Na osnovu lana 88 take 2 Ustava Republike Crne Gore donosim UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl.

list RCG", br. 64/02 od 28.11.2002, 49/07 od 10.08.2007, "Sl. list Crne Gore", br. 45/10 od 04.08.2010) Proglaava se Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, koji je donijela Skuptina Republike Crne Gore, na etvrtoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2002. godini, dana 22. novembra 2002. godine. Broj: 01-3847/2 Podgorica, 25. novembra 2002. godine Predsjednik Republike Crne Gore Milo ukanovi, s.r. ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU I OSNOVNE ODREDBE Sadraj zakona lan 1 Osnovno obrazovanje i vaspitanje, kao dio jedinstvenog obrazovnog sistema, ostvaruje se na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom. Ciljevi obrazovanja lan 2 Ciljevi osnovnog obrazovanja i vaspitanja su: 1) obezbjeivanje osnovnog obrazovanja svim graanima; 2) razvoj kreativnih linosti; 3) postizanje meunarodno uporedivih standarda znanja i sticanja znanja za nastavak kolovanja; 4) razvijanje kritikog miljenja, samostalnosti i zainteresovanosti za nova znanja; 5) osposobljavanje za samostalno rasuivanje i uee u drutvenom ivotu; 6) sticanje optih znanja koja omoguavaju samostalnu, efikasnu i kreativnu primjenu u praksi; 7) omoguavanje razvoja linosti uenika, u skladu sa njegovim sposobnostima i zakonitostima razvoja; 8) vaspitavanje za potovanje nacionalnih vrijednosti istorije i kulture, kao i za uvaavanje kulturnih i ostalih osobenosti drugih naroda; 9) vaspitavanje za meusobnu toleranciju, potovanje razliitosti, saradnju sa drugima, potovanje prava ovjeka i osnovnih sloboda, a time i razvijanje sposobnosti za ivot u demokratskom drutvu; 10) usvajanje znanja o osnovnim zakonitostima razvoja prirode i drutva i ouvanja zdravlja; 11) razvijanje demokratskih stavova, tolerancije i kooperacije (u koli i izvan nje) i potovanja prava drugih;

12) formiranje i podsticanje zdravog naina ivota i odgovornog odnosa prema ivotnoj sredini; 13)razvijanje radnih sposobnosti uenika: marljivost, strpljenje, red, rad i disciplina; 14)razvijanje profesionalne orijentacije kod uenika. Ciljevi osnovnog obrazovanja i vaspitanja ostvaruju se prema obrazovnom programu. Ostvarivanje obrazovanja i vaspitanja lan 3 Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u osnovnoj koli (u daljem tekstu: kola). Roditelj ili staratelj ima pravo da izabere oblik obrazovanja i vaspitanja svoje djece. Osnovnokolska obaveza lan 4 Osnovno obrazovanje i vaspitanje je obavezno za svu djecu uzrasta od est do 15 godina ivota. Roditelj ili staratelj (u daljem tekstu: roditelj) mora obezbijediti da njegovo dijete ispuni osnovnokolsku obavezu iz stava 1 ovog lana. Uenik je ispunio osnovnokolsku obavezu nakon devet godina pohaanja kole. Trajanje lan 5 Osnovno obrazovanje i vaspitanje traje devet godina. Status uenika lan 6 Upisom u prvi razred kole dijete stie status uenika. Uenik zavrava osnovno obrazovanje i vaspitanje kada uspjeno zavri deveti razred. Osnovno obrazovanje odraslih lan 7 Osnovno obrazovanje i vaspitanje lica starijih od 15 godina ivota (u daljem tekstu: odraslo lice) ostvaruje se u posebnim odjeljenjima kole ili u koli za obrazovanje odraslih lica, u skladu sa ovim zakonom i posebnim zakonom. Osnovno umjetniko obrazovanje lan 8 Uporedo sa sticanjem osnovnog obrazovanja i vaspitanja moe se stei i osnovno umjetniko obrazovanje (muziko, baletsko i dr.), pod uslovima i na nain propisanim ovim zakonom. Djeca sa posebnim obrazovnim potrebama lan 9 Djeca sa posebnim obrazovnim potrebama mogu sticati osnovno obrazovanje i vaspitanje u koli, kada nadlena komisija utvrdi da se mogu ukljuiti u redovnu nastavu. Nain ukljuivanja djece i organizaciju obrazovno-vaspitnog rada iz stava 1 ovog lana propisuje ministarstvo nadleno za prosvjetu i nauku (u daljem tekstu: Ministarstvo), na predlog Nacionalnog savjeta za obrazovanje (u daljem tekstu: Nacionalni savjet).

Djeca sa posebnim obrazovnim potrebama kojima je potrebno prilagoeno izvoenje obrazovnih programa, uz dodatnu strunu pomo ili posebni program obrazovanja i vaspitanja, ostvaruju osnovno obrazovanje i vaspitanje u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima. Obrazovanje uenika sa potekoama u uenju izvodi se tako to e kola prilagoditi metode i oblike rada i omoguiti ukljuivanje u dodatnu nastavu i druge oblike individualne i grupne pomoi. Nadareni uenici lan 10 Obrazovanje nadarenih uenika izvodi se u skladu sa ovim zakonom, tako da im kola prilagodi metode i oblike rada i da im omogui ukljuivanje u dodatnu nastavu i druge oblike individualne i grupne pomoi, u skladu sa posebnim programom. Pojmovnik lan 11 Pojedini izrazi u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: - "javna ustanova" je kola koju osniva drava ili jedinica lokalne samouprave; - "privatna ustanova" je kola koju osniva domae pravno i fiziko lice; - "obrazovanje kod kue" je obrazovanje koje organizuje roditelj; - "djeca sa posebnim obrazovnim potrebama" su djeca sa tjelesnom, mentalnom i senzornom smetnjom i djeca sa kombinovanim smetnjama; - djeca sa tekoama u razvoju su: djeca sa poremeajima u ponaanju, tekim hroninim oboljenjem, dugotrajno bolesna djeca. - "ciklus" obuhvata period u kojem se stie obrazovanje u toku tri razreda, i to: - prvi ciklus - prvi, drugi i trei razred; - drugi ciklus - etvrti, peti i esti razred; - trei ciklus - sedmi, osmi i deveti razred; - "nastavna godina" je period u kojem se izvodi redovna nastava; - "kolska godina" je period u kojem se ostvaruje redovna nastava i ostali oblici obrazovno-vaspitnog rada; - "osnovnokolska obaveza" podrazumijeva obavezu djece uzrasta od est do 15 godina ivota da pohaaju osnovnu kolu po javno vaeem obrazovnom programu; - "klasifikacioni period" je dio polu-godita (nastavne godine) u kojem se realizuje nastavni plan i program i ocjenjuje uenik; - "norma asova" podrazumijeva neposredno izvoenja nastave u okviru nedeljnog radnog vremena propisanog obrazovnim programom. Upotreba rodno osjetljivog jezika lan 11a Svi izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizika lica u mukom rodu obuhvataju iste izraze u enskom rodu. II ORGANIZACIJA OBRAZOVNO - VASPITNOG RADA Obrazovni program lan 12 Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se na osnovu javno vaeeg obrazovnog programa za osnovnu kolu (u daljem tekstu: obrazovni program). Obrazovni program obuhvata: obavezni dio, obavezne aktivnosti i proireni dio. Obavezni dio ine: obavezni predmeti i obavezni izborni predmeti.

Obavezne aktivnosti ine: nadgledano uenje, rad odjeljenske zajednice, dani kulture, sporta i tehnike. Proireni dio ine: slobodne aktivnosti i fakultativna nastava, pomo djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, dodatna i dopunska nastava. Nain primjene i realizacija obrazovnih programa ureuju se propisom Ministarstva. Obavezni predmeti lan 13 U koli se izuavaju obavezni predmeti koje utvruje Ministarstvo, na predlog Nacionalnog savjeta. Izborni predmeti lan 14 kola je obavezna da za uenike treeg ciklusa obezbijedi nastavu iz najmanje etiri obavezna izborna predmeta, u skladu sa obrazovnim programom. Uenici biraju izborne predmete iz stava 1 ovog lana. Listu obaveznih izbornih predmeta i njihov sadraj donosi Ministarstvo, na predlog Nacionalnog savjeta. Predlog za listu obaveznih izbornih predmeta podnosi kola. Dodatna i dopunska nastava lan 15 kola je duna da u toku nastavne godine organizuje dopunsku nastavu za uenike koji zaostaju u savlaivanju nastavnog gradiva. kola organizuje dodatnu nastavu za uenike koji sa izuzetnim uspjehom savlauju nastavne sadraje i pokazuju posebno interesovanje za proirivanje i produbljivanje znanja iz odreenih nastavno vaspitnih oblasti. Proireni program lan 16 Brie se. ("Sl. list CG", br. 45/10) Produeni boravak i jutarnje uvanje lan 17 kola, u skladu sa svojim mogunostima, organizuje produeni boravak za uenike. U okviru produenog boravaka uenicima se obezbjeuje uvanje u toku kojeg se odvijaju razliite sportske i kulturno-umjetnike aktivnosti, uenje, izrada domaih zadataka i izvravanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima kole. kola je obavezna da za uenike prvog razreda organizuje jutarnje uvanje. Fakultativna nastava lan 18 kola moe organizovati fakultativnu nastavu iz pojedinih predmeta, u skladu sa ovim zakonom. Fakultativna nastava je obavezna za sve uenike koji se za nju opredijele. Ocjena iz fakultativne nastave se unosi u svjedoanstvo, ali ne utie na opti uspjeh uenika. Vannastavne aktivnosti

lan 19 kola razvija razne oblike slobodnih aktivnosti - vannastavne aktivnosti (sportske, kulturne, umjetnike i dr.). Program slobodnih aktivnosti utvruje se godinjim programom rada kole. Odjeljenjska zajednica lan 20 Na asovima odjeljenjske zajednice uenici, zajedno sa odjeljenjskim starjeinom, raspravljaju o pitanjima koja su od interesa za kolu i uenika. Godinji plan rada lan 21 Rad u koli u toku godine utvruje se godinjim planom rada. Godinjim planom rada utvruje se: organizacija obrazovno-vaspitnog rada kole, samoevaluacija i profesionalni razvoj nastavnika, oblici i sadraj tog rada i raspored izvravanja pla-niranih zadataka. Ciklusi lan 22 Nastava u koli izvodi se u ciklusima, i to: - u prvom ciklusu razredna nastava; - u drugom ciklusu razredna i predmetna; - u treem ciklusu predmetna. Broj uenika u odjeljenju lan 23 Uenici pojedinog razreda su rasporeeni u odjeljenja. Odjeljenje istog razreda moe imati najvie 30 uenika. Izuzetno od stava 1 ovog lana, odjeljenje moe imati 33 uenika, po odobrenju ministra nadlenog za prosvjetu i nauku (u daljem tekstu: ministar). Kombinovano odjeljenje lan 24 Ako, zbog malog broja uenika, nije mogue organizovati nastavu po razredima i odjeljenjima, odjeljenje se moe formirati od uenika dva ili tri razreda (kombinovano odjeljenje). Kombinovano odjeljenje od dva razreda moe imati do 20 uenika, a kombinovano odjeljenje sastavljeno od tri razreda moe imati do 15 uenika. O organizovanju kombinovanih odjeljenja odluuje direktor kole, na predlog nastavnikog vijea. Izuzetno od stava 1 ovog lana, ministar moe da odobri formiranje kombinovanih odjeljenja sa vie od tri razreda. Strani jezici lan 25 Uenici u koli izuavaju strane jezike: engleski, ruski, italijanski, francuski, njemaki i panski.

Uenici obavezno izuavaju jedan od stranih jezika iz stava 1 ovog lana od etvrtog razreda, a drugi strani jezik od sedmog razreda, po pravilu, po sopstvenom izboru i mogunostima kole. kola moe, na osnovu izraene elje uenika i njihovih roditelja, uz saglasnost osnivaa, uvesti izuavanje i drugih stranih jezika koji nijesu predvieni stavom 1 ovog lana. Nedjeljno optereenje uenika i trajanje kolskog asa lan 26 U toku radne nedjelje uenici kole po obaveznom programu imaju sljedei broj asova: - prvi ciklus najvie 20 asova, s tim to se broj asova poveava od I do III razreda; - drugi ciklus najvie 26 asova, s tim to se broj asova poveava od IV do VI razreda; - trei ciklus najvie 30 asova, s tim to se broj asova poveava od VII do IX razreda. U kolama u kojima se crnogorski jezik izuava kao nematernji jezik norma asova se uveava za dva asa. kolski as, po pravilu, traje 45 minuta. Obrazovnim programom, u zavisnosti od uzrasta uenika i realizacije nastavnih sadraja, odreuje se broj asova i duina trajanja kolskog asa. lan 27 Brie se. ("Sl. list RCG", br. 49/07) lan 28 Brie se. ("Sl. list RCG", br. 49/07) Obrazovanje u inostranstvu lan 29 Za djecu graana Crne Gore koji su na privremenom boravku u inostranstvu moe se obezbijediti dopunsko osnovno obrazovanje i vaspitanje po posebnom nastavnom planu i programu. Nastavnik na radu u inostranstvu lan 30 Obrazovno-vaspitni rad, u smislu lana 29 ovog zakona, moe da izvodi nastavnik koji, pored uslova utvrenih ovim zakonom, ima najmanje etiri godine radnog iskustva u struci, istie se u struno-pedagokom radu i poznaje jezik zemlje u kojoj e obavljati obrazovno vaspitni rad. Odluku o upuivanju nastavnika na rad u inostranstvo donosi ministar. Nastavnik se upuuje na rad u inostranstvo na vrijeme od dvije godine. Ministar moe donijeti odluku o prestanku rada nastavnika u inostranstvu, kada utvrdi: 1) da ne ostvaruje obrazovni program iz lana 29 ovog zakona; 2) da je izvrio teu povredu radne dunosti; 3) da je izvrio zloupotrebu poloaja; 4) u drugim sluajevima utvrenim zakonom. Meusobna prava i obaveze izmeu Ministarstva i nastavnika upuenog na rad u inostranstvo blie se utvruju ugovorom o radu. III UENICI Uslovi za upis lan 31

U kolu se upisuju djeca koja e u kalendarskoj godini, u kojoj poinju da pohaaju kolu, navriti est godina ivota. Upis prije navretka est godina lan 32 Djetetu se moe odobriti upis u kolu prije navretka est godina ivota, na predlog roditelja, a po odobrenju komisije iz lana 33 ovog zakona. Upis u kolu lan 33 Upis djece u kolu vri se, po pravilu, u toku aprila mjeseca svake godine, na osnovu obavljenog ljekarskog pregleda. Za upis djece u kolu organ odreen statutom kole imenuje komisiju. Za upis u prvi razred, u koli koja za to ima mogunosti, vri se testiranje djece. Odlaganje poetka kolovanja lan 34 Djetetu se moe odloiti poetak kolovanja za jednu kolsku godinu na predlog odnosno uz saglasnost roditelja, nadlene zdravstvene slube ili posebne komisije, ako se utvrdi da dijete nije spremno za polazak u kolu. Komisiju iz stava 1 ovog lana imenuje direktor. Komisiju iz stava 1 ovog lana sainjavaju: psiholog, vaspita i uitelj kole. Organ dravne uprave nadlean za poslove matine evidencije graana lan 35 Organ dravne uprave nadlean za poslove matine evidencije graana duan je da dostavi koli, do kraja februara svake godine, spisak djece dorasle za kolu iz naselja koja pripadaju podruju kole. Obaveze roditelja lan 36 kola je duna da podnese prijavu nadlenoj inspekciji protiv roditelja djeteta koje nije upisano u kolu, odnosno ne ispunjava osnovno-kolsku obavezu. Prijavu iz stava 1 ovog lana kola je duna da podnese u roku od 15 dana od isteka roka za upis, odnosno od dana prestanka ispunjenja osnovno-kolske obaveze. Pravo na obrazovanje kod kue lan 37 Roditelji mogu organizovati obrazovanje djece i kod kue. Roditelj je duan da, najmanje tri mjeseca prije poetka kolske godine, u pisanoj formi obavijesti kolu u koju je dijete upisano, da organizuje obrazovanje kod kue. Obavjetenje iz stava 2 ovog lana sadri: javno vaei program prema kome e se obavljati obrazovanje djeteta kod kue, ime i prezime djeteta, mjesto gdje e se obrazovanje odvijati i ime i struna sprema lica koja e dijet e obrazovati i vaspitavati. kola vodi evidenciju i dokumentaciju o obrazovanju uenika kod kue. Provjeravanje znanja obrazovanja kod kue lan 38

Obrazovanjem kod kue uenik mora stei obrazovni standard znanja po programu kole u koju je upisan. kola iz stava 1 ovog lana duna je da, na kraju nastavne godine, organizuje provjeru znanja uenika koji se obrazuje kod kue. Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama koji se obrazuju kod kue moraju stei obrazovne standarde znanja po prilagoenim programima. U prva tri razreda provjerava se znanje iz: crnogorskog ili maternjeg jezika, matematike i prirode i drutva. Od IV do IX razreda provjerava se znanje iz svih predmeta. Ako uenik ne postigne standarde znanja za pojedine predmete odreenog razreda, ima pravo na ponovno provjeravanje znanja prije poetka naredne kolske godine. Ako se ponovnom provjerom utvrdi da uenik nije postigao utvreni standard znanja, uenik mora u narednoj kolskoj godini nastaviti obrazovanje u koli. Nain i postupak provjere znanja uenika koji se obrazuju kod kue propisuje Ministarstvo. Provjera znanja na kraju ciklusa - obrazovanje kod kue lan 39 Provjera znanja, na kraju ciklusa, uenika koji se obrazuju kod kue vri se u skladu sa odredbama l. 55 i 56 ovog zakona. kola u koju je uenik upisan i u kojoj se obavlja provjera znanja izdaje ueniku svjedoanstvo o obrazovanju kod kue. Svjedoanstvo o obrazovanju kod kue je javna isprava. Obaveze uenika lan 40 kola je duna da, na zahtjev roditelja, omogui redovno pohaanje nastave ueniku starijem od 15, a mlaem od 17 godina ivota. Ukoliko uenik u toku kolske godine navri 17 godina ivota moe redovno pohaati nastavu do kraja te kolske godine. Ueniku iz st. 1 i 2 ovog lana direktor kole moe uskratiti redovno pohaanje kole, ako ometa rad kole. kola je duna da ueniku starijem od 15 godina, koji nije zavrio osnovnu kolu, na zahtjev roditelja, izda potvrdu da je ispunio osnovno-kolsku obavezu. Obaveze uenika za vrijeme osnovnokolske obaveze lan 41 Uenik kole koji u toku kolske godine navri 15 godina ivota ne moe napustiti kolu do kraja te kolske godine. Vaspitne mjere lan 42 Uenik ne moe biti iskljuen iz kole za vrijeme obaveznog pohaanja kole. Ako je zbog nastavnih ili vaspitnih razloga potrebno, kola moe, u saglasnosti ili na zahtjev roditelja, upisati uenika u drugu kolu, ako je sa tim kola u koju se upisuje saglasna. Ako kola ne moe obezbijediti upis uenika u drugu kolu, o tome e odluiti komisija koju imenuje ministar. Prije donoenja odluke o upisu uenika u drugu kolu, komisija obavezno pribavlja miljenje roditelja i direktora kole u koju uenik treba da se upie. Odluka komisije je konana. Oslobaanje od programa fizikog vaspitanja

lan 43 Uenik moe biti privremeno, odnosno djelimino osloboen programa fizikog vaspitanja zbog bolesti ili nekog tjelesnog nedostatka. Odluku o oslobaanju uenika iz stava 1 ovog lana donosi nastavniko vijee kole, na osnovu ljekarskog uvjerenja. Uenik koji je na osnovu ljekarskog uvjerenja i odluke nastavnikog vijea djelimino osloboen programa fizikog vaspitanja obavezan je, prema preostaloj sposobnosti, da uestvuje u dijelu programa fizikog vaspitanja. Odsustvovanje uenika lan 44 Uenik moe, u toku nastavne godine, po najavi, da odsustvuje iz kole do pet radnih dana uz saglasnost roditelja. Prelazak iz kole u kolu lan 45 Prelazak uenika iz jedne u drugu kolu vri se na zahtjev roditelja. kola dostavlja prevodnicu koli u kojoj uenik nastavlja kolovanje. kola koja je izdala prevodnicu ispisae uenika, nakon to bude obavijetena da je uenik upisan u drugu kolu. IV NAPREDOVANJE I OCJENJIVANJE UENIKA Ocjenjivanje lan 46 Znanje i postignue uenika u koli vrednuju se opisnim iskazivanjem i brojanom ocjenom (u daljem tekstu: ocjenjivanje), u skladu sa standardima. Standardi iz stava 1 ovog lana utvruju se obrazovnim programom. Ocjenjivanje po ciklusima lan 47 U prvom ciklusu znanje i postignue uenika vrednuju se i iskazuju opisno. Na kraju prvog ciklusa uspjeh uenika iskazuje se opisnom i brojanom ocjenom. U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojano. U treem ciklusu ocjenjivanje je brojano. Ocjena jedan (1) je nedovoljna. Vrste ocjena i nain ocjenjivanja propisuje Ministarstvo. Ocjenjivanje po periodima lan 48 Ocjenjivanje uenika vri se javno pred uenicima. U toku klasifikacionog perioda uenici moraju biti ocijenjeni iz svakog predmeta, osim uenika prvog razreda u toku prvog klasifikacionog perioda. kola je duna da na kraju svakog klasifikacionog perioda obavijesti roditelje u pisanoj formi o uspjehu uenika uz obrazloenje o postignuu uenika i njegovom napredovanju. Uenici na kraju kolske godine dobijaju svjedoanstvo o uspjehu. Utvrivanje ocjena

lan 49 Ocjene iz nastavno-vaspitnih oblasti, odnosno nastavnih predmeta, vladanja, kao i opti uspjeh utvruju se na kraju svakog klasifikacionog perioda, osim za uenike prvog razreda na kraju prvog klasifikacionog perioda. Za uenika koji u toku nastavne, odnosno kolske godine prelazi iz jedne u drugu kolu ocjene se utvruju ako u vrijeme njegovog prelaska ima dovoljno elemenata za utvrivanje ocjena. Opti uspjeh lan 50 Uenik je zavrio V, VI, VII, VIII i IX razred, ako nema nedovoljnih ocjena na kraju nastavne, odnosno kolske godine. Opti uspjeh uenika iz stava 1 ovog lana utvruje odjeljenjsko vijee na osnovu prosjeka ocjena iz svih nastavnih predmeta.

Ponavljanje razreda lan 51 Uenik I, II, III i IV razreda ne ponavlja razred. Izuzetno od stava 1 ovog lana, uenik moe ponoviti razred ukoliko nije usvojio (savladao) nastavno gradivo u mjeri da moe nastaviti obrazovanje. Odluku o ponavljanju uenika donosi odjeljenski starjeina, odnosno odjeljenjsko vijee, uz pribavljeno miljenje savjetodavne slube kole i roditelja. Uenik moe ponoviti razred i na zahtjev roditelja. Popravni ispit lan 52 Uenik V, VI, VII, VIII i IX razreda koji na kraju nastavne godine ima jednu, dvije ili tri nedovoljne ocjene polae popravni ispit. Uenik iz stava 1 ovog lana koji na kraju nastavne godine ima etiri i vie nedovoljnih ocjena ili ne poloi popravni ispit ponavlja razred. Izuzetno od stava 2 ovog lana, uenik koji u tekuoj kolskoj godini navri 15 godina ivota, a na kraju kolske godine ima nedovoljne ocjene ima pravo da naredne kolske godine, polae razredni ispit iz predmeta iz kojih je imao nedovoljne ocjene. Vrijeme polaganja popravnih ispita lan 53 Uenik V, VI, VII i VIII razreda polae popravni ispit u junu i avgustu. U junu uenik iz stava 1 ovog lana moe polagati popravni ispit najvie iz dva predmeta po svom izboru iz kojih je upuen na popravni ispit. U avgustu uenik polae popravni ispit iz svih predmeta iz kojih je upuen na popravni ispit, kao i iz predmeta koji nije poloio u junskom roku. Uenik IX razreda u junu polae sve predmete iz kojih je upuen na popravni ispit. Uenik IX razreda koji u junu nije poloio dva predmeta, ima pravo da polae te predmete u avgustu. Ispitna komisija lan 54

Popravni ispit polae se pred ispitnom komisijom koju, na predlog direktora, imenuje nastavniko vijee. Popravni ispit polae se iz odreenog predmeta. Opti uspjeh uenika izvodi se poslije poloenog popravnog ispita. Nain i postupak polaganja popravnih ispita i sastav komisije propisuje Ministarstvo. Provjera znanja lan 55 Na kraju prvog i drugog ciklusa, na osnovu eksterno pripremljenih zadataka, kola je obavezna da provjerava znanje uenika. Zadatke iz stava 1 ovog lana priprema Ispitni centar. Na kraju prvog ciklusa kola vri provjeru znanja uenika iz matematike i crnogorskog ili maternjeg jezika. Na kraju drugog ciklusa kola vri provjeru znanja uenika iz crnogorskog ili maternjeg jezika, matematike i prvog stranog jezika. Izuzetno od stava 1 ovog lana, Ispitni centar, na zahtjev Ministarstva, moe organizovati eksternu provjeru postignua uenika radi periodinog praenja obrazovnog sistema. Izuzetno od st. 1 i 2 ovog lana, Ispitni centar, na zahtjev Ministarstva, moe organizovati eksternu provjeru postignua uenika i iz drugih nastavnih predmeta predvienih obrazovnim programom. Rezultati provjere znanja ne utiu na ocjene, odnosno na opti uspjeh uenika. Eksterna provjera znanja lan 56 Na kraju treeg ciklusa vri se eksterna provjera znanja uenika iz: crnogorskog ili maternjeg jezika, matematike i jednog predmeta koji uenik izabere sa liste obaveznih predmeta, a koji se izuavaju u III ciklusu najmanje u dva razreda. Izuzetno od stava 1 ovog lana, uenici ne mogu izabrati fiziko vaspitanje, muziku i likovnu kulturu. Pripremu zadataka vri Ispitni centar, a provjeru znanja vri Ispitni centar u saradnji sa kolom. Nain i postupak provjere znanja uenika, u smislu ovog lana i lana 55 stav 1 ovog zakona, propisuje Ministarstvo. Razredni ispit lan 57 Uenik koji na kraju nastavne godine nije ocijenjen, zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, iz jednog, vie ili svih predmeta moe polagati razredni ispit iz predmeta iz kojih je ostao neocijenjen. Polaganje razrednog ispita lan 58 Razredni ispit sastoji se iz usmenog i pismenog dijela. Usmeni, odnosno pismeni dio ispita polae se iz svih predmeta, u skladu sa obrazovnim programom. Razredni ispit polae se pred ispitnom komisijom. Nain i postupak polaganja razrednih ispita propisuje Ministarstvo. Ocjenjivanje uenika na razrednom ispitu

lan 59 Na razrednom ispitu uenik se ocjenjuje po odredbama ovog zakona koje vae za redovne uenike. Ocjenu na razrednom ispitu utvruje ispitna komisija, na predlog ispitivaa. Na razrednom ispitu uenik se ne ocjenjuje iz vladanja. Vanredno napredovanje uenika lan 60 Izuzetno vrijedan i sposoban uenik II i III ciklusa moe u toku kolske godine zavriti i naredni razred. Pravo iz stava 1 ovog lana uenik moe koristiti samo jedanput u toku osnovnog obrazovanja. Odluku iz stava 1 ovog lana donosi nastavniko vijee na predlog odjeljenjskog vijea. Nadareni uenik lan 61 Nadareni uenik upisan u I razred srednje umjetnike kole, koji je zavrio VII razred osnovne kole, polaganjem razrednih ispita moe zavriti osnovnu kolu. Prigovor na ocjenu lan 62 Uenik ili njegov roditelj ima pravo prigovora na ocjenu iz nastavnih predmeta utvrene na kraju klasifikacionog perioda, nastavne godine, ili na ispitu. Prigovor se podnosi direktoru kole u roku od tri dana od dana prijema svjedoanstva, odnosno obavjetenja o postignutim ocjenama. Direktor obrazuje komisiju za provjeravanje znanja. U sastavu komisije mora biti najmanje jedan lan koji radi u drugoj koli. Komisija e ispitati i ocijeniti uenika. Ocjena komisije je konana. Ponitenje ispita lan 63 Kada direktor kole ili nadlena inspekcija utvrdi da popravni i razredni ispiti nijesu obavljeni u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega, nastavniko vijee je duno da, u roku koji odredi taj organ, donese odluku o ponitenju ispita i svjedoanstava izdatih na osnovu takvih ispita. Ako nastavniko vijee u odreenom roku ne donese odluku iz stava 1 ovog lana, direktor e donijeti rjeenje o ponitenju ispita i svjedoanstava izdatih na osnovu takvog ispita. Ako direktor u odreenom roku ne donese odluku iz stava 2 ovog lana, Ministarstvo e donijeti rjeenje o ponitenju ispita i svjedoanstava izdatih na osnovu takvog ispita. kola je duna da, u sluaju iz stava 1 ovog lana, o svom troku, obezbijedi ueniku ponovo polaganje ispita. Rjeenje o ponitenju ispita lan 64 Rjeenje o ponitenju ispita, odnosno svjedoanstva iz lana 63 ovog zakona objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore". Pohvale i nagrade

lan 65 U cilju pedagokog podsticanja uenici se pohvaljuju i nagrauju. Pohvale i nagrade mogu uenicima dodjeljivati organi kole. Nagrade uenicima mogu dodjeljivati i ustanove i druga pravna i fizika lica. Pohvale i nagrade obavezno se evidentiraju. Vaspitne mjere lan 66 Vaspitne mjere u koli primjenjuju se prema uenicima samo u sluaju ako imaju pedagoko opravdanje. Vaspitne mjere su: pismena opomena odjeljenjskog starjeine, ukor direktora, ukor nastavnikog vijea i premjetaj u drugo odjeljenje ili drugu kolu, po pravilu, u istom mjestu. Vaspitne mjere vae samo u kolskoj godini u kojoj su izreene. kola je duna da obavijesti uenika, roditelja, odnosno staratelja u roku od tri dana od dana izricanja vaspitne mjere. Uenik ili roditelj, odnosno staratelj ima pravo prigovora na izreenu vaspitnu mjeru kolskom odboru, u roku od tri dana od dana obavjetenja o izreenoj vaspitnoj mjeri. U radu kolskog odbora po prigovoru na izreenu vaspitnu mjeru obavezno uestvuje i pedagog kole. Odluka kolskog odbora je konana. Propisi o pohvalama, nagradama i vaspitnim mjerama lan 67 Nain i postupk dodjeljivanja pohvala i nagrada i vaspitne mjere propisuje Ministarstvo. V OSNOVNO UMJETNIKO OBRAZOVANJE Ostvarivanje umjetnikog obrazovanja lan 68 Osnovno umjetniko obrazovanje moe se sticati u kolama za osnovno umjetniko obrazovanje (u daljem tekstu: osnovna umjetnika kola). Uslovi za upis lan 69 Osnovno umjetniko obrazovanje mogu sticati djeca koja imaju sklonosti za odreene grane umjetnosti, a ispunjavaju uslove za upis u prvi razred osnovne umjetnike kole. Izuzetno od stava 1 ovog lana, naroito obdarena djeca mogu zapoeti sticanje umjetnikog obrazovanja i sa manje godina starosti, o emu odluuje nastavniko vijee osnovne umjetnike kole. Poetak sticanja umjetnikog obrazovanja, kao i nain provjere sklonosti, uslovi upisa uenika iz stava 2 ovog lana utvruju se statutom kole, u skladu sa obrazovnim programom. Obrazovni program lan 70 Osnovno umjetniko obrazovanje ostvaruje se po obrazovnom programu za osnovno umjetniko obrazovanje. Obrazovni program iz stava 1 ovog lana donosi se na nain i po postupku kao obrazovni program za osnovnu kolu.

Trajanje osnovnog umjetnikog obrazovanja lan 71 Osnovno umjetniko obrazovanje poinje pripremnim razredom. Svi oblici osnovnog umjetnikog obrazovanja traju etiri, est ili devet godina u skladu sa obrazovnim programom. Nastava lan 72 Nastava u umjetnikoj koli je predmetna i izvodi se u dva oblika: individualna i grupna. Individualna nastava izvodi se po klasama. Svi uenici jednog nastavnika individualne nastave ine klasu. Standarde o broju uenika u odjeljenju, kao i u klasi individualne nastave donosi Ministarstvo. Norma asova lan 73 Uenici osnovne umjetnike kole u toku radne nedjelje imaju najmanje etiri, a najvie osam asova. Godinji ispit lan 74 Uenik osnovnog umjetnikog obrazovanja i vaspitanja polae na kraju godine godinji ispit. Ako uenik prvog razreda umjetnike kole iz glavnog predmeta dobije nedovoljnu ocjenu, ne moe nastaviti sticanje obrazovanja po zapoetom programu, a uenici ostalih razreda koji ne poloe ispit iz glavnog predmeta, ponavljaju razred. Uenik umjetnike kole moe da polae popravni ispit samo iz jednog nastavnog predmeta. Uenik moe jedanput da ponavlja razred u toku sticanja osnovnog umjetnikog obrazovanja. Uslovi upisa, nain i postupak polaga nja godinjih ispita i popravnih ispita za osnovno umjetniko obrazovanje ureuju se propisima Ministarstva. VINASTAVNICI I STRUNI SARADNICI Nastavno i vaspitno osoblje lan 75 Obrazovno-vaspitni rad u koli obavljaju nastavnici, vaspitai i struni saradnici. Nastavnici organizuju i izvode obrazovno-vaspitni rad i rade na njegovom unapreivanju. Struni saradnici u koli rade na pedagokopsiholokim, socijalnozdravstvenim, bibliotekim i drugim poslovima koji su, neposredno ili posredno, vezani za obrazovnovaspitni rad u koli. Izvoenje nastave u prvom i drugom ciklusu lan 76 Obrazovno-vaspitni rad obavlja nastavnik razredne nastave, odnosno uitelj, nastavnik predmetne nastave i vaspita. Nastavu u prvom ciklusu obavlja nastavnik razredne nastave, odnosno uitelj koji je zavrio viu kolu ili fakultet za obrazovanje nastavnika.

U prvom razredu, po pravilu, uz nastavnika razredne nastave, odnosno uitelja koji je zavrio viu kolu ili fakultet za obrazovanje nastavnika, nastavu u trajanju od pola radnog vremena obavlja vaspita. Vaspita je lice koje ispunjava uslove za vaspitaa u skladu sa Zakonom o predkolskom vaspitanju i obrazovanju i ima poseban ispit (obuku) za rad u osnovnoj koli, prema posebnom programu koji donosi Ministarstvo. Nastavu u IV razredu obavlja nastavnik razredne nastave, odnosno uitelj koji je zavrio viu kolu ili fakultet za obrazovanje nastavnika, a iz stranog jezika predmetni nastavnik. Nastavu u V razredu obavlja nastavnik razredne nastave, odnosno uitelj koji je zavrio viu kolu ili fakultet za obrazovanje nastavnika, izuzev nastave stranog jezika, tehnike i informatike i dva od predmeta: fiziko vaspitanje, likovna i muzika kultura, koje izvodi nastavnik predmetne nastave. Nastava u VI razredu organizovana je kao predmetna. Nastavu obavlja nastavnik predmetne nastave koji je zavrio fakultet za obrazovanje nastavnika ili umjetniku akademiju. Izuzetno od st. 5 i 6 ovog lana, nastavu u IV i V razredu moe izvoditi nastavnik razredne nastave , odnosno uitelj koji je zavrio viu kolu ili fakultet za obrazovanje nastavnika, ako se na konkursu ne prijavi nastavnik predmetne nastave. Izvoenje nastave u treem ciklusu lan 77 Nastavu u treem ciklusu obavljaju predmetni nastavnici. Predmetnu nastavu u koli mogu obavljati lica koja su zavrila fakultet za obrazovanje nastavnika ili umjetniku akademiju. Izuzetno od lana 76 stav 6 ovog zakona, u kolama u kojima se nastava obavlja na jeziku pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, nastava crnogorskog jezika u V razredu je predmetna i mogu je izvoditi lica koja su zavrila odgovarajuu viu kolu. U odjeljenjima u kojima ima uenika sa posebnim obrazovnim potrebama, pored nastavnika, sarauju i struni radnici sa specijalnim pedagokim obrazovanjem (psiholozi, pedagozi, sociolozi, logopedi i defektolozi). Profil strune spreme nastavnika predmetne nastave propisuje Ministarstvo. Izvoenje nastave lan 78 Nastavu u koli mogu izvoditi nastavnici kojima je jezik na kojem se izvodi nastava maternji jezik ili nastavnici koji su zavrili odgovarajui fakultet za obrazovanje nastavnika na jeziku na kome se ta nastava izvodi. Izuzetno od stava 1 ovog lana, predmetnu nastavu u koli mogu izvoditi nastavnici koji nijesu zavrili odgovarajui fakultet za obrazovanje nastavnika na jeziku na kojem se izvodi nastava, ako na posebnom ispitu pokau da vladaju knjievnim jezikom na kome se izvodi nastava u koli. Ispit iz stava 2 ovog lana sastoji se iz pismene pripreme asa i praktinog predavanja, a polae se pred komisijom od tri lana, koju imenuje Ministarstvo. Norma asova lan 79 Nastavnici su duni da, u okviru etrdesetoasovne radne nedjelje, izvode teorijsku nastavu (norma asova), i to: - iz crnogorskog ili maternjeg jezika 18 asova; - iz stranog jezika, matematike i fizike 19 asova; - iz ostalih predmeta 20 asova.

Nastavnici razredne nastave su duni da, u okviru etrdesetoasovne radne nedjelje, ostvare od 20 do 22 asa neposrednog rada sa uenicima u skladu sa optim dijelom obrazovnog programa, a raspored preostalog radnog vremena, u okviru etrdesetoasovne radne nedjelje, utvruje se statutom kole. Struni saradnici su duni da, u okviru etrdesetoasovne radne nedjelje, ostvare najmanje 20 asova neposrednog rada sa uenicima, a raspored preostalog radnog vremena, u okviru etrdesetoasovne radne nedjelje, utvruje se statutom kole. Nastavnici su duni da, pored norme asova utvrene stavom 1 ovog lana, radi postizanja boljeg uspjeha u savladavanju obrazovnog programa, ostvare jo dva asa neposrednog rada sa uenicima, a raspored preostalog radnog vremena, u okviru etrdesetoasovne radne nedjelje, utvruje se statutom kole. Radno vrijeme vaspitaa lan 80 Vaspitai su duni da, u okviru etrdesetoasovne radne nedjelje, ostvare 26 asova neposrednog rada sa uenicima, a raspored preostalog radnog vremena, u okviru etrdesetoasovne radne nedjelje, utvruje se statutom kole. VII KAZNENE ODREDBE Kazne lan 81 Novanom kaznom od polovine do desetostrukog iznosa najnie cijene rada u Crnoj Gori kaznie se za prekraj roditelj, ako dijete ne upie u kolu, odnosno ako dijete ne pohaa nastavu (l. 4, 31, 36 i 37). Ukoliko ni poslije izreene kazne roditelj ne upie dijete u kolu, odnosno ako dijete ne pohaa nastavu, kazne se mogu ponavljati. Novanom kaznom od polovine do desetostrukog iznosa najnie cijene rada u Crnoj Gori kaznie se za prekraj direktor kole, ako ne donese rjeenje o ponitenju ispita i svjedoanstva saglasno lanu 63 stav 3 ovog zakona. VIII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Obrazovni program lan 82 Obrazovni program, u skladu sa ovim zakonom, donijee nadleni organ najkasnije do kraja kolske 2003/2004. godine. Primjena obrazovnih programa iz stava 1 ovog lana poinje kolske 2004/2005. godine u kolama koje ispunjavaju kadrovske, prostorne i druge uslove propisane zakonom. Ispunjenje uslova iz stava 2 ovog lana utvruje Ministarstvo. Do ispunjenja uslova, u skladu sa ovim zakonom, u ostalim kolama realizovae se postojei nastavni planovi i programi za osnovnu kolu donijeti u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli ("Slubeni list RCG", br. 34/91, 56/92, 32/93 i 20/95). Odlaganje primjene lan 82a Eksterna provjera znanja uenika na kraju treeg ciklusa u skladu sa lanom 56 ovog zakona vrie se poev od kolske 2010/2011. godine. Ispunjenje osnovnokolske obaveze

lan 83 Priznaje se osnovno obrazovanje licima koja su stekla to obrazovanje po ranijim propisima. Nastavnici predmetne nastave koji imaju viu spremu lan 84 Nastavnici predmetne nastave koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona zateeni u koli u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, a nemaju kolsku spremu propisanu ovim zakonom, nastavljaju sa radom. Nastavnici koji imaju viu kolsku spremu, odnosno viu kolu za obrazovanje nastavnika mogu zasnovati radni odnos na neodreeno vrijeme u koli, ako se na konkurs ne prijavi nastavnik sa visokom strunom spremom, odnosno nastavnik sa zavrenim fakultetom za obrazovanje nastavnika. Nastavnici koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona zateeni u koli u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, a nemaju kolsku spremu propisanu lanom 76 ovog zakona, nastavljaju sa radom. Podzakonski propisi lan 85 Propisi predvieni ovim zakonom donijee se najkasnije u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona. Do donoenja propisa iz stava 1 ovog lana primjenjivae se propisi koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom. Opti akti lan 86 kole su dune da usklade rad, organizaciju i opte akte sa ovim zakonom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propisi koji prestaju da vae lan 87 Zakon o osnovnoj koli ("Slubeni list RCG", br. 34/91, 56/92, 32/93 i 20/95) prestaje da vai na kraju kolske godine u kojoj uenici zavravaju osnovno obrazovanje po dosadanjim nastavnim planovima i programima. Stupanje na snagu zakona lan 88 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne Gore", a primjenjivae se u kolama koje rade po obrazovnim programima donesenim u skladu sa zakonom.