arapskih investitora jo{ uvijek nema ni traga ni glasa, nego je tek prije nekoliko dana, pet mjeseci nakon odrànih poslovnih foruma u Dohi, Abu Dabiju i Dubaiju, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo javni poziv zainteresiranim privrednim dru{tvima u BiH da dostave razvojne projekte koje }e potom ovo Ministarstvo predstaviti investitorima iz Katara i Emirata! Bilo bi logi~no da je takav poziv upu}en prije poslovnih foruma u Kataru i
Emiratima kako privredna delegacija BiH ne bi na ovim forumima nastupila kao seoski tim. înjenica da je javni poziv za dostavu projekata upu}en tek pet mjeseci nakon {to su odràni poslovni forumi u Kataru i Emiratima, upu}uje na dva mogu}a zaklju~ka: ili je privredna delegacija BiH, predvo|ena Lagumdìjom, otputovala kao seoski tim - bez pripremljenih investicijskih projekata, ili je pak izloìla nedovoljno atraktivne i neuvjerljivo obrazloène projekte na koje arapski investitori jednostavno nisu zatrzali, pa je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pozvalo privrednike da dostave nove projekte.
19
TAJNA OD KOJE SE NE MO@E POBJE]I
James J. Tillman, direktor Meunarodnog programa Ministarstva pravde SAD-a za obuku i pomo u kriminalistikim istragama (ICITAP) u Bosni i Hercegovini, napustio je BiH pod nejasnim okolnostima. I dok jedni tvrde kako su amerike federalne policijske vlasti pritvorile Tillmana, drugi izvori navode kako Tillman ne samo da nije pritvoren, nego nije ni privoen, niti je suspendovan sa mjesta direktora ICITAP programa u BiH
BOSANSKI WATERGATE
KRAJ NAJVA@NIJEG AMERI^KOG IGRAÂ U BiH
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ames J. Tillman, direktor Me|unarodnog programa Ministarstva pravde SAD-a za obuku i pomo} u kriminalisti~kim istragama (ICITAP) u Bosni i Hercegovini, pro{le nedjelje napustio je BiH. To je, barem za sada, jedina sigurna, provjerena i ta~na informacija. Dok neki izvori, naime, tvrde da je Tillman pro{le nedjelje sarajevski aerodrom napustio u pratnji agenata Federal Bureau Investigationa (FBI), te da je po dolasku u SAD pritvoren, zbog te{kih optu`bi za korupciju, njemu bliski saradnici kaù da taj dugogodi{nji supervizor svih policijskih agencija u BiH nije ni uhap{en ni suspendovan sa mjesta direktora ICITAP-a.
Tre}a je verzija da je James Tillman u Ministarstvo pravde SAD-a pozvan kako bi dao iskaz jer ga je lokalna slu`benica ICITAP-a Elvira Kavazovi}, ~iji je suprug djelatnik federalnog MUP-a, optuìla za seksualno uznemiravanje. Osim Elvire Kavazovi}, na{i izvori spominju i Tillmanovu bliskost sa Susan Ninom Carroll, vi{im program savjetnikom pri ICITAP-u BiH. Bilo, kako bilo, vi{egodi{nji najmo}niji, najutjecajniji ameri~ki ~ovjek u BiH zavr{io je svoju uzbudljivu pustolovinu u na{oj zemlji.
POLICIJSKI SUPERVIZOR, KADROVIK ILI [PIJUN

I mada je sasvim izvjesno da je Tillman naprasno povu~en iz BiH, pod nejasnim okolnostima, sagovornici koji ga poznaju o{tro demantuju navode o seksualnom
Seksualno uznemiravanje je formalni povod zbog kojeg je ameri~ka administracija uklonila svemo}nog Tillmana; u su{tini se kriju njegove te{ke korupcijske afere sa uglednim bh. politi~arima!?
20
, A J I C P U KOR , I L A D N A SEX SK A @ A N U J I P [
A V I R K T O A V SB PR
21
TAJNA OD KOJE SE NE MO@E POBJE]I
SPECIJALNI TRETMAN
Ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i} obra}ao je posebnu pa`nju na to {ta }e i kako }e re}i pred Jamesom Tillmanom
KONTROVERZE: Dok neki izvori, naime, tvrde da je Tillman prole nedjelje sarajevski aerodrom napustio u pratnji agenata Federal Bureau Investigationa (FBI), te da je po dolasku u SAD pritvoren, zbog tekih optubi za korupciju, njemu bliski saradnici kau da taj dugogodinji supervizor svih policijskih agencija u BiH nije ni uhapen ni suspendovan sa mjesta direktora ICITAP-a
uznemiravanju kolegica. Tillman je na tronedjeljnom godi{njem odmoru i trenutno boravi na Floridi kod svoje sestre. Po{to je strastveni ljubitelj motora Harley-Davidson, u pro{li petak boravio je na godi{njem okupljanju vlasnika Harley-Davidsona, tvrdi na{ izvor, koji je èlio ostati anoniman. On dodaje kako su odsustvo Tillmana iskoristile odre|ene parapolicijske i paraobavje{tajne strukture koje su pustile pri~u o njegovom hap{enju kako bi ga diskreditirali. Isti izvor tako|e je demantovao da je bilo bilo kakvih seksualnih napada. Poznajem i Tillmana i Elviru Kavazovi}. Oni rade skupa, usko sura|uju, ali to je sve, obja{njava ovaj sagovornik. I pored svih poku{aja nismo uspjeli stupiti u kontakt s Elvirom Kavazovi}, jer se ona sa porodicom nalazi na godi{njem odmoru u Crnoj Gori. Dakle, jedino {to je sigurno jeste da je James Tillman napustio Bosnu i Hercegovinu, a da li }e se vratiti u na{u zemlju u kojoj je proveo punih petnaest godina, ostaje tek da se vidi. Prema informacijama do kojih smo uspjeli do}i, James J. Tillman u BiH
22
KO SE GRLI, TAJ SE VOLI

James Tillman bio je rado vi|en gost u kabinetu direktora Grani~ne policije Vinka Duman~i}a

trinaest godina Tillman se bavio reformom policije u BiH - taj mu je status donio golemi uticaj na policijske agencije, ~ak su ga zvali kadrovikom iz sjene. Izme|u ostalog, u~estvovao je i u programu certifikacije policajaca. Prema navodima na{ih izvora, Tillman se debelo mije{ao u kadrovsku politiku unutar policijskih agencija BiH i otvoreno je proteìrao neke od svojih pulena. Nesumnjivo, Tillman je bio va`na figura i neupitan autoritet prema kojem su direktori dràvne Agencije za istrage i za{titu (SIPA), Grani~ne policije i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH osje}ali strahopo{tovanje. Tillman je ~esto dolazio u konflikt sa svojim sunarodnjacima, pri~a se kako je svojevremeno èstoko zaratio sa biv{im
NEOSPORNI AUTORITET
Direktor FUP-a Dragan Luka~ sa svojim kolegama i svojim ameri~kim kolegom Jamesom Tillmanom
SIPOM NA SIPU
Govor Jamesa Tillmana sa velikom pa`njom pratili su ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i} i direktor SIPA-e Goran Zubac
SVEPRISUTNI: Tillman je bio prisutan na svim slubenim i privatnim manifestacijama koje su organizovali rukovodioci policijskih agencija u BiH. Neto poput nezaobilaznog dekora
{efom Misije UN-a u BiH, ameri~kim generalom Jacquesom Paulom Kleinom, jer je smatrao da je optu`nica protiv navodnih atentatora na federalnog doministra policije politi~ki montirana.
DRU@ENJA S DUMANÎ]EM I ZUPCEM

Tillman je bio prisutan na svim slu`benim i privatnim manifestacijama koje su organizovali rukovodioci policijskih agencija u BiH. Ne{to poput nezaobilaznog dekora, prisje}a se jedan od na{ih sagovornika te dodaje kako je Tillman, pored poslovnih, razvio i jake prijateljske veze sa direktorom Grani~ne policije Vinkom Duman~i}em, direktorom SIPA-e Goranom Zubcem i direktorom Slu`be za odnose sa strancima BiH Draganom Mekti}em. Bio je ~est gost na Duman~i}evom imanju u selu Rakitno kod Posu{ja, a Zubac mu je organizovao prijeme u manastiru Tvrdo{ kod Trebinja. Tillman je organizirao stru~na usavr{avanja policijskih slu`benika, uglavnom rukovodilaca u SAD-u, tvrdi na{ sagovornik te navodi kako je i to jedan od razloga zbog kojeg su rukovode}i ljudi bh. policijskih agencija bili u vi{e nego dobrim odnosima sa Amerikancom Tillmanom.
23
stigao je odmah nakon Daytona, sa ameri~kom kompanijom MPRI, u sklopu programa vojne pomo}i tada{njoj Vojsci Federacije BiH Opremi i obu~i. Nakon toga, Tillman koji je, barem zvani~no, po
profesiji policajac, mada se godinama sumnja da je istovremeno i prikriveni obavje{tajac, po~inje da u ulozi savjetnika radi za ICITAP, gdje je dogurao do direktora programa za BiH. Posljednjih
ZAKONSKI OKVIR
Zid utnje koji svima odgovara

Navodno bi James J. Tillman zvani~no mogao biti optuèn za seksualno napastvovanje, premda se sumnja da je klju~ni razlog za diskreditaciju njegova neodmjerenost i nekriti~nost, pa mogu}e i korumpiranost. Tillman se u posljednjih godinu, dvije dana druìo sa ~elnim ljudima dràvnih i obavje{tajnih institucija: ministrom sigurnosti Fahrudinom Radon~i}em, direktorom SIPA-e Goranom Zubcem, direktorom Grani~ne policije Vinkom Duman~i}em i nizom drugih nièrangiranih policijskih i obavje{tajnih du`nosnika BiH.
DA TI MOZAK STANE
Politiko-jaranske veze i vezice uvijek su bile najjaa preporuka u profesionalnom angamanu i napredovanju ljekara i medicinskog osoblja Klinikog centra Univerziteta Sarajevo. Najkritinije stanje je na Klinici za neurohirurgiju, gdje se posljednji u nizu nesporazuma izmeu menadmenta Klinikog centra i dr. Kemala Dizdarevia desio 22. jula, kada je generalni direktor Klinikog centra dr. Damir Aganovi odluio da na Kliniku za neurohirurgiju uvede svojevrsnu prinudnu upravu
EURO-NEURO SLUÂJ DR. DIZDAREVI]A
24
NE]U LIJEKA, NI LJEKARE

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILIÎ]
liniku za neurohirurgiju Klini~kog centra Univerziteta Sarajevo, kako nezvani~no saznajemo, uskoro bi mogla napustiti trojica neurohirurga. Naime, hirurzi Edin Hajdarpa{i}, Haso Sefo i Mersad Baru~ija pregovaraju sa direktoricom Op}e bolnice Prim. dr. Abdulah Naka{ Sebijom Sekom Izetbegovi} o mogu}em transferu u tu zdravstvenu instituciju. Na prelazak u Op}u bolnicu, iako po sistematizaciji ta bolnica nema tercijarni nivo zdravstvene za{tite, lije~ni~ki trojac navodno se odlu~io zbog lo{eg stanja na Klinici za neurohirurgiju, ali i Klini~kom centru uop}e. Navodno, Hajdarpa{i} i Sefo ve} su napustili Klini~ki centar, a bitan detalj jeste da su sva trojica spomenutih neurohirurga politi~ki skloni SDA.
NEUROHIRURG VJERUJE U PRAVDU

Kemal Dizdarevi} putem svojih advokata ve} godinama poku{ava ispraviti nanesenu mu nepravdu na {ta se ne osvr}e politi~ki podoban i politi~ki etaboliran menad`met Klini~kog centra
Nije nikakva tajna da su politi~kojaranske veze i vezice uvijek bile najja~a preporuka u profesionalnom anga`manu i napredovanju ljekara i medicinskog osoblja Klini~kog centra, obrazovne i zdravstvene institucije koja je, po svemu sude}i, pala na niske grane. Najkriti~nije stanje je na Klinici za neurohirurgiju gdje se vodi pravna, ali i svaka druga bitka, izme|u biv{eg i aktuelnog menad`menta Klini~kog centra i dr. Kemala Dizdarevi}a. Posljednji u nizu nesporazuma izme|u menad`menta Klini~kog centra i Dizdarevi}a desio se u ponedjeljak, 22. jula, kada je Direktor hirur{kih disciplina prof.dr. Haris Tanovi} na jutarnjem sastanku rekao da je generalni direktor Klini~kog centra prof.dr. Damir Aganovi} odlu~io da tom Klinikom do daljnjeg rukovode torakalni hirurg Ademir Hadìsmajlovi}, otorinac Adnan Kapidì} i neurohirurg Eldin Burazerovi}. Kako niti jedan od pomenutih nema kvalifikacije da prema Pravilniku Klini~kog centra obavlja tu du`nost, Dizdarevi} je putem svog advokata Sulejmana Hadìbegovi}a najavio podno{nje krivi~nih prijava protiv odgovo-
rnih. Prema navodu advokata Hadìbegovi}a, generalni direktor Klini~kog centra Aganovi} i rukovodilac pravnog sektora Klini~kog centra Safet Hadàgi} su vje{to izbjegli provo|enje punomo}ne sudske presude i to tako {to su Dizdarevi}u u dva navrata ponudili anekse na ugovor o radu iz 2009. godine, koji je Sud svojom punomo}nom presudom poni{tio.
PRAVNA BITKA
Ovo se desilo i pored na{eg ukazivanja da takva praksa nije zakonita i da se ne moè nuditi aneks na poni{teni ugovor. Prvi put to su uradili 3. aprila 2013., drugi put dva dana kasnije. Prvim aneksom Dizdarevi}u su nezakonito ponudili mjesto {efa Klinike, dok su mu drugim nezakonitim aneksom ponudili mjesto {efa Klinike i {efa Intenzivne njege na tri godine, kaè advokat Hadìbegovi}. On dodaje kako je pravni tim Dizdarevi}a u me|uvremenu pokrenuo postupak izvr{enja presude, a krajem maja 2013. godine donesena je odluka Suda o izvr{enju. Zbog neposlu{nosti Dizdarevi}a, direktor Aganovi}
BOLNICA NA KRAJU GRADA

Klini~kom centru Univerziteta Sarajevo nedostaju osnovna sredstva za rad
Dr. Kemal Dizdarevi} davno zapo~etu pravnu bitku sa biv{im, ali i sada{njim menad`mentom Klini~kog centra vodit }e do kraja
25
DA TI MOZAK STANE
pravnim manipulacijama ukida nezakoniti aneks na poni{teni ugovor iz 2009. godine i svoju raniju odluku o imenovanju, a putem protokola Klini~kog centra Aganovi} je 1. juna 2013. godine poslao novu odluku u kojoj je konstatovao da se Dizdarevi} vra}a na ugovor o radu iz 2006. godine. Me|utim, prof. Dizdarevi}a niko nije obavijestio {ta je namjera ovakve odluke, niti je dopunio odluku, tako da je on bio primoran da obavlja poslove {efa Klinike u pravnom vakuumu, te je i pored stalnog upozoravanja da je ovakva situacija nezakonita, radio te poslove, {to je menad`ment Klini~kog centra jednostavno ignorisao. Prvog jula Dizdarevi}u je ispla}ena pla}a po koeficijentu {efa Klinike iako je upozorio rukovodioca pravnog sektora Klini~kog centra Safeta Hadàgi}a da na osnovu tada{njeg statusa, u koji ga je nezakonito doveo menad`ment, a nakon odluke direktora Aganovi}a od 1. juna, uop}e ne moè dobiti platu jer kriteriji iz njegovog ugovora o radu iz 2006. godine vi{e nisu primjenjivi, tvrdi advokat Hadìbegovi}.
TUÂ BEZ POBJEDNIKA

Me|utim, kada je Dizdarevi} u aprilu po~eo da (ne)zakonito obna{a du`nost {efa Klinike za neurohirurgiju, ~ak {est neurohirurga napustilo je svoja radna mjesta pod razli~itim izgovorima. Sa povratkom Dizdarevi}a na mjesto {efa nije se sloìo kolegij ljekara ove klinike koji su poslali dopis Aganovi}u u kojem su naveli MUKE PO DIREKTORU
Direktor Klini~kog centra Damir Aganovi} razvu~en je izme|u sopstvenih èlja, ambicija i strana~ke poslu{nosti
da to ne}e prihvatiti zbog ranijih lo{ih iskustava s Dizdarevi}em. Slijedilo je anonimno pismo na jedanaest strana
(PRE)UZIMANJE KADROVA
Ljekari i medicinsko osoblje trae novi posao u Opoj bolnici

Na na{e pitanje da li menad`ment Op}e bolnice pregovara o mogu}em prelasku neurohirurga iz Klini~kog centra u tu zdravstvenu ustanovu, dobili smo sljede}i odgovor. Za svaki prijem osoblja mi moramo dobiti saglasnost osniva~a, Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i finansijera, Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Istina je da nam se svakodnevno obra}aju ljekari specijalisti svih profila, kao i medicinski tehni~ari, sa èljom da pre|u u Op}u bolnicu i nastave svoj rad. Sa odre|enim brojem navedenih smo i razgovarali. [to se ti~e prelaska neurohirurga, ni{ta nije konkretizirano, stoji u odgovoru Op}e bolnice koji je potpisala Jasmina Du~i}. Sli~no pitanje postavili smo i nadle`nima u Klini~kom centru, ali nikakav odgovor nismo dobili.
VELIKI PLANOVI
Sebija Seka Izetbegovi}, direktorica Op}e bolnice
upu}eno na vi{e adresa, od Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, preko Zavoda zdravstvenog osiguranja, do {efova klinika Klini~kog centra. Navodno su ga sastavila trojica neurohirurga, a anonimna prijava mo`da bi i nai{la na razumijevanje u odre|enim medicinskim, pa i politi~kim krugovima, da se kojim slu~ajem temeljila na profesionalnim i ljudskim manama dr. Dizderavi}a, a ne tra~evima o njegovom privatnom i porodi~nom ìvotu.. Nakon (ne)zvani~nih pregovora vo|enih izme|u pobunjenih neurohirurga i direktora hirur{kih disciplina Harisa Tanovi}a, ve}ina ih se vratila na posao. Slijedio je novi incident koji se desio polovinom maja kada je dr. Ibrahim Omerhodì} optuìo Dizdarevi}a da ga je fizi~ki napao tokom jutarnje vizite. Dizdarevi} je o{tro dementovao ove navode rekav{i da on i Omerhodì} nisu bili sami u viziti i da postoje brojne svjedoci koji }e potvrditi da nikakvog incidenta nije bilo. Omerhodì} je izjavio da je do{lo do incidenta, te da je bio zadràn na opservaciji, odnosno posmatranju, jer se nije osje}ao dobro. Internevisala je i policija koja jo{ uvijek nije pokrenula postupak protiv Dizdarevi}a zbog navodnog fizi~kog napada, niti je podnijela prijavu protiv Omerhodì}a zbog mogu}eg la`nog prijavljivanja.
26
Uprkos tome to svi ratni lideri Republike Srpske i SDS-a tvrde da su ponosni na naslijee koje e ostaviti pokoljenjima, skoro niko od SRPSKIH PRVOBORACA i lanova njihovih porodica ne ivi u olako obeanoj dravi Srpskoj BiH; naa novinarka istraila je gdje danas ive utemeljitelji Republike Srpske
Pi{e: MIRHA DEDI]
akon dvije tre}ine odsluène kazne Mom~ilo Kraji{nik, biv{i predsjednik Skup{tine Republike Srpske, 1. septembra }e po odluci Theodora Merona, predsjednika Ha{kog tribunala, iza}i na slobodu. Mladen Bosi}, lider SDS-a, otvorio mu je vrata ove stranke, jer je Kraji{nik, po Bosi}evoj ocjeni, dao veliku `rtvu za stvaranje Republike Srpske, tako {to je proveo 13 godina u zatvorima u Haagu i Londonu. Za Kraji{nikov dolazak u toku su velike pripreme. Iako na{i izvori tvrde da je Bosi}ev poziv Kraji{niku da se priklju~i SDS-u bio kurtoazan jer aktuelni lider SDS-a ne trpi konkurenciju, Bosi} se, kako saznajemo, zauzeo da Kraji{nikov povratak bude na visokom nivou. Kod Milorada Dodika je lobirao da ustupi avion Vlade RS-a koji }e Kraji{nika dovesti u Banju Luku i da ga na aerodromu do~ekaju predstavnici Vlade RS-a. Na Palama, kako saznajemo, brat Mom~ila Kraji{nika, poznati tajkun Mirko Kraji{nik, za bratov povratak priprema veliku fe{tu sa vatrometom. Ukoliko Kraji{nik prihvati poziv i odlu~i da se politi~ki aktivira, bi}e jedan od rijetkih osniva~a SDS-a i Karadì}evih saboraca koji su ostali da ìve i djeluju u tvorevini koju su stvarali na krvi desetina hiljada gra|ana BiH. Mom~ilova supruga Milanka umrla je 1992. godine poslije te{ke bolesti, a brigu o Mom~ilovoj djeci nakon njegovog odlaska u Haag vodio je brat Mirko, koji je ina~e biznisom godinama vezan za Beograd. Kraji{nikova djeca su me|u rijetkim ~lanovima porodica visokih funkcionera SDS-a koji su nakon rata ostala ìvjeti na Palama.
Njegova dva sina, Milo{ i Njego{, sa stricem Mirkom Kraji{nikom vode porodi~ni biznis. Rije~ je o benzinskoj pumpi na ulasku u Pale, koju je Mom~ilo Kraji{nik po~eo graditi dok je bio na vlasti. Njegova k}erka Milica, diplomirani ekonomista, ve} nekoliko godina radi u Centralnoj banci BiH u Sarajevu. Kraji{nik je u pismu britanskom pravosu|u, u kojem je obrazlagao da ne prestavlja rizik za dru{tvo ukoliko bude ranije oslobo|en, naveo i da je u zatvoru usavr{avao engleski jezik, angaòvao se u grupi za prou~avanje Biblije i odràvao fizi~ku kondiciju u gimnasti~koj sali, te da nakon izlaska na slobodu namjerava da se vrati svojoj ku}i na Pale i da radi u firmi svoje djece koja posjeduju benzinsku pumpu
IMOVINA STEÊNA NA RATNOM [VERCU

Sude}i po dnevnicima Ratka Mladi}a, Kraji{nik nakon izlasak na slobodu moè da ìvi gdje god ho}e jer se u vrijeme rata u BiH pobrinuo da materijalno obezbijedi i svoje praunuke. Podsjetimo da je Mladi} u svom dnevniku, o ~emu je SB pisala, optuìo Mom~ila Kraji{nika da je u Gr~ku odnio 2,5 miliona dolara. Mom~ilo Kraji{nik i njegov brat Mirko prebacili su 2,5 miliona dolara u banku Ergos Atina. Otvoren je ra~un na ime Kraji{nik - Konstantinopolis. Novac je po Kraji{nikovom nalogu iz Gr~ke preba~en u Bugarsku, a potom je njime pla}eno gorivo koje je prodato u Srbiji Kupljeno je 1.600 tona dizela i 1.200 tona motornog benzina, koje su Kraji{nik i Proti} uvezli u Srbiju, prodali, pri ~emu su oprali novac! Zara|eni novac Kraji{nik, Proti} i Perovi}, uz pomo} Branka Ostoji}a (biv{eg potpredsjednika vlade RS-a, op. a.), prebacili su u @enevu, pi{e Mladi}. Isto tako je, uz pomo} generala \uki}a, uvezeno 1.260 tona dizela.
Dogovoreno je da se kao dar VRS-u ustupi 200 tona. Ali, Kraji{nikov brat, Karadì}ev brat Luka, Jovan Tintor, Tintorov voza~ i {ef DB-a iz Trebinja uzimaju 150 tona, prodaju i dijele novac, a 50 tona od obe}anih 200 daju VRS-u, pi{e Mladi}. Kako su biv{i prvaci SDS-a razvijali
HVALI PALE/BANJU LUKU, DR@I SE BEOGRADA

28
BEOGRAD UTOÎ[TE ZA SDS-ove POLITIÂRE I NJIHOVE PORODICE

Ve}ina ratnih utemeljitelja SDS-a, njihovih porodica i tajkuna ne ìve u Republici Srpskoj ve} u srbijanskoj prijestolnici, gdje su stambeno obezbije|eni
Dragan Kalini} se u Beogradu bavi prodajom lijekova, Mladi}ev sin prodaje kompjutersku opremu, Kraji{nik drì pumpu na Palama
{verc, tako su se i ku}ili po Srbiji. Ve}ina njih je kupila luksuzne stanove u Beogradu u koje su odmah nakon rata preselili sa porodicama. Ratko Mladi} je stan na Banovom Brdu dobio kao visoki oficir JNA. Nakon smjene sa mjesta na~elnika Glavnog {taba VRS Mladi} odlazi u Beograd, u kojem se godinama kasnije i skrivao od Ha{kog tribunala. Njegova supruga Bosa i sin Darko, vlasnik
firme koja se bavi prodajom kompjuterske opreme, nikada nisu razmi{ljali o mogu}nosti da ìve u tvorevini koju je Ratko stvarao. Nakon petnaest godina skrivanja 26. maja. 2011. uhap{en je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina, gdje se skrivao u ku}i svojih ro|aka, te je priveden na Sud u Beogradu odakle je izru~en ICTY-ju. Sumnja se da je Mladi}a sve vrijeme skri-
vanja ustvari {titio srbijanski vojni vrh. Radovan Karadì} je odmah nakon rata kupio stan na Novom Beogradu, u kojem povremeno boravi njegov sin Aleksandar sa porodicom. K}erka Sonja ìvi na Palama, gdje kao ljekar radi u Domu zdravlja. Prije dvije godine ponovo je zaplovila u politi~ke vode, ovaj put kao ~lanica uèg rukovodstva SDS-a na Palama. Tvrdi da njen otac sa
29

ODBOR ZA DOÊK
Djeca Mom~ila Kraji{nika Milica, Milo{ i Njego{
BIZNIS MLADI]A U BEOGRADU

Darko, sin Ratka Mladi}a, u Beogradu ima privatnu firmu
simpatijama gleda na njen politi~ki anga`man. Bra}a Radovana Karadì}a Ivan i Raco ìve u Obrenovcu pored Beograda, dok se Luka ve} duì niz godina u Beogradu bavi privatnim biznisom. Karadì} se do 1997. godine, iako se povukao iz politike, nalazio na Palama, a onda je 1999. godine nestao i sve potrage za njim pokazale su se bezuspje{nim. Kada je uhap{en, 21. jula 2008. godine, otkriveno je da je sve vrijeme tokom skrivanja ustvari koristio la`ne dokumente i identitet Dragana Dabi}a, bavio se alternativnom medicinom i zara|ivao novac u privatnoj ordinaciji u Beogradu. Ostale su otvorene sumnje da se Karadì} krio uz podr{ku
tada{njeg bezbjednosnog i obavje{tajnog vrha Srbije. Biljana Plav{i} tako|e ima stan u Beogradu. Plav{i}eva planira da ostatak ìvota provede u srbijanskoj prijestolnici, i to na Vra~aru, gdje stan ima i njen brat Zdravko. Plav{i}eva ina~e u Beogradu ìvi sasvim uobi~ajeno. Ujutru rano po dva sata {eta u Kara|orevom parku, redovno ide u posjetu bratu i u hram Svetog Save, ali ve}inu vremena boravi u svom stanu. Drugi ratni potpredsjednik Republike Srpske tokom rata i jedan od osniva~a SDS-a Nikola Koljevi} nakon rata bio je prorektor Univerziteta u Isto~nom Sarajevu, a ìvot je okon~ao 16. januara
1997. godine na Palama gdje je izvr{io samoubistvo. Njegov sin, poznati scenarista Sr|an Koljevi} ve} petnaest godina sa majkom ìvi u centru Beograda u stanu koji mu je prije smrti obezbijedio otac. Dio najekstremnijeg dijela ministarskog kadra SDS-a, poput Miroslava Toholja, biv{eg mnistra informisanja, Velibora Ostoji}a, Karadì}evog ministra nauke i obrazovanja i ministra informisanja, Alekse Buhe, Karadì}evog ministra inostranih poslova, zbog straha od ha{kih optu`nica, sigurno uto~i{te su na{li s druge strane Drine. Sva trojica su se odmah nakon rata u BiH preselili u Beograd. Toholj se sa suprugom Mirom 1998. godine uselio u
BIV[I PREMIJERI - UNIVERZITETSKI PROFESORI
Vladimir Luki i Rajko Kasagi nakon rata su uz teku muku postali profesori na fakultetima
Vladimir Luki}, biv{i premijer RS-a, osta}e upam}en po naftnoj aferi u kojoj je budèt RS trajno o{te}en za nekoliko miliona maraka. Novac za kupovinu nafte povjeren je tada{njem potpredsjedniku Vlade Branku Ostoji}u. Odmah nakon rata Luki} je postao dekan tek oformljenog Arhitektonsko-gra|evinskog fakulteta u Banjoj Luci.Zli jezici kaù da je dr Luki} osnovao ovaj fakultet samo zato da bi sebi obezbijedio posao. U stru~noj javnosti preovla|uje mi{ljenje da Arhitektonskogradevinski fakultet Srpskoj uop{te nije bio neophodan. Od aprila 2008. godine Luki} je zaposlen i kao tehni~ki direktor Instituta za gra|evinarstvo u Banjoj Luci. I biv{i Karadì}ev premijer Rajko Kasagi} skrasio se u pragove po Banjaluci i {ire. Nakon doktorata u Ni{u dobio je posao vanrednog profesora na Ekonomskom fakultetu. Kada se kod nas neko bavi politikom, pa se onda povu~e, svi ga izbjegavaju jer smatraju da je korumpiran. Tako se i za mene pri~alo da imam silne milione, pilanu na Kipru i {ta jo{ sve ne. A nemam ni{ta. @ivim od plate, u predratnom stanu i vozim 15 godina star jugo, jadao se Kasagi}. Kasagi} je na premijerskoj funkciji jedva opstao {est mjeseci. Uz veliku medijsku pompu dirigovanu sa Pala, progla{en je izdajnikom i otjeran sa premijerske stolice koja je povjerena anonimnom magistru iz Bosanske Krupe Gojku Kli~kovi}u. Kli~kovi} }e ostati upam}en po brojnim kamenima temeljcima za nikad sagra|ene objekte koje je u predve~erje prvih poslijeratnih izbora postavljao {irom Republike Srpske, sklonosti alkoholu i zabavama uz prostitutke iz no}nih barova. Ipak, bio je premijer najduè od svih svojih ranijih kolega, sve dok tu funkciju nije, 1998. godine, predao opozicionaru Miloradu Dodiku. Kli~kovi}u je pred Sudom BIH, zajedno sa Mladenom Drlja~om, biv{im predsjednikom Vojnog suda u Jasenici, su|eno za ratne zlo~ine iz 1992. godine kada je bio predsjednik Ratnog vije}a takozvane srpske op{tine Bosanska Krupa.Tuìla{tvo BiH im nije uspjelo dokazati nesumnjivu krivicu. Kli~kovi}, kojeg logora{i pamte kao gospodara ìvota i smrti u Bosanskoj Krupi, legalno je pro{le godine izabran za na~elnika Krupe na Uni.
NA BRANIKU OTAD@BINE:
Gojko Kli~kovi}
visokom {kolstvu: predaje poslovno pravo i me|unarodno poslovno pravo na ekonomskim fakultetima u Banjoj Luci i Br~kom. Gotovo pet godina bio je bez posla. U potrazi za poslom obijao je mnoge
30

Sadu.Ha{ki tribunal je mimoi{ao Maksimovi}a, kao uostalom i desetine njemu sli~nih propagandista najve}ih zlo~ina po~injenih u proteklom ratu u BiH. Prije pet godina vlasti RS-a su odlikovale akademika Vojislava Maksimovi}a Ordenom bratstva i jedinstva, a Radovan Karadì} ga je darivao Ordenom Republike Srpske sa lentom. Maksimovi} je desetak godina bio profesor univerziteta u Isto~nom Sarajevu. Nakon penzionisanja ìvi u Beogradu. Biv{i Karadì}ev premijer i hercegova~ki biznismen Du{an Kozi} tako|e se nakon rata oprobao u privatnom biznisu u Beogradu. Izbor Kozi}a za premijera pratila je velika polemika; protiv njega se pobunio regionalni odbor SDS-a Hercegovine gdje su Kozi}a, zbog {verca cigaretama, nazivali Mister Marlboro, ali je na sjednici Narodne Skup{tine Karadì} njegov izbor uslovio pitanjem vlastitog predsjedni~kog kredibiliteta pa su buntovnici ustuknuli. Kozi} posljednjih nekoliko godina ìvi u Trebinju, gdje je zajedno sa Eparhijom zahumsko hercegova~kom, na ~ijem ~elu je vladika Grigorije, postao ve}inski vlasnik Poljoprivrednog kombinata Agrokop iz Trebinja. Me|utim, ova firma je zbog dugovanja od {est miliona KM nedavno oti{la pod ste~aj. Trebinjski Agrokop je bio najve}i proizvo|a~ gro`|a u Republici Srpskoj i doma}im vinarijama godi{nje je isporu~ivao oko 150 vagona gro`|a. Pored toga, bavio se i proizvodnjom vo}a, duhana, ìta, te otkupom ljekovitog bilja. Dok je bio u vlasni{tvu dràve, Agrokop je ispunjavao sve obaveze prema radnicima, dobavlja~ima i dràvi. Nakon privatizacije situacija se promijenila. Iako je broj radnika prepolovljen a proizvodnja gro`|a udvostru~ena, zbog brojnih sumnjivih poslova i nestalih nekoliko miliona maraka firma je oti{la u ste~aj. Uprkos brojnim optu`bama iznesenim u javnosti istra`ni organi nikada nisu utvrdili ko je odgovoran za stvaranje ogromnih gubitaka i uni{tavanje preduze}a. Osniva~i Republike Srpske, ljudi koji su ~inili njeno politi~ko i vojno rukovodstvo, osu|eni su za najteè ratne zlo~ine nad Bo{njacima i Hrvatima ili im se jo{ sudi pred Me|unarodnim sudom u Haagu. Kao najistaknutiji ~lan politi~kog rukovodstva bosanskih Srba, Karadì} se smatra najodgovornijim kako za izbijanje rata tako i za brojne zlo~ine koji su u to doba na podru~ju BiH pod srpskom kontrolom po~injeni nad Bo{njacima i Hrvatima. Ve}ina utemeljitelja SDS-a ve} godinama nije politi~ki aktivna i oti{li su u istoriju. Ono po ~emu }e biti upam}eni jeste da su donosili odluke koje su u rezultirale desetinama hiljada ubijenih, stotinama hiljada prognanih, genocidom po~injenim u Srebrenici i spaljenom zemljom u kojoj ve}ina njih danas ne ìvi.
31
SIGURNI NA PALAMA
Porodica Radovana Karadì}a jedna je od rijetkih koja je ostala da ìvi u RS-u
dopisni{tvo Oslobo|enja u centru Beograda u Takovskoj ulici, u kojem i danas ìvi. Vlasnik je izdava~ke ku}i IGAM, koja je izdala sva djela Radovana Karadì}a nastala u vrijeme njegovog skrivanja od Ha{kog tribunala. Aleksa Buha tako|er je vlasnik velikog stana u u uèm centru Beograda, u Molerovoj ulici, u kojem ìvi sa suprugom, a u Banju Luku dolazi samo na sjednice Senata RS-a. Velibor Ostoji}, predsjednik Izvr{nog odbora Srpske demokratske stranke i bliski saradnik Radovana Karadì}a, koji je bio osumnji~en za zlo~ine po~injene na podru~ju op{tine Fo~a, nakon rata je pobjegao u Uìce, gdje je ìvio sve do 2009. godine kada je preminuo. Branko Ostoji}, nekada{nji potpredsjednik Vlade RS-a, kojem je u ratu povjerena kupovina nafte koja nikad nije stigla u RS, tako|er ìvi u Beogradu. Vlasnik je fabrike monta`nih ku}a Nobel kompani, a u centru Beograda zaposjeo je poslovni prostor Udruènja filmskih umjetnika Srbije. Obogatio se pred rat preko firme Nord kemi, koja se bavila prodajom boja i lakova u Sarajevu. Na njega je tokom rata bio registrovan Centreks, firma preko koje je tokom rata i u prvim poratnim godinama i{ao sav uvoz cigareta i naftnih derivata u Republiku Srpsku. Ostoji}, ina~e blizak prijatelj i sponzor porodice Karadì}, vlasnik je vile u Beogradu. U glavnom gradu Srbije se protiv njega vodi sudski spor zbog prevare velikog broja Sarajlije koji su od njega u Beogradu kupile monta`ne ku}e u koje nikada nisu uselili. U Beogradu su se na privatnom biznisu (uvozu nafte) obogatili i Mom~ilo Mandi}, biv{i ministar pravde RS-a, kao i Tomo Kova~, biv{i ministar policije RS-a a u
posljednjih petnaestak godina vlasnik konditorske fabrike Aleksandrija.
BURAN @IVOT DRAGANA KALINI]A

Dragan Kalini} ve} 15 godina ìvi u Beogradu, gdje se bavi uvozom lijekova i medicinske opreme. Kalini} je sarajevski ljekar koji je tokom rata obavljao du`nost ministra zdravlja, a poslije rata je u dva mandata bio predsjednik Narodne skup{tine RS-a. Od 1998, pa sve dok ga zajedno sa stotinjak kolega iz SDS 2004. godine nije smijenio tada{nji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, bio je predsjednik SDS-a. U posljednje vrijeme pa`nju javnosti je vi{e skretao burnim privatnim ìvotom, razvodom od novinarke Vojne Travanj i ènidbom sa 30 godina mla|om Beogra|ankom Anom Lazuki}, nego politi~kim djelovanjem. Srpska demokratska stranka isklju~ila ga je iz svog ~lanstva prije dvije godine jer je podrivao jedinstvo stranke. Vojislav Maksimovi}, jedan od osniva~a SDS-a koji je mu~io i maltretirao Bo{njake po Fo~i, nakon rata je ~esto boravi u Novom
Dragan i Ana Kalini}
ALMIR ÊHAJI] BATKO (2)
BATKOVE NEKRETNINE U SARAJEVU

Luksuzna ku}a na malom Dedinju u naselju Bojnik
Nakon potresne ispovijesti voditelja, glumca-amatera, stomatologa i direktora NVO Otvorena mrea ALMIRA EHAJIA BATKA, koju smo objavili u prolom broju SB, naoj redakciji javilo se nekoliko italaca koji tvrde kako im ehaji ve godinama duguje desetine hiljada maraka, te da njegovo (pre)zaduivanje nema nikakve veze s kamatarima i boleu kerke; istraili smo drugu, nepoznatu, stranu prie o Batku-humanitarcu
OPA, BATKO - HUMANISTA, ILI VRHUNSKI MANIPULATOR

Pi{e: MAJA RADEVI]
L
32
filmu Rob reditelja Pjera @alice, koji je premijerno prikazan u okviru Takmi~arskog dokumentarnog programa 19. Sarajevo Film Festivala.
ice Almira êhaji}a Batka ovih dana moète vidjeti na naslovnim stranama ve}ine bosanskohercegova~kih medija. Popularni sarajevski voditelj, glumac-amater, stomatolog i direktor humanitarne nevladine organizacije Otvorena mreà pa`nju javnosti (i novinara) ovog puta privukao je zahvaljuju}i dokumentarnom
PREVARENA @IRANTICA
U pro{lom broju Slobodne Bosne objavili smo dio êhaji}eve potresne pri~e na osnovu koje je @alica snimio pomenuti film. Podsjetimo, u filmu Batko govori o tome kako se zbog te{ke bolesti i operacije svoje k}erke koja je, naàlost, kasnije preminula, zaduìo kod sarajevskih
kamatara, nakon ~ega mu se ìvot, kako kaè, pretvorio u pakao. êhaji} je od kamatara navodno posudio 50.000 KM. Za samo nekoliko mjeseci taj dug je, prema njegovim rije~ima, narastao na 300.000 maraka. Moja k}erka imala je te{ku uro|enu sr~anu manu, koja je gotovo i hirur{ki neizlje~iva. Dijagnozu smo dobili 1999., a takva operacija ko{ta izme|u 50 i 100.000 KM. Ali, s obzirom da je Asja imala neke komplikacije, sve je ko{talo puno vi{e. Uglavnom, uspio sam sakupiti potrebni
DRUGA STRANA PRIÊ

Foto: Milutin Stoj~evi} Foto: Mario Ili~i}
novac za njen transport avionom u Njema~ku i operaciju uz pomo} ljudi koje sam smatrao dragim prijateljima. I desila se divna stvar: moja k}erka je preìvjela, po~ela je da se oporavlja, da napreduje Me|utim, u isto vrijeme, svi ti moji prijatelji po~eli su da me zovu i zahtijevaju da im hitno vratim novac koji sam posudio. Bilo je to toliko surovo, brutalno, odvratno, da sam mislio samo o tome kako da im {to prije vratim te pare. Nekako su mi bogohulili: eto ti, ima{ sad zdravo dijete, ali nam duguje{ novac. Naàlost, moja k}erka je umrla nedugo nakon toga i ja sam, u svoj toj nesre}i i bijesu, posudio novac od kamatara, misle}i da sam svemogu} i da }u mo}i vratiti taj dug. I tu je nastao pakao, ispri~ao je êhaji}. Nakon njegove pri~e koju smo objavili, javila nam se Sarajka L. (identitet poznat redakciji, op.a.), koja nam je ispri~ala kako protiv êhaji}a ve} godinama vodi sudski spor. Razlog je kredit od 40.000 KM za koji mu je ona, kako kaè, bila ìrant. Moj suprug i Batko su dugogodi{nji
U DUGOVIMA DO GRLA
Prijatelji, poznanici, banke tvrde da im êhaji} duguje desetine hiljada maraka
prijatelji. Kada je prije nekoliko godina traìo da mu budem ìrant za kredit, nismo uop{te razmi{ljali i bez oklijevanja smo pristali. Nisam mogla ni slutiti {ta }e se desiti, pri~a L. Prema njenim rije~ima, êhaji} kredit nije vra}ao, pa je banka po~ela teretiti nju kao ìranta.
U po~etku je govorio kako sam mu spasila ìvot, kako on ne bi bio nigdje da nije mogao podi}i taj kredit Ali kada je prestao da otpla}uje rate kredita, nazvala sam ga da pitam {ta se de{ava. Po~eo je izmi{ljati nekakve izgovore, a ubrzo nakon toga potpuno je prestao da mi se javlja na telefon i promijenio je broj. Sada vi{e
Batko nije duàn samo bezdu{nim kamatarima, nego i prijateljima, poznanicima, bankama...
33
ALMIR ÊHAJI] BATKO (2)

uop{te ne mogu ni da do|em do njega, a ako bih i uspjela, mislim da od toga ne bi bilo neke velike koristi, kaè na{a sagovornica i dodaje da je tek nakon svega {to se dogodilo saznala kako êhaji} jo{ nekim svojim (biv{im) prijateljima duguje novac. Moj slu~aj je odavno na sudu. Tuìla sam ga, ali znate kako to ide Proces se odugovla~i unedogled. Preko svoje pravne zastupnice saznala sam da Batko samo od Otvorene mreè mjese~no zara|uje 8.000 maraka! I onda ovih dana ~itam u medijima kako se predstavlja kao nekakav siromah, koji maltene nema {ta da jede?!, ogor~eno govori L. Ne èlim da me pogre{no shvatite: nije mi namjera da ga blatim, na kraju, nekada smo bili prijatelji, ali ovo je jednostavno kap koja je prelila ~a{u. Iskreno mi je ào zbog tragedije sa k}erkom koja mu se dogodila i vjerujem da nema gore stvari koju ~ovjek moè doìvjeti od toga. Ali ovo nema veze s tim. Svi mi, njegovi prijatelji, bili smo spremni da mu pomognemo bez razmi{ljanja, a sada nam on to ovako vra}a, zaklju~uje na{a sagovornica.
Foto: Mario Ili~i}
KU]A U ILID@ANSKOM NASELJU PEJTON

êhaji}eva ku}a sa ordinacijom nalazi se odmah pored ku}e glumca Enisa Be{lagi}a
NEOTPLA]ENI KREDITI U BANKAMA

Ona nije jedina koju je êhaji} navodno prevario za desetine hiljada maraka. Kako saznajemo, na Op}inskom sudu u Sarajevu protiv êhaji}a se vodi spor koji su pokrenuli sinovi pokojnog \ure Luki}a sa Ilidè. êhaji}, koji ina~e i sam ìvi na Ilidì, ta~nije u naselju Bojnik, svojevremeno je ponudio Luki}u da mu bude posrednik u prodaji ku}e. Kupoprodajna cijena ku}e bila je 170.000 KM. Nakon {to je prodao ku}u, êhaji} je Luki}u isplatio samo 13.000 eura, odnosno 26.000 KM. Ostatak novca \uro Luki} nikada nije vidio. U poku{aju da do|e do
svog novca, Luki} je jo{ 2004. godine Kantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu podnio prijavu protiv êhaji}a zbog kaznenog djela prevare. No, kako tvrde dobro upu}eni izvori SB, prijava se kiselila u ladicama Tuìla{tva godinama zahvaljuju}i êhaji}evim dobrim vezama sa pojedinim predstavnicima pravosudnih institucija. Godine 2009., pet godina nakon {to je Luki} podnio prijavu, podnijeta je urgencija sa zahtjevom za hitnije rje{avanje predmeta, ali ni to nije imalo efekta i slu~aj do danas nije rije{en. êhaji} je Luki}evu ku}u navodno (pro)dao izvjesnom Muji [abaniji, kao kompenzaciju za novac koji mu je dugovao odranije. Osim kaznene prijave, \uro Luki} pokrenuo je i gra|ansku parnicu protiv êhaji}a i [abanije. Luki} je u me|uvremenu umro i sada spor vode
(NE)OPRAVDANO PRISVAJANJE ZASLUGA
Ima li Otvorena mrea vaee ugovore sa svjetskim klinikama?

U razgovoru za Slobodnu Bosnu, Almir êhaji} Batko rekao je da NVO Otvorena mreà ima ugovore za transplantacije organa sa ~etiri svjetske klinike, te da su sa svakom od tih klinika uspjeli ugovoriti da cijena jedne transplantacije bude 22.000 eura. Trenutno u bolnici u Tibingenu leì petoro Bosanaca i Hercegovaca - za svakog od njih faktura lije~enja je po 200.000 eura, kazao nam je êhaji}. Na na{e pitanje kako jedna nevladina organizacija moè sklapati ugovore sa klini~kim centrima za transplantacije organa, êhaji} je odgovorio da moè, ali sa potpisom nadle`nog ministra zdravstva. U federalnom Ministarstvu zdravstva kazali su nam da je ovo Ministarstvo do sada dalo podr{ku Otvorenoj mreì isklju~ivo u edukativne svrhe, te da nikada nisu sklopili bilo kakav drugi ugovor s njima. [to se ti~e pomenute klinike u njema~kom Tibingenu, Ministarstvo zdravstva FBiH ve} godinama ima ugovor sa ovom klinikom za lije~enje bh. pacijenata.
njegovi sinovi koji ìve u inostranstvu. Pored toga {to je, prema vlastitom priznanju, dugovao desetine hiljada maraka lokalnim kamatarima (Batko u filmu ne spominje imena, ali navodno se najvi{e zaduìo kod bra}e Muhameda Alija i Aziza Ga{ija, op.a.), Almir êhaji} tako|er je poznati vi{egodi{nji du`nik i u sarajevskim bankama. Kako nezvani~no saznajemo, êhaji}a u jednoj od komercijalnih banaka ve} nekoliko godina proganjaju zbog neotpla}enih kredita, a ukupna suma za koju se zaduìo iznosi preko stotinu hiljada konvertibilnih maraka. Za razliku od onih koji ga opisuju kao plemenitog ~ovjeka ~ija humanost ne poznaje granice, na{i sagovornici, koji za sada insistiraju na anonimnosti, kaù da su dobro upoznali drugo lice Almira êhaji}a Batka. Uprkos tome {to se àli kako su mu {to du`nici, {to banke zaplijenili gotovo svu imovinu, êhaji} u naseljima Ilidà i Bojnik posjeduje dvije ku}e. Ku}u u Pejtonu na Ilidì, gdje se nalazi i njegova privatna stomatolo{ka ordinacija, trenutno navodno prodaje, a sa suprugom ìvi u luksuznoj ku}i u Bojniku, u dijelu grada koji stanovnici nazivaju sarajevsko Dedinje. Ne osporavamo da je Otvorena mreà sigurno pomogla nekim ljudima, ali to je prije svega zahvaljuju}i donacijama ljudi iz ~itave Bosne i Hercegovine koji se odazivaju humanitarnim akcijama. Sa druge strane, Batko je, naàlost, veliki manipulator i ~ovjek koji dobro zna {ta je samopromocija. Vjerovatno je zato i pristao da snimi ovakav dokumentarac, jer bilo ko drugi na njegovom mjestu ne bi imao obraza da to radi, kaè jedan od sagovornika SB.
34
PAKAO U DEHENEMU
EGIPATSKI KRUG SMRTI
Dopisnica SB koja godinama ivi i radi u Kairu u uzbudljivom dnevniku, koji je pisala posljednjih sedam dana, ispisuje osobne impresije iz egipatske prijestonice
35
KAIRSKI DNEVNIK DOPISNICE SB

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI] MOHAMED (KAIRO)
da sebe prikaù {to ve}im `rtvama, a ujedno diù moral svojih ljudi na ulicama, izvan kampa. Progla{eno je vanredno stanje i uveden policijski sat.
Srijeda, 14. august

Policija je rano jutros krenula sa ~i{}enjem Trgova Raba i Nahda. Javili su vijest na mobilne telefone. Sve je savr{eno pokriveno kamerama, pozvani su novinari i fotoreporteri. Sve ide uìvo. Tu je i vojska, koja je dovukla te{ku mehanizaciju, poru~uju na razglas da se nema {ta kriti, izvr{avaju nalog vlade, traè da se mirno napuste trgovi, svi }e biti pu{teni da odu, a na bilo kakvo kori{tenje sile, bit }e uzvra}eno silom. Nevoljno po~inje izlaziti kolona èna sa djecom, sve natrpane torbama. Imali su besplatnu hranu, pla}ao im se svaki sat mirnog prosvjeda po 200 egipatskih funti, o ~emu su neke ve} progovorile. Nisu pro{la ni tri sata od po~etka akcije, a BBC, CCN, Al Jazeera i Guardian ve} izvje{tavaju razme}u}i se brojkama mrtvih iz minute u minutu, dok mirni demonstranti uop}e ne izgledaju bezazleno. Katarska Al Jazeera, naklonjena Bratstvu, sa predumi{ljajem javlja o 2.200 {ehida, preko 10.000 ranjenih mu~enika, a dok nastaje moj tekst, ve} ~ujem izvje{}e da je 5.000 preselilo Allahu i neka bude osveta Njegova!. To poru~uju iz Muslimanskoga bratstva. Marketing ove organizacije, koji se pokazao kao najbolji, sastoji se u tome
êtvrtak, 15. august

Pretpostavljam da danas slijedi naredna epizoda, dok televizija Hayat javlja da su ispod bine na Raba trgu prona|ena 24 tijela `rtava koja su morsijevci mu~ili i na kraju ubili. Prona|eni su i snimci kako su prolazili njihovi ljudi koji su se ogrije{ili, te kako su ih {erijatski ka`njavali sje~om glave, ruke, prstiju. Za ove islamiste je sasvim opravdano i legitimno uzeti pu{ku, toljagu, kamenicu, noève, sablje, pa iza}i na ulicu i dijeliti svoju pravdu. Gledam i hanumu imenom Azza El Garf, jedna od ~etiri ène iz biv{ega parlamenta, koja tvrdi da je narodni ustanak 30. juna, kao i podr{ka generalu El Sisiju samo montaà koju je prikazala sada{nja vlada. Ne mogu se suzdràti jer sam li~no prisustvovala tim demonstracijama. @ena o~ito ima problema sa zdravljem. U me|uvremenu se {irom zemlje pale i sa zemljom sravnjuju koptske crkve.
vazi i dovi, traè}i smrt onih muslimana koji nisu sa Muslimanskim bratstvom. Proklinje El Sisija i sve njegove pristalice kafirima naziva. Kaè da }e svi protivnici Bratstva vrlo skoro goriti u dèhennemu! Klanja se dùma, pa zatim dènnaza namaz, ali ljudi su u Naamu ve} toliko podijeljeni da je jedan tabor u dàmiji sa imamom, a drugi na ulici. Poslije molitve po~inju provokacije, koje su nakratko smirili vojni helikopteri, da bih kasnije gledala tri velike grupe, jednu za drugom, pod motom mar{evi srd`be, krv za krv.
Subota, 17. august

Borim se sa vjetrenja~ama. To traje ve} duè, a i bez takvih Faceboook napada od na{ih ljudi, koji me prozivaju novinarkom u slu`bi {ejtana, koju treba likvidirati, jer nisam izabrala pravu stranu, a to je morsijevska, svakako sam u gr~u, stresu, mentalno prenapregnuta Pritisak mi je sky high i vje~ito mi puca po neki kapilar u oku. Izdvajam zadnju poruku, koju upu}uje neka Sabina Kreso, Sun~ana Strana, koja poru~uje kao i moj kom{ija, ali hiljadama kilometara daleko od Kaira: Allahu dovim da imate smrt i toliko puta i mnogostruko vi{e da vam va{e zlo vrati jo{ na dunjaluku i da vas na dno dèhennema baci zajedno sa generalima vojske egipatske i policije i svih satelita i saveznika. Amin! Klanjati se
Petak, 16. august

Uz zgradu u kojoj ìvim nalazi se jedna od najja~ih salafisti~ka dàmija, koja nosi ime hazreti Hamze, brata Muhammedovoga oca. Lokalni imam redovito
36
NE IDEM IZ OVOG GRADA
Allahu, a osje}ati mr`nju prema drugima i ru`nu smrt im èljeti veoma je ~udno. âk nije stvar toliko ni u razumijevanju, koliko u {krtosti srca i uma, da budu prijem~ivi, za bilo {ta {to se imalo kosi sa njihovom, odavno utemeljenom dogmom, koju samo oni nazivaju islamom... Poznato mi je da se takvi vrlo brzo sna|u ~im se pritjeraju u }o{ak bilo kakvim znanjem, ili po~nu doviti za ne~iju nesre}u, ili smi{ljati nove hadise! A Kairo je i danas popri{te sukoba, mada mi se ~ini da intenzitet jenjava.
je nepredvidivo u zemlji sunca i piramida, drevnih a vje~nih faraona, koji i danas postoje, samo pod drugim imenima. Stalno nailazim da je problem egipatskoga dru{tva u percepciji onoga {to pi{e u Svetoj knjizi, ~esto jedinoj od svih knjiga koju ~itaju i u~e. Lijepa vijest je da su dràvne i javne institucije u Kairu danas opet otvorene.
Ponedjeljak, 19. august

Ne mogu ni sebi ni drugima objasniti za{to pobunjenici izvode djecu na demonstracije? Me|u uhap{enim pobunjenicima ima i dràvljana Bosne i Hercegovine. Ipak, na moju radost, to nisu na{i gra|ani, ali jesu bra}a stranci, koji posjeduju na{e dokumente. Jednom sam takve bradonje u kratkim hla~ama zatekla u Ambasadi BiH u Kairu. [ta su ~ekali? Podnosili su zahtjev za bosanskohercegova~ko dràvljanstvo. Smori{e me sa prijetnjama, i to na{i muslimani. Kao {to je u BiH bitno biti Bo{njak,tako je za izvorne muslimane u Egiptu bitno biti morsijevac!
Nedjelja, 18. august

U atmosferi prenapetih ìvaca, vijesti iz sata u sat, gdje je pucnjava, ko je ubijen, ko je ranjen, dok slike okrvavljenih ljudi ili izmrcvarenih tijela postaju kao dobar dan, nasmija me komentar jednoga Egip}anina, koji moli Sisija da ubrzo ukine policijski sat jer mu èna stalno sjedi pred televizijom i ni{ta ne radi. Koliko para, toliko igre, uvijek je bilo. Uprkos tome {to slu{amo ksenofobi~ne pri~e o silovanjima, davljenjima, plja~kama, ubijanjima, kidnapiranjima, Bratstvu, Al Kaidi i Hamasu, zbog ~ega je zavladao strah, u boljim dijelovima Kaira mogu se na}i takva mjesta da ~ovjek ne povjeruje da se nalazi na istoj planeti. Sve
druga o osloba|anju Hosnija Mubaraka po glavnim optu`bama, koje se navodno nisu mogle dokazati u vremenu od dvije i po godine koliko je proveo u zatvoru. To bi moglo izazvati dodatne konflikte, ali nije ni{ta neo~ekivano. Mediji opet laù. Gledam kako se objavljuju fotografije sa senzacionalnim natpisima: ^lanovi pokreta Muslimanska bra}a i Morsijeve pristalice bjeè od suzavca i gumenih metaka pred policijom, a slika, koja je ovoga puta stvarno iz Kaira, pokazuje Bratstvo na Oct. mostu i niko ne bjeì, nema suzavaca, to su zapaljene gume...
Srijeda, 21. august

Uhap{en je jo{ jedan ~lan Bratstva. Policija je jutros uhvatila Safwati Hegazija blizu Libije, unato~ njegovome maskiranju, brijanju. Hri{}ani su opet na udaru islamista, ali treba staviti u kontekst da su to i svi ostali, iole razumni, ili bar kontraMorsi Egip}ani. Stranci }e jo{ ovu zemlju zaobilaziti, mnogi Egip}ani gledati da odavde bjeè... Dràva Masr se obra~unava sa vlastitom stvarno{}u. Moja prijateljica, Masreya kako zovu Egip}anke, kaè da sam luda {to ne bjeìm iz ove divne, nesretne zemlje u kojoj bukti neobjavljeni gra|ansko-vjerski rat...
37
Utorak, 20. august

Danas su udarne dvije vijesti. Jedna o uhi}enju glavnoga imama Muslimanskoga bratstva u svijetu, Mohammeda Badija, a
NAPRIJED NA[I
EMIR HALIMI
EF KOARKAKIH KLINACA
Bosanskohercegova~ka ko{arka ima svijetlu budu}nost!

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI], DENIS RUVI], KSBiH
B
38
io je Emir Halimi} u drugoj polovini osamdesetih godina jedan od najve}ih talenata sarajevske ko{arke. Nedugo nakon {to je Draèn Petrovi} u dresu Cibone postigao 112 poena protiv tada{nje Smelt Olimpije iz Ljubljane, Halimi} je, kao junior, unakazio OKK Radivoj Kora} iz Vogo{}e sa stotinu i dva, tri poena u njihovoj mreìci.
I uz Peru Risti}a vaìo je za ko{arka{a sa najmekanijom rukom u Sarajevu. Ali, ko se sada toga sje}a? A i ako se sje}a, to se, jednostavno, vi{e ne pika. Ali se itekako pika to {to je Halimi}, kao selektor kadetske reprezentacije Bosne i Hercegovine, proteklog vikenda, obezbijedio na{oj dràvi u~e{}e na Evropskom prvenstvu U-16 sljede}e godine. Podsjetimo, u Sarajevu je odràno ko{arka{ko Evropsko prvenstvo Bdivizije, a na{a selekcija osvojila je drugo mjesto. Od januara sam u pogonu, a na poziciji selektora naslijedio sam svog prijatelja iz igra~kih dana u Bosni Gordana
Firi}a. Zahvaljuju}i Ko{arka{kom savezu BiH, koji mi je omogu}io uslove, obi{ao sam ~etiri grada u na{oj dràvi, gdje su se okupila djeca iz tih regiona. Prvo sam bio u Tuzli, pa u Mostaru, te u Lakta{ima i u Kaknju. Na tim okupljanjima pojavilo se oko stotinu i dvadeset klinaca iz cijele Bosne i Hercegovine. Poslije toga smo imali [estoaprilski turnir u Sarajevu, na koji je do{lo njih dvadesetak. To je ve} bio ozbiljan filter. Poslije toga, po~etkom maja, bio je jedan turnir u Travniku, gdje je do{lo opet njih dvadesetak, novih, kada se iskristalizovala ekipa od dvadeset i ~etiri klinca. Jako je
BOSANSKA KO[ARKA[KA BAJKA
Nakon juniorske prole, ove godine se i kadetska koarkaka reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala u A-diviziju starog kontinenta; EMIR HALIMI, selektor kadetske koarkake reprezentacije BiH, u otvorenom razgovoru za na magazin, izmeu ostalog, govori kako nai djeaci-koarkai vole svoju dravu i bore se za njenu ast i ugled
BUDU]NOST BiH
Zapamtite njihova imena, to su budue zvijezde!

Poznajete li Nikolu Bili}a? Za one koji su dali negativan odgovor, recimo da je Bili} doajen bosanskohercegova~kog novinarstva. I vi{edecenijski konferansije na sportskim doga|ajima organizovanim u Sarajevu. E, sada, neka vam nekako kroz u{i do mozga dopre bar{unasti, melodi~ni, ali ipak sugestivni bas-bariton, glas kakav ima Nikola Bili}. Pa, ~itajte: 4. Jasmin Jakupovi}, 5. Amin Sijer~i}, 6. Damir Hadì}, 7. Atif Durak, 8. \or|e Aleksi}, 9. Amar Gegi}, 10. Nedim \edovi}, 11. Fahrudin Mangafi}, 12. Enis Memi}, 13. Boè Gali}, 14. Emir Ahmedi} i 15. Alija Piri}. Kadetska reprezentacija BiH! U osnovnom tekstu spomenuli smo gdje igraju Aleksi}, \edovi} i Hadì}. A ostali? Durak, Gegi}, Mangafi}, Memi} i Piri} u sarajevskim Sparsima, Jakupovi} u Slobodi iz Tuzle, Sijer~i} u Gora`du, Gali} u [irokom i Ahmedi} u Bosni. Na pripremama su bili i Filip Ivankovi} iz Viteza, te Ljubo Zadro iz [irokog. Neko je, jednostavno, pred po~etak Evropskog prvenstva morao otpasti, jer mjesta je bilo samo za njih dvanaest. Ipak, sve vrijeme su bili uz ekipu. Bilans: sedam pobjeda i poraz u finalu. Od Danaca, koje su ve} dobili u prvoj fazi takmi~enja. Nevr majnd, kazali bi mudri Anglosaksonci.
RADOST KADETA
Mladi ko{arka{i BiH znali su proslaviti ulazak u A-diviziju
bitno da su to djeca iz ~itave BiH kao i da se pro{irila baza. Dolazim na sva takmi~enja i imam odli~nu saradnju sa klubovima, tvrdi Emir Halimi} na po~etku na{eg razgovora.
MAKSINA [KOLA KO[ARKE

Ko od momaka iz kadetske reprezentacije na{e dràve igra u inostranstvu? Samo Damir Hadì}, koji je u Riminiju kod Gordana Firi}a, i Nedim \edovi}, koji je u Barceloni. A da li ste nekog od njih upoznali u [koli ko{arke GEN, koju ste osnovali zajedno sa Firi}em i sa jo{ jednim od Va{ih saigra~a, Nenadom Markovi}em? Nikog od njih koje sada vodim - nisam.
Zato {to se mi baziramo na radu sa najmanjim uzrastima. Dakle, sa klincima koji su ro|eni u periodu od 2000. do 2004. godine. I imamo jednu grupu koja je malo starija, me|utim, niko nije uspio u}i u kadetsku selekciju BiH. To je trenutno [kola ko{arke koja okuplja malu djecu kako bi zavoljela sport. A onda }emo postepeno, iz godine u godinu, poja~avati na{ rad. Stvorili smo nekoliko ekipa, koje }e se u predstoje}oj sezoni takmi~iti sa svojim vr{njacima. Radimo, trudimo se, borimo se, da stvorimo, mo`da je pretenciozno re}i, budu}e ko{arka{ke zvijezde. Kada sam Vas gledao prvi put na treningu imali ste godina koliko sada imaju klinci koje vodite. U ~emu je razlika izme|u Vas tada i njih sada? Razlika je u sistemu, koji je tada bio
druga~iji. Od organizacije klubova i organizacije takmi~enja u {kolama. Kada sam ja po~injao, to je bila 1982., postojala je Bosnina liga. Utakmice su se igrale vikendom u Skenderiji, a u~estvovale su sve {kole koje se prijave. Redovno je dolazio legendarni trener Bosninih omladinskih pogona Mladen Ostoji} Makso i pravio spiskove. Da bi po~etkom septembra organizovao prvo okupljanje, na koje bi do{lo stotinjak dje~aka, a onda bi on napravio selekciju. Mladen Ostoji} odgojio je, u pravom smislu, mnoge generacije poznatih sarajevskih ko{arka{a. Spomenu}u ovom prilikom samo Vas, Nenada Markovi}a, Samira Avdi}a, Predraga Danilovi}a i Dèvada Alihodì}a. Koliko se trenerski pristup promijenio, na ~emu je tada insistirao
39
NAPRIJED NA[I
ZA RAJU - HALA
lan prve koarkake reprezentacije BiH

Emir Halimi} ro|en je 1970. u Sarajevu. Zavr{io je Osnovnu {kolu Miljenko Cvitkovi}, a potom i II gimnaziju. U rodnom gradu, dakako. Pro{ao je sve selekcije u Ko{arka{kom klubu Bosna. Ne sje}a se prve utakmice za A tim Bosne. Mo`da je to bilo protiv Rabotni~kog u Skoplju. Godinu dana proveo je u opkoljenom Sarajevu, a onda, preko piste, pa preko Zagreba, stigao na Evropsko prvenstvo 1993., u Njema~koj. Igrao je i pet godina u Turskoj, pa dvije godine ponovo u Bosni, te po jednu godinu u Ma|arskoj i Francuskoj, a onda jo{ dvije u Ma|arskoj. Bio je i ~lan Slavije iz Isto~nog Sarajeva. êtiri mjeseca pro{le godine trenirao je Bosnu. Pozicija selektora kadetske reprezentacije BiH drugi mu je trenerski posao u ìvotu. Ima FIBA-inu licencu za taj poziv. @ivi u Sarajevu, sa suprugom Majom i k}erkom Emom.
NE LJUTI SE, ÔVJEÊ

Emir Halimi}, selektor kadetske reprezentacije BiH, u akciji
Ostoji}, a na ~emu Vi sada? Kod Ostoji}a se jako puno treniralo. Usmjeravao nas je ne samo da budemo pravi sportisti, nego da budemo i dobri u~enici. On je obilazio {kole koje smo mi poha|ali. Nije bilo gore zabrane nego kad Makso kaè: Ne moè{ sedam dana do}i na trening, zato {to ima{ keca iz matematike. Prije svega, razvijali smo se u tom smjeru. Da budemo zdrave li~nosti i kvalitetni ljudi koji }e sutra zasnovati svoje porodice. A i u sportu nas je jako puno usmjeravao. Prvenstveno, stvarao nam je radne navike. Govorio nam je da bez treninga ne moèmo ni{ta napraviti. Ve} sa trinaest, ~etrnaest godina trenirali smo svaki dan. A onda i dva puta dnevno. Sve se to moglo sti}i. Pro{le godine Nenad Markovi} je juniorsku reprezentaciju uveo u A-diviziju, a ove godine smo tu i opstali. Prije nekoliko dana ste i Vi sa svojom ekipom u{li u Adiviziju. No, donedavno uop{te nismo ni imali omladinskih reprezentativnih pogona, ~ak ni danas nemamo U-20 selekciju. Ipak, klinci opet nekako izranjaju... Moram se ovom prilikom zahvaliti sekretaru Ko{arka{kog saveza BiH Harunu Mahmutovi}u. Jer, otkako je on do{ao na to mjesto u Savezu su se desile drasti~ne promjene. Stvarno nemam razloga da
40
BRUKA DRAVE: Ne volim se mijeati u finansijske stvari. Ali, koliko vidim, Koarkaki savez BiH nema nikakvu podrku drave, to je sramotno! Kako niko ne prepoznaje elju i volju te djece?
nekome podilazim. Ali, ovo su ozbiljne pozitivne promjene! Ako se ovako nastavi, mislim da se ne trebamo sekirati za budu}nost bosanskohercegova~ke ko{arke. Ubije|en sam da je zavr{ena ta pri~a o djeci koja ne èle da igraju za svoju domovinu. Ho}e tamo, ho}e vamo, te igra}e za Hrvatsku, te za Srbiju, Sloveniju... Ali, moramo biti svjesni da nekada nismo imali uslove, nismo toj djeci imali {ta ponuditi, pa su roditelji svoju djecu èljeli vidjeti u dresovima Srbije ili Hrvatske. Ne trebamo se ljutiti na njih. Ve} drugu godinu nam iz Mrkonji} Grada dolazi kadetski reprezentativac BiH \or|e Aleksi}. De~ko igra za prvi tim Mrkonji} Grada. Njegovi
roditelji su uzeli odmor i ~itavo Prvenstvo su bili u Sarajevu, navijali i govorili nam da su ih djeca iz tog grada pitala da li }e ikada mo}i igrati za Bosnu i Hercegovinu. Za mene je to velika stvar, ogroman uspjeh! Dakle, postepeno se mijenja odnos roditelja prema reprezentaciji BiH. Naravno! Pro{le godine sam tri, ~etiri puta i{ao u [iroki Brijeg i razgovarao s roditeljima mladih ko{arka{a i sjedio sa ~elnicima kluba. Me|utim, ljudima su ruke bile vezane. Jer, Ko{arka{ki savez BiH nije imao omladinske selekcije, a roditelji su morali poslati negdje svoju djecu. Ali, sada se situacija promijenila. Pro{le i ove godine, pripremaju}i kadete, bili smo i u Srbiji, i u Crnoj Gori, Sloveniji. Odgovorno tvrdim da na{a djeca imaju najbolje uslove za rad! Iako svi mi u Savezu radimo iz ~istog entuzijazma.
SVIJETLA BUDU]NOST
Ko je jo{ u Va{em stru~nom timu? To su ljudi koji su sve vrijeme bili uz mene i bez njih ovakav uspjeh ne bi bio mogu}. Treneri Ozren Seleskovi} i Boris Dìdi}, koji je nekada igrao za reprezentaciju Hrvatske, za fizi~ku pripremu bio je zaduèn Almir Bejdi}, a fizioterapeut je @eljko Vukasovi}.
BOSANSKA KO[ARKA[KA BAJKA

Iskreno, u ~emu je najve}a snaga reprezentacije koju Vi vodite? Pro{la su dvadeset i ~etiri sata od kada smo se rastali (razgovor snimljen 20. augusta, u 11 sati, op.a.) i vjerujte da mi ve} ti dje~aci fale. Bio je takav uìtak raditi s njima da vam ja to ne mogu opisati. U isto vrijeme s nama su bile i djevojke iz U-18 reprezentacije BiH, koje trenutno u Mi{kolcu u Ma|arskoj na Evropskom prvenstvu igraju fenomenalno. I djevojke su iz ~itave BiH. Sara|ivali su, druìli se, bodrili jedni druge na utakmicama... Ma, nemam rije~i! A to {ta su meni priredili za ro|endan... Igrali smo 10. augusta protiv Danske i pobijedili u posljednjoj sekundi. Nisam mogao dobiti bolji poklon. I jo{, poslije ve~ere, dobijam tortu sa bakljom. Onda dolaze i cure, pa pjevaju svi zajedno! Koliko su trajale pripreme? Od 1. jula. U Sarajevu smo bili smje{teni u Hotelu Hollywood na Ilidì. Djeci ni{ta nije falilo. Ljudi iz tog hotela su isto tako zaslu`ni za na{ uspjeh, kao i izvrsni navija~i. I ovom prilikom zahvalio bih im se. Bili smo i na jakim turnirima u Tivtu i Slovenj Gradecu. Uklju~uju}i i utakmicu na Prvenstvu, Sloveniju smo dobili ~etiri puta! A na kojoj poziciji smo najja~i? Vrlina ovog tima i ove reprezentacije je da u svakoj utakmici neko drugi bljesne. Nosilac igre i onaj koji se nametnuo od svog prvog pojavljivanja, na [estoaprilskom turniru, je Nedim \edovi}. Fascinantan de~ko u svakom pogledu. Impresionirao me svojim pona{anjem, odgovorno{}u. Ili, recimo, ovaj mali, Boè Gali}. êtvorka. Prve dvije utakmice uop{te nije igrao. I uvedem ga u tre}oj utakmici, a on ima double-double: deset poena, jedanaest skokova. Pa, Emir Ahmedi}, koji igra na poziciji ~etiri/pet, mo`da je tehni~ki na{ najslabije potkovan igra~. Me|utim, ima ogromno srce i sve nadomjesti! \or|e Aleksi}, naprimjer, igra na poziciji broj 1. Toliko je iskusan da nije ni ~udo {to ve} igra u prvom timu svog kluba. Enis Memi}, ~etvorka, protiv Danske ima double-double: petnaest poena, jedanaest skokova. U ovom timu barem ~etiri, pet igra~a ima veliku perspektivu. Koliko }e ih mo}i igrati sljede}e godine u A diviziji? Samo Amar Gegi}. Da li }ete Vi ostati na toj poziciji? Zavisi od Ko{arka{kog saveza BiH. Koliko Vam nedostatak novca posao ~ini teìm? Ne volim se mije{ati u finansijske stvari. Ali, koliko vidim, Ko{arka{ki savez BiH nema nikakvu podr{ku dràve, {to je sramotno! Kako niko ne prepoznaje èlju i volju te djece? Pa, oni se druè, vole, igraju zajedno, i, ponavljam, iz ~itave su BiH! I to je jedina ~itava i istinita pri~a! A Harun Mahmutovi} se bori koliko moè. Volio bih da znam u kojim smo sportovima i u kojim kategorijama me|u {esnaest u Evropi. U fudbalu su seniori visoko na FIFA listi, ali nikada nismo bili ni na evropskom ni na svjetskom prvenstvu. I {to{ta se ovdje ne prepoznaje. No, kako }e pro}i seniorska reprezentacija BiH na predstoje}em Evropskom prvenstvu u Sloveniji? Nadam se da }e biti me|u osam najboljih, kao {to smo mi bili 1993., na Evropskom prvenstvu u Mnchenu. Imate li ambicije da jednog dana vodite seniorski tim BiH? Da ja vodim?! Sada? Ma ne, nekada? Pa, to je kruna karijere! Svako ko se bavi ovim poslom ima ambiciju da vodi nacionalni tim. Pogotovo svoje dràve!
41
IN MEMORIAM
Umro je MIRKO KOVA, literarno velianstven i intelektualno blistav, NA pisac; od VELIKOG MIRKA opratamo se svi zajedno, uz tekst naeg saradnika i dio intervjua koji je naa novinarka s njim uradila 2008. godine
DVA IVOTA U JEDNOM

Mirko Kova~ bio je pisac na{eg svijeta, mo`da i ponajbolji kojeg smo u zadnjih pedesetak godina imali
osnovnoga {kolovanja u Trebinju, odlu~io potraìti svoje mjesto pod suncem u Beogradu, koji je tada, krajem pedesetih godina pro{log stolje}a, bio neka vrsta hobotnice koja je usisavala sve dobro i lo{e sa svih ju`noslovenskih strana, ali bila i udobna, prijestoni~ka, ku}a za one ~iji se talent prepoznaje. Jedan anegdotalni mit iz toga vremena glasi da je na drugoj godini studija dramaturgije rekao: Ja sad pi{em roman, iako nijedan dosad nisam pro~itao! Bila je to, naravno, la`, jer je na{ svijet, ~esto zlurad pa ne~ije znanje, rad i talent naj~e{}e svodi na incident ili provi|enje. Ne, rekao mi je jednom za{to nije zavr{io fakultet ve} su mi se igrale drame, imao sam dosta napisanog, a valjalo je i pla}ati tro{kove. I tako stao u red onih velikana, poput Thomasa Manna ili Miroslava Krleè, koji su pokazali da formalno obrazovanje nema puno veze sa tim zna{ li ili ne zna{ pisati. Ba{ zbog toga {to je znao na{ svijet takav, prijek, naopak, zao i neuk, bilo je fascinantno poznavati i voljeti Mirka Kova~a. On sam, bio je duboko skroman i zadràn oko va`nih su{tinskih stvari, a u svakodnevnoj komunikaciji najprijatniji i najbolji mogu}i sagovornik: Sve }e to izgorjeti, rekao je jo{ na po~etku ratu u neadaptiranoj sobi od 26 kvadrata gdje je sa suprugom Bobom izbjegao iz Milo{evi}evog Beograda, prethodno upozoren od jednog prijatelja, pozicioniranog u vrhu tada{nje obavje{tajne slu`be. I nastavio: Milo{evi} ne zna ni{ta, on ne zna de je Bosna. Ali }e je razru{iti, jer ima opsesivnu misiju da spasi Srbe. Kako jednostavno precizno? I koliko smo svi mi, i dobri i lo{i, i pravi i kvazi intelektualci potro{ili vremena i papira da kaèmo upravo to {to je Mirko tako jednostavno pisao i govorio. Jer, znao je osnovnu tajnu: dobra literatura zavisi samo od toga koliko uspje{no koristi{ jezik. A Mirko, ~ovjek s granice, znao je kakvo je jezik bogatstvo. Ali, i mrak.
Pi{e: AHMED BURI]
ad bi na ovom svijetu bilo neke pravde, dobri pisci bi ìvjeli dva puta. Jednom, da napi{u ono {to za ìvota trebaju, a drugi put da ìve punim plu}ima, i eventualno dotjeraju, poprave ili izmijene tekstove koje su za prvog ìvota napisali. Ovakvih i sli~nih misli moè se na}i u knjigama velikog broja pisaca, ali malom broju njih je uspjelo da ta dva ìvota spoje u jedan, tako literarno veli~anstven i intelektualno blistav kakav je bio ìvot Mirka Kova~a: srpskog, crnogorskog i hrvatskog pisca, kako se danas (pogre{no) biljeì, kao {to je ve}ina vremena koje ìvimo pogre{na u svojoj osnovnoj intenciji.
INCIDENT ILI PROVI\ENJE

Mirko Kova~ bio je pisac na{eg svijeta, mo`da i ponajbolji kojeg smo u zadnjih pedesetak godina imali. Jer, kad ~ovjek po{teno sra~una - ako se takav ra~un uop}e treba izvoditi - izvan jaranskih kafanskih (samo)zaljubljivanja i razo~arenja i beskrajnih (a uglavnom besmislenih) feljtona kojima se, uglavnom otkriva (jadni) karakter njihovih pisaca - zna~ajnijega ne i ve}ega na ovim jezicima nije bilo od odlaska njegovog prijatelja Danila Ki{a. A otada je ve} skoro ~etvrt stolje}a. Ro|en u Petrovi}ima kod Bile}e (ima li i{ta gore od Bile}e ljeti, ima, Bile}a zimi, zapisao je jednom veliki majstor), od oca doma}ina pustolovnoga duha, i majke koja je bila slaboga zdravlja, pa me je dojila i odgojila èna koju sam smatrao drugom majkom, Badema Avdi}, zarana je upoznao teàk ìvot. Kasnije se naljutila {to sam je metno u knjigu, zna{ kakav je na{ svijet, melanholi~no je dodao. Petrovi}i su, ina~e, sura Hercegovina, danas zapu{teno, skoro divlje selo, za koje je vlasnik socijalisti~ke Crne Gore narodni heroj Blaò Jovanovi}, rekao da je jedino u njega u Crnu Goru do{la civilizacija. Kako do{la, tako i oti{la, reklo bi se, ba{ kao i Mirko Kova~, koji je nakon
42
[ARMANTAN I INTELIGENTAN
Ve} za prvu knjigu Gubili{te stigla ga je etiketa da {iri crnu sliku svijeta. Iako stalno osporavan i onemogu}avan u radu,
Mirko Kova~ se nakon odseljenja u Hrvatsku - gdje se u potpunosti vratio ijekavici nije di~io nekakvom disidentskom pro{lo{}u (anticipiran i opisan u romanu Drugi ìvot) ili je poku{avao naplatiti. @ivio je svoj ìvot daleko od na{ih malih zavidnih i samopromotivnih (ne)kultura u kojima se ìvi progla{avaju najve}ima, najve}i ìvima, a svi smo skupa nesretni brod lu|aka koji plovi neznano gdje, dok na{a sudbina neizbje`no hrli u katastrofu. Sve to je znao Mirko Kova~, i onako {armantan i inteligentan biljeìo. I stvorio Mediteran je za mene preplitanje kultura. Nije dovoljno biti mediteranac, nego se mora poraditi na tome da se usvaja ono {to nam ta kultura nudi, sve te razlike koje oplemenjuju. Bit mediteranskog shvatanja kulture jest ne zatvarati se u svoje male okvire, nego ploviti morima kad smo ve} imali sre}u da nas ta mora zapljuskuju. Imati sve to {to imamo, od islama do rimskih ostataka, a ne znati iz toga uzimati, onda to zna~i bijeg u tmurni, o~ajni svijet nacionalizma, zapisao je jednom ovaj pravi vitez, umjetnik za kojeg, bez obzira koliki ste format, poèlite da ste napisali neke stvari koje je on objavio. Bez Wikipedije (bibliografiju s nje prepisuju samo nab(ij)e|eni frflja~i koji si utvaraju da su obrazovani), Mirko Kova~ je napisao Rane Luke Me{trovi}a, @ivot Malvine Trifkovi}, Vrata od Utrobe, Nebeske Zaru~nike, Kristalne re{etke, Grad u zrcalu, scenarije za filmove Mali vojnici, Lisice, Pad Italije, Okupacija u 26 slika, eseje Evropska trule`, Elita gora od rulje, i poeziju Razvalina, gdje se, na kraju nakon tolikih proznih knjiga, ipak otkrio. Mirko Kova~, za koga je jo{ te{ko povjerovati da ga vi{e nema, bio je (hercegova~ki) pjesnik, aristokratska du{a koja se na{la u dinarskom vrtlogu krvi, zlo~ina i krivog srastanja i iz toga izvukao neke od najboljih redova ikada ovdje napisanih. On sam, bio je slab na pjesnike, na Ujevi}a, kojeg je cijelog znao napamet i ~esto govorio: S ranom u tom srcu, tamnu i duboku, s tajnom u tom trudnu i prokletu
MIRKO KOVA^ (1938. - 2013.)
MIRKO KOVA^
Duboko skroman i zadràn oko va`nih su{tinskih stvari
43
IN MEMORIAM
NOSTALGIJA ZBOG BOSNE
Iz intervjua koji je Slobodna Bosna objavila prije pet godina

Razgovarala: ADISA BA[I] Na 8. knjièvnim susretima Cum grano salis u Tuzli, {estog septembra, dodijeljena je nagrada Me{a Selimovi} za najbolji roman objavljen u 2007. godini na govornom podru~ju Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Ovogodi{nju nagradu zasluèno je dobio knjièvnik Mirko Kova~ za svoj izuzetni roman Grad u zrcalu. Kakve je emocije kod Vas izazvala nagrada za najbolji roman Me{a Selimovi}, posebno imaju}i u vidu da ste Me{u i li~no poznavali? Da li ste ovih dana prizvali u sje}anje neka druènja i razgovore s njim? Izazvala je nostalgiju, onda zadovoljstvo {to ta nagrada dolazi iz Bosne, posebno iz Tuzle. Postoji jo{ jedna nagrada Me{a Selimovi} koja se dodjeljuje u Beogradu. Ove godine tu je nagradu dobio srpski pisac Dragan Veliki}. Bio je u konkurenciji i za bosanskoga Me{u. Te nagrade istog imena potpuno su razli~ite, rekao bih suprotne, vjerovatno su i propozicije druk~ije. Ne bih volio kad bi me takva nagrada, kao {to je beogradski Me{a, zadesila, iz prostog razloga {to su je proteklih te{kih godina dobijali pisci poput Noga i njemu sli~nih pisaca, mra~nih srpskih nacionalista. To Me{a nije zasluìo iz prostog razloga {to je bio kao osoba vrlo tolerantan, kao ~ovjek ugodan, a njegov izbor kojoj }e knjièvnosti pripadati jest njegovo pravo koje treba po{tovati. Sa Me{om nisam toliko prijateljevao da bih znao anegdote, ali jedan mi je doìvljaj ostao u sje}anju. Sjedio sam s njim u kafani beogradsko hotela Metropol, jo{ je neko bio s nama, ne mogu se sjetiti ko, kada nam je pri{ao neki na{ ~ovjek, gost hotela, bio je iz Sandàka, a ìvio je u Istanbulu. Uljudno se i ponizno predstavio, odmah je izustio napamet ~itave pasuse iz Dervi{a, zakratko je sjeo, a nakon toga silnog laskanja velikom piscu, napao ga i rekao mu kako ga nije sramota {to je izdao svoju vjeru, tradiciju, kulturu i opredijelio se kao srpski pisac. Me{a je to sve saslu{ao i mirno rekao: Ako vam je sada lak{e, slobodni ste, moète oti}i. Ova nagrada je jo{ jedan u nizu Va{ih uspjeha (NIN-ova, Andri}eva, Herderova nagrada...), a za uspjehe ste napisali da su za Vas nepodno{ljivo i te{ko breme koje Vam je donijelo vi{e nevolja nego sva silna osporavanja i uvrede koje ste podnijeli bave}i se pisanjem. Koje su Vam pokude i koje krize u karijeri najteè padale, kojih se najìvlje sje}ate i {ta danas mislite o tim doga|ajima? Kada ste hvaljeni i nagra|ivani, onda se traì neka zahvalnost, uljudna i pristojna
HVALJEN I NAGRA\IVAN
Krize je rasplitao sam sa sobom
rije~, a tu se ne mogu izbje}i i neki kli{eji, one ustaljene fraze i konvencije ~ega se uvijek bojim. Op}e mjesto - to je ne{to nepodno{ljivo. Ne volim ba{ ni sve te fe{te oko nagra|enog, kao {to ne volim rituale, obrede. Katkad sam i praznovjeran, pribojavam se da nakon pohvale dolazi nekako sudbinski pokuda, a mo`da i ne{to jo{ neugodnije. Kad dobijam neku nagradu, kad ~ujem pohvalu, mene obuzimaju strepnje. Ne znam {to je to, otkuda to dolazi, ali je tako. Istina, posljednjih godina to me pro{lo, pa se sada pribojavam da nije posrijedi ona stara~ka ambicioznost. Kako je divno rekao moj omiljeni pisac Witold Gombrowicz Nema ni{ta stra{nije od starog ~ovjeka, a ambicioznog. A {to se kriza ti~e, one su se smjenjivale, ali ne samo s uspjesima, nego opet s krizama. Me|utim, mislim da su krize za pisca poticajne. Ako ste pametni, izvla~ite korist od njih. Ako im se prepustite - propadate. Ja sam svoje krize rasplitao sam sa sobom, vrlo rijetko na javnoj sceni, a ponajmanje u kafani i alkoholu. Ne bih rekao da mi je literatura bila terapija, ali mi je pomagala. Krize su bile doista te{ke sedamdesetih godina, ali sam pisao i pisao, a kruna toga bili su romani Ruganje s du{om i Vrata od utrobe. Nakon predaha i uspjeha s romanima, dolazi druga polovina osamdesetih godina - ne ponovilo se. To je vrijeme bujanja srpskog nacionalizma, pripreme za rat, rasap jednog dru{tva i jedne dràve. I napokon, po~etak devedesetih i bijeg iz Beograda i to u godinama kada se te{ko odlu~iti da se sve promijeni iz osnove. I ja to ~inim. Mijenjam sve. Mijenjam grad, dràvu, donekle i jezik, reformiram samog sebe, preure|ujem svoje knjige, distanciram se od mnogih prijatelja itd. Dakle, ako ho}emo po{teno, sve same krize koje su se smjenjivale.
44
MIRKO KOVA^ (1938. - 2013.)
BILO JE LIJEPO DRUITI SE S MIRKOM: Ba zbog toga to je znao na svijet takav, prijek, naopak, zao i neuk, bilo je fascinantno poznavati i voljeti Mirka Kovaa. On sam, bio je duboko skroman i zadran oko vanih sutinskih stvari, a u svakodnevnoj komunikaciji najprijatniji i najbolji mogui sagovornik
bi}u/Sa zvijezdom na ~elu/Sa iskrom u oku/Gazi stazom varke, mrtvi Ujevi}u. Zbogom, druè. Malo me je i sram {to pi{em ove retke, jer sada }e se svi opra{tati, i svi u superlativima i svi koristiti priliku da se uporede, ne bi li na njih pre{lo malo veli~ine. Ja ti èlim samo zahvaliti {to si me zagrlio, a slu~aj je htio da mi je oba ta puta bilo te{ko u ìvotu. Samo: Hvala! I ni{ta vi{e. Jer, u ovakvim trenucima nije pristojno iznositi neke detalje, o tome {ta smo ti, Pero Bunti} i ja ono jutro u Evropi pri~ali sve do iza ru~ka, {ta si mi rekao o nekim kolegama koji te obasipaju ljubavnim mailovima, {ta o tome gdje ~ovjek treba ìvjeti. Ti si bio gospodin umjetnik i neke stvari ponije}e{ sa sobom tamo gdje svi idemo. Jer, svi smo mi imali nesre}u da su nam se otvorila Vrata od utrobe i da smo vidjeli mrak ovoga svijeta, koji si ti svojim postojanjem osvijetlio. I neka ti je laka zemlja koju si sam izabrao. Zbog toga nikada ne}e{ biti manje na{. I manje veliki.
45
ANA RUCNER
INTERVIEW
ANA RUCNER elistica iz Hrvatske

Poznata hrvatska elistica ANA RUCNER (30), uoi svog prvog velikog sarajevskog koncerta 23. avgusta u Bosanskom kulturnom centru, za na magazin govorila je o svom profesionalnom uspjehu, nastupima, specifinom muzikom stilu i renesansi violonela na svjetskoj muzikoj sceni
Volim se igrati razli~itim stilovima, ali prije svega slu{am svoju publiku
Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILIÎ]
a svoj prvi veliki nastup pred sarajevskom publikom Ana Rucner, zajedno sa svojim timom, pa`ljivo je sedmicama osmi{ljavala repertoar. Na kraju, na{lo se tu pone{to za sva~iji ukus, a s obzirom da se koncert de{ava u vrijeme trajanja 19. Sarajevo Film Festivala, fokus je ovog puta bio na filmskoj muzici. Uz najpoznatije svjetske filmske teme, u koncertni repertoar uvr{tena je i muzika iz bosanskohercegova~kih filmova Nafaka i Kod amidè Idriza, te ~uvena muzi~ka tema iz Otpisanih. Sa hrvatskom ~elisticom svjetskog glasa razgovarali smo uo~i gala koncerta Ana Rucner & prijatelji koji je, uz sponzorstvo kompanije Eronet, zakazan 23. avgust u dvorani Bosanskog kulturnog centra. O tome kakva je Ana zvijezda govori i ~injenica da je koncert organiziran pod visokim pokroviteljstvom predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a i predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovi}a. A da produkcija bude na vrhunskom nivou, pobrinuo se organizator i producent koncerta, agencija Croatiastudio. Iako joj mnogobrojne obaveze i probe pred koncert nisu ostavljale mnogo prostora, Ana je ipak rado izdvojila vrijeme za na{e ~itatelje. Razgovaramo dok traju zavr{ne pripreme uo~i gala koncerta Ana Rucner
46
& prijatelji 23. avgusta u Bosanskom kulturnom centru. Za po~etak, moète li nam re}i sa kakvim emocijama do~ekujete nastup pred sarajevskom publikom? Sa velikim veseljem, ponosom i rado{}u, na isti na~in kao {to sam se i pripremala za ovaj koncert. Nastojat }u podijeliti tu divnu emociju sa Va{om publikom!
slikovito objasnim: koncert }e biti njeàn poput najfinijeg cvijeta, a istovremeno }e poprimiti i karakter divlje ma~ke! Recimo, kao jedan dinami~an film. Jeste li sami birali filmsku muziku koju }ete izvoditi? Glazbu sam birala zajedno sa svojim producentom i menadèrom @eljkom Kozinom. Naravno, kao umjetnica, imala sam apsolutno pravo glasa, ali isto tako volim poslu{ati dobar savjet i prihvatiti ga. Nije bilo lako izabrati skladbe jer zaista ima puno prekrasnih filmskih tema, ali mislim da smo napravili dobar izbor. Violon~elo, guda~i, saz, harmonika - koliko je bilo zahtjevno spojiti sve te instrumente u jednu funkcionalnu cjelinu? To treba pitati stru~njake koji su se prihvatili ovog izazova, a to su Julio Mari}, Mahir Sarihodì} i \elo Jusi}, koji }e ujedno i dirigirati cijelim koncertom. Ako mene pitate za mi{ljenje, sjajno su posloìli aran`mane i uspjeli su svima dati ravnopravnost na pravi na~in! Violon~elo kao instrument u posljednjih desetak godina doìvio je, slobodno moèmo re}i, pravu renesansu na svjetskoj muzi~koj sceni, kroz Va{e i nastupe Va{ih kolega kao {to su 2Cellos, finski bend Apocalyptica Kako to tuma~ite? Mo`da }u sada zvu~ati pomalo subjektivno, ali violon~elo je oduvijek bio
KAO DINAMIÂN FILM

Nastupate zajedno sa Sarajevskim guda~kim ansamblom, a u repertoar koncerta uvrstili ste filmske teme? Da, ovog puta odlu~ili smo se isklju~ivo za filmske teme, jer nastupamo u ambijentu Sarajevo Film Festivala, tako da je to nekako bilo najprikladnije. Poku{at }u da to
ANINA MISIJA: Kada je rije o mom dananjem stilu, moram rei kako je moda najvei utjecaj imao Lalo Schifrin, skladatelj, pijanist i dirigent, tvorac filmskih hitova poput Mission Impossible, s kojim sam imala priliku suraivati jo prije desetak godina
ÊLISTICA SVJETSKOG GLASA
SVJETSKI POZNATA INSTRUMENTALISTICA

Svoj glazbeni stil po~ela sam graditi na klasi~noj glazbi, koja mi je i dalje primarna, kaè Ana Rucner
47
ANA RUCNER
poseban instrument. Ali isto tako i violina, viola... Trenutno je mo`da violon~elo vi{e u prvom planu zbog uspjeha spomenutih umjetnika. Ali svakako, to je jedan poseban instrument, koji vam kao umjetniku otvara velike mogu}nosti i daje mnogo emocija. Va{ stil temelji se na mje{avini klasi~ne, moderne i etnolo{ke muzike. Je li to zapravo i recept kako najlak{e pribliìti klasi~ne instrumente i muziku publici danas, a posebno mladim generacijama? Glazbu pribliàvamo publici tako da ju slu{amo, jer publika je ta koja umjetniku daje do znanja {to voli i {to èli ~uti. Osobno pratim glazbene trendove, ali i pozorno slu{am svoju publiku. Oni su ti koji su bitni, oni koji prihva}aju ili ne. Poznati ste po scenski i vizualno vrlo LJUBAV NE POZNAJE GRANICE
Ana Rucner sa suprugom Vladom Kalemberom
CRTICE IZ BIOGRAFIJE UMJETNICE
Dijete iz obitelji klasinih muziara

Zagrep~anka Ana Rucner (30) odrasla je u obitelji uglednih klasi~nih muzi~ara. Majka Snjeàna je solo violon~elistica Hrvatskog narodnog kazali{ta u Zagrebu, a otac Dragan solo violist u Zagreba~koj filharmoniji. Anin brat Mario tako|er je violist. Godine 1998. Snjeàna i Dragan sa djecom osnivaju poznati guda~ki Kvartet Rucner. Na svoj muzi~ki put Ana je krenula u sedmoj godini, kada po~inje poha|ati glazbeno u~ili{te Elly Ba{i} u Zagrebu, u klasi profesorice Dobrile Berkovi}Magdaleni}. Deset godina kasnije, upisuje studij na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, gdje studira u klasi profesora @eljka [vagli}a i Kre{imira Lazara. Tokom {kolovanja Ana je poha|ala brojne muzi~ke seminare i sara|ivala s vrhunskim profesorima, poput Menahema Meira, Gustava Neive Tavaresa, Dmitrija Millera, Davida Grigoriana, Vladimira Perlina... Jo{ kao srednjo{kolka postala je gostuju}a ~lanica Mariborske filharmonije (1999. - 2003.), gdje je stekla neprocjenjivo muzi~ko iskustvo. Ve} u to vrijeme Ana po~inje graditi svoj prepoznatljiv, nov i moderan muzi~ki stil, kako bi pribliìla klasi~nu muziku i mla|oj publici. Upravo taj stil, kao i repertoar koji se temelji na mje{avini klasi~ne, moderne i etno muzike, ~ine Anu jedinstvenom i prepoznatljivom instrumentalisticom. Rezultat su mnogobrojni uspje{ni solisti~ki nastupi {irom Evrope i svijeta.
ZAKUNI SE, LJUBAVI: Ne smatram da moj brak izaziva neku posebnu panju. Moda je bilo tako prije devet godina, kada smo se Vlado i ja tek upoznali, ali danas vie ne. Svoj privatni ivot nastojim drati dalje od javnosti i posla kojim se bavim
atraktivnim nastupima. Koliko pa`nje poklanjate tom segmentu i koliko je scenski nastup tako|er bitan za uspjeh u muzi~kom svijetu? Usudila bih se re}i da je bitan jednako kao i kvaliteta glazbe. Jedno vu~e drugo. A publika, ba{ kao i sam umjetnik, zasluùju najbolje.
OSOBEN MUZI^KI STIL

Jo{ kao srednjo{kolka Ana je svirala u Mariborskoj filharmoniji i sara|ivala s vrhunskim profesorima
INSPIRACIJE I UTICAJI
Va{ muzi~ki stil kriti~ari ve}inom svrstavaju u crossover glazbu, kakvu izvode i violinistica Vanessa Mae i pijanist Maksim Mrvica. Slaète li se s tim i kako biste Vi opisali vlastiti stil? Crossover ili kroz stilove... moète to zvati kako god èlite. Svoj glazbeni stil po~ela sam graditi na klasi~noj glazbi, koja mi je i dalje primarna. S vremenom sam zavoljela razne kombinacije, od etnolo{kih do klupskih varijanti. A kako mi je violon~elo primarno, onda se stalno igram raznim stilovima i volim kombinirati, jer smatram da ima dosta prostora za to.
48
ÊLISTICA SVJETSKOG GLASA

otpjeva sa mnom duet! SARADNJA SA MIROM POLJO Ko su ljudi koji Vas inspiriraju u muzici, a od koga ste tokom Va{e karijere mo`da najvi{e nau~ili? Najvi{e sam nau~ila od svoje majke Snjeàne, ali i od mnogih profesora s kojima sam radila na raznim usavr{avanjima. Kada je rije~ o mom dana{njem stilu i nekom osobenom muzi~kom izrazu, moram re}i kako je mo`da najve}i utjecaj imao Lalo Schifrin, skladatelj, pijanist i dirigent, tvorac filmskih hitova poput Mission Impossible, s kojim sam imala priliku sura|ivati jo{ prije desetak godina. Va{ privatni ìvot - ta~nije, veza i brak sa Vladom Kalemberom - u medijima u regionu izaziva podjednaku pa`nju kao i koncerti i nastupi. Predstavlja li Vam to ponekad optere}enje? Ne smatram da moj brak izaziva neku posebnu pa`nju. Mo`da je bilo tako prije devet godina, kada smo se Vlado i ja tek upoznali - novinarima je bila najzanimljivija ta razlika u godinama - ali danas vi{e ne. Ali ne smeta mi, neka pi{u, to je njihov posao. Svoj privatni ìvot nastojim dràti dalje od javnosti i posla kojim se bavim. Za kraj, vratimo se na sarajevski koncert: pored Vas, kao specijalni gosti nastupaju Halid Be{li}, Lejla Jusi} i Goran Karan, dirigira \elo Jusi} Kao {to smo rekli na po~etku, vrlo neobi~an spoj, ali i ekipa koja, po svemu sude}i, garantuje vrhunski ugo|aj za publiku? Apsolutno! Svi }emo dati svoj maksimum i od srca poku{ati tu ve~er u~initi zabavnom, iskrenom i lijepom.
Mira je bila zmaj i veliki borac, nikada je neu zaboraviti

Tokom Va{ih nastupa u Kini prije nekoliko godina, menadèrica Vam je bila pokojna Mira Poljo, ina~e Sarajka i poznata sportska menadèrica. Moète li se prisjetiti kako je uop}e do{lo do te saradnje i po ~emu pamtite rad sa njom? Moju Miru te{ko mogu preàliti. Kratko smo se poznavale, ali vrlo intenzivno druìle i sura|ivale. Mira je bila veliki prijatelj mog supruga, pa je tim vi{e imala i poseban odnos prema meni, kao i ja prema njoj. Bila je pravi zmaj i veliki borac! Jako sam ju voljela i zaista sam mislila da }emo napraviti ~uda, {to i jesmo, u vrlo kratkom vremenu. Nikada ju ne}u zaboraviti, bila je jedinstvena.
Dolazite iz glazbene obitelji, u braku ste s muzi~arom Vladom Kalemberom. Koliko su Va{i roditelji i suprug imali utjecaja na Va{ muzi~ki izraz, traìte li ponekad savjete od njih? Roditelji su imali veliki utjecaj na moje obrazovanje. Moja majka Snjeàna je
tako|er ~elistica i solistica u zagreba~kom Hrvatskom narodnom kazali{tu, a otac Dragan je violist i solist u Zagreba~koj filharmoniji. Kada sam postepeno po~ela izlaziti iz okvira klasi~ne glazbe, podràli su me, uvijek me podsje}aju}i kako stalno moram vje`bati i nikad se ne opustiti. A {to se Vlade ti~e, ja sam njega nagovarala da
MAESTRO I VIOLINA
Ana s dirigentom \elom Jusi}em u Sarajevu
49
STOLA^KI DUVAÎ I PUHAÎ
Oni su svirali himne Bosne i Hercegovine i Grke neposredno prije utakmice koju su u martu ove godine odigrale te dvije reprezentacije, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, kada ih je i imala priliku upoznati ira bosanskohercegovaka javnost; o radu, postojanju i bivstvovanju Orkestra GRADSKE LIMENE GLAZBE/MUZIKE STOLAC za Slobodnu Bosnu govore ALEN TURKOVI, v.d. predsjednika Udruenja graana Gradska limena glazba/muzika Stolac, i ZVONKO KNEEVI, dirigent i umjetniki voditelj ovog orkestra
OBIAN ORKESTAR U NEOBINIM USLOVIMA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV GLGMS-a
GRADSKA LIMENA GLAZBA/MUZIKA STOLAC:
[EST GODINA RANIJE

Orkestar Gradske limene glazbe/muzike Stolac na otvaranju prvog Festivala kratkog filma u njihovom gradu
U
50
Stocu je jo{ 1931. oformljen orkestar Gradske limene glazbe/muzike. U periodu do posljednjeg rata funkcionisao je pod okriljem SIZ-a za kulturu i bio jedan od dijamanata u stola~koj kulturnoj kruni. Desilo se {ta se desilo, i Orkestar je, kao uostalom i sve drugo, prekinuo svoj rad. Instrumenti su, kako se pri~a, prodati u staro èljezo, a prostorije Dru{tva su uni{tene.
STIMULANS I MOTIV
Aprila 2006. grupa entuzijasta, biv{ih muzi~ara i prijetelja Orkestra je na obnoviteljskoj skup{tini ponovo pokrenula
rad Orkestra, {to je u to vrijeme u gradu primljeno sa nevjericom i ocijenjeno kao uzaludan poku{aj. Objektivno je i bilo tako. Bez ijednog instrumenta, stru~nog kadra, prostorija za rad i apsolutno nikakvih finansijskih sredstava krenuti u jedan tako skupi projekat bilo je u sferi nau~ne fantastike, tvrdi Alen Turkovi}, v.d. predsjednika Udruènja gra|ana Gradska limena glazba/muzika Stolac: Prvi predsjednik obnovljenog Orkestra, rahmetli Jusuf Elezovi}, za probe je ustupio prostorije u svom preduze}u, a budu}i da je kroz me|unarodni Tutti projekat petnaestak djece iz Stoca savladalo prve korake u sviranju i dobilo instrumente na kori{tenje, uz jedan broj starih muzi~ara, krenulo se sa probama. Alfa i omega, tubist Dèmal
Tucakovi}, potom Tahir Ja{arbegovi}, Zijad Selimi}, dr. Nino Papac, Miro Ragu`, Neboj{a Bulut, Mensud Medar, Arminko Premilovac, Ale Puzi}, Halko Elezovi} sa svojim kolegama i djecom iz Tutti projekta svoj prvi javni nastup imali su 2007., povodom 1. maja, {to je bila udarna vijest na BHT-u. Svoj instrumentarij Orkestar je dopunjavao uz pomo} prijatelja iz Grenaderkorpsa iz norve{kog Trondheima, te prijatelja iz Francuske kao i kroz projekte raznih me|unarodnih organizacija. Dolaskom profesora Zvonka Kneèvi}a za dirigenta, rad Orkestra je podignut na jedan vi{i nivo i oformljena je mala {kola muzike
NJIHOV GRAD I NJIHOV RAD
Alen Turkovi}: @elimo biti primjer uspje{nosti, kohezije i reaktor pozitivne energije u {to ve}oj domeni svog djelovanja
iz koje crpimo kadrove, po{to je velika fluktuacija mladih ljudi koji sa zavr{etkom srednje {kole odlaze u ve}e centre na daljnje {kolovanje. Pri Osnovnoj {koli u Stocu postoji Nià muzi~ka {kola, koja ima odsjeke gitare i klavira, ali su nastupi Orkestra najve}i stimulans i motiv za mlade ljude da se priklju~e i oplemene svoj kulturni habitus, savladavaju}i note i ~ari sviranja nekog instrumenta. Probe, ina~e, odràvamo u ku}i dr. Senada Mehmed22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA
ba{i}a, kome dugujemo ogromnu zahvalnost za ustupljeni prostor, a po~etkom ulaska u novu sezonu nadamo se preseljenju u nove prostorije, koje su trenutno u fazi obnove i koje }e nam op}ina Stolac dati na kori{tenje. To }e uvelike podi}i rad Orkestra na vi{i nivo i omogu}iti kako horizontalno, tako i vertikalno organizacijsko ja~anje u svakom pogledu, obja{njava Alen Turkovi}. Zvonko Kneèvi} je, dakle, dirigent, ali
i umjetni~ki voditelj Orkestra Gradska limena glazba/muzika Stolac. Ro|en je u Zenici. Kao dijete je nau~io svirati klarinet u Zeni~koj limenoj glazbi. To mo`da obja{njava i moju povezanost i razumijevanje sa ovim orkestrom, jer sam potekao iz sli~ne sredine i miljea, veli Kneèvi}. Srednju muzi~ku {kolu i Muzi~ku akademiju zavr{io je u Sarajevu, gdje je prvo po~eo raditi kao profesor u Srednjoj muzi~koj {koli, a onda i kao
51
STOLA^KI DUVAÎ I PUHAÎ

klarinetist u Simfonijskom orkestru tada{nje Radio-televizije Sarajevo. Za sve to vrijeme aktivno je radio sa amaterima u vi{e sarajevskih kulturno-umjetni~kih dru{tava. Trenutno ìvi u Metkovi}u i radi kao direktor Osnovne glazbene {kole Metkovi}. Pa vozari u Stolac, da bi vodio probe Orkestra. Nije to tako daleko, mada nije taj Stolac ba{ ni tako usput. Ali, kad ~uje zvuke duva~a, ni{ta mu nije te{ko. Ja sam profesionalac i samim tim mi ni{ta ne bi trebalo biti te{ko, ali odmah }u se i demantirati, pa }u re}i da sam, druè}i se sa ovim ljudima, ~esto i ve}i amater od njih samih, jer imaju tako sna`nu volju i entuzijazam koji prenose na mene, tako da i ja moram uloìti svoj maksimum znanja i energije, isti~e Kneèvi}. USPOMENA ZA CIJELI @IVOT
Poseban je doivljaj bio nastup u Zenici, prije utakmice BiH - Grka

Do sada je Orkestar Gradske limene glazbe/muzike imao veliki broj zna~ajnih nastupa. Otvaranje turisti~ke sezone u BiH 2009. u Bijeljini, Dani evropskog naslije|a - Sarajevo, Kids Festival, ~etri puta svirali smo na prijemu za diplomatski kor koji prire|uju ambasade skandinavskih zemalja smje{tene u Sarajevu, potom Ba{~ar{ijske no}i dva puta, prijem za diplomatski kor prilikom otvaranja [vicarske ambasade, Trebinjsko ljeto tri puta, Ma{kare u Metkovi}u i u âpljini, smotre u Zenici i u Travniku itd. Naravno, poseban je doìvljaj bio nastup u Zenici, prije utakmice BiH-Gr~ka u martu ove godine, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, kada smo svirali himne na{e dràve i Gr~ke. Sve se uklopilo, odli~an nastup. Fenomenalan rezultat i jedna uspomena za cijeli ìvot za sve one mlade ljude koji svoje slobodno vrijeme koriste za jednu dobru stvar. Naàlost, od nastupa prije me~a sa Slova~kom 6. septembra za sada nema ni{ta, iako vr{imo napore da grupa muzi~ara sa instrumentima daje podr{ku na{im reprezentativcima sa tribina Bilinog polja, naglasio je Alen Turkovi}.
KULTURNI [TIH
Gradska limena glazba/muzika Stolac danas broji oko {ezdeset ~lanova, svih dobnih i socijalnih grupa. Ponosni smo na to {to na{i ~lanovi, pogotovo mladi, svo svoje slobodno vrijeme u gradu provode u druènju, ~ime doprinose da na{ grad polagano vra}a sjaj kulturnog sredi{ta Hercegovine. Trenutno se u Stocu vr{i sveobuhvatna, velika obnova kulturnog naslije|a, ali mi se ~ini da su samo zgrade kulturno naslije|e i da je fundamentalna kultura, kao uostalom i svugdje drugo, ba~ena na margine interesa {ire zajednice, kaè Turkovi}, nekada, u ono doba i onih para, rock idol mladih Sto~ana. Te se prisje}a i prijeratnih nastupa Gradske limene glazbe/muzike: Uglavnom su to bili nastupi povodom praznika i smotre puha~ih orkestara {irom biv{e dràve. Sje}am se emocija koje su takvi nastupi izazivali, jer su sredini koja ih je imala davali neki kulturni {tih. Muzika oplemenjuje, a djelovati u jednom orkestru je nemogu}e ako nema{ naviku da slu{a{ druge. Tako, i samo tako, jedan orkestar moè svirati dobru muziku. Mo`da ta sinhronizovanost i funkcionalnost moè biti paradigma i za ostale segmente u dru{tvu. Ne znam, ~ini mi se da je tako. Posljednji nastup, rat je ve} po~eo, bio je 28. aprila 1992., kada je ukopan rahmetli Emir Buzaljko, stub stola~kog kuturnog ìvota, po zanimanju arhitekt, a po vokaciji slikar, muzi~ar, pjesnik i esejist. U to hudo vrijeme na njegovoj sahrani iza Orkestra je i{ao ~itav grad. Toga se najvi{e sje}am. Rekoh da imamo malu {kolu muzike i da odatle crpimo nove kadrove. Ta djeca, naravno, nemaju zvani~ni papir, ali su iz na{eg orkestra sestre Azra i Alma Dizdar, danas na Muzi~koj akademiji u Sarajevu, za {to ipak zasluge pripadaju njihovim roditeljima, koji su ih godinama vozili u Muzi~ku {kolu u Mostar. Danas je u Orkestru i klarinetista Emina Puzi}, koja tako|e poha|a Muzi~ku u Mostaru i na takmi~enju
52
PONOSNI I SRETNI
GLGSM svirao je himne BiH i Gr~ke na Bilinom polju u martu ove godine
u Gora`du je u svojoj kategoriji progla{ena najboljom u FBiH. Sestre Dizdar spomenuo je i Zvonko Kneèvi}, kada smo ga upitali da li se do sada pojavio takav talenat da je nastavio {kolovanje negdje u BiH, Hrvatskoj ili u nekoj tre}oj zemlji: Dvije na{e ~lanice orkestra, Azra i Alma Dizdar, trenutno studiraju violinu na Muzi~koj akademiji u Sarajevu. Azra je u Orkestru nau~ila svirati saksofon, a Alma klarinet. Za njihov uspjeh su najvi{e zaslu`ne one same i Muzi~ka {kola u Mostaru koju su zavr{ile, ali sigurno da je i njihovo vi{egodi{nje sudjelovanje u radu Orkestra bio dodatni poticaj da se nastave profesionalno baviti muzikom. Dirigent i umjetni~ki voditelj Orkestra ne slaè se s nama da je Gradska limena glazba/muzika po svemu neobi~an
orkestar: Mislim upravo suprotno, da je Orkestar potpuno obi~an a da su neobi~ne okolnosti u kojima ovaj orkestar radi i da su neobi~ni ljudi koji smatraju ovaj orkestar neobi~nim. [ta je neobi~no u tome da se ljudi vole druìti, dolaziti redovno na probe, vje`bati i svirati zajedno? Upravo ih karakteri{e to {to samo èle biti obi~an orkestar. Limena glazba u Stocu nije nikakvo ~udo. Ona je dio kulture Stoca ve} nekoliko desetlje}a i upravo se zbog tradicije, podr{ke i simpatija gra|ana Stoca uspjela ponovo aktivirati i odràti uprkos nepovjerenju i te{kim materijalnim uvjetima.
NAJMLA\I ORKESTAR U BiH

A, koliko puta sedmi~no odràvaju probe i kako se, uop{te, postaje ~lanom
NJIHOV GRAD I NJIHOV RAD

Orkestra, jo{ pitamo Zvonka Kneèvi}a: Redovno odràvamo probe dva puta sedmi~no. Kada imamo neki nastup onda i ~e{}e, a kada se radi o izuzetno va`nim nastupima, kao {to je bio u Zenici na utakmici izme|u BiH i Gr~ke, gdje je Orkestar svirao nacionalne himne, onda i nekoliko dana zaredom. A ~lanom Orkestra se postaje tako {to svake godine primamo nove ~lanove. To su naj~e{}e djeca koja imaju èlju da nau~e svirati neki instrument. Za njih odabiremo instrument prema njihovim afinitetima i potrebama Orkestra. Za sada ih ve}inu ja u~im svirati sve instrumente, jer ve} godinama radim sa amaterima i imam dovoljno iskustva i stru~nog znanja. Nakon svakog dobrog nastupa ili priloga u nekom od medija nama dolazi sve vi{e djece. Ovo je dosta teàk, spor i mukotrpan na~in rada, i sigurno bi i Orkestar bio jo{ kvalitetniji i brojniji da djeca mogu i}i u muzi~ku {kolu i svirati u orkestru kao u Travniku, Zenici, Metkovi}u i drugdje. Ipak je ovo dobar primjer da se i
DUVAÎ SA BREGAVE
Alen Turkovi}, predsjednik UG-a Gradska limena glazba/muzika Stolac
u teìm okolnostima moè biti uzoran amaterski orkestar, koji svojim entuzijazmom, radom i kvalitetnim nastupima
SAD I NEKAD
Zvonko Kneèvi} (slika gore, prvi zdesna) dirigent je i umjetni~ki voditelj Orkestra; prijeratni ~lanovi GLGMS-a (slika dolje), koji je osnovan 1931. godine
zasluùje da se o njemu pi{e. U Stocu postoji Muzi~ka {kola u sklopu Osnovne {kole, ali, naàlost, malih kapaciteta i osim klavira i gitare nema mogu}nosti u~enja drugih instrumenata, pogotovo duva~kih, koji su i najpotrebniji orkestru. Tri na{e ~lanice, Lana, Maris i Sara, koje u Muzi~koj {koli u~e svirati klavir, u Orkestru su nau~ile svirati trubu, trombon i klarinet. Na{e su ambicije da imamo {to vi{e nastupa u Bosni i Hercegovini i {ire, i da kad, ako Bog da, preselimo u nove prostorije, oja~amo organizacijsku strukturu i stvorimo stabilan i respektabilan orkestar na regionalnom nivou. Da predstavimo svoj grad i svoj rad {to je ~e{}e mogu}e i da u svoje aktivnosti uklju~imo {to ve}i broj djece i mladih ljudi - i danas smo najmla|i orkestar u BiH - te da budemo primjer uspje{nosti, kohezije i reaktor pozitivne energije u {to ve}oj domeni svog djelovanja. Trenutno radimo na planiranju nastupa za novu sezonu i o~ekujemo pozive za nastupe na Sarajevskoj zimi, Ba{~ar{ijskim no}ima, Trebinjskom ljetu, prijemima u organizaciji Norve{ke ambasade, Ambasade [vicarske, a èlja nam je i u~ini}emo sve da budemo dio Kids Festivala, i barem jo{ jednog nastupa na{ih fudbalera prije njihovog odlaska u Brazil, nada se Alen Turkovi}. Odnosno, nema se {ta nadati, zasluìo je, i on i njegovi, pa }e se to sigurno i desiti. Zamolio nas je i da apostrofiramo kako imaju veliku podr{ku Ambasade Kraljevine Norve{ke u BiH i njene ekselencije Vibeke Lilloe. Evo, apostrofiramo. Limena glazba/muzika, svejedno, Stolac, njegovala je ono {to je svaki Sto~anin osje}ao kao svoju li~nu kartu, napisa jedan na jednoj stranici. Dodajmo da je svaki Sto~anin i danas njeguje kao svoju li~nu kartu. Ili, osobnu. Kao da je to va`no...
53
KNJI@EVNIK, NOVINAR, DIJASPORAC
Holandski knjievnik marokanskog porijekla ABDELKADER BENALI (37) boravi ovih dana u naoj zemlji gdje je predstavio bh. izdanje svog romana Glas moje majke o ivotu, tragediji i tajni jedne dijasporske porodice; za na list Benali govori o bolnom i vanom odnosu dijaspore i matice, o komplikovanom poloaju mukaraca u savremenom drutvu te o nunom progovaranju o porodinim tabuima i zakopanim tajnama
DIJASPORA IMA KOMPLEKS DOKAZIVANJA

Pi{e: ADISA BA[I] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
o|en u Maroku, Abdelkader Benali je u Holandiju doselio kao dje~ak. Porijeklom iz emigrantske porodice, od ranog djetinjstva je poku{avao razumjeti svoje mjesto u holandskom dru{tvu, ali je i istraìvao svoj odnos prema Maroku. O tome kaè: Odrastao sam u vrlo siroma{nom miljeu, nalik na radni~ke porodice iz pedesetih. Radi{ mnogo da bi zadovoljio osnovne potrebe. Nema buròaskih luksuza, uìtaka, lagodnosti. Zapadnja~ka ideja uspjeha nije bila za nas, nego je bila rezervisana za neke druge ljude, za vi{u srednju klasu. Mi smo mogli raditi i sanjati o nekom eventualnom povratku u svoju zemlju. Moja porodica je bila vrlo tradicionalna, ne posebno religiozna, ali svjesna svoje razli~itosti i odlu~na da tu razli~itost sa~uva. Meni samom vjera nije bila dovoljna za samoodre|enje, mene je formirala i holandska knjièvnost, jednako kao i maternji berberski jezik koji smo govorili kod ku}e a koji je u to vrijeme bio zabranjen u Maroku. Imao sam mnogo razloga da se osje}am ~udnim stvorom. îtanje na holandskom me vrlo rano nagnalo na razmi{ljanje o prirodi jezika, je li on samo sredstvo ili polje stvaranja. Knjige koje ~itamo nas neprimjetno obiljeè, obi~no zaboravimo i najosnovniju radnju neke knjige, ali ta knjiga nas oblikuje i ostaje u nama zauvijek. Ako umije{ detaljno prepri~ati {ta si ~itao, kaè sa smijehom Abdelkader, to uglavnom zna~i da ti je promakla su{tina. îtanje zna~i biti otvoren da ~uje{ ono {to ti knjiga govori na manje o~igledan na~in.
VELIKE OPASNE LA@I O OÊVIMA

Knjièvnost je za njega bila put emancipacije, put sticanja samosvijesti i samoostvarenja. U pisanju mu se nametnula tema dijaspore, a roman Glas moje majke,
54
IZME\U DVA SVIJETA

Kvalitetan odnos sa dijasporom iziskuje mnogo napora i truda sa obje strane, a marokanska inteligencija jako cijeni to {to moje kolege i ja u inostranstvu pi{emo, kaè knjièvnik Abdelkader Benali
GOSTOVANJE ABDELKADERA BENALIJA U BiH

mnogo napora i truda sa obje strane. Maroko se, prema njegovom mi{ljenju, trenutno ubrzano mijenja, po~inju se ~uti razli~iti glasovi, dru{tvo je otvorenije za razli~ite stavove... Benali svoj doprinos vidi u tome da se i sam svojim glasom uklju~i u taj va`ni dijalog. Na{ sagovornik smatra da je situacija u Bosni i Maroku sli~na po tome {to mnogo mladih ljudi vaninstitucionalno radi sjajne stvari: Oni su svjesni i korupcije i kriminala i svih te{ko}a, ali traè alternative kroz dru{tvene mreè, umjetnost, radionice... Ta vrsta otpora bezna|u je vrlo dragocjena. Sli~no je, me|utim, i u Holandiji, i tamo jo{ uvijek postoji mnogo stvari kojima se svakodnevno treba odupirati, protiv kojih se treba buniti. Zanimljivo je bilo njegovo obja{njenje koje su to pojave protiv kojih se treba buniti u Maroku, a {ta je kost u grlu Holandiji. On o tome kaè: Problem u Holandiji je natjerati ljude da shvate da se dijalog odvija izme|u dvoje jednakih. Borim se protiv tog njihovog pogleda s visine, traìm da budem ravnopravan sagovornik, obja{njavam kako ni ja nikoga ne gledam s visine. Ne volim da me se svrstava u bilo koju sektu, a ta vrsta partikulacije i svekoliko sekta{enje je danas velika opasnost. Sve je iscjepkano, ~ovjek se posmatra kao Bliskoisto~njak, Afrikanac, ovaj ili onaj... Koja god da si grupa mora{ nau~iti da prihvata{ druge ljude i da se okani{ egoizma, eto pogledajte {ta se de{ava u Siriji. Tamo sam ìvio mjesec dana 2007., to je divna zemlja koja je imala neki oblik suìvota kr{}ana, {iija, sunita i drugih, manjih vjerskih zajednica. Postojala je ravnoteà koja je sad izgubljena. Njen reìm je bez sumnje bio diktatura, moji prijatelji su hap{eni, prebijani, vladala je nesloboda, ali sad tamo imate balkanski scenario bez nade u skoro razrje{enje. Maroko pak ima drugu vrstu problema. Tamo je po Benalijevom mi{ljenju glavni zadatak stalno propitivati vlast, biti na strani promjena. Maroko, smatra mladi pisac, ima mnogo korupcije, kriminala, ali ima i novca, talenta, pameti. Postoje problemi zbog kojih se vrijedi neprekidno buniti i zbog kojih osjetim da je va`no da budem i tamo. Da marokanskim piscima pomognem da lak{e dolaze u Evropu i obratno, da evropski pisci odlaze vi{e u Maroko. Mo`da je to dio mog dijasporskog kompleksa i èlje za dokazivanjem, ali je u svakom slu~aju dio moje emancipacije. Iako ìvi u ure|enoj dràvi i dobrim
MAROKANSKA KULTURA KOLEKTIVA

Osoba koja je odgojena na zapadu u individualisti~kom duhu moè u Maroku za pet minuta zaratiti sa najbliòm rodbinom, prijateljima, poznanicima...
koji se ovih dana pojavio u izdanju Buybooka, govori o marokanskoj porodici, roditeljima i dva sin~i}a, koji iz Holandije odlaze na odmor u domovinu. Roman po~inje tako {to jedan od sinova, danas odrasli ~ovjek, odlazi u posjetu roditeljima. I sam je postao roditelj, ali od te uloge bjeì. Uspje{ni fotograf, on se vra}a da na maj~in zahtjev na|e stare slike posljednjeg fatalnog skoka u more svoga brata, dje~aka koji je èlio ponoviti nekada{nje o~evo herojstvo i dokazati da kao ravnopravan ~lan pripada marokanskoj zajednici. Mali skaka~ je tada smrtno stradao, a porodica ostala zauvijek obiljeèna tragedijom, koju dodatno oteàva jedno otkri}e... Pojavljuje se pukotina u o~evoj pri~i o hrabrom skoku sa litice kojim je nekad zadivio selo. O odnosu marokanske dijaspore i matice, Benali kaè: Mi imamo vrlo jaku svijest, posebno me|u marokanskom inteligencijom, o va`nosti dijaspore. Ta tema je prisutna u knjièvnosti, pop kulturi, imamo mno{tvo pjesama koje govore o ìvotu Marokanaca izvan Maroka. Za svoju dijasporu imamo ~ak i ime, Marokanci svijeta. Dijaspora ulaè jako puno novca u zemlju, predstavlja Maroko u inostranstvu... Apsolutno svaka marokanska porodica ima nekog u inostranstvu i ta osoba joj je uglavnom vrlo vaàn izvor novca, kao neki pojas za spasavanje. Marokanaci u inostranstvu posmatraju domovinu sa mnogo nostalgije i mitologizacije, va`no im je da budu prepoznati kao Marokanci, ali ~esto previ|aju neke lo{e stvari u zemlji.
stava, {to je u potpunoj suprotnosti sa marokanskom tradicijom gdje je svijest zajedni~ka stvar, a individua je samo dio {ire slike. Ljudi se u Maroku uvijek identifikuju kao dio neke grupe. îni mi se da je i u Bosni vrlo sli~no. Zbog toga osoba koja je odgojena na zapadu moè u Maroku za pet minuta zaratiti sa najbliòm rodbinom, prijateljima, poznanicima... Ja sam veliki individualac, volim samo}u,
RODITELJSKI PONOS: Moj otac, po zanimanju mesar, kao pisca me je ozbiljno shvatio tek kad sam uspio da ga u svom novom autu provozam po kvartu
povla~enje, svoj sud i mi{ljenje. To je u velikom kontrastu sa kulturom iz koje poti~em. Mnogo Marokanaca to osjeti, ali ih malo o tome pi{e. Nas nekoliko iz ove novije generacije pisaca tematiziramo tu napetost izme|u dva svijeta u kojima ìvimo i marokanska inteligencija je to {to mi radimo sama prepoznala kao ne{to va`no. Ja sam naprimjer vrlo prisutan u Maroku, bio sam pro{log mjeseca tamo dvaput, idem opet za dvije sedmice, pa onda idu}e godine... Pozivaju me, stalno imam ~itanja. Kad neka moja knjiga iza|e, odmah se pojavi i tamo, prisutan sam u medijama, mnogo me ima na tamo{njoj kulturnoj sceni. Odnos dijaspore i matice je, smatra Benali, jo{ uvijek nedovoljno istraèna tema, a kvalitetan odnos sa dijasporom iziskuje
OTPOR BEZNA\U JE DRAGOCJENOST

Maroko je, prema Benalijevim rije~ima, zemlja kolektivne kulture. On za sebe kaè da je odrastao u Holandiji gdje se apsolutno podsti~e individualizam i definisanje li~nog
Ako pobjegne{ kad zagusti, gubi{ pravo na svoje svjedo~enje i svoju verziju doga|aja
55
KNJI@EVNIK, NOVINAR, DIJASPORAC

uvjetima, Benali ba{tini dramati~ne porodi~ne pri~e o porazima, gubicima i ponovnom po~injanju. Zato se tema gubitka djeteta na{la i u njegovom romanu. O svom odnosu prema zaboravu, holandsko-marokanski autor kaè: Ja svoju porodicu zovem velikim uni{tiva~em pam}enja. Ti ljudi namjerno i neprekidno zaboravljaju stvari, ne èle da se sje}aju niti da govore o siroma{tvu, naprimjer. Ja sam generacija koja je odrasla u blagostanju, ali èlim znati sve i o toj drugoj strani ìvota, ja kao pisac èlim katalogizirati bijedu, upoznati svaku njenu nijansu, saznati {to vi{e o ìvotima mojih roditelja i ro|aka koji su tako inspirativni. To su nekad tu`ne, nekad ~udne pri~e, ali o njima se ne pri~a. Ponekad neko izleti preda mnom i onda ih ja gnjavim, zapitkujem, cijedim i otkrivam te nevjerovatne pri~e. Pretpostavljam da je isto i ovdje sa ratnim iskustvom, ljudi obi~no ne èle terapiju nego zaborav koji im daje utisak da se zlo nije ni dogodilo. SVIJET SU PREUZELI [TREBERI
Mao mukarac danas postoji samo kao holivudska fantazija

U romanu Glas moje majke najprije se sti~e dojam da se skoro opravdava pona{anje oca koji ~vrstom rukom vodi porodicu a strahopo{tovanje izaziva silom i nekada{njim mladi}kim kuraènjem - skokom sa vrlo opasne stijene zahvaljuju}i kojem se nekad davno pozicionirao kao alfa mu`jak. Kako roman odmi~e, otkrivamo da sa tom pri~om ne{to nije u redu, a lik ma~o oca se po~inje nezaustavljivo uru{avati. Komentari{u}i taj preokret u romanu, Benali kaè: Moja generacija je odrasla sa o~evima koji su osje}ali da trebaju biti predvodnici i za{titnici, a ~esto su bili nezaposleni i samo gluharili okolo. Slika i poloàj mu{karca su se pred mojim o~ima drasti~no mijenjali. Na pitanje kako se sa promijenjenom slikom muèvnosti u dana{njem dru{tvu promijenio i sam pojam muèvnog, Benali odgovara: Moj sljede}i roman je o ma~o tipu, kik-bokseru koji gubi snagu, prestaje biti dobar borac. Danas se maskulinost propituje i zaista je na ku{nji. Vi i dalje imate u filmovima sliku sna`nih junaka, tobo` je jo{ uvijek na cijeni nekada{nje shvatanje mu{kosti, a ona se zapravo nepovratno izmijenila. Mo} i snaga koji su ranije pripisivani mu{karcima, danas imaju drugo lice. Svijetom vladaju {treberi poput Stevea Jobsa, Billa Gatesa ili Marka svakodnevnom ìvotu. Najgluplja stvar koju mu{karac moè uraditi je povjerovati u fantazije o ma~o mu{karcu, vjerovati u snagu oru`ja, prisustvovati ubijanju. Dru{tvo danas zna da je ostala jo{ samo fantazija o takvom mu{karcu, a da bi u stvarnosti takvo pona{anje bilo budala{tina. Odrastao sam uz oca mesara koji nas je tukao kad nismo bili dovoljno mu{kar~ine, kad bismo pokazali emocije. S njim se nikad nije razgovaralo direktno, sve va`ne stvari su mu govorene preko majke. U mladosti mi je on bio uzor kakav mu{karac treba biti. Vremenom se takav uzor mu{kosti za mene uru{io. Svog oca posmatram dvadeset i pet godina, razmi{ljam o njemu i sigurno ga danas bolje razumijem nego on samoga sebe. Iako tradicionalna, Benalijeva porodica je vrlo ponosna na njegov knjièvni uspjeh, prevedene knjige, nagrade... Abdelkader kroz smijeh pri~a kako je otac kona~no ozbiljno shvatio njegovu karijeru: Tata je prihvatio moj uspjeh kad sam prije ~etiri godine kupio auto i provozao ga u njemu oko kvarta. On je ocjenjivao moju vo`nju, bio je to vrlo intiman trenutak i na kraju je bio zadovoljan. Osje}ao sam se kao da sam tek tada pro{ao inicijaciju u svijet odraslih i u o~evim o~ima postao mu{karac.
PISAC JE SVJEDOK
Na komentar da se veliki broj ratnih pri~a zapravo ~esto ponavlja, i u privatnoj i u javnoj sferi, Benali obja{njava: To je potreba za katarzom, ali ja sam vi{e zainteresovan za onu vrstu pri~a koje ljudi namjerno èle zaboraviti. Ja sam se 2006. zatekao u Libanonu, u Bejrutu, za vrijeme jednomjese~ne opsade kad je nastupio sukob izraelske vojske i Hezbolaha. Mnogo ljudi je bjeàlo iz grada, bilo je opasno, ~ula su se detoniranja bomba{a samoubica. Zapad je pomagao probranim gra|anima da pobjegnu. Pitao sam prijatelje umjetnike, kulturnjake, koji su imali dva paso{a i mogu}nost da odu za{to je ne iskoriste. Rekli su mi da }e rat uskoro biti zavr{en i da }e neko trebati ispri~ati {ta se desilo. Odlaskom ne gubi{ rat, ali gubi{ pravo na pri~u {ta se desilo, kako je bilo. To mi je bilo otkrovenje. Shvatio sam da pisac upravo to radi, da je pisac svjedok.
Zuckerberga, njihove izume koristimo u SA PROMOCIJE BH. IZDANJA

Bosanski prevod romana Glas moje majke objavila je izdava~ka ku}a Buybook
Na pitanje koliko je pouzdano i vrijedno to umjetni~ko svjedo~enje, te u ~emu je njegov zna~aj, na{ sagovornik odgovara: Na umjetnost ne moè{ staviti cijenu i zato je moramo za{tititi unutar ove kulture u kojoj sve drugo ima cijenu iskazivu brojem. Umjetnost je jedina objektivna mjera, jedino unutar nje kultura moè nekorumpirano govoriti o sebi samoj. Zato je umjetnost toliko va`na i zato se toliko trude oslabiti je oni koji èle da je svijet kvantitativno mjerljiv. Zato se smanjuju budèti za kulturu, ona se po~inje smatrati vi{kom. A danas je u Holandiji umjetnost potrebnija nego ikad, bez nje postajemo plo{ni, zagledani sami u sebe, nesvjesni mana... Umjetnost ne smije biti u rezervatima, niti treba biti elitisti~ka. Ona je neodvojiva od ìvota.
KULT MARKET
AN\ELKO JURKAS
MUZIKA Iggy & The Stooges; album Ready To Die
Cellos - Veliki prasak

Iako Luka [uli} i Stjepan Hauser, poznatiji kao 2 Cellos, nisu izumitelji novog pravca u kojem violon~elo svira mainstream, ipak su to uradili prvi na na{im prostorima. Sad kad su dostigli zvjezdani status sasvim je logi~no da }e se o njima pisati knjige. U prodaji je slu`bena biografija 2 Cellos pod nazivom 2 Cellos - Veliki prasak, autora An|elka Jurkasa.
Povratak punk rock dinosaura
FRANOLI]&]ULAP
VELIKI IGGY
Kum punk rocka
Bujrum
Rije~ je o drugom zajedni~kom projektu ouda{a Draèna Franoli}a i udaraljka{a Kamenka ]ulapa. Nakon 2009. i albuma êsme red je do{ao na novi projekt jednostavno nazvan Bujrum. Album sadrì jedanaest pjesama-obrada starih tradicionalnih bosanskih sevdalinki, a na albumu se nalazi i legendarna pjesma Stade se cvije}e rosom kititi.
BILL RYDER-JONES
A Bad Wind Blows in My Heart

Lo{ vjetar pu{e u moje srce, naziv je novog albuma glazbene zvijezde u nastajanju Billa Rydera-Jonesa. Od kad se pojavio s albumom If iz 2011. do danas Ryder-Jones je napravio dva soundtracka i to za filmove A Leave Taking i Piggy. A Bad Wind Blows in My Heart je alternativni rock album koji sadrì jedanaest pjesama.
58
Iako ve} u poodmaklim godinama Iggy Pop se ne predaje. Pravim imenom James Newell Osterberg, Iggy se smatra kumom punk rocka. U samostalnoj glazbenoj karijeri taj je karizmati~ni pjeva~ snimio {esnaest studijskih albuma, od kojih je najsvjeìji Apres, objavljen pro{le godine. Iggy je ve} u srednjoj {koli postao popularan kao bubnjar blues banda Iguana. Od imena njegovog prvog banda nastalo je i ime Iggy. Jedna od najzna~ajnijih epizoda u duga~koj glazbenoj karijeri Iggyja Popa je svakako osnivanje banda Stooges. Band je nastao 1967. u Michiganu, nakon {to je Iggy izba~en s koledà. U razdoblju od 1969. do 1973. Iggy & Stooges snimili su tri antologijska albuma. Dvije godine nakon albuma Raw Power band se raspada. Prvo umire basist Zeke Zettner, a nakon njega i njegov nasljednik Dave Alexander. Iggy odlazi na rehabilitaciju, nakon koje zapo~inje solo karijeru. Kona~no, 2002. Iggy je odlu~io ponovno okupiti The Stoogese, a 2007. objavili su povratni~ki album The Weirdness. U me|uvremenu, 2010. band je u{ao u RocknRoll Hall of Fame, a nedavno su objavili i svoj peti studijski album Ready To Die. Album sadrì deset pjesama, a otvara ga Burn. Prvi dojmovi govore kako se radi o starom, sirovom punk rock zvuku na koji smo na koncu i navikli. Uz Iggyja tu su bubnjar Scott Asheton, basist Mike Watt, gitarist James Williamson i saksofonist Steve Mackay koji je zasluàn za izvrsne dionice na pjesmi Sex and Money. Ako èlite ~uti èstoke psihodeli~ne riffove u izvedbi Iggyja
& The Stoogesa, obvezno poslu{ajte pjesme kratkih naziva Job i Gun. Tu su jo{ i izvrsne pjesme Ready To Die i DDs. Pjesma koja produkcijski najvi{e podsje}a na rane radove The Stoogesa je Dirty Deal. Odli~ni album Ready To Die zatvara ne{to laganija pjesma Departed, koja je posve}ena jo{ jednom preminulom ~lanu banda, gitaristi Ronu Ashetonu, koji je uz Iggyja bio suosniva~ The Stoogesa. Za Iggy & The Stooges vrijedio bi novi slogan: Tko preìvi svirat }e. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)
1. Franz Ferdinand: Love Illumination 2. Visage: Shameless Fashion 3. Bloc Party: Ratchet 4. Shuggie Otis: Special 5. Muse: Panic Station 6. Kings Of Leon: Supersoaker 7. Hot Natured ft. Anabel Englund: Reverse Skydiving 8. Deap Vally: Baby I can hell 9. Pet Shop Boys: Axis 10. Shy FX ft. Liam Bailey: Soon Come
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Lovelace (SAD, 2013.), Roba Epsteina i Jeffreyja Friedmana
MJESEC
Bernardo Bertolucci
Igrani film velikana Bernarda Bertoluccija iz 1979. godine. Scenarij za film potpisuje mnogo autora: Bernardo Bertolucci, Franco Arcalli, Giuseppe Bertolucci, Clare Peploe te George Malko, dok je direktor fotografije Vittorio Storaro. Operna diva Caterina Silveri nakon {to izgubi supruga sa svojim maloljetnim sinom Joeom seli u Italiju, gdje se on navla~i na heroin, a svi znamo, nadamo se, da je sivi prah vrag, navu~enima jako drag. Nastoje}i ga izvu}i iz ovisnosti sva{ta }e se desiti... Ocjena: 4
Plitka dubina
OBILJE@ENA DUBOKIM GRLOM

Film Lovelace je biografska pri~a o ìvotu Linde Lovelace
NESTAO
Costa Gavras
Lovelace je filmska biografska pri~a o ìvotu Linde Lovelace, glumice ~iji je ìvot obiljeìla uloga u kultnom filmu Duboko grlo. Kroz ovu pri~u saznajemo puno toga o surovosti (porno) industrije, prije svega o surovosti nasilnog, ovisnog izrabljiva~a, njenog supruga Chucka Traynora. Film prikazuje ìvot Linde Lovelace od kada otkrije svoju seksualnost, preko ulaska u porno industriju, do njenog mukotrpnog izlaza iz nje. U porno industriji je bila svega sedamnaest dana, koji su je u na{em povr{nom svijetu obiljeìli za cijeli ìvot, unato~ mnogo bitnijoj ~injenici njene patnje, borbe i, u kona~nici, pobjede. Film dramatur{ki po~inje svojim krajem, nakon ~ega nas vodi, s nekoliko retrospekcija, u periode koji }e nam pojasniti {to se desilo u ìvotu ove djevojke. Mlada glumica Amanda Seyfried iznimno dobro tuma~i glavnu ulogu, koja je manje aktivna, vi{e trpna, dok podnosi fizi~ko i psihi~ko zlostavljanje svog supruga ~iju ulogu tuma~i Peter Sarsgaard. Amanda Seyfried je bila toliko zadovoljna suradnjom na setu s partnerom da je ~ak izjavila da je za nju on jedan od najboljih glumaca na svijetu za suradnju. Glazbu za film potpisuje Stephen Trask dok je direktor fotografije bio Eric Alan Edwards. Lovelace je premijerno prikazan 22. sije~nja 2013. na sjajnom Sundance Film Festivalu. Ovaj film zasigurno nije u ovom trenutku jedan od najboljih prisutnih u svijetu, te mo`da naizgled ne zasluùje biti na ovoj stranici, namijenjenoj takvima.
No, za ovu odluku postoji itekako bitan razlog. Ovaj tekst posve}ujemo svima koji su osjetili raznolike vrste psihi~ke i fizi~ke torture, a u ovom slu~aju naro~ito svim djevojkama koje su nasiljem, prijetnjama i ucjenama natjerane da rade ono {to ne èle. @elimo vam svu ljubav svijeta, a ostalima nikad ni{ta sli~no, prisilno niti u naivnosti da im se desi. Snaga i grubost klade valjaju. Um i ljubav caruju. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Butler (Lee Daniels) 2. Obitelj Miller (Rawson Marshall Thurber) 3. Elysium (Neill Blomkamp) 4. Kick-Ass 2 (Jeff Wadlow) 5. Avioni (Klay Hall)
Film jo{ jednog velikana, Coste Gavrasa, iz 1982., za koji su scenario napisali Costa Gavras, John Nichols i Donald Stewart, a prema knjizi istog naslova, pisca Thomasa Hausera. Inspiracija za film potekla je od pri~e o Charlesu Hormanu. On je, naime, bio ameri~ki novinar koji je netragom nestao za vrijeme brutalnog pu~a generala Pinocheta u îleu godine 1973. godine. Njegov otac i njegova supruga idu u Latinsku Ameriku u nadi da }e ga prona}i. Naàlost, do~ekuje ih preglasna {utnja. Ocjena: 4
NITKOVI
Claire Denis
Nitkovi je igrani film Claire Denis iz ove godine. Scenarij za njega napisali su skupa Jean-Pol Fargeau i Claire Denis, dok je funkcija direktora fotografije pripala Agnes Godard. Kompleksna drama o Marku koji radi na teretnom brodu, te dobiva poziv od sestre. Posao joj propada, suprug se ubio, a k}er je u bolnici nakon {to je silovana. Zna tko je po~initelj. Od Marka se traì da se osveti. Marko upoznaje Rafaele, ljubavnicu ~ovjeka za kojeg njegova sestra tvrdi da je krivac i kojem se treba osvetiti. Ocjena: 4
59
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Iron Man 3 (Shane Black, Marvel Studios, Paramount Pictures) 2. Vjen~anje godine (Justin Zackham, Millennium Films) 3. Pain and Gain (Michael Bay, Paramount Pictures) 4. Avanture neustra{ivog Teda (Enrique Gato, Telefonica Producciones, Ikiru Films, Lightbox Entertainment) 5. Croods (Kirk De Micco, Chris Sanders, Twentieth Century Fox)
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Odabrano je pet romana, od kojih }e samo jedan, odnosno njegov autor, dobiti Nagradu Me{a Selimovi}, koja se svake godine dodjeljuje u okviru Knièvnih susreta Cum grano salis u Tuzli. Nominovani su: Svetislav Basara (Dugove~nost), Da{a Drndi} (Belladonna), Josip Mlaki} (Planet Friedman), Andrej Nikolaidis (Odlaganje, parezija) i Milorad Popovi} (Karnera). I jo{ ne{to iz Tuzle, u istom kontekstu. Drugi Sajam knjiga na otvorenom, koji u povodu 13. me|unarodnih knjièvnih susreta Cum Grano Salis i dodjele Nagrade Me{a Selimovi} organizuju Izdava~ka ku}a Book doo Tuzla i Udruènje izdava~a Haber, ove }e godine biti odràn od 27. augusta do 6. septembra. Ne}ete vjerovati, ali ba{ kad smo zavr{avali ovu rubriku premijerno je, na Sarajevo Film Festivalu i u takmi~arskom programu dokumentarnog filma, prikazan film Pacijent, autora [irokobrijeànina Zdenka Jurilja. Film je narativna dokumentarna pri~a o stanju pacijenta prije, za vrijeme i nakon operacije srca. I sarajevski City Pub itekako je aktivan u vrijeme Sarajevo Film Festivala. Pa }e tako, 22. augusta, menadèri iz Puba organizovati koncert uistinu velikog novosadskog benda koji se zove Obojeni program. Do sada su objavili osam studijskih albuma. Sve zainteresovane o~ekuje vrhunska svirka, garantovano! Mi, kao {to znate, izlazimo ~etvrtkom, pa vam donosimo raspored koncerata na Sarajevo Music Stageu od 22. do 24. augusta, dakle do kraja Sarajevo Film Festivala. Tog 22. augusta sviraju Beogra|ani, Partibrejkersi i Darkwood Dub, dan kasnije vinkova~ke Majke i sarajevski Skroz, a posljednju no} SFF-a TBF i Dje~aci iz Splita. Nakon uspje{nog koncerta na Ljetnoj pozornici Ilidà, kojim je zapo~eta bosanskohercegova~ka turneja ansambla Halka, ovaj bend koji ~ine muzi~ari iz Fo~e, Prijedora, Tuzle i Sarajeva priprema se za koncerte koje }e ovog vikenda odràti u Tuzli, Bijeljini i Br~kom, saop{tavaju iz Agencije Gramofon. Dakle, Halka 23. u Tuzli, 24. u Bijeljini i 25. u Br~kom.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BORIS BALTA, direktor Tuzla Film Festivala
Prilika za druènje
imaju njegovu izjavu, nama sasvim dovoljnu za ovaj teksti}. Kombinovano. Hvala im! Zna~i, oko dvije stotina filmova je pristiglo u direkciju tog festivala. Drugog po redu. Pored filmova, koji }e se prikazivati na tri lokacije u gradu - BKC Tuzla, Ljetno kino Mladost i kino Kaleidoskop, publika }e biti u prilici da se druì sa reìserima, direktorima festivala i glumcima, a u ve~ernjim satima planirano je odràvanje partyja, najavljuje Boris Balta: Naravno, ovaj projekt ne bi bio mogu} bez na{ih sponzora, pokrovitelja i prijatelja kojima se ovom prilikom zahvaljujem. Trenutno se vr{i selekcija i odabir filmova za ~etiri kategorije: dokumentarni, igrani, kratki i animirani film. Filmovi su pristigli iz Crne Gore, Makedonije, Srbije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a u off programu planirano je prikazivanje filmova autora iz Italije, [vedske, Nizozemske i Indije.
Mislim, mogli smo i mi nazvati Borisa Baltu, direktora Tuzla Film Festivala, ali na bljesku i tuzlarijama
MIRELA BUNOZA-ARAC, suvlasnica Agencije PRimera iz Mostara
MIRELA BUNOZA-[ARAC
Violon~elisti~ki dvojac 2Cellos, koji je zaludio svijet, uspjeli smo uloviti pro{le godine u prosincu
60
FEA ISOVI, scenarista iz Sarajeva
Izet Fazlinovi} je jo{ uvijek zdrav, sklon dobroj ~a{ici i izraèno seksualno potentan
Po~elo je snimanje novih epizoda TV sitcoma Lud, zbunjen, normalan. Je li obitelj Fazlinovi} i dalje disonantna i inkopatibilna, a opet vrlo emotivna i, kad zatreba, susretljiva i bri`na? Glavni likovi u karakterolo{kom smislu }e ostati isti, upravo takvi kakvima ste ih opisali. Me|utim, pored starih karaktera upoznat }emo i neke nove. U tom kontekstu mislim da }e gledaoci lako prihvatiti i zavoljeti ômbetovog brata Kufeta ~iji }e lik, siguran sam, donijeti svjeìnu u ~itavu novu sezonu. Kako je Izet Fazlinovi}? @iv, zdrav, vitalan, crveno orijentiran, sklon dobroj ~a{ici i izraèno seksualno potentan. Napisali ste nove 24 epizode, pored ve} snimljenih 144. Golemo! Gdje crpite inspiraciju? Ugovor se potpi{e i onda nema ho}u-ne}u. Epizode, jednostavno, moram zavr{iti, zagrijavam stolicu i radim. Nije lako, od tolikog sjedenja hemeroidi postanu ìvahni i razigrani, ali veliko je olak{anje kada ~ovjek uìva u svom poslu. A ja stvarno volim da pi{em. Film Halimin put reditelja Arsena Antona Ostoji}a, za koji ste napisali scenarij, i dalje niè uspjehe. Sada od Vas svi o~ekuju novi, kvalitetan filmski scenarij. Optere}uje li Vas ta spoznaja? Halima je uistinu dobila sedamnaest nagrada na jedanaest festivala, a neki od zna~ajnih festivala joj tek predstoje. To je zaista ugodno saznanje, ali ne i optere}enje da naredni scenarij treba biti bolji. Uvijek se trudim da dam sve od sebe, pa }emo vidjeti.
Foto: Milutin Stoj~evi}
Ho}ete li na otkriti temu Va{eg novog scenarija? Rije~ je o filmu Prokletije, koji je ve} u produkciji. Radnja se de{ava na Kosovu uo~i po~etka rata, a scenarij se bavi nacionalizmom kao najpogubnijim i najbesmislenijim fenomenom ~ovje~anstva. To je tema kojoj se uvijek i iznova vra}am. Uporedo je u fazi montaè serija Kriza, koju je producirala hrvatska RTL i na{a Federalna TV. Rije~ je o komediji u kojoj igraju Nikola Kojo, Enis Be{lagi}, Aleksandar Seksan, Naca Dikli} i moja divna Trebinjka Marija Piki}.
Uz kafu se ra|aju ideje

Vi{e slu~ajno nego namjerno vidjesmo da je nedavno Agencija PRimera iz Mostara organizovala promociju romana Zebnja, zagreba~kog autora Ivana Michela Antolovi}a. 2Cellos Zebnja je zanimljiv roman, koji prati odrastanje mladog ~ovjeka u Hrvatskoj, a budu}i da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini, te u cijeloj na{oj regiji prolaze kroz kroz ista ili sli~na unutarnja previranja, mislim da }e se itekako prona}i i da }e ih ovaj roman u najmanju ruku zaintrigirati. Navikli smo na mlade autorice i na tzv. chick literaturu, koja je kao model dobro prodavanog romana prispjela sa zapada, no rijetkost je prona}i mu{ku ina~icu pri tom neupitne kvalitete, obja{njava Mirela Bunoza-[arac, suvlasnica Agencije PRimera iz Mostara. Njena Agencija organizuje i koncert 2Cellos u sarajevskom Domu mladih, 13. septembra: Violon~elisti~ki dvojac 2Cellos, koji je zaludio svijet, uspjeli smo uloviti pro{le godine u prosincu, kada smo organizirali njihov koncert u mostarskoj Kosa~i. Taj koncert bio je po mnogo~emu poseban. Naime, nikada se ranije nije dogodilo u Mostaru da je koncert rasprodan u jednome danu. Osim toga, u Kosa~i se nikada nije odrào koncert s tako velikom produkcijom. Bilo je zbilja fascinantno, publika je uìvala. Sigurni smo da }e se to ponoviti i u sarajevskom Domu mladih. Prodaja ulaznica ide odli~no, u {to nismo ni sumnjali, a poznaju}i sarajevski duh, bit }e to koncert za pam}enje! Zapravo je i na{ kontakt s njima povezan sa Sarajevom, jer smo njihovoga managera kontaktirali preko kolega iz agencije Communis, a uz to smo imali puku sre}u da su u svome rasporedu imali dva slobodna datuma. Sarajevski koncert bit }e posljednji u Europi ove godine, nakon 13. rujna idu preko bare, u SAD. A, predstavljamo i PRimeru: Agencija Primera zapravo je jako mlada, postojimo tek dvije godine. Kolegica Snjeàna Deli} i ja smo ju osnovale, a ina~e radimo zajedno na Radiju Dobre Vibracije u Mostaru. Provodimo dosta vremena zajedno i, kako to obi~no biva u BiH, uz kavu se rodila ideja jednog jako vru}eg ljetnog dana. Ideju smo proveli u djelo i bavimo se odnosima s javno{}u i organizacijom doga|aja. Predane smo poslu nekada i previ{e, ali obje uìvamo u tome {to radimo i radimo to sa srcem, tako da uspjeh, mislim i nadam se, ne moè izostati.
61
Foto: Mario Ili~i}
ica: m lu g i a rk a in v o n , R A MINELA JA
by DINO BAJRAMOVIC
ri o g la a h i k e n , k lu n e Kad je
15. Opi{ite Nikolinu Veljovi} u tri rije~i... Dobar ~ovjek, dama, profesionalac u svom poslu. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Uuu... Johnny Depp.
1. Ima li TV1 alternativu? Naziv TV-a govori sve, ali samo nebo je granica.
2. [ta Vam vi{e le ì: novinarstvo ili gluma? Za{to se ograni~ava ti.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa Osje}ajno.
4. [ta ne morate imati u friìderu? Gumene ~izme. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Jasmina. 6. [ta obavezno nosite na plaù? Sredstvo protiv parazita. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Na birou.
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Mumtaz Mahal.
17. Osoba koja Vam ide na ganglije? Balvan.

i badi}? 18. Tange il Brazilke.
19. A, begova ili {kembe ~orba? Nije beg cicija.
20. Ima li i{ta bolje od Nutelle? Ima, bestilj.
9. Jeste li meteoropata? Samo kad se vozim metroom.
10. Koliko ima istine u izreci: Ko je sretan ni u hali nije gladan? Kad je {enluk, nek i hala gori. 11. Da li je {utnja zlato? Da i rado je se sje}am. 12. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Sandale i bijele ~arape.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Slu{aj mater!
13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Pod c, ùto.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih prihvatila vlast.
62
KLIN ÔRBA
SARAJEVSKA MODA RADOSTI

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Nego, bil se ti, prijatelju, dohvatio pukice, ako ovi iz Republike Srpske krenu da se odvajaju? ao mi nekako, ovaj Predsjednik eljko, fin djeak, opet tipuje na nas. Nije skontao da mi ve odavno pjevuimo: ne raunajte na nas, pa, rekoh, moda biste ovoga puta vi dijasporci da se malo mijenjamo? Mi se, evo, napokon razrahatili u ovoj svojoj dravici, radosti nam nigdje kraja nema
ez sve {ale, zna ovaj grad kad ho}e. Zna se umiti, po~e{ljati, nakititi lampionima, buvljacima i uli~nim igra~ima po Ferhadiji i Titovoj. Zna, sam iz sebe, iznjedriti beskrajno {arenilo karnevalskih dana i no}i. Ba{ kao {to i uvaèni gospodin Purivatra zna, sa smije{no minijaturnim budètom, napraviti veli~anstveni Sarajevo Film Festival. Ili, kao {to svi ostali znaju napraviti sporedne kulturne sadràje, bez budèta, tek od mrvica koje padnu sa SFF trpeze. Dovoljno je pro}i gradom, u ovom sve~anom tjednu, i uvjeriti se da su se ~ak i uli~ni psi nekud sakrili, da nas ne sramote, a ono malo sarajevskih siroma{aka prestalo je roviti po kontejnerima, barem u epicentru zbivanja. Mora se priznati: toliko vedrih dana i no}i nema ni u Londonu. Slegli se u grad turisti iz cijeloga svijeta, u {to odavno spada i na{a umilna dijaspora. Svi jedu, piju, voze se taksijem i vlastitim tabanima veselo {mirglaju sarajevske plo~nike. a Ferhadiji, tek dva prosjaka: jedna diskretno u{an~ena nana i jedna cura na {takama, kojoj je vra`ji heroin odgrizao desnu nogu. Obje izgledaju uredno, vedro i dostojno radnog mjesta na glavnoj ulici jedne metropole. Pred knjiàrom Svjetlost, gospodin zanimljivog egzoti~nog imidà, namotava na drvene {tapi}e {e}ernu vunu. Fuj, zar i to jo{ neko jede!? stresam se iz dna du{e. Ne volim {e}er ni u kojem obliku, ali to je moj problem. Sje}a me na davnu bijedu ranog djetinjstva, kad se {e}er mogao nabaviti iz robnih rezervi, na vre}u, po bagatelnoj cijeni, pa sam za doru~ak jela gusto razmu}eni {e}er s memljivim hljebom, a za ve~eru {e}er posut po istom hljebu. Sre}a, sad u Bosni nema ni blizu takve bijede. Tako da, krajnje je vrijeme da i ja prebolim svoje davne socijalisti~ke rane i, kao i svaki normalan stvor koji je imao tu sre}u da se ovih dana na|e u Sarajevu, du{om i tijelom uìvam u blagodatima novog poretka. Uostalom, SFF je vra}en u okrilje kolovoza. Dakle, pao je nakon ramazanskog Bajrama, {to ~ini veliku razliku od prethodnih nekoliko, koji su se odigravali uo~i samog ramazana. Sad, napokon, ovu radost svi zasluùju:
vjernici, ateisti, }evabdìje, taksisti, lopovi i besku}nici, gradona~elnik Sarajeva i svi na{i predsjednici. Oni, napose. Imali su vrlo plodne medijske istupe u predfestivalskim danima. Pa se sve ~udom ~ude ovi moji pajda{i iz dijaspore, vele: {to mi to trpimo, kako to u nas moè tako da nam etalon svih stvari vje~ito bude Izetbegovi} ili da nas ratoborni Kom{i} uvla~i u svoju verziju krilatice: Udri u gong i prodaj svoje slatki{e. Ho}emo li mi ikada do}i sebi, i, shodno tome, uzeti stvar u svoje ruke? - glasno se pita (sve preda mnom) moj kolega [evko iz [vedske. Tja! [ta da ti kaèm? Od vas, nadobudnih dijasporaca, ne moè ~ovjek ni na sto~noj pijaci da se opusti i bude svoj na svome. Taman se uzradujem teletu od zlata, kad, evo vas da mu (teletu) gurnete prst u oko i zavirite u zube. Bogati, prijatelju, koga briga, kraj ovolikog obilja radosnih zbivanja, {to Predsjednik svih Bo{njaka uporno zaboravlja Horacijev procul negotiis: Blaèn onaj koji daleko od politike svojim volovima obra|uje djedovske njive.
oga briga, [evko dragi, {to snimanje filma Emira Kusturice spada u nadle`nost Izetbegovi}a Mla|eg?! Radi mira u dràvi, daj da mu pustimo da stane |ah na jednu |ah na drugu stranu. On je ina~e dràva, a po potrebi je njena suprotnost - javnost. Pa on gordo stane naspram svoje dràve (i Dràvne bolnice i svega {to je dràvno), preobu~e se u puku javnost, te odatle svojim metrom premjerava kulturna zbivanja u BiH. [evko, brate, daj da im pustimo. Zanijelo ih, ponijelo ih. Nego, bil se ti, prijatelju, dohvatio pu{kice, ako ovi iz Republike Srpske krenu da se odvajaju? @ao mi nekako, ovaj Predsjednik @eljko, fin dje~ak, opet tipuje na nas. Nije skontao da mi ve} odavno pjevu{imo: ne ra~unajte na nas, pa, rekoh, mo`da biste ovoga puta vi dijasporci da se malo mijenjamo? Mi se, evo, napokon razrahatili u ovoj svojoj dràvici, radosti nam nigdje kraja nema. Ko bi sad iznova ratovao kraj ovakve ljepote od ìvota? Pogledaj, pogledaj jo{ jednom: pamti{ li da se Sarajevo ikad ovako kupalo u radosnim de{avanjima? Ne pamti{. Ni mi.
63
PETA BRZINA
Pi{e: Mario Ili~i}
Ah, taj Mercedes: A45 AMG
a je Mercedes statusni simbol od Albanije do Njema~ke, imali smo se prilike i sami uvjeriti. Potkraj 80-ih godina pro{loga stolje}a u ljubu{kom kraju zabiljeèno je kako gotovo svaka ku}a posjeduje Mercedes, bilo da se radilo o kamionu ili limuzini. Bitno je samo da se na vrhu poklopca motora, popularnoj haubi, vidi ni{an, rekli bi Ljubu{aci. Mercedes tog doba i ovaj danas nema smisla uspore|ivati, ali je ~injenica kako je to marka automobila koja s pravom ~vrsto stoji na tronu automobilske industrije. Ovoga puta za ljubitelje ni{ana na haubi predstavljamo novitet iz luksuzne
serije AMG. Najnoviji model A45 AMG predstavljen je na poligonu Blister Berg u okolini Hanovera. Naravno, ekspeditivni Nijemci htjeli su odmah svima predstaviti vozne sposobnosti svoje nove jurilice, a sportska staza je za to bila idealna. Unutra{njost novog AMG-a pri~a je za sebe. U sportskom maniru opremljenom novom A45 AMG-u dominira nabrijani kokpit na kojem su precizno uokvireni svi instrumenti. Osim preciznog i mo}nog dizajna, novi AMG se moè pohvaliti zastra{uju}om snagom motora od ~ak 360 konjskih snaga uz obrtni moment od 450
Nm. Mercedes je sru{io jo{ jedan rekord. Naime, specifi~na snaga od 186 konja na 1.000 kubika zapremine prevazilazi i najsna`nije sportske automobile. To je apsolutni rekord kad su u pitanju automobili s ~etiri cilindra. Kad na sve dodamo i automatski sedmostupanjski mjenja~ AMG Speedshift i trostupanjsku ESP kontrolu stabilnosti, voza~koj radosti nema kraja. Za kraj samo informacija kako }e Mercedes Benz A45 AMG s Turbo benzinskim motorom od 1991 kubi~nih cm i 360 konjskih snaga u prodaji stajati ne{to iznad 90 tisu}a konvertibilnih maraka.
64
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 200 EUR Polugodi{nja: 100 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica

Slobodna Bosna Broj 876 22 8 2013

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna Broj 876 22 8 2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BH.

WATERGATE: SLOM NAJMO]NIJEG AMERI^KOG ^OVJEKA

GDJE SU UTEMELJITELJI REPUBLIKE SRPSKE

22 TAJNA OD KOJE SE NE MO@E POBJE]I

KRAH TIHIEVE INICIJATIVE

Mira Furlan oblatila film u kojem igra naslovnu ulogu

ovi od Lagumdije oekuje bolju ponudu

KORAK NAPRIJED, NAZAD DVA

PRESUDA SEJDI] I AHMI]

SFF 2013. na crvenom tepihu

Zasluge za otkrivanje oru`ja u Te{nju pripadaju Harisu Sejdi}u i Muharemu Ahmi}u?

22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Jedan bauk kru`i Bosnom i Herce

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

^UDO BH. BH KINEMATOGRAFIJE

govinom - bauk dogovornog oportunizma

22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 15. AUGUST

PONEDJELJAK, 19. AUGUST

PETAK, 16. AUGUST

UTORAK, 20. AUGUST

SUBOTA, 17. AUGUST

SRIJEDA, 21. AUGUST

NEDJELJA, 18. AUGUST

SLOBODNA BOSNA I 22.8.2013.

IRAC POWER, BOSANAC PALO

Kom{i} ponovio stav da se ratni ciljevi ne mogu ostvariti mirnim putem

Morris Power (u sredini)

SDP IMA U PLANU I LANU

Slaete li se sa prijedlogom da se lanovi Predsjednitva BiH biraju posredno, iz Parlamenta?

Zastupnica u federalnom Parlamentu

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

ISTRAGA PROTIV GORANA ZUPCA

POLICAJAC PROTIV TU@ITELJSTVA

GORAN ZUBAC PLANIRAO HAP[ENJE GLAVNOG DR@AVNOG TU@ITELJA GORANA SALIHOVI]A?!

NEZAKONITA HAP[ENJA, PRA]ENJA, PRISLU[KIVANJA

PRIVATNE ISTRAGE DIREKTORA SIPA-e

^IME JE AN\ELKO HRGI] ZASLU@IO PRIZNANJE

ISTRAGA PROTIV GORANA ZUPCA

Goran Zubac potpuno razvlastio svog zamjenika Marka Dominkovia

KAZNENE I DISCIPLINSKE PRIJAVE

HEROJ I/LI ZLO^INAC

MO]NI PRIVREDNIK KOJI JE OCINKARIO MEHMEDOVI]A

medovi}em, dr`avnim parlamentarcem i ~lanom rukovodstva SDA.

PUT BEZ POVRATKA

Neprijateljstvo koje naruava bezbjednosne prilike u Tenju

SLOBODNA BOSNA I 22.8.2013.

Mrav rezultat privrednih foruma u Kataru i Emiratima

POPRAVNI KOD ARAPSKIH INVESTITORA

22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

TAJNA OD KOJE SE NE MO@E POBJE]I

POLICIJSKI SUPERVIZOR, KADROVIK ILI [PIJUN

ZA[TO JE DIREKTOR ICITAP-a NAPRASNO NAPUSTIO BiH

22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

TAJNA OD KOJE SE NE MO@E POBJE]I

KO SE GRLI, TAJ SE VOLI

ZA[TO JE DIREKTOR ICITAP-a NAPRASNO NAPUSTIO BiH

DRU@ENJA S DUMAN^I]EM I ZUPCEM

Zid utnje koji svima odgovara

22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

EURO-NEURO SLU^AJ DR. DIZDAREVI]A