SPECIJALNI PROBLEMI MENADMENTA I TEHNOLOGIJA GRAENJA
POMONI MATERIJALI ZA PRAENJE PREDAVANJA
VI. DEO
2008. BENCHMARKING ta je benchmarking ? Termin benchmarking nema u naoj praksi odomaen, adekvatan prevod; uostalom kao i veina pojmova koje naa praksa nije usvojila u svoj decenijskom zaostajanju za svetskom praksom i trendovima njenog unapreenja. Pojam se moe prevesti kao poreenje poslovnih pokazatelja (PPP) ili slino, ali se radi o pojavi koja je u svakodnevnom ivotu inae iroko rasprostranjena a manifestuje se kada se dve osobe ili pravna lica porede: Vidi, on (oni) su od njega (njih) mnogo bolji u tome-i-tome. Na ta druga strana obino odgovara: Jeste, ali ovaj (ovi) su mnogo bolji u onome-i-onome. Pritom sagovornici odmeravaju kvalitet uporeivanih subjekata u nekim, za te subjekte i predstavu o njima, bitnim oblastima. Zato bi se kao prevod moglo usvojiti i odmeravanje, ili srodan termin istog smisla. Zvanino, definicija bi mogla glasiti: Benchmarking je metoda sistematskog poreenja performansi svoje organizacije u odnosu na druge i primena iskustva i vetina najboljih u cilju ostvarenja ciljnih poboljanja vlastitih performansi. Metoda se zasniva na bespristrasnom skeniranju prakse u cilju identifikacije maksimalne vrednosti nekog etalona, t.j. merljivog pokazatelja prakse, koji se proglaava najboljim u svojoj oblasti i ciljnim za kompanije koje tu performansu smatraju vanom za svoj opti poslovni uspeh. Smisao benchmarking-a je poboljanje performansi korienjem informacija o drugim organizacijama i njihovim dostignuima u cilju definisanja i dostizanja vrhunskih rezultata. Benchmarking, dakle, podrazumeva dobijanje odgovora na sledea pitanja: Ko posluje bolje? Koji su razlozi to oni posluju bolje od nas? Kako mi treba da poboljamo svoje performanse da bi dostigli i/ili prevazili njihove rezultate? Ostale korisne definicije Benchmark je najbolja performansa koja sada moe biti ostvarena. To nije minimalni prihvatljivi standard, niti prosena vrednost neke uoene performase, mada se esto i pogreno upotrebljava u tom smislu. Benchmark je meta, cilj koji je naa aspiracija izdvojila na bazi jasne predstave gde smo sada i gde bi se trebali nai u odreenom trenutku budunosti. Ovaj cilj se oblikuje na bazi sprovedenog istraivanja i saznanja da su takvi rezultati negde postignuti. Ukoliko bi smo u svakodnevnom ivotu potraili pandan za benchmarking moglo bi posluiti i epsko bacanje kamena s ramena u kome bi benchmark bila daljina do koje je najbolji i najjai baca dobacio. U sportskom takmienju se unapreenja tehnike lako uoavaju i odmah ili nakon njega primenjuju u cilju poboljanja rezultata. Poznat je revolucionaran pomak u skoku u vis koji je doneo Fosbery flop i sl. Za poboljavanje stanja u organizaciji i ostvarenje projektovanog nivoa kvaliteta poslovanja moe biti vano mnogo faktora. Svi nisu podjednako vani. Indikator kljune performanse (KPI - Key Performance Indicator) predstavlja meru faktora koji je kritian za eljeni uspeh. KPI daje meru koja nam govori da li ostvarujemo projektovani cilj. Kljuna performansa muzikog orkestra moe biti solista na saksofonu ili snaga ozvuenja. Ako se radi o nekoj konsultantskoj kui kljune performanse mogu biti: starost hardvera, procenat licenciranosti softvera, iskustvo u obezbeenju tehnike dokumentacije 1
za proizvodne objekte prehrambene industrije... ali, izvoakoj firmi je mnogo vanije da se prati broj radnih sati rada po jedinici mere, utroak energije, broj povreda na radu, koliina otpada u stolarskom pogonu, broj uspenih ponuda... Ko treba da se bavi ovim ? 1. Organizacije koje ele da poboljaju svoje performanse 2. Organizacije koje imaju (ili e imati) partnerske ugovore 3. Organizacije javnog sektora od kojih se oekuje da prue maksimum 4. Udruenja ili klasteri koji ele da se priblie potrebama i zahtevima trita 5. Kompanije koje ele da klientima demonstriraju svoje performanse u odnosu na konkurenciju 6. Organizacije koje ele da poboljaju svoj sistem upravljanja kvalitetom u okviru ISO 9001:2000. Korist od primene benchmarking-a Benchmarking fokusira napore na unapreenju poslovanja na oblasti kritine za uspeh (tako kritian moe biti i faktor koji ugroava poslovanje, ali se ovde radi o progresu a ne regresiji poslovanja). Ovaj proces obezbeuje da se oznaeni ciljevi zasnivaju na jasnoj predstavi da su ostvarljivi u praksi i time se eliminie uticaj nestrpljenja koje sugerie da planirano i ne moe biti ostvareno. Ukoliko se obavlja korektno benchmarking daje organizaciji sigurnost da su njene aktuelne performanse na konstruktivan nain uporeene sa najboljom praksom. Varijante organizacije benchmarking-a Graevinske firme mogu koristiti razliite metode za benchmarking: 1. Indikatori kljunih performansi graevinske industrije (KPI) Ministarstvo ili njegovo ovlaeno telo utvruje svoje KPI kao jednostavne polazne pozicije za definisanje koordinatnog sistema za merenje performansi i time omoguava poreenje projektnih ili kompanijskih performansi u odnosu na ostatak privredne grane. Ovako kompetentno telo obezbeuje i sve definicije u praksi prihvaenih indikatora potrebne za njihovo jednoznano korienje i merenje, kao i grafike forme kojima se jednostavno i pregledno prikazuje napredovanje firme ka najboljoj praksi. esto se u te svrhe koriste radar grafikoni (radar chart) koji se zovu i paukova mrea.
2
3
2. Benchmark indeks - The Benchmark Index
is a comprehensive assessment of a companys performance against the construction sector or companies outside construction. 3. Privredne komore komore mogu svojim lanovima organizovati ekskurzije u kompanije koje su lideri, bilo da rade u graevinarstvu ili nekoj drugoj interesantnoj oblasti da bi uili na njihovom iskustvu. 4. Benchmark klubovi pojedine proizvodne asocijacije u okviru graevinske industrije mogu formirati svoje klubove iji lanovi imaju obavezu da centralnoj bazi podataka dostavljaju podatke o relevantnim performansama i dobijaju povratna uputstva kako da ih uporeuju saostalima. Preostaje im da usvoje svoju strategiju poboljanja. Obaveznih 5 koraka za kvalitetan benchmarking Having carried out a simple analysis to identify the strategically important issues, follow the five steps below. 1. Planirati jasno ustanoviti ta treba poboljati (panju fokusirati pre svega na ono to e podii nivo satisfakcije korisnika klijenta) i definisati metodologiju koja e biti primenjena 2. Analizirati obraditi informacije i definisati razlike u odnosu na referentni subjekta (spoljnu konkurenciju ili unutranji referentni nivo) kao i razloge za pojavu uoene razlike 3. Delovati usvojene ciljne performanse razvijati primenom usvojenog plana 4. Kontrolisati pratiti promenu predmetnih performansi u odnosu na projektovan nivo 5. Ponoviti itav proces periodino ponavljati jer poreenje trai ozbiljan pristup