5.

STRUNO ZNANJE
OSOBNA ISKUSTVA ILI OPAANJA
etvrti korak prema bogatstvu Dvije su vrste znanja. Jedno je ope, a drugo je struno. Ope znanje, koliko god iroko ili sveobuhvatno, ne koristi mnogo pri stjecanju novca. Velika sveuilita zajedno raspolau svakim oblikom opeg znanja poznatog ovjeanstvu. Veina profesora posjeduje malo novca. Oni su strunjaci za prenoenje znanja, ali nisu i strunjaci za organizaciju, odnosno, primjenu tog znanja. Znanje nee privui novac ako nije organizirano i praktinim planovima djelovanja inteligentno usmjereno prema konkretnom cilju stjecanja novca. Zbog nerazumijevanja ove injenice milijuni ljudi, koji pogreno vjeruju da je "znanje mo", ostaju zbunjeni. Znanje je samo potencijalna mo. Ono postaje mo samo kada i ako je organizirano u konkretne planove djelovanja i usmjereno prema odreenom cilju. "Karika koja nedostaje" u svim obrazovnim sustavima jest pouavanje organizacije i primjene steenog znanja. Mnogi ljudi grijee pretpostavljajui da Henry Ford nije bio 76

"ovjek od edukacije" zbog toga to nije bio visoko obrazovan. Ljudi koji grijee tom pretpostavkom, ne razumiju istinsko znaenje rijei "edukacija". Rije je izvedena iz latinske rijei educo, to znai izvlaiti, razvijati iznutra. Educiran ovjek nije nuno i ovjek koji posjeduje iroko ope ili struno znanje. Educiran ovjek je ovjek koji je razvio umne sposobnosti pomou kojih moe ostvariti sve to eli, a da pritom ne kri tua prava.

"Neznalica" koji je stekao bogatstvo Tijekom Prvog svjetskog rata jedne su ikake novine objavile nekoliko uvodnika u kojima se Henrvja Forda, izmeu ostaloga, naziva "neukim pacifistom". Gospodin Ford bio je uvrijeen tim izjavama pa je podignuo optubu protiv novina. Kada je optunicu trebalo dokazati na sudu, odvjetnici novinskog izdavaa pozvali su se na opravdanost iznesenih tvrdnji te kao svjedoka pozvali samog Forda ne bi li poroti dokazali da je taj ovjek uistinu neznalica. Postavili su mu mnogo razliitih pitanja kojima su, uz Fordovu pomo, nastojali dokazati da je, iako posjeduje veliko struno znanje vezano za proizvodnju automobila, u osnovi neuk. Postavili su mu pitanja poput: "Tko je bio Benedict Arnold?" i "Koliko su vojnika Britanci poslali u Ameriku radi guenja pobune 1776. godine?" Odgovarajui na potonje pitanje, gospodin Ford je rekao: "Ne znam koliko je vojnika tono poslano, no uo sam da ih je tamo stiglo mnogo vie no to ih se vratilo nazad." Gospodin Ford se na posljetku umorio od tih pitanja i odgovarajui na posebno uvredljivo pitanje nagnuo se, upro prstom u odvjetnika koji mu je postavio pitanje i rekao: "Kada bih zaista elio odgovoriti na to glupo pitanje koje ste mi upravo postavili, ili bilo koje drugo pitanje, podsjetio bih vas da

77

na svojem radnom stolu imam niz tipki, te pritiskanjem prave tipke mogu pozvati ovjeka koji e mi odgovoriti na pitanje vezano za moj posao, jer veina mojih nastojanja usmjerena je upravo tom cilju. Hoete li mi, lijepo vas molim, rei zbog ega bih svoj um zakrio opim znanjem, s ciljem da budem sposoban odgovarati na pitanja, kada sam okruen ljudima koji mi mogu pruiti sve injenice koje su mi potrebne?" Ovaj je odgovor uistinu bio logian. Ford je njime dokrajio odvjetnika. Svi prisutni u sudnici uvidjeli su da to nije odgovor neukog, ve educiranog ovjeka. Educiran je svaki onaj ovjek koji zna gdje e stei znanje kada mu bude potrebno te kako e to znanje organizirati u konkretan plan djelovanja. Uz pomo svoje skupine strunjaka Henry Ford je raspolagao svim strunim znanjem koje mu je bilo potrebno da postane jedan od najbogatijih ljudi u Americi. To se znanje nije nuno trebalo nalaziti u njegovu umu.

Sposobni ste stei svo znanje koje vam je potrebno Prije no to postanete sigurni u svoju sposobnost da udnju pretvorite u njezin novani oblik, bit e vam potrebno struno znanje vezano za uslugu ili robu koju namjeravate dati za svoje bogatstvo. Moda e vam biti potrebno mnogo dublje znanje nego to ste skloni i l i sposobni stei, a ako je tako, svoju slabost moete premostiti uz pomo svoje skupine strunjaka. Stjecanje golemog bogatstva zahtijeva mo, a mo se stjee putem temeljito organiziranog i inteligentno usmjerenog strunog znanja, no to znanje se ne mora nuno nalaziti u umu ovjeka koji stjee bogatstvo. Prethodni odlomak trebao bi pruiti nadu i ohrabrenje ovjeku koji tei stei bogatstvo, a ne posjeduje potrebnu "naobrazbu" da bi raspolagao svim znanjem koje mu je potrebno. Neki ljudi pate od "kompleksa manje vrijednosti", jer 78

nisu "obrazovani". ovjek koji je sposoban organizirati i usmjeravati skupinu strunjaka koji posjeduju znanje potrebno za stjecanje bogatstva, jednako je uen kao i svaki drugi lan njegove skupine. Thomas A. Edison pohaao je kolu samo tri mjeseca. Znanje mu nije nedostajalo, niti je umro siromaan. Henry Ford nije imao ni est razreda osnovne kole, no sam je uspio ostvariti golem financijski uspjeh. Struno je znanje meu najkorisnijim i najjeftinijim oblicima usluge koju je mogue pruiti! Sumnjate li u to, prouite platne popise bilo kojeg sveuilita. Isplati se znati kupiti znanje Odluite, prije svega, kakvo vam je struno znanje potrebno te odredite svrhu zbog koje vam je ono potrebno. Vaa osnovna ivotna svrha, cilj kojemu teite, u velikoj e vam mjeri pomoi odrediti kakvo vam je znanje potrebno. Kada rijeite to pitanje, bit e potrebno stei tone podatke vezane za pouzdane izvore znanja. Meu njima su najvaniji: (a) Vlastito iskustvo i naobrazba. (b) Iskustvo i naobrazba kojima moete raspolagati putem suradnje s drugima (skupina strunjaka). (c) Koledi i sveuilita. (d) Javne knjinice (putem knjiga i asopisa u kojima moete pronai svo znanje kojim ovjeanstvo raspolae). (e) Teajevi usavravanja (osobito veernje kole i program samostalnog uenja). Steeno znanje potrebno je organizirati i primijeniti u skladu s odreenom svrhom te putem konkretnih planova. Znanje

79

nema druge vrijednosti osim one koja moe biti ostvarena putem njegove primjene u svrhu ostvarenja vrijednog cilja. Razmiljate li o tome da se dodatno obrazujete, prije svega odredite svrhu zbog koje elite to znanje, a zatim otkrijte pouzdani izvor stjecanja eljenog znanja. Uspjeni ljudi svih zanimanja nikada ne prestaju stjecati struno znanje vezano za njihovu osnovnu svrhu, posao i l i zanimanje. Oni neuspjeni veinom grijee vjerujui da razdoblje stjecanja znanja zavrava zajedno sa kolovanjem. Istina je da kolovanje ovjeku najvie koristi tako to mu pomae nauiti stjecati praktino znanje. Kljuno je, dakle, usavravanje! Tu je istinu u sljedeem novinskom lanku naglasio Robert P. Moore, nekadanji direktor slube za zapoljavanje Sveuilita Kolumbije. Najtraeniji strunjaci

Kompanije najvie trae kandidate koji su struni u nekom podruju - diplomirane ekonomiste specijalizirane za raunovodstvo i statistiku, inenjere svih vrsta, novinare, arhitekte, kemiare te istaknute voe i poduzetne studente zavrne godine. Studenti koji su aktivni na sveuilitu, koji se slau sa svima i koji ue kako treba, u mnogo su veoj prednosti od strogo akademskih studenata. Mnogi od njih su, zbog svojih irokih kvalifikacija, dobili nekoliko ponuda za radna mjesta. elnik jedne od najveih industrijskih kompanija vodeih na svojem podruju u svojem je pismu, vezanom za perspektivne studente i upuenom gospodinu Mooreu, naveo: "Zanimaju nas, prije svega, ljudi koji su sposobni ostvariti izniman napredak u radu uprave. Zbog toga na znaajke karaktera, inteligencije i osobnosti stavljamo mnogo vei naglasak nego na struno obrazovanje." 80

Struna praksa Ponudivi studentima mogunost strune prakse u uredima, prodavaonicama i tvornicama tijekom ljetnog raspusta, gospodin Moore je izjavio da nakon prve dvije ili tri godine kolovanja na koledu, svakog studenta treba potaknuti da "izabere svoj put te tako prestane lagodno i bez svrhe provoditi vrijeme na openitim studijima. Koledi i sveuilita trebali bi se pozabaviti milju da su danas na svim radnim mjestima potrebni strunjaci", rekao je potiui obrazovne ustanove da prihvate vie izravne odgovornosti za profesionalnu orijentaciju. Jedan od najpouzdanijih i najpraktinijih izvora znanja dostupnih onima kojima je potrebno struno obrazovanje su veernje kole koje moete pohaati u veini gradova. Dopisne kole putem pote nude struno usavravanje na svim podrujima koja je mogue svladati takvom metodom pouavanja. Jedna od prednosti samostalnog uenja jest prilagodljivost obrazovnog programa koji ovjeku doputa da ui u slobodno vrijeme. Druga prednost takvog uenja (ukoliko paljivo odaberete kolu) jest injenica da veina teajeva nudi i mogunost savjetovanja, koje moe biti neprocjenjivo vrijedno osobama kojima je potrebno struno znanje. Te pogodnosti moete ostvariti bez obzira na to gdje ivite.

Pouka iz ureda za naplatu ovjek u pravilu nedovoljno cijeni i esto obezvrjeuje ono to je stekao bez truda i ulaganja; moda je to razlog zbog kojega, unato sjajnim mogunostima, u naim javnim kolama postiemo tako malo. Samodisciplina koju ovjek razvija uslijed odreenog programa strunog usavravanja u odreenoj

81

mjeri nadoknauje mogunosti koje su proputene dok je znanje bilo dostupno bez naknade. Dopisne kole su visoko organizirane poslovne ustanove. Njihove su kolarine toliko niske da su prisiljeni zahtijevati pravodobne uplate. Budui da je uenik prisiljen plaati bez obzira na to dobiva li dobre ili loe ocijene, potaknut je dovriti teaj od kojega bi u suprotnom odustao. Dopisne kole nisu dovoljno naglasile injenicu da njihovi uredi za naplatu zapravo pruaju najbolju pouku odlunosti, pravodobnosti te navike dovravanja zapoetoga. Osobno sam iz tog iskustva izvukao pouku prije vie od etrdeset i pet godina. Upisao sam se na dopisni teaj oglaavanja. Nakon osme ili desete lekcije prestao sam uiti, no rauni su i dalje pristizali. ak tovie, kola je zahtijevala plaanje bez obzira na to hou li nastaviti teaj. Stoga sam odluio dovriti teaj i dobiti neto za svoj novac, kada ve plaam (to sam zakonski bio obvezan initi). Tada sam smatrao da je sustav naplate predobro organiziran, no kasnije sam shvatio da je to bio vrijedan dio mojeg obrazovanja koji mi nisu naplatili. Prisiljen plaati, nastavio sam i dovrio teaj. Put prema strunom znanju Na sustav javnog kolovanja smatra se najboljim na svijetu. Neobina ljudska znaajka jest sklonost vrednovanju iskljuivo onoga to ima svoju cijenu. Javne kole i knjinice ne ostavljaju osobit dojam jer su besplatne. To je najvaniji razlog zbog kojega toliki ljudi smatraju nunim stei dodatno obrazovanje nakon to zavre sa kolovanjem i ponu raditi. To je takoer i jedan od najvanijih razloga zbog kojega su poslodavci mnogo skloniji kandidatima koji se dodatno obrazuju putem dopisnih kola. Oni su iz iskustva nauili da svaki ovjek koji je spreman odrei se slobodnog vremena zbog uenja, posjeduje vrline potrebne za vodee poloaje. No, jednoj ljudskoj slabosti nema lijeka. To je univerzalni 82

nedostatak ambicija! Oni koji uz rad odvajaju slobodno vrijeme za uenje malokad ostaju na dnu due vrijeme. Njihova im poduzetnost otvara put prema vrhu, uklanja s njega mnoge prepreke i omoguuje im naklonost osoba koje imaju mo pogurnuti ih na njihovom putu prema uspjehu. Metoda samostalnog uenja iznimno je pogodna za zaposlene osobe koje nakon zavrenog kolovanja smatraju da im je potrebno dodatno struno znanje, a ne mogu pronai dovoljno vremena za povratak u kolu. Stuart Austin Wier kolovao se za graevinskog inenjera te obavljao taj posao sve dok jaka konkurencija nije suzila njegovo trite na mjeru koja mu nije omoguavala dovoljnu zaradu. Zbog toga je dobro razmislio i odluio promijeniti zvanje. Vratio se u kolu i pripremao za zvanje poslovnog odvjetnika. Dovrio je studij, poloio struni ispit i ubrzo izgradio unosnu odvjetniku praksu. No, da bi sve bilo potpuno jasno i da preduhitrim one koji e rei: "Ja se ne mogu vratiti u kolu jer moram uzdravati obitelj" i l i "Prestar sam za to", dodat u da je gospodin Wier preao etrdesetu i da je bio oenjen kada se vratio u kolu. tovie, paljivim odabirom visoko specijaliziranih teajeva koji nude najbolju moguu pouku za odabrano zvanje, gospodin Wier je za dvije godine dovrio studij za koji su veini studenata potrebne etiri godine. Isplati se znati kupiti znanje!

Jednostavna zamisao koja se isplatila Razmotrimo jedan specifian primjer. Prodava u prodavaonici ivenih namirnica iznenada je ostao bez posla. Budui da je stekao odreeno iskustvo u raunovodstvu, upisao se na teaj raunovodstva, upoznao se s najnovijom uredskom i raunovodstvenom opremom te pokrenuo vlastiti posao. Zapoevi s trgovcem za kojega je prije toga radio,

83

sklopio je ugovore s vie od stotinu manjih trgovaca za prilino simbolinu mjesenu naknadu. Njegova je zamisao bila da otvori pokretni ured. Uredio je manji kamion i opremio ga najsuvremenijom uredskom opremom. Danas posjeduje cijeli vozni park takvih "pokretnih" ureda i zapoljava veliki broj suradnika nudei tako malim trgovcima najbolju uslugu za njihov novac. Struno znanje potkrijepljeno matom dovelo ga je do tog jedinstvenog poslovnog uspjeha. Prole je godine platio gotovo deset puta vei porez no to ga je plaao trgovac kod kojega je izgubio posao. Poetak tog uspjenog posla bila je jedna jedina zamisao! Budui da sam tu zamisao prenio mnogim nezaposlenim prodavaima, sada u iskoristiti ovu mogunost i predloiti jo jednu zamisao koja nudi jo veu mogunost zarade. S njom me je upoznao prodava koji je odustao od prodaje i poeo se baviti raunovodstvom u veleprodaji. Kada mu je ta zamisao predloena kao rjeenje njegovog problema nezaposlenosti, smjesta je odvratio: "Ta mi se zamisao svia, ali ne znam kako bih je unovio". Drugim rijeima, tvrdio je da ne bi znao unoviti svoje znanje steeno na podruju raunovodstva u veleprodaji. Tako je otkriven jo jedan problem koji je bilo potrebno rijeiti. Uz pomo mlade daktilografkinje koja je bila sposobna sastaviti priu, na prodava osmislio je vrlo zanimljivu knjiicu u kojoj je opisao sve prednosti tog novog naina raunovodstva. Uredno ispisane i jednostavno uvezene stranice inile su savjetnik u kojem je pria bila uinkovita da je svom vlasniku osigurala vie klijenata no to ih je mogao prihvatiti.

84

Iskuani plan

za pronalaenje

savrenog posla

Tisuama ljudi irom zemlje potrebna je usluga marketinkog strunjaka sposobnog pripremiti privlaan program za oglaavanje osobnih usluga. Opisana zamisao roena je iz potrebe, odnosno, u nudi, no nije ograniena na samo jednu osobu. ena koja ju je osmislila, posjeduje vrlo bujnu matu. Ona je u svojem novoroenom misaonom edu opazila zaetak novog zanimanja, odnosno, pruanja usluge tisuama ljudi kojima je potrebna struna marketinka pomo. Potaknuta na djelovanje brzim uspjehom svojeg prvog "razraenog plana oglaavanja osobnih usluga", te se energina ena okrenula rjeavanju slinog problema svojeg sina koji je netom zavrio studij, no nikako nije uspijevao pronai trite za svoje usluge. Plan koji je za njega osmislila bio je najbolji primjer ponude osobnih usluga koji sam vidio. Dovrena knjiica obuhvaala je gotovo pedeset uredno ispisanih stranica temeljito organiziranih informacija o uroenim sposobnostima njezinog sina, njegovoj naobrazbi, osobnim iskustvima te mnotvo ostalih podataka previe opsenih da bi ih se opisivalo. Plan je obuhvaao i detaljan opis eljenog poloaja zajedno s podrobnim planom koji namjerava ostvariti na tom poloaju. Za pripremu plana bilo je potrebno nekoliko tjedana marljivog rada tijekom kojih je autorica svojeg sina gotovo svakodnevno slala u knjinicu u cilju prikupljanja podataka potrebnih za to bolju prodaju njegovih usluga. Slala ga je i konkurentima potencijalnog poslodavca te od njih prikupljala kljune podatke vezane za njihove poslovne metode, to joj je bilo vrlo korisno pri osmiljanju plana koji je njezin sin trebao upotrijebiti da bi dobio eljeno radno mjesto. Dovreni plan sadrao je desetak dobrih, primjenjivih sugestija od kojih bi potencijalan poslodavac mogao imati koristi.

85

Ne morate poeti na dnu Moda ete se upitati: "Zato bi se ovjek toliko trudio?" Odgovor glasi: "Dobro obavljen posao nikada nije naodmet! Plan koji je ta ena pripremila svojem sinu pomogao mu je ve nakon prvog razgovora da dobije posao za koji se prijavio uz plau koju je sam odredio". tovie, od njega se nije zahtijevalo da zapone na dnu. Zapoeo je kao mlai direktor, uz plau starijeg direktora. "emu toliki trud?" Pa, prije svega, planirana prezentacija utedjela je tom mladiu ni manje ni vie nego deset godina koliko bi mu bilo potrebno da se uspne na poloaj s kojega je zapoeo. Zamisao da ovjek treba zapoeti na samom dnu i probijati se prema vrhu moda zvui razborito, no, njezin glavni nedostatak jest injenica da mnogi ljudi koji zapoinju na dnu, nikada ne podiu glavu dovoljno visoko da bi opazili mogunosti, te zbog toga i ostaju na dnu. Potrebno je, takoer, upamtiti da pogled s dna nije osobito vedar i ne prua preveliko ohrabrenje. tovie, takav pogled unitava ambiciju. Takvo stanje nazivamo koloteinom, a upasti u koloteinu znai prihvatiti sudbinu uslijed svakodnevne rutine, navike koja s vremenom postaje toliko jaka daje ni ne pokuavamo odbaciti. To je jo jedan razlog zbog kojega se isplati zapoeti stepenicu i l i dvije iznad dna. ovjek tako stvara naviku promatranja i opaanja naina na koji drugi ostvaruju uspjehe te prihvaanja mogunosti bez oklijevanja.

Neka vae nezadovoljstvo radi za vas Dan Halpin izvanredan je primjer onoga to elim rei. Tijekom studija bio je manager nogometnog tima Notre Dame u vrijeme dok je s momcima radio pokojni Knute Rockne.

86

Halpin je zavrio studij u prilino nepovoljnom razdoblju koje je desetkovalo radna mjesta pa je, nakon kratkotrajnog iskustva s bankarstvom i proizvodnjom filmova prihvatio prvo radno mjesto koje je obeavalo kakvu-takvu budunost prodaju elektrinih slunih aparata. Takvim se poslom svatko moe baviti i Halpin je to znao, no za njega je to bilo dovoljno da otvori vrata mogunosti. Gotovo dvije godine nastavio je obavljati posao koji nije volio i s kojega se nikada ne bi uzdignuo da nije, zbog dubokog nezadovoljstva, odluio poduzeti neto. Prvo je ciljao na radno mjesto pomonika direktora prodaje svoje kompanije i dobio ga. Taj korak na poslovnoj ljestvici omoguio mu je s neto vee visine opaziti jo vee mogunosti. No, tako je i mogunost mogla vidjeti njega. Postizao je tako dobre rezultate u prodaji slunih aparata da je A . M . Andrews, predsjednik uprave konkurentske tvrtke, poelio saznati neto o tom Danu Halpinu koji otima trite njegovoj uspjenoj kompaniji. Poslao je po njega. Kada je razgovor zavren, Halpin je bio novi direktor prodaje zaduen za podrunicu Acousticon. Tada je gospodin Andrews, da bi iskuao sposobnost mladog Halpina, otputovao na Floridu na tri mjeseca, ostavljajui ga da potone ili propliva na novom radnom mjestu. Halpin nije potonuo! Duh Knutea Rocknea i njegova izreka: "Svi vole pobjednike i nitko nema vremena za gubitnike", nadahnula ga je na tako veliki trud da je izabran na mjesto potpredsjednika kompanije, poloaj koji bi veina ljudi s ponosom zasluila tek nakon deset godina marljivog rada i odanosti. Halpinu je to polo za rukom nakon tek neto vie od est mjeseci. Ono to nastojim istaknuti jest injenica da se ovjek uspinje na visoke poloaje i l i ostaje na dnu ovisno o tome eli li upravljati okolnostima.

87

Suradnici vam mogu biti neprocjenjivo vrijedni elio bih naglasiti i injenicu da su i uspjeh i neuspjeh u velikoj mjeri posljedice navike! Nimalo ne sumnjam da je Halpinov blizak odnos s najveim trenerom footballa kojega je Amerika imala, u njegovu umu zaeo istu vrstu udnje za uspjehom zbog koje je i Notre Dame postigao svjetsku slavu. Oboavanje junaka uistinu je korisno pod uvjetom da je junak ujedno i pobjednik. Moja vjera u teoriju da su poslovne veze od presudne vanosti, kako za uspjeh tako i za neuspjeh, jasno je potvrena kada je moj sin Blair pregovarao s Danom Halpinom. Gospodin Halpin ponudio mu je poetnu plau koja je bila upola manja od plae koju bi dobio kod konkurentske tvrtke. Osobno sam utjecao na njega i potaknuo ga da prihvati radno mjesto kod gospodina Halpina jer vjerujem da je bliska suradnja s osobom koja se odbija prilagoditi okolnostima koje joj ne odgovaraju, vrijednost koju nije mogue izmjeriti novcem. Dno je za svakog ovjeka nezanimljivo, sumorno i besplodno mjesto. Zbog toga sam se potrudio da vam opiem kako je skromne poetke mogue izbjei primjerenim planiranjem.

Okoristite se svojim zamislima putem strunog znanja ena koja je svojem sinu osmislila "Plan prodaje osobnih usluga", danas sa svih strana prima zahtjeve za suradnjom u pripremi slinih planova za ostale koji ele bolje unoviti svoje osobne usluge. Njezin se plan ne sastoji iskljuivo od promiljene reklame kojom mnogim mukarcima i enama pomae traiti i dobiti vie novca za usluge koje su do tada pruali za mnogo manju naknadu. Ona se brine za interese kupca jednako kao i za 88

interese ponuaa osobnih usluga te planove priprema tako da poslodavac za poveani iznos naknade prima punu vrijednost. Ukoliko posjedujete matu i traite unosniji nain pruanja svojih usluga, ovaj prijedlog moe biti upravo onaj poticaj koji ste traili. Pomou dobre zamisli mogue je ostvariti mnogo vei dohodak no to ga ostvaruju "prosjeni" lijenici, odvjetnici ili inenjeri ije je obrazovanje trajalo nekoliko godina. Dobrim zamislima cijena nije unaprijed odreena i nepromjenjiva! U pozadini svake zamisli stoji struno znanje. Naalost, oni koji ne ive u obilju, mnogo lake stjeu struno znanje od zamisli. Zbog toga se posvuda opaa potreba za osobama koje su sposobne pomoi drugima bolje prodavati osobne usluge. Sposobnost podrazumijeva matu, znaajku potrebnu za povezivanje strunog znanja sa zamislima u obliku razraenog plana osmiljenog za stjecanje bogatstva. Ako posjedujete matu, u ovom ete poglavlju pronai zamisao koja e vam posluiti kao poetak stjecanja bogatstva za kojim udite. Upamtite da je zamisao presudno .vana. Struno je znanje lako stei - vrlo lako!

89