13.

MOZAK
ODAILJA I PRIJAMNIK MISLI
Dvanaesti korak prema bogatstvu Suraujui prije vie od etrdeset godina s pokojnim dr. Alexanderom Grahamom Belom i dr. Elmerom Gatesom, opazio sam da je mozak svakog ovjeka i odailja i prijamnik za vibraciju misli. Svaki ljudski mozak sposoban je, na nain slian naelu radio-odailjanja, primiti misaone vibracije koje odailju drugi mozgovi. Vezano za navedenu tvrdnju, razmotrimo opis kreativne mate iz poglavlja o mati. Kreativna mata je "sustav za primanje" koji prima misli odaslane iz drugih mozgova. Ona je sredstvo komunikacije koje proizlazi iz ovjekovog svjesnog uma, odnosno razuma i etiri izvora iz kojih je mogue primiti misaone poticaje. Potaknut ili pobuen na viu razinu vibracije, um postaje prijemljiviji za misli koje do njega dopiru iz vanjskih izvora. Taj proces pobuivanja dogaa se zahvaljujui pozitivnim i l i negativnim emocijama. Misaone vibracije mogue je ubrzati emocijama. Emocija seksa prednjai meu ovjekovim emocijama kad su u pitanju intenzitet i pokretaka sila. Mozak pobuen 206

emocijom seksa radi mnogo veom brzinom no to bi radio da je ta emocija priguena i l i nepostojea. Rezultat transmutacije seksualne energije jest pojaavanje intenziteta misli do te mjere da kreativna mata postaje iznimno prijemljiva za zamisli. S druge strane, kada mozak radi velikom brzinom, on ne samo da privlai misli i zamisli koje odailju drugi mozgovi, ve i vlastitim mislima pridruuje osjeaj koji je prijeko potreban da bi podsvijest preuzela te misli i ostvarila ih. Podsvijest je "odailja" mozga putem kojega se odailju misaone vibracije. Kreativna mata je "prijamnik" pomou kojega se primaju misaone energije. Uz vane imbenike podsvjesnog uma i sposobnost kreativne mate, koji ine sustave sa odailjanje i primanje vae mentalne radiostanice, razmotrimo naelo autosugestije, pomou kojega ukljuujemo svoju radiostanicu. Iz uputa iznesenih u poglavlju o autosugestiji upoznali ste metodu pomou koje je udnju mogue pretvoriti u njezin materijalni, odnosno novani oblik. Rad vae mentalne "radiostanice" prilino je jednostavan. Na umu morate imati samo tri naela te ih primijeniti kada poelite upotrijebiti svoju radiostanicu - podsvjesni um, kreativnu matu i autosugestiju. Stimulansi pomou kojih se primjenjuju ta naela su opisani - a postupak zapoinje sa udnjom.

Najvee su sile neopipljive ovjek se je tijekom povijesti previe oslanjao na svoja tjelesna osjetila i ograniavao svoje znanje na pojavnost koju je mogao vidjeti, dodirnuti, izvagati i izmjeriti. Danas ulazimo u najudesnije razdoblje - razdoblje koje e nas pouiti o neopipljivim silama svijeta oko nas. Moda emo u tom razdoblju nauiti daje "drugo jastvo" mnogo monije od

207

tjelesnog jastva koje opaamo kada pogledamo u zrcalo. Ljudi katkad olako shvaaju neopipljivo - ono to ne mogu opaziti putem bilo kojega od svojih pet osjetila, a kada ujemo takvo to, trebali bismo se sjetiti da svima nama upravljaju nevidljive i neopipljive sile. ovjeanstvo nema mo suprotstaviti se i upravljati neopipljivom silom morskih valova. ovjek nema mo razumjeti neopipljivu gravitacijsku silu koja malu Zemlju dri u svemiru i koja sprjeava da ovjek padne s nje, a kamoli mo upravljanja tom silom. Potpuno je podreen neopipljivoj sili koja dolazi s olujom i jednako je tako bespomoan u prisutnosti neopipljive sile elektriciteta. Ovime nipoto nisam iscrpio podruja ovjekova neznanja vezana za nevidljivo i neopipljivo. ovjek ne razumije neopipljivu silu (i inteligenciju) koja obavija zemlju - silu koja mu prua svaku mrvicu hrane koju pojede, svaki odjevni predmet koji odjene i svaki novi koji nosi u svojem depu. Dramatina pria o mozgu ovjek, uz svu svoju naveliko hvaljenu kulturu i obrazovanje, razumije vrlo malo ili nita o neopipljivoj sili (najveoj od svih neopipljivih sila) misli. Vrlo malo zna o mozgu i njegovoj razgranatoj mrei zamrenih sustava putem koje se mo misli pretvara u svoj materijalni oblik, no danas ulazi u razdoblje u kojemu e doivjeti prosvjetljenje. Znanstvenici su svoju pozornost poeli usmjeravati prouavanju toga velianstvenog organa koji nazivamo mozgom, i iako su njihova istraivanja jo u povojima, otkriveno je dovoljno spoznaja koje navode na zakljuak da je broj veza meu stanicama mozga jednak broju jedan za kojim slijedi petnaest milijuna brojki. "Taj je broj toliko golem," rekao je dr. C. Judson Herrick sa sveuilita u Chicagu, "da astronomske brojke koje govore o 208

milijunima svjetlosnih godina u usporedbi s njime postaju beznaajne ... Otkriveno je da se kora ljudskog mozga sastoji od 10.000.000.000 do 14.000.000.000 ivanih stanica, a poznato je i da su te stanice ureene prema tono odreenom obrascu. Ti obrasci nisu nasumini, ve tono odreeni. Nedavno usavrenom metodom elektrofiziologije, struje s vrlo precizno odreenih stanica ili vlakana preusmjeravaju se pomou mikroelektroda i pojaavaju, a zabiljeene razlike iznose milijunti dio volta." Nezamislivo je da tako sloena mrea postoji iskljuivo zbog odravanja tjelesnih funkcija vezanih za rast i odravanje fizikog tijela. Nije li vjerojatno da isti sustav koji milijardama modanih stanica omoguava meusobnu komunikaciju, omoguava i nain komunikacije s ostalim neopipljivim silama? New York Times u jednom od svojih uvodnika navodi da barem jedno sveuilite i barem jedan inteligentan istraitelj podruja mentalnih pojava provode organizirano istraivanje koje je dovelo do zakljuaka u mnogoemu slinih sadraju ovog i sljedeeg poglavlja. U uvodniku se ukratko razmatra istraivanje koje provode dr. Rhine i njegovi suradnici na sveuilitu Duke: TO JE " T E L E P A T I J A " ? Prije mjesec dana na ovoj smo stranici naveli znaajna postignua profesora Rhinea i njegovih suradnika sa sveuilita Duke, ostvarena nakon vie od stotinu pokusa kojima se nastojalo ustanoviti postojanje "telepatije" i "jasnovidnosti". Rezultati su izneseni u prva dva lanka Harper's Magazinea. U drugom, tek objavljenom lanku, autor E . H . Wright nastojao je saeti sve spoznaje te logine zakljuke vezane za prirodu tih "nadosjetilnih" naina percepcije. Zahvaljujui Rhineovim pokusima, postojanje telepatije i 209

jasnovidnosti mnogi znanstvenici danas smatraju vrlo moguim. Od brojnih sudionika pokusa trailo se da iz posebnog pila, bez gledanja i drugih osjetilnih metoda, imenuju to vie karti. Rezultati nekih mukaraca i ena pokazali su da su tono imenovali toliko mnogo karti da "su izgledi da je posrijedi sluajnost manji od jedan naprema mnogo milijuna". No, kako im je to polo za rukom? ini se da te moi, pod pretpostavkom da postoje, nisu osjetilne. Za njih ne postoji poznati organ. Pokusi su bili jednako uspjeni i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara kao i kada su izvoeni u istoj prostoriji. Prema miljenju dr. Wrighta, zahvaljujui tim injenicama, mogue je odbaciti i sve pokuaje da se telepatija i jasnovidnost objasne teorijom fizikalnog zraenja. Svi poznati oblici energije zraenja znatno slabe s poveavanjem udaljenosti. Kod telepatije i jasnovidnosti to nije sluaj. No, razlikuju se uslijed fizikih utjecaja, kao i mnoge druge mentalne moi. Suprotno opem miljenju, te se sposobnosti ne pojaavaju dok primatelj spava i l i se nalazi u stanju polusna, ve upravo dok je potpuno budan i pozoran. Rhine je otkrio da e narkotik bez iznimke smanjiti sposobnost primatelja, dok e je stimulans pojaati. Ni najpouzdaniji primatelj ne moe ostvariti dobar rezultat ako u njega ne uloi maksimalan napor. Jedan od zakljuaka koji Wright donosi s odreenom sigurnou jest da su telepatija i jasnovidnost zapravo jedna sposobnost. Drugim rijeima, ini se da je sposobnost "vienja" karte koja je licem okrenuta prema stolu potpuno ista sposobnosti "itanja" misli koje se nalaze u neijem tuem umu. Nekoliko je razloga za takav zakljuak. Do sada su, primjerice, obje sposobnosti primijeene na osobi koja se slui jednom od njih. Kod svakog je ispitanika zabiljeena jednaka izraenost svake sposobnosti. Zasloni, zidovi i udaljenost ne utjeu ni na jednu od njih. Nakon tog zakljuka, Wright izraava svoj, kako on to naziva, "predosjeaj" da su i ostala

210

nadosjetilna iskustva, proroanski snovi, predosjeaji katastrofa i slino, vjerojatno dio iste sposobnosti. itatelju ne nameemo nijedan od ovih zakljuaka, no dokazi koje je Rhine nagomilao, uistinu su dojmljivi.

Kako zdruiti umove u timskom radu Nakon tvrdnje dr. Rhinea vezane za okolnosti pod kojima um odgovara na ono to naziva "nadosjetilnom" percepcijom, zadovoljstvo mi je nadovezati se na njegovo svjedoanstvo i rei da sam sa svojim suradnicima otkrio ono to smatramo savrenim okolnostima pod kojima se um moe pobuditi tako da se esto osjetilo, opisano u sljedeem poglavlju, moe praktino upotrijebiti. Okolnosti o kojima govorim temelje se na tijesnoj poslovnoj povezanosti izmeu mene i dvaju lanova mojeg osoblja. Pokusima i praksom otkrili smo kako emo pobuditi svoje umove (primjenjujui naelo vezano za "nevidljive savjetnike" o kojima u govoriti u sljedeem poglavlju) te postupkom sjedinjavanja naih triju umova pronalaziti rjeenja za brojne osobne probleme koji mue moje klijente. Postupak je vrlo jednostavan. Sjednemo za stol, jasno odredimo prirodu problema koji razmatramo te ponemo raspravljati o njemu. Svaki od nas iznosi bilo koju misao koja mu se pojavi u umu. Ono to je u toj metodi stimulacije uma neobino jest injenica da svaki sudionik uspostavlja vezu s nepoznatim izvorima znanja koji neprijeporno nisu dio njegova iskustva. Ako ste shvatili naelo opisano u poglavlju o strunoj skupini, uviate da je ovdje opisana metoda "okruglog stola" zapravo praktina primjena tog naela. Ta metoda stimulacije putem rasprave trojice ljudi o tono odreenoj temi zorno predouje najjednostavniji i najpraktiniji

21 1

nain primjene naela strune skupine. Usvajanjem i provoenjem slinog plana, svaki ovjek koji prouava ovu filozofiju otkrit e uvenu Carnegiejevu formulu koju sam ukratko opisao u uvodu. A k o vam to u ovom trenutku ne znai nita, oznaite ovu stranicu i ponovno je proitajte nakon to zavrite s posljednjim poglavljem.

212

NA VRHU LJESTVICE USPJEHA UVIJEK IMA MJESTA

213