Drutvene nejednakosti

- tema nejednakosti proizlazi iz nejednakih ivotnih ansa - tradicionalna drutva nejednakost pripisuju prirodnim i boanskim uzrocima - u 18. st. razvija se ideja o prirodnom pravu, po kojem su svi ljudi jednaki i zasluuju jednake anse - jednakost proizlazi iz graanstva(Thomas Marshall) - graanska prava - jednakost pred zakonom i individualne slobode - politiko graanstvo - pravo biranja i pravo biti biran - socijalno graanstvo - pravo na odreeni ivotni standard - koncepcije jednakosti - jednakost ansi - temelji se na univerzalizmu tj. svatko moe ostvariti eljeni poloaj na temelju postignua, a ne roenja - postignue se ostvaruje stupnjem obrazovanja - jednakost starta - jednakost ansi temelji se na jednakosti starta, jer ako netko ima prednost, rezultat utrke za poloajem nee bit utemeljen na zaslugama i sposobnostima - jednakost rezultata - miljenje kako jednakost starta poiva na jednakosti rezultata jer pobjednik jedne utrke automatski ima prednost u drugoj i stoga nagrade pobjedniku ne smiju biti vee od nagrada gubitniku - univerzalizam - tretiranje svih ljudi jednako - partikularizam - ograniavanje mogunosti odreenim pojedincima ili grupama - diskriminacija - drutvena diferencijacija - oblik drutvene nejednakosti koji nastaje zato jer ljudi obavljaju razliite djelatnosti i zbog toga su razliiti i imaju razliite uloge - drutvena stratifikacija - strukturirana, stabilna i trajna nejednakost meu skupinama u drutvu - hijerarhijski poredak - svi imaju razliit pristup drutvenim resursima znaajke - a) odnosi se na skupine, a ne na pojedince b) strukturirana je, tj. nije sluajna nego je nastala i ustrojena je po nekom obrascu c) stabilna i trajna je, promjene obrazaca zahtjevaju duge povijesne procese d) skup ideja(ideologija) - opravdavanje nejedanke raspodjele drutvenih resursa - gdje postoji stratifikacija postoji i diferencijacija, obrnuto ne moe - osnova komponenta stratifikacije je drutveni sloj(socijalni stratum) - sistemi stratifikacije - ropstvo - pojedinci posjeduju druge ljude koji su sredstva koja govore - kaste - etiri kategorije meusobno razliite po ugledu bez mogunosti napredovanja - u moderno vrijeme oznaava i segregaciju na osnovi rase i etnike pripadnosti - stalei - za razliku od kasta dozvoljena je pokretljivost meu staleima bilo brakom bilo zaslugama - klase - velike skupine ljudi razliite po ekonomskim resursima

- ne postoje zakonske granice meu klasama, kao niti ogranienja u njihovim odnosima - pripadnost klasi je djelomino individualno postignuta tj. svatko moe napredovat ili nazadovat - temelji se jedino na ekonomskim resursima - djeluje neosobnim odnosima (?to god to znailo?) - teorije stratifikacije - funkcionalistika - stratifikacija omoguuje popunjavanje poloaja najsposobnijim pojedincima - vee nagrade sposobnijim potaknut e manje sposobne za unapreenje svoje sposobnosti i razvoj - Marxova teorija klasa - stratifikacija se temelji na konstatnoj borbi vie i nie klase za ekonomskim vlasnitvom - razvoj klasne borbe koja vodi ukidanju nejednakosti i nepravde - klasa po sebi - skupina ljudi koji se nalaze u istom ekonomskom poloaju, a nisu meusobno povezani - razvoj kapitalizma dovodi do razvoja klasne svijesti - klasa po sebi postaje klasa za sebe, tj. drutvena grupa koja se bori za promjenu u drutvu(sindikati i radnike stranke) - Weberova - stratifikacija je temeljni oblik raspodjele moi - za razliku od Marxa smatra kako ekonomski uvijeti nisu jedini imbenik za upravljanje drutvenom moi - ekonomskim imbenicima dodaje obrazovanje, kvalifikacije i vjetine - klasama Weber ukljuuje i socijalne grupe i stranke - dimenzije stratifikacije - a) ekonomski poredak - resursi: vlasnitvo, i mjesto na tritu rada - temelj klasnog poretka b) socijalni poredak - resursi: ugled - temelj poretka po soc. grupama c) politiki poredak - resursi: drutvena mo - temelj poretka po stranakoj pripadnosti - 142. str. imaju jo neke koje nismo radili - empirijsko istraivanje stratifikacije - subjektivna metoda - temelji se na ispitanikovom osjeaju pripadnosti stratifikacijskoj grupi - reputacijska metoda - ispitanik klasificira druge - objektivna metoda - pripadnost klasi pokazuje prihod, obrazovanje i zanimanje - socijalna pokretljivost(mobilnost) - otvorena drutva - omoguuju promjenu poloaja prema zaslugama(meritokratska drutva) - zatvorena drutva - poloaji se najee nasljeuju - mobilnost je ograniena - vertikalna mobilnost - pomicanje gore ili dolje na stratifikacijskoj ljestvici(bogatstvo, mo ugled)

Obitelj i kola

- horizontalna(lateralna) mobilnost - kretanje u prostoru - intrageneracijska mobilnost - prouavanje karijere pojedinca, njegove vertikalne mobilnosti - intergeneracijska mobilnost - prouava vertikalnu mobilnost s obzirom na roditeljski status i poloaj - prouavanje mobilnosti - statusna analiza - promatra mobilnost u kontekstu hijerarhijske ljestvice u kojoj se napreduje s obzirom na prihod, obrazovanje i presti - klasna analiza - drutveni poloaji su odreeni odnosima na tritu rada i u proizvodnji, a ne postignuima

- obitelj - relativno trajna grupa povezana srodstvom, brakom ili usvajanjem, iji lanovi ive zajedno, surauju na ekonomskom planu i skrbe za potomstvo - nuklearna obitelj - bitan je brak, a ne krvno srodstvo(temelj su suprunici i djeca) - obitelj orijentacije - majka, otac, bra, sestre - obitelj prokreacije - mi(majka,otac) i naa djeca(ono to smo mi sami stvorili) - proirena obitelj - temelj je krvno srodstvo - nasljeivanje - patrilinearno - priznavanje porijekla s oeve strane - matrilinearno - priznavanje porijekla s majine strane - bilinearno - obje strane su jednako bitne - obitavanje - patrilokalne - obitelj ivi u domainstvu obitelji s mueve strane - matrilokalno - obitelj ivi u domoinstvu obitelji sa enine strane - neolokalno - obitelj ivi neovisno o roditeljima i roacima - odnos moi - patrijarhat - odluke donosi najstariji mukarac u obitelji(pater familias) - matrijarhat - najvanije odluke donosi ena(mater familias) - egalitarnost - suprunici imaju jednak odnos moi u zajednici funkcije - regulacija spolnog ponaanja - reprodukcija - opstanak drutva - socijalizacija - prenoenje jezika, vrijednosti, normi i vjerovanja vlastite kulture - skrb, zatita, emocionalna potpora - pridavanje drutvenog poloaja - uenje odnosa unutar obitelji i pripadnosti irim drutvenim grupama(religija, rasa, nacionalnost...) - brak - moralna, seksualna, ekonomska i pravna zajednica najee mukarca i ene - graanski brak - brak sklopljen u institucijama pravne drave(matiar) - monogamija - brak jednog mukarca i jedne ene - uzastopna monogamija - brak osobe s vie partnera, ali ne istovremeno - poligamija - brak osobe s vie partnera istovremeno - poliginija - brak jednog mukarca s vie ena - najee u drutvima gdje je manji broj mukaraca u odnosu na ene - islam doputa vie ena ako ih mu moe uzdravat - poliandrija - brak jedne ene s vie mukaraca - najee u drutvima gdje je vei broj mukaraca u odnosu na ene(uzrok zato poliginija moe dovesti do poliandrije) - incest - spolni odnos s najbliim srodnicima - izbjegavanje incesta - univerzalno za sva moderna drutva i ima snane sankcije - tabu incesta - sankcije ne postoje jer je nemogue da incest uope postoji

- antike kulture - podravaju incest(Egipat - faraon i sestra su mu i ena koji raaju nasljednika kako bi se ouvala istoa kraljevske krvi) - razlog univerzalnosti izbjegavanja incesta: - Bronislav Malinowski - incest unutar nuklearne obitelji donosi ljubomoru i kaos i zabranom incesta uva se temeljna struktura obitelji - Claude Levi-Strauss - zabrana incesta unutar srodne zajednice utjee na povezivanje ljudi van svoje grupe, to uzrokuje stvaranje novih saveza i mogunost suraivanja s drugim pojedincima - bioloka teorija - potomci roeni iz incestnih odnosa imaju veu vjerojatnost genetskih malformacija(nije dokazano,ali...) - Edward Westermarck - nezainteresiranost zbog bliskosti - osobe odrasle zajedno zbog bliskosti izmeu njih nee osjeati spolnu privlanost - egzogamija - za razliku od incesta ne zabranjuje samo seksualni odnos, nego i sklapanje braka sa srodnicima - endogamija - sklapanje braka unutar pojedine skupine - karakteristika za rasne, etnike i vjerske skupine(idov sa idovkom, crnac sa crnkinjom, bijelac s bjelkinjom...) - u Indiji se smiju eniti samo pripadnici istih kasta - teorije o razvoju moderne obitelji - industrijalizacija - Parsons - zbog razvoja industrije specijalizira se i obitelj - otac ima instrumentalnu ulogu zaraivanja, dok majka ekspresivnu ulogu brige za djecu i kuanstvo - za razliku od ''vanjskog drutva'' u obitelji se uloge temelje na pripisanim poloajima ime se razdbvajaju vanjski svijet i obitelj - kapitalizam - marksisti - nuklearna obitelj je izvor jeftine radne snage jer otac je glavni izvor prihoda pa ene rade za manju nadnicu kada su potrebne ili uope ne rade nego se brane za kuanstvo - obitelj radniku koji je iskoriten od strane kapitalista prua oputanje i olakanje - patrijarhalnost - feministiki pokret - kao posljedica braka proizlazi mukarevo iskoritavanje eninog kuanskog rada i pokuaj izbacivanja ene s trita radnja(jer kapitalist e zaposliti enu jer je jeftinija radna snaga) - povijesnim razvojem obitelji nastaju nove promjene: - unutar lanova obitelji sve su jai osjeaji povezanosti i ljubavi (ekonomski imbenici nisu vie osnova sklapanja braka) - vane su osobne slobode i srea u braku - jaanje vanosti spolnog uitka - elja za obiteljskom privatnou - strastvena ljubav - povezanost koja dovodi prekidu veza sa svakodnevnim ivotom - smatra se opasnom jer moe biti kratkotrajna oaranost ili potreba za seksualnim uitkom - romantina ljubav - povezanost u kojoj mukarac i ena funkciniraju skladno sa svakodnevnim ivotom

- temeljna pretpostavka za sklapanje braka - temelji se na dubokoj emocionalnoj(bliskoj) povezanosti partnera - obiteljske vrijednosti - konzervativan i tradicionalistiki pogled na brak - brak ine vjenani brani par(mukarac i ena) s djecom - podjela rada temelji se po spolu i autoritetu mukog skrbnika - seks je doputen jedino unutar braka - homoseksualnost, pobaaj i spolni odgoj su nepoeljni - kritiari tvrde da takve konzervativne obitelji vrijeaju dostojanstvo ene koja postaje zatoenica vlastite obitelji - komune - organizirana grupa ljudi povezana stilom ivota i pogledima na ivot - odbaene su vrijednosti ire drutvene strukture - izolacija - obiteljske vrijednosti ipak su izile na povrinu - kohabitacija - zajedniki ivot bez formalno sklopljenog braka - samaka domainstva - mogunost uspjene karijere, spolna raspoloivost, mogunost promjena i eksperimentiranja
Religija

- svako vjerovanje koje ima natprirodni (metafiziki) karakter - nemoe se dokazati da to zaista postoji - znaajke: - skup simbola - strahopotovanje prema onome u to vjerujemo i prema simbolima toga u to vjerujemo - rituali - formalna pravila ponaanja u blizini svetoga - zajednica vjernika - sveto - ono to se smatra iznimnim, nesvakodnevnim i izaziva strahopotovanje - profano - svakodnevno, uobiajno - razlika izmeu svetog i profanog je u odnosu ovjeka prema tome - podjela religijskih vjerovanja(McGee): - jednostavni supernaturalizam - pripisivanje prirodnim pojavama i predmetima nadnaravne osobine - animizam - vjerovanje u duhove ili druga transcedentna bia - teizam - vjera u bogove - monoteizam - vjera u jednoga boga - politeizam - vjera u vie bogova - sustav apstraktnih ideja - usmjerenost na postizanje moralne i duhovne izvrsnosti - budizam, taoizam, konfucijanizam - crkva - velika drutvena vjerska organizacija s formaliziranom strukturom vjerovanja, rituala i unutarnje organizacijske moi - konzervativna stajalita - smatra se jedinom nadlenom tumaenju svetih spisa - sveenstvo je profesionalno i posebno kolovano - sekta - manja vjerska zajednica odvojena od crkve koja odbacuje dominantne vrijednosti i razlikuje se po nainu ivota - zahtijeva snanu odanost pripadnika i duboka doivljavanja religioznih iskustava - sveenstvo u principu ne postoji - denominacija - religijska skupina koja prihvaa druge religije i u suglasju je s vrijednostima drutva - karakteristina za SAD(prezbiterci, baptisti, metodisti...) - kult - manje organizirane i privremene skupine koje se bave nadnaravnom meditacijom, astrologijom, spiritualizmom...