Mato TADI

UPRAVNO I RADNO PRAVO

PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

JPNIO Slubeni list BiH

UPRAVNO 1 RADNO PRAVO

PREMA ISPITA PROGRAMU PRAVOSUDNOG

Sarajevo, 2010.

AUTOR: REZENZENTI:

MATO TADIC JASMINKA ORUEVI ANTO NIKOLI KATA SENJAK JPNIO Slubeni listBiH Magribija 3, Sarajevo direktor DRAGAN PRUSINA, dipi. ecc. NINO HASANOVI, dipi. ing. pom. dir. za izdavatvo 3V THE AGENCY, ZAGREB KRISTINA FILIPOVI ADISA ARSLANOVI 300 primjeraka JP NIO Slubeni list BiH digitalna tamparija

IZDAVA: ZA IZDAVAA: DTP: DIZAJN KORICA: LEKTURA: KOREKTURA: TIRA: TAMPA:

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine Sarajevo 342.9(497.6) (035) 349.2(497.6) (035)

TADI, Mato
Upravno i radno pravo prema programu pravosudnog ispita / Mato Tadi. - Sarajevo ; Slubeni list, 2010. - 260 str.; 24 cm Bibliografske i druge biljeke uz tekst ISBN 978-9958-46-052-4 COBISS.BH-ID 18480134

SADRAJ

UVOD ........................................................................................................................... 17 DRAVNI PROGRAM PRAVOSUDNOG ISPITA ................................................ 19 I. UPRAVNO PRAVO ................................................................................................ 19 1.1. Gradivo i pravni izvori na razini drave ................................................. 19 1.1.1. ZAKON O UPRAVI .......................................................................... 19 - to se ureduje Zakonom o upravi ............................................................................ 19
- Tko obavlja poslove uprave....................................................................................... 19 - Tko/kako se osnivaju organi uprave .......................................................................... 19 - Poslovi uprave .......................................................................................................... 20

Izvravanje zakona i drugih propisa ......................................................................... 20 Obavljanje upravnog nadzora ............................................................................... 20 Donoenje propisa ............................................................................................... 21 Predlaganje i davanje preporuka u pogledu zakona i drugih propisa . . 21 Odgovaranje na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti ................................... 21 Obavijanje drugih upravnih i strunih poslova ......................................................... 21 Povjeravanje javnih ovlasti....................................................................................... 21 Odnos organa uprave prema Parlamentarnoj skuptini .................................. 22 Odnos organa uprave prema Predsjednitvu i Vijeu ministara ............................... 22 Odnos organa uprave prema izvrnim organima i organima uprave entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine .................................................................................. 23 Odnosi organa uprave prema ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine ............................................................................................ 23 Odnosi organa uprave prema javnim korporacijama, komorama, javnim pod uzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim osobama Bosne i Hercegovine ........... 23 Odnosi organa uprave prema strankama .................................................................. 24 Naela organizacije organa uprave .................................................................... 24 Osnivanje organa uprave i unutarnja organizacija organa uprave . . . 24 Rukovoenje organima uprave ................................................................................ 26 Rukovoditelj organa uprave, njegov zamjenik, rukovodei slubenici i slubenici s posebnim ovlastima ............................................................................... 27 Odgovornost rukovoditelja, organa uprave i njegovog zamjenika . . . . 28 Dravni slubenici i zaposlenici ............................................................................... 28 Inspekcijski nadzor - zajednike odredbe ................................................................. 29 Upravna inspekcija .................................................................................................. 30 Propisi i drugi akti organa uprave ........................................................................... 31 Primjenjivanje odredaba ovog zakona na odreene organe i slube u Bosni i Hercegovini............................................................................................... 32

1.1.2. ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU ............................................ 32

- Sto se ureuje Zakonom o upravnom postupku ........................................................ 32 - Poseban postupak i supsidijarna primjena zakona .................................................. 32 - Naela postupka .................................................................................................... 32 - Pravo albe ................................................................................................................ 34 - Konanost i pravomonost rjeenja ....................................................................... 34 - Upotreba jezika i pisma ............................................................................................. 34 - Stvarna i mjesna nadlenost .................................................................................... 34 - Stranke sa diplomatskim imunitetom .......................................................................... 35 - Sukob nadlenosti....................................................................................................... 35 - Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i za rjeavanje .................................. 35 - Pravna pomo ............................................................................................................ 36 - Izuzee ................................................................................................................... 36 - Stranka ....................................................................................................................... 37 - Procesna sposobnost i zakonski zastupnik ................................................................. 37 - Privremeni zastupnik.................................................................................................. 38 - Zajedniki predstavnik ............................................................................................... 38 - Punomonik ............................................................................................................... 38 - Podnesci ................................................................................................................39 - Pozivanje....................................................................................................................40 - Zapisnik......................................................................................................................40 - Razgledanje spisa i obavjetavanje o tijeku postupka ................................................42 - Dostavljanje pismena - nain dostavljanja................................................................ 42 - Posebni sluajevi dostavljanja pismena .................................................................... 43 - Dostavnica ........................................................................................................... 44 - Greke u dostavljanju pismena.................................................................................. 45 - Rokovi ....................................................................................................................... 45 - Povrat u prijanje stanje ........................................................................................... 46 - Trokovi postupka - trokovi organa i stranaka i oslobaanje od plaanja trokova ................................................................................................ 46 - Pokretanje postupka ............................................................................................. 47 - Spajanje stvari u jedan postupak ............................................................................... 48 - Izmjena zahtjeva i odustajanje od zahtjeva ............................................................... 48 - Poravnanje ................................................................................................................ 49 - Postupak do donoenja rjeenja - zajednike odredbe .............................................. 49

Prethodno pitanje ......................................................................................................51 Prekid postupka .........................................................................................................51 Usmena rasprava ...................................................................................................... 52 Dokazivanje i dokazna sredstva .................................................................................53 Tumai i prevoditelji ..............................................................................................56 Osiguranje dokaza ................................................................................................. 56 Rjeenje - organ koji donosi rjeenje ........................................................................ 56 Oblik i sastavni dijelovi rjeenja ................................................................ 57 Djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje............................................................ 58 Rok za izdavanje rjeenja ......................................................................................... 59 Konanost, odnosno pravomonost rjeenja............................................................. 59 Ispravljanje greaka u rjeenju................................................................................. 59 Zakljuak .................................................................................................................. 60 Redovni pravni lijek - pravo albe ............................................................................ 60 Rad prvostupanjskog organa povodom albe ........................................................... 62 Rjeavanje drugostupanjskog organa o albi ........................................................... 63 alba kad prvostupanjsko rjeenje nije doneseno u zakonskom roku (utnja administracije) ......................................................................................................... 64 - Rok za donoenje rjeenja povodom albe i posebni sluajevi odluivanja o albi... 65 - Dostavljanje drugostupanjskog rjeenja ................................................................... 65 - Izvanredni pravni lijekovi ......................................................................................... 65 - Posebni sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja ............................... 67 - Proglaavanje rjeenja nitavnim i pravne posljedice ponitavanja i ukidanja ................................................................................................................... 69 - Izvrenje rjeenja i zakljuka - ope odredbe............................................................. 70 - Izvrenje nenovanih obveza ..................................................................... 72 - Izvrenje radi osiguranja i privremeni zakljuak ...................................................... 73 - Mjere za provoenje zakona ..................................................................................... 73 - Nadzor nad provoenjem zakona .............................................................................. 74

1.1.3. ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA BOSNE I HERCEGOVINE .............................................................. 74

Temeljne odredbe - o emu se odluuje u upravnom sporu....................................... 74 Tko ima pravo pokretanja upravnog spora ............................................................... 75 Nadlenost za rjeavanje upravnog spora .................................................... 75 Protiv kojih akata se moe, odnosno ne moe voditi upravni spor . . . . 75 Kada se moe pobijati upravni akt i to se moe traiti u upravnom sporu ................................................................................... 76 Odlaganje izvrenja konanog upravnog akta povodom tube ........................... 77 Pokretanje upravnog spora ...................................................................... 77 Pokretanje upravnog spora zbog utnje administracije ................................... 77 Sadraj tube i rad povodom tube - obustava i odbacivanje tube . . . 78 Rjeavanje spora povodom tube - odravanje rasprave povodom tube. 79 Kojim aktom sud rjeava spor i to sadri presuda, odnosno rjeenje doneseno u upravnom sporu ......................................................................................................................... 80 Izvanredni pravni lijekovi ......................................................................................... 81 Obveznost presuda .................................................................................................... 83 Postupak zatite sloboda i prava graana zajamenih Ustavom............................... 84 Postupak povodom izbornih albi ........................................................................ 85

1.1.4. ZAKON O VIJEU MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE . . 86

- Sto se ureduje ovim zakonom i u koju granu vlasti se ubraja Vijee ministara ...................................................................................................... 86 - Sastav Vijea ministara............................................................................................. 86 - Imenovanje, odobravanje i smjenjivanje Vijea ministara ........................................86 - Nain rada i odluivanja Vijea ministara .............................................................. 89 - Uredi, slube i radna tijela ...................................................................................... 90 - Prava i dunosti predsjedatelja i lanova Vijea ministara ................................ 92 - Odnosi Vijea ministara i drugih tijela u Bosni i Hercegovini ................................. 93

U.S. ZAKON O MINISTARSTVIMA I DRUGIM ORGANIMA

UPRAVE BOSNE I HERCEGOVINE ............................................. 94
Ope odredbe........................................................................................................... 94 Ministarstva, upravne organizacije i slube .......................................................... 95 Samostalne upravne organizacije ............................................................................ 97 Rukovoenje ministarstvima, upravama, upravnim organizacijama i slubama ...................................................................................... 98

- Ustroj, program rada i izvjea o radu ministarstava, upravnih organizacija i slubi .................................................................................................98

1.1.6. ZAKON O DRAVLJANSTVU BOSNE I HERCEGOVINE. . . . 99

Ope odredbe ...........................................................................................................99 Stjecanje dravljanstva Bosne i Hercegovine ........................................................ 100 Prestanak dravljanstva Bosne i Hercegovine ....................................................... 101 Datum prestanka ................................................................................................... 103

1.2.

Gradivo i pravni izvori na razini entiteta ............................................... 104 A. FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1.2.1. ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ..................................... 104
- Ope napomene ..................................................................................................... 104 - to ureuje ovaj zakon ............................................................................................. 104 - Poslovi organa uprave ............................................................................................. 105 - Povjeravanje javnih ovlasti pravnim osobama na rjeavanje .................................. 107 - Osnivanje organa uprave i upravnih organizacija ................................................... 108 - Kriteriji za osnivanje organa uprave i upravnih organizacija ............................. 108 - Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija 109 - Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija ............................................................................................................................ 110 - Osnivanje opinskih organa uprave i opinskih upravnih organizacija . 111 - Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija . 111 - Unutarnja organizacija organa uprave i upravnih organizacija . . . . / / / - Strune i druge slube .............................................................................................. 112 - Rukovoenje federalnim i kantonalnim ministarstvom ............................................. 112 - Odgovornost federalnog, odnosno kantonalnog ministra ........................................ 112 - Rukovoenje federalnom i kantonalnom upravom i upravnom organizacijom ......... 113 - Rukovoenje opinskim, odnosno gradskim organima uprave i upravnim organizacijama ................................................................................................................................. 113 - Rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim organizacijama .. 113 - Podzakonski propisi koje donose federalni i kantonalni organi uprave i upravne organizacije ........................................................................................114 - Opi akti koje donosi opinski naelnik, odnosno gradonaelnik . . . . 115 - Pojedinani akti koje donose organi uprave i upravne organizacije . . 115 - Vrenje poslova iz nadlenosti organa uprave i upravnih organizacija i radni odnosi u tim organima i organizacijama ......................................................................................115 - Odnos organa uprave prema graanima ............................................................115 - Meusobni odnosi organa uprave ........................................................................... 11.6 - Odnosi federalnih organa uprave i kantonalnih, opinskih i gradskih organa uprave ................................................................................................................................ 116 - Odnosi kantonalnih organa uprave i opinskih i gradskih organa uprave ....................................................................................................... 117 - Odnos organa uprave i upravnih organizacija prema organu izvrne vlasti ............................................................................................................. 117 - Odnos organa uprave i upravne organizacije prema organu zakonodavne vlasti .. 118 - Odnosi organa uprave prema ombudsmanima ....................................................... 118 - Odnosi organa uprave i upravnih organizacija prema pravnim osobama.................................................................................................... 118 - Odnosi organa uprave i upravnih organizacija prema javnosti .............................. 119 - Odnos organa uprave prema institucijama Bosne i Hercegovine, Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i Republike Srpske ......................................................................... 119 - Sredstva za rad organa uprave i upravnih organizacija ......................................... 119 - Zajednike odredbe o inspekcijskom nadzoru ......................................................... 119 - Odnos federalne inspekcije prema kantonalnoj i opinskoj inspekciji . 121 - Federalna upravna inspekcija................................................................................. 121 - Kantonalna upravna inspekcija ..............................................................................123 - Uredsko i arhivsko poslovanje ................................................................................123 - Primjenjivanje odredaba ovog zakona na druge organe i slube . . . . 123 - Nadzor nad primjenom ovog zakona ................................................................. 123

1.2.2. ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE. . 124

- Ope odredbe ......................................................................................................... 124 - Sastav Vlade ....................................................................................... 124 - Prava i dunosti premijera, zamjenika premijera i lanova Vlade Federacije ....... 125

- Nain rada Vlade ................................................................................................... 125 - Akti Vlade ................................................................................................................ 26 - Strune i druge slube Vlade.................................................................................... 126

B. REPUBLIKA SRPSKA 1.2.3. ZAKON O REPUBLIKOJ UPRAVI ............................................ 127

Temeljne odredbe .................................................................................................... Organi uprave ........................................................................................................ Unutarnja organizacija organa uprave .................................................................. Ureenje organa uprave ......................................................................................... Unutarnji nadzor .................................................................................................... Sukobi nadlenosti .................................................................................................. Odnos organa uprave sa drugim organima i organizacijama................................. Prenoenje i povjeravanje poslova uprave ............................................................. Javnost rada i odnosi sa graanima ....................................................................... Dravni slubenici i namjetenici ........................................................................... 127 127 130 130 131 131 132 132 132 133

1.2.4. ZAKON O UPRAVNOJ INSPEKCIJI ............................................ 133

- Ope odredbe.......................................................................................................... 133

1.2.5. ZAKON O VLADI REPUBLIKE SRPSKE .................................... 135

Temeljne odredbe ................................................................................................... 135 Sastav Vlade i mandat Vlade .................................................................................. 135 Nain rada i odluivanja ........................................................................................ 136 Odnosi sa predsjednikom Republike ....................................................................... 137 Odnosi prema Narodnoj skuptini .......................................................................... 137 Odnos prema ministarstvima i drugim republikim tijelima uprave. . . 137 Akti Vlade ............................................................................. ' ................................ 138 Javnost rada Vlade ................................................................................................. 139

II. RADNO PRAVO ............................................................................................... .140 II.1. Gradivo i pravni izvori na razini drave ........................................................ 140 II. 1.1. ZAKON O RADU U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE ............................................................ 140
- Sto se ureuje ovim zakonom - temeljne odredbe....................................................140 - Prijem u radni odnos ................................................................................................ 140 - Zakljuivanje ugovora o radu ................................................................................ 142 - Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme ................................................ 142 - Probni rad ............................................................................................................. 143 - Radno vrijeme........................................................................................................ 143 - Odmori i odsutnosti s rada ................................................................................ 144 - Zatita uposlenika .................................................................................................. 145 - Zatita ene i materinstva ...................................................................................... 145 - Zatita uposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad ........................... 146 - Plae i naknade ..................................................................................................... 147 - Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad ............................................ 148 - Pripravnici i volonteri ........................................................................................... 148 - Struni ispit............................................................................................................... 149 - Disciplinska odgovornost ...................................................................................... 149 - Disciplinske kazne ................................................................................................. 150 - Naknada tete ........................................................................................................ 151 - Prestanak ugovora o radu ..................................................................................... 152 - Prava i obveze iz radnog odnosa uposlenika ......................................................... 153 - Stavljanje uposlenika na raspolaganje .................................................................. 54 - Pravilnik o radu ........................................................................................................ 154 - Kolektivni ugovor .................................................................................................. 154 - Reprezentativni sindikat......................................................................................... 154 - trajk ................................................................................................. 155 - Nadzor nad primjenom propisa o radu ....................................................... 155

II. 1.2. ZAKON O DRAVNOJ SLUBI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE ............................................................ 156 - Ope odredbe ...................................................................................... 156

- Izuzee u primjeni - na koga se ne odnosi zakon ........................................... 156 - Radna mjesta u dravnoj slubi ................................................................ 157 - Tajnik i tajnik s posebnim zadatkom .......................................................... 157 - Pomonik ministra, pomonik ravnatelja i glavni inspektor ............................. 157 - Sef unutarnje organizacijske jedinice ........................................................ 157 - Struni savjetnik i vii struni suradnik ...................................................... 158 - Dunosti dravnog slubenika ................................................................. 158 - Prava dravnog slubenika ..................................................................... 158 - Nespojivosti s dunostima dravnoga slubenika .......................................... 158 - Prava i obveze savjetnika ....................................................................... 159 - Upranjena mjesta - interno oglaavanje.................................................... 159 - Javno oglaavanje ................................................................................ 159 - Opi uvjeti za postavljenje dravnog slubenika ........................................... 160 - Povjerenstvo za izbor - ostavka i diskvalifikacija lana povjerenstva . 160 - Javni natjeaj - izborni proces ............................................................. 161 - Postavljenje dravnog slubenika ............................................................. 161 - Probno razdoblje ............................................................................. 161 - Ocjena rada i unapreenje dravnog slubenika .......................................... 162 - Interni i eksterni premjetaj .................................................................... 163 - Prijem dravnog slubenika u sluaju kada je osnovana nova institucija na temelju prijenosa ili preuzimanja nadlenosti iz entiteta . 163 - Izravno preuzimanje dravnih slubenika ................................................... 163 - Prekobrojnost ..................................................................................... 164 - Kriteriji za utvrivanje plaa .................................................................. 164 - Obraun plaa i plaena odsutnost ........................................................... 165 - Ostale naknade ................................................................................ 165 - Odsutnost i godinji odmor ..................................................................... 165 - Neplaena odsutnost i rad sa kraenim radnim vremenom .............................. 165 - Struno obrazovanje i usavravanje .......................................................... 166 - Prestanak radnog odnosa dravnog slubenika ............................................ 166 - Postupak za prestanak radnog odnosa ....................................................... 167 - Nepravilna postavljenja ......................................................................... 167 - Disciplinska odgovornost .......................................................................167 - Disciplinski postupak ............................................................................ 168 - Disciplinske mjere ................................................................................168 - Preventivna suspenzija ......................................................................168 - Jedinica za implementaciju zakona i ombudsman ........................................ 169 - Agencija za dravnu slubu .....................................................................69 - Odbor dravne slube za albe ............................................................ 170

II.2. Gradivo i pravni izvori na razini entiteta ........................................................ 171 A. Federacija Bosne i Hercegovine ........................................................................ 171
I I . 2 . 1 . Z A K O N O R A D U .................................................................................. 1 7 1
- Ope napomene .................................................................................. 171 - Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme ....................................... 172 - Sadraj sklopljenog ugovora o radu ......................................................... 172 - Podaci koji se ne mogu traiti................................................................. 173 - Prijem pripravnika .......................................................................... 173 - Volonterski rad ................................................................................... 174 Radno vrijeme ..................................................................................... 174 Odmori.............................................................................................. 175 Dopust sa rada ................................................................................ 176 Zatita uposlenika ................................................................................ 177 Zatita malodobnika, ena i majinstva...................................................... 177 Zatita uposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad ....................... 179 Plae i naknade plae ........................................................................... 179 Naknada tete ..................................................................................... 180 Nain prestanka ugovora o radu .......................................................... 180 Otkaz ugovora o radu i trajanje otkaznog roka ............................................ 180 Program zbrinjavanja vika uposlenika ..................................................... 181 Otpremnina .................................................................................... 181 Odluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa ................................ 182 Zatita prava iz radnog odnosa................................................................ 182

Pravilnik o radu .................................................................................. 182 Vijee uposlenika ............................................ : ............................... 183 Kolektivni ugovor ................................................................................ 183 Mirenje i arbitraa ............................................................................... 183 trajk................................................................................................ 184 Gospodarsko-socijalno vijee ................................................................. 184 Nadzor nad primjenom propisa o radu ...................................................... 185 Radna knjiica .................................................................................... 185 Privremeni i povremeni poslovi ............................................................... 185 Utjecaj vojne slube na radni odnos ..................................................... 186 Prava zastupnika - izaslanika i dunosnika .................................................186 Kaznene odredbe ............................................................................. 186

11.2.2. ZAKON O DRAVNOJ SLUBI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ............................................................ 186 - Uvodne napomene .............................................................................. 186 - Razmjerna zastupljenost ....................................................................... 187 - Zakonska naela ................................................................................. 187 - Izuzee u primjeni ovog zakona - tko nije dravni slubenik ........................... 187 - Radna mjesta u dravnoj slubi ................................................................. 188 - Glavni federalni i glavni kantonalni inspektori i inspektori ........................ 188 - Struni savjetnik, vii struni suradnik i struni suradnik .............................. 188 - Prava dravnog slubenika.................................................................... 189 - Popuna upranjenog radnog mjesta......................................................... 189 - Izborni postupak ................................................................................. 189 - Kriteriji za utvrivanje plaa ................................................................. 189 - Naknada za privremeno obavljanje poslova i plaeni dopust .............................190 - Ostale naknade, odsutnost i godinji odmor ........................................... 190
Prestanak radnog odnosa i postupak za prestanak radnog odnosa dravnog slubenika Disciplinska odgovornost i disciplinski postupak ........................................ 191 Medijator dravne slube ...................................................................... 192 Agencija za dravnu slubu ................................................................... 192 Odbor dravne slube za albe ........................................................... 193 Namjetenici...................................................................................... 193 Primjena ovog zakona na druge organe i slube ......................................... 193 191

11.2.3. ZAKON O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU - Ope napomene.................................................................................. - Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ........................................... - Osiguranici .......................................................................................
- Stjecanje i ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja . 195

194
194 194 194

- Invalidnost i invalidska mirovina ............................................................................ 195 - Starosna mirovina ................................................................................................... 196 - Obiteljska mirovina ........................................ ...................................................... 196 - Zajamena mirovina i najnia mirovina .................................................................. 198 - Novana naknada za fiziku onesposobljenost ........................................................ 198 - Prava invalida 11 kategorije invalidnosti ................................................................ 198 - Mirovinski sta ........................................................................................................ 199 - Sta osiguranja koji se rauna s efentivnim trajanjem ............................................ 199 - Sta osiguranja s uveanim trajanjem ..................................................................... 200 - Poseban sta............................................................................................................ 201 - Osiguranje sredstava za mirovinsko i invalidsko osiguranje ................................... 202 - Kaznene odredbe ..................................................................................................... 202

B. Republika Srpska............................................................................................. 203 II.2.4. ZAKON O RADU ........................................................................... 203

Uvodne napomene - temeljne odredbe .................................................................... 203 Uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu i drugo ....................................................... 204 Obavljanje poslova kunog pomonog osoblja i obavljanje poslova ravnatelja...... 204 Radno vrijeme, odmori i odsustva ........................................................................... 205 Plae i naknade ....................................................................................................... 205 Zatita radnika i zatita prava radnika.................................................................... 205 Vijee radnika, prestanak ugovora o radu i drugo .................................................. 206 Reprezentativnost sindikata .....................................................................................206 Reprezentativnost udruenja poslodavaca ............................................................... 206

- Preispitivanje utvrene reprezentativnosti .............................................................. 207 - Kolektivni ugovor.................................................................................................... 207 - Rjeavanje sporova ................................................................................................. 208 - Kaznene odredbe .................................................................................................... 208 112.5. ZAKON O DRAVNIM SLUBENICIMA ..................................... 209 - Uvodne napomene i temeljne odredbe .................................................................... 209 - Prava dravnih slubenika ...................................................................................... 210 - Radna mjesta dravnih slubenika .......................................................................... 210 - Popunjavanje upranjenih radnih mjesta ................................................................ 211 - Odgovornost dravnih slubenika ........................................................................... 211 - Prava dravnih slubenika pri promjeni u organizaciji organa uprave . 212 - Odluivanje o pravima i dunostima dravnih slubenika.......................................212 - Centralni registar kadrova i planiranje upoljavanja dravnih slubenika................................................................................................ 213 - Odbor dravne uprave za albe.............................................................................. 213 - Namjetenici .......................................................................................................... 214 - Nadzor nad primjenom ovog zakona i kaznene odredbe ........................................ 214

II.2.6. ZAKON O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU

-

215

Uvodne napomene - temeljne odredbe ................................................................... 215 Obvezno osiguranje ............................................................................................... 215 Dobrovoljno osiguranje ......................................................................................... 215 Utvrivanje svojstva osiguranika ........................................................................... 215 Doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje ................................................... 216 Mirovinski sta - sta osiguranja i sta sa uveanim trajanjem.............................. 216 Poseban sta .......................................................................................................... 216 Dokup staa ........................................................................................................... 217 Matina evidencija................................................................................................. 217 Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i uvjeti za njihovo ostvarenje ........ 217 Starosna mirovina, uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu . . . 217 Prava po osnovi invalidnosti - pojam invalidnosti ................................................... 218 Povreda na radu...................................................................................218 Profesionalne bolesti .............................................................................279 Ocjenjivanje radne sposobnosti ...............................................................................219 Prava po osnovi preostale sposobnosti za rad .........................................................219 Invalidska mirovina - uvjeti za stjecanje prava....................................................... 219 Obiteljska mirovina - lanovi obitelji koji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu ...... 220 Pokretanje postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog ili invalidskog osiguranja ................................................................................................................................ 221 Ponovno utvrivanje mirovine ................................................................................ 222 Isplata po osnovi prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja . . . . 222 Prestanak prava ..................................................................................................... 222 Postupak za rjeavanje i zatita prava .................................................................... 223 Organi i struna sluba Fonda ............................................................................... 223 Kaznene odredbe .................................................................................................... 224

PROGRAM PRAVOSUDNOG ISPITA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ..................................................................................... 225 I. UPRAVNO PRAVO ............................................................................... 225 1.1. ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ............................................................. 225 1.2. ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU ........................................... 225
Uvodne napomene i ope odredbe .......................................................................... 225 Stvarna i mjesna nadlenost ...................................................................................225 Sukob nadlenosti ...................................................................................................227 Posebni sluajevi dostavljanja pismena................................................................. 228 Rokovi i povrat u prijanje stanje .......................................................................... 229 Skraeni postupak...................................................................................................229 Posebni ispitni postupak ........................................................................................ 230 Dokazivanje ........................................................................................................... 230 Rjeenje - organ koji donosi rjeenje ..................................................................... 230 Zakljuak ............................................................................................................... 231

Pravni lijekovi - redovni pravni lijek - alba .......................................................... 231 Nadlenost organa za rjeavanje o albi ................................................................ 231 Izvanredni pravni lijekovi ...................................................................................... 233 Osobiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja .............................. 233 Mjere za provoenje zakona .................................................................................. 233 Nadzor nad provoenjem zakona i kaznene odredbe ............................................. 234

1.3.
-

ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA......................................... 235

Uvodne napomene i temeljne odredbe ................................................................... 235 Nadlenost suda u upravnim sporovima.................................................................235 Upravni spor - akti protiv kojih se on moe voditi .............................................236 Postupak povodom upravnog spora ...................................................................... 237 Zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke i postupak povodom zahtjeva...................................................................................................238 - Ponavljanje postupka ............................................................................................ 239 - Postupak zatite sloboda i prava pojedinca zajamenih Ustavom Federacije BiH .............................................................................................................................. 240 - Kaznene odredbe .............................................................................................. 241

1.4.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE .............................................. 241

- Temeljne odredbe ............................................................................................... 241 - Sjedite federalnih ministarstava, uprava i upravnih organizacija . . . 243 - Rukovoenje federalnim ministarstvima, upravama i upravnim organizacijama ............................................................................................................................... 243

1.5. 1.6. 1.7. II. II. 1. II.2. 1.3. 1.4.

ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE. . 244 ZAKON O DRAVLJANSTVU BOSNE I HERCEGOVINE. . . 244 ZAKON O VIJEU MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE. . 244 RADNO PRAVO ............................................................................. 244 ZAKON ORADU ............................................................................. 244 ZAKON O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU 244 ZAKON O DRAVNOJ SLUBI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE............................................................. 244 ZAKON O NAMJETENICIMA U ORGANIMA DRAVNE SLUBE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ............................................................. 244
Sto se ureduje ovim zakonom - temeljne odredbe .....................................................244 Tko su namjetenici - poslovi namjetenika ............................................................ 245 Odluivanje o pravima i dunostima namjetenika ................................................. 245 Rasporeivanje i postavljenje namjetenika na radno mjesto ................................. 245 Odluivanje o prijemu namjetenika u radni odnos ................................................ 246 Popuna upranjenog radnog mjesta putem internog oglaavanja . . . 246 Popuna upranjenog radnog mjesta putem javnog oglaavanja . . . . 246 Probni rad............................................................................................................... 247 Radni odnos na odreeno vrijeme ........................................................................... 248 Struni ispit ............................................................................................................. 248 Ocjena rada ............................................................................................................ 248 Pripravnici .............................................................................................................. 249 Prekobrojnost ......................................................................................................... 249 Plae namjetenika i poveanje plae po osnovi rezultata rada, plae za vrijeme godinjeg odmora, plaenog dopusta i bolovanja ................................................... 250 Pravilnik o plaama i naknadama .......................................................................... 251 Pravo na otpremninu u sluaju prekobrojnosti ....................................................... 251 Radno vrijeme, godinji odmor, plaeni i neplaeni dopust .................................... 252 Disciplinska odgovornost - zajednike odredbe ...................................................... 252 Povreda slubene dunosti ...................................................................................... 252 Disciplinske mjere, disciplinske kazne i disciplinski postupak ................................ 253 Izricanje disciplinskih kazni .................................................................................... 253 Organi za voenje disciplinskog postupka ......................................................... 254 Kazneni postupak ....................................................................................................254 Preventivna suspenzija .......................................................................................255 Odgovornost za materijalnu tetu ...........................................................................255

- Prestanak radnog odnosa ....................................................................................... 255 - Nadzor nad primjenom zakona i kaznene odredbe ................................................. 256 - Primjena ovog zakona na druge organe i slube .................................................... 256

Prilozi .......................................................................................................................... 258

UVOD

Ovo je trea knjiga (prirunik), od istog autora, koja se bavi materijom pravosudnog ispita. Do sada su tiskane: USTAVNI SUSTAV I USTROJ PRAVOSUA U BiH, u izdanju Ministarstva pravde BiH, Sarajevo, 2009. godina; i PRIVREDNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA, u izdanju "Slubenog lista BiH", Sarajevo, 2010. godina. Budui da su reakcije korisnika prvih dvaju izdanja bile vie nego dobre, odluio sam se obraditi i treu oblast iz Programa pravosudnog ispita, koja se odnosi na upravno i radno pravo i tako pomoi kandidatima da bolje i lake svladaju ovaj dio ispitne materije. Kao i ranija izdanja, i ova knjiga, prije svega, prati dravni Program pravosudnog ispita, a u obradu u cijelosti ukljuuje i Program pravosudnog ispita na razini Federacije BiH, te djelomino Program pravosudnog ispita na razini Republike Srpske. Knjiga se ne bavi znanstvenoistraivakim radom niti kritikim osvrtom na dobra ili loa rjeenja u zakonu, nego jednostavno ima za cilj, u skraenoj verziji, dati pregled bitnih dijelova gradiva koje je prema programu u ispitnoj materiji, a sve prilagoeno pitanjima koja ispitivai postavljaju. Pojedini zakoni dati su neto opirnije od onoga to ispitiva trai, smatrajui da to moe biti samo od pomoi za potpunije razumijevanje cjelokupne materije, a u fusnotama su dati pregledi zakona koji su uzeti u obzir prije davanja u tisak ove knjige, tako da korisnik moe lako nai izvorni zakon u slubenom glasilu i dodatno ga prouavati ili pak vidjeti je li u meuvremenu bilo nekih promjena na koje je duan paziti. Metodoloki, prvo se izlae gradivo iz dravnog programa, i to prvo propisi (zakoni) koje je donijela Parlamentarna skuptina BiH, a zatim propisi iz entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. U drugom dijelu obrauju se propisi koji su u Programu pravosudnog ispita Federacije BiH. Strukturalno promatrano, prvo se obrauje upravno pravo, pratei dravne pa entitetske propise, a zatim radno pravo. Ovaj pristup je zadran i u Programu Federacije BiH. Treba naglasiti da je na razini drave i Federacije BiH dolo do izmjena Programa pravosudnog ispita, tako daje sada vaei dravni program, onaj koji je objavljen u "Slubenom glasniku BiH" broj 50/10 od 21. lipnja 2010. godine. to se tie Federacije Bosne i Hercegovine novi Program pravosudnog ispita, je objavljen u "Slubenim novinama Federacije BiH", broj 47/10 od 4. kolovoza 2010. godine. Ovaj prirunik je u cijelosti raen prema novim programima. Osim kandidata za pravosudni ispit, ovim prirunikom mogu se koristiti i svi oni koji polau struni ispit, kao i oni koji se u svom svakodnevnom ili povremenom radu susreu sa ovom materijom.

Nadam se da e i ova knjiga, kao i prethodne dvije, biti od koristi svima kojima je namijenjena. Autor

UKAVNI PKwtiKAIVI

PRAVOSUDNOG ISPITA

I. UPRAVNO PRAVO

.1. Gradivo i pravni izvori na razini drave

1.1.1. ZAKON O UPRAVI1 to se ureduje Zakonom o upravi Ovo je temeljni zakon za organizaciju uprave u dravi. Njime se ureduju organizacija uprave institucija Bosne i Hercegovine u pogledu poloaja, uloge, ustroja, ovlasti i obveza organa uprave, te druga pitanja znaajna za organizaciju i rad tih organa u vrenju poslova uprave. Tko obavija poslove uprave Poslove uprave iz nadlenosti Bosne i Hercegovine obavljaju ministarstva i upravne organizacije kao samostalne upravne organizacije, upravne organizacije u sastavu ministarstava (tijela uprave), kao i druge institucije Bosne i Hercegovine utemeljene posebnim zakonom ili kojima je posebnim zakonom povjereno obavljanje poslova uprave. Odreene poslove uprave mogu obavljati poduzea, ustanove i druge pravne osobe kada im je zakonom povjereno obavljanje javnih ovlasti. Tko/kako se osnivaju organi uprave Organe uprave osniva Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na prijedlog Vijea ministara Bosne i Hercegovine i to donoenjem zakona, a
1 "Slubeni glasnik BiH" br. 32/02 i 102/09

MATO TADI

sukladno nadlenosti (izvornoj ili onoj koju su prenijeli entiteti) utvr enoj Ustavom Bosne i Hercegovine. Zadatak organa uprave jeste da, u okviru svoje nadlenosti, osiguravaju uinkovito i potpuno ostvarivanje prava i sloboda graana predvienih u Ustavu BiH kao i u aktima navedenim u Aneksu I Ustava. S tim u svezi, oni su obvezni na suradnju sa svim meunarodnim tijelima ustanovljenim za nadgledanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. U organima uprave u ravnopravnoj upotrebi kao slubeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik, a slubena pisma su irilica i latinica. Poslovi uprave Organi uprave u okviru svoje nadlenosti vre sljedee poslove: 1) 2) 3) 4) 5) izvravaju zakone i druge propise; vre upravni nadzor nad provoenjem zakona i drugih propisa; donose propise za provoenje zakona i drugih propisa; predlau i daju preporuke iz oblasti zakonodavstva; daju odgovore na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti, a koja se odnose na njihovu nadlenost.

Izvravanje zakona i drugih propisa Organi uprave u granicama svojih nadlenosti vode razvojnu politiku koja obuhvaa utvrivanje razvojnih strategija i poticanje gospodarskog, socijalnog, kulturnog, sportskog, ekolokog i ukupnog drutvenog razvoja. Organi uprave provode zakone i druge propise njihovom neposrednom primjenom, rjeavanjem upravnih stvari u upravnome postupku, donoenjem i izvravanjem rjeenja i drugih pojedinanih akata, poduzimanjem upravnih mjera i upravnih radnji, praenjem njihove provedbe, davanjem obavijesti, izdavanjem strunih naputaka i instrukcija za rad, pruanjem strune pomoi, obavljanjem upravnog nadz ora i obavljanjem drugih upravnih poslova iz podruja svoje nadlenosti. Obavljanje upravnog nadzora U obavljanju upravnog nadzora organi uprave nadziru provoenje zakona i dragih propisa, kao i zakonitost u radu i postupanju organa uprave i institucija BiH sa javnim ovlastima. Upravni nadzor obuhvaa: 1) nadzor nad zakonitou akata kojima se rjeava u upravnim stvarima; 2) nadzor nad zakonitou rada institucija sa javnim ovlastima; 3) inspekcijski nadzor. Organi uprave u obavljanju upravnog nadzora, kada su za to ovlateni zakonom, nadziru zakonitost rada organa uprave i institucija BiH sa javnim ovlastima, a posebno upravnih akata kojima se rjeava u upravnim stvarima, te, u svezi s tim, poduzimaju mjere za koje su ovlateni zakonom. Organi uprave provode nadzor nad zakonitou rada institucija sa javnim ovlastima

rjeavanjem u postupku povodom albi, kao i kontrolom ostvarivanja prava i obveza koje su sukladno zakonu prenesene na institucije sa javnim ovlastima. Organi uprave u obavljanju inspekcijskog nadzora iz svoje nadlenosti ostvaruju neposredan uvid u zakonitost rada, poslovanja i postupanja organa uprave, poduzea, ustanova i dragih pravnih i fizikih osoba u svezi sa provedbom zakona i drugih propisa, te poduzimaju upravne i druge mjere za koje su ovlateni zakonom.

13

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Vrenje odreenih poslova inspekcijskog nadzora (ekspertize, ispitivanja i si.) moe se zakonom, odnosno podzakonskim aktom povjeriti specijaliziranoj pravnoj osobi, ako su za njihovo obavljanje potrebna posebna struna znanja (tehnike i druge struke) ili primjena znanstvenih ili posebnih metoda koje se mogu osigurati samo posebnom opremom (laboratoriji i dr.), a za koje ne postoje kadrovske, tehnike i druge mogunosti da se vre u organu uprave. Donoenje propisa Rukovoditelji organa uprave donose propise u svrhu omoguavanja provedbe zakona i drugih propisa iz nadlenosti organa uprave kojima rukovode kada su za to prema zakonu nadleni. Predlaganje i davanje preporuka u pogledu zakona i drugih propisa Rukovoditelji organa uprave predlau i daju preporuke u svezi sa propisima iz okvira nadlenosti organa uprave kojim rukovode ili prema zakljuku Vijea ministara. Prilikom pripreme zakona, organi uprave su duni pribaviti potrebna miljenja drugih organa, a ako je potrebno, provesti i javne konzultacije. Takoer su duni navesti zbog ega neki prijedlozi nisu prihvaeni. Odgovaranje na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti Organi uprave obvezni su pripremati i davati odgovore na pitanja Parlamentarne skuptine, Predsjednitva i Vijea ministara u svezi sa izvravanjem zakona i drugih propisa iz svoje nadlenosti kao i o stanju i problemima u oblasti za koju su ti organi osnovani. Obavljanje drugih upravnih i strunih poslova Organi uprave duni su pratiti izvravanje zakona i drugih propisa u svojoj oblasti, te poduzimati mjere za koje su ovlateni, ili davati preporuke nadleni m organima radi izvravanja zakona i dragih propisa. Povjeravanje javnih ovlasti Odreeni upravni i struni poslovi iz nadlenosti organa uprave mogu se zakonom povjeriti na rjeavanje pravnim osobama (institucije koje imaju javna ovlatenja), kada je to prikladno i kada se time postie efikasnije ostvarivanje odreenih prava i obveza. U granicama povjerene ovlasti, institucije sa javnim ovlastima odluuju u pojedinanim stvarima, o odreenim pravima i obvezama graana, poduzea, ustanova i drugih pravnih osoba. Institucijama sa javnim ovlastima ne mogu se povjeravati poslovi inspekcijskog nadzora, osim strunih poslova koji su znaajni za vrenje inspekcijskog nadzora (ekspertize, tehnika ispitivanja i si.), ako za vrenje tih poslova organi uprave nemaju tehnike i druge uvjete. Upravni nadzor nad radom institucija sa javnim ovlastima u obavljanju poslova uprave koji su preneseni na te institucije vre organi uprave iz upravne oblasti za koju su ti organi obrazovani. U vrenju upravnog nadzora nad radom institucija sa javnim ovlastima nadleni organ uprave ima pravo i dunost naroito da: provodi inspekcijski nadzor, rjeava o albama protiv donesenih upravnih akata, daje strune upute i objanjenja za primjenu zakona, te druge poslove. Institucija sa javnim ovlastima duna je nadlenom organu uprave koji vri upravni nadzor nad njezinim radom najmanje jedanput godinje podnijeti izvjee o vrenju povjerenih javnih ovlasti i na traenje organa uprave dostavljati odreene podatke i dokumente koji su znaajni za vrenje nadzora.

14

MATO TADI

Odnos organa uprave prema Parlamentarnoj skuptini Organi uprave odgovorni su Parlamentarnoj skuptini za zakonito, potpuno, uinkovito i profesionalno obavljanje poslova iz svoje nadlenosti. Organi uprave imaju ovlasti i obveze da Parlamentarnoj skuptini, radi razmatranja, iznose pojedina znaajnija pitanja iz svoje nadlenosti i da daju preporuke u svezi s provoenjem i izvravanjem zakona i drugih propisa. Organi uprave obvezni su na zahtjev Parlamentarne skuptine podnositi izvjea o svom radu, o stanju u oblasti za koju su obrazovani, o izvravanju zakona i drugih propisa, odgovarati na pitanja zastupnika-izaslanika Parlamentarne skuptine, te, sukladno programu rada, odnosno na zahtjev Parlamentarne skuptine, pripremiti prij edloge zakona i druge propise, analitike, informativne i druge materijale. Organi uprave obvezni su na zahtjev Parlamentarne skuptine poduzeti odgovarajue organizacijske, kadrovske i druge mjere kojima se osigurava uinkovito izvravanje poslova. Odnos organa uprave prema Predsjednitvu i Vijeu ministara U svrhu osiguranja provedbe zakona i drugih propisa, Parlamentarna skuptina, Predsjednitvo i Vijee ministara, u granicama svojih nadlenosti, mogu prema organima uprave: utvrditi naputke i smjernice o nainu provedbe zakona i drugih propisa; narediti da u odreenome roku donesu propise ili poduzmu mjere za koje su nadleni i utvrde rokove za izvravanje pojedinih zadataka; narediti da ispitaju stanje u podrujima iz svoje nadlenosti, te da Predsjednitvu i Vijeu ministara podnesu izvjee s odgovarajuim prijedlozima. Radi ostvarivanja odgovornosti organa uprave prema Predsjednitvu i Vijeu ministara, Predsjednitvo i Vijee ministara moe otvoriti raspravu o radu i odgovornosti organa uprave, te pokrenuti postupak za razrjeenje rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja organa uprave. Organi uprave su obvezni Predsjednitvu i Vijeu ministara, u granicama njihove nadlenosti, dostavljati izvjea o radu kao i izvjea o stanju u podrujima za koja su nadleni, te informacije, objanjenja, podatke, spise i drugu dokumentaciju potrebnu za rad Predsjednitva i Vijea ministara, ali i traiti naputke i smjernice o odreenim pitanjima na koja su im Predsjednitvo i Vijee ministara duni odgovoriti. Organi uprave mogu Predsjednitvu i Vijeu ministara predlagati razmatranje odreenih pitanja za koja su nadleni i davati prijedloge za poduzimanje potrebnih mjera. Odnos organa uprave prema izvrnim organima i organima uprave entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine Odnosi organa uprave prema izvrnim organima i organima uprave entiteta i Brko Distrikta BiH temelje se na ovlastima utvrenim Ustavom i zakonom, kao i na suradnji, meusobnom informiranju i dogovaranju. Organi uprave imaju pravo od izvrnih organa, organa uprave i drugih organa entiteta i Brko Distrikta BiH traiti podatke, izvjea i ostalu dokumentaciju nunu za vrenje svojih nadlenosti utvrenih Ustavom i zakonom. Organi uprave duni su izvrnim organima, organima uprave i drugim organi ma entiteta i Brko Distrikta BiH dostaviti nune podatke potrebne za funkcioniranje tih organa. Odnosi organa uprave prema ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine

15

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Organi uprave obvezni su omoguiti ombudsmanu, na njegov zahtjev, nesmetano ispitivanje njihove djelatnosti, odnosno rada dravnih slubenika u organu uprave. Organi uprave obvezni su ombudsmanu osigurati sve slubene dokumente, ukljuujui i tajne i upravne spise, te pri pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa osigurati suradnju svakog dravnog slubenika posebno. Organi uprave obvezni su ombudsmanu, na njegov zahtjev, osigurati i prisutnost pri rjeavanju upravnih stvari. Odnosi organa uprave prema javnim korporacijama, komorama, javnim poduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim osobama Bosne i Hercegovine Organi uprave surauju sa javnim korporacijama, komorama, javnim poduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim osobama u pitanjima koja su od znaaja za rad organa uprave ili su od interesa za rad te pravne osobe.

Javne korporacije, komore, javna poduzea (drutva), agencije i druge pravne osobe iz ovog zakona obvezni su, na zahtjev organa uprave, dostavljati podatke i informacije iz svoje djelatnosti. Postupak podnoenja zahtjeva, kojim organi uprave trae pristup odreenim informacijama od pravnih osoba, kao i utvrivanje izuzetaka prilikom objavljivanja traene informacije, vri se prema odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini. Odnosi organa uprave prema strankama Organi uprave obvezni su zahtjeve stranaka rjeavati u propisanim rokovima i dati odgovore na predstavke i prijedloge koje im podnose stranke. Organi uprave ostvaruju neposredne kontakte sa strankama i obvezni su organizirati obavljanje poslova od znaaja za ostvarivanje prava stranaka na nain i pod uvjetima kojima se strankama omoguuje da to jednostavnije, bre i uinkovitije ostvaruju prava i izvravaju obveze u tim organima. Rukovoditelj organa uprave je obvezan bez odgaanja razmotriti podnijete predstavke i prijedloge i pritube stranaka na nepravilan odnos dravnih slubenika u organu uprave. Organi uprave pri rjeavanju upravnih stvari ne smiju od stranaka zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o injenicama o kojima organi uprave ili institucije sa javnim ovlastima vode slubene evidencije, nego ih organ pribavlja po slubenoj dunosti. Naela organizacije organa uprave Unutarnja organizacija organa uprave temelji se na naelu racionalnog i uinkovitog rada organa uprave i naelu osiguranja ekspertnog rada organa uprave, to ukljuuje i koritenje ekspertne i tehnike podrke postojeih institucija. S ciljem realizacije ovih naela, unutarnjom organizacijom organa uprave osigurava se: racionalna organizacija rada, uinkovito obavljanje poslova i uspjeno rukovoenje organom uprave; grupiranje poslova sukladno njihovoj prirodi i nainu njihovog obavljanja; potpunije ujedinjavanje zajednikih i opih poslova radi njihovog racionalnog obavljanja i koritenja usluga zajednikih slubi osnovanih za potrebe svih ili pojedinih organa uprave;

16

MATO TADI

ostvarivanje potpune suradnje organa uprave sa drugim organima, a naroito sa onim organima i institucijama koji su ustanovljeni za pruanje ekspertne i tehnike pomoi. Osnivanje organa uprave i unutarnja organizacija organa uprave Organi uprave se osnivaju i njihova se nadlenost utvruje zakonom koji donosi Parlamentarna skuptina na prijedlog Vijea ministara. Oni se osnivaju na nain koji osigurava potpuno i racionalno obavljanje poslova uprave iz granica nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine, odnosno uinkovito ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza graana, poduzea, ustanova i drugih pravnih osoba. Organi uprave osnivaju se sukladno obujmu poslova i naelima grupiranja poslova prema vrsti, srodnosti i meusobnoj povezanosti i s potrebama uinkovitog rukovoenja radom i osiguravanja samostalnosti u radu. Ministarstvo se osniva za obavljanje upravnih i strunih poslova iz nadlenosti BiH u oblastima u kojima organi uprave u cjelini ili u veem obujmu neposredno osiguravaju izvravanje zakona i drugih propisa i odgovaraju za njihovo izvravanje. Upravne organizacije osnivaju se za obavljanje upravnih i strunih poslova ija priroda i nain izvravanja zahtijevaju posebnu organiziranost i samos talnost u radu. Za obavljanje strunih, tehnikih i drugih poslova za potrebe Predsjednitva, Parlamentarne skuptine, Vijea ministara i organa uprave mogu se osnovati odreene strune, tehnike i druge slube, kao zajednike ili samostalne slube. Upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne upravne organizacije i kao upravne organizacije u sastavu ministarstva. Upravne organizacije osnivaju se u obliku uprava, agencija, zavoda, direkcija, instituta, centara ili ureda. Upravna organizacija ima svojstvo pravne osobe. Uprava se osniva za obavljanje upravnih, strunih i drugih poslova iz svoje nadlenosti, i to kod pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih naina rada, a koje je nuno obavljati unutar organa uprave, odnosno za rjeavanje u upravnim s tvarima kada je za to izrekom zakona nadlena, za provoenje upravnih, odnosno inspekcijskih nadzora i za pripremanje nacrta zakona i prijedloga drugih propisa. Agencija se osniva za obavljanje odreenih strunih i drugih poslova iz okvira nadlenosti BiH koji preteno zahtijevaju primjenu strunih i znanstvenih metoda rada i s njima povezanih upravnih poslova. Institut se osniva iznimno kada to odgovara prirodi posla ili kada se, uz dravni proraun, financira i iz drugih izvora. Centar se osniva za prikupljanje, sreivanje i razvrstavanje podataka od interesa za djelatnost za koju je osnovan, ostvarivanje suradnje s organima uprave kao i drugim pravnim osobama, odluivanje u upravnim stvarima za koje je osnovan, te za obavljanje i drugih poslova utvrenih zakonom. Ured se osniva za obavljanje upravnih i strunih poslova ija priroda i nain izvravanja zahtijevaju posebnu organiziranost i samostalnost u radu. Zavod se osniva za vrenje odreenih strunih i drugih poslova koji preteno zahtijevaju primjenu strunih i znanstvenih metoda rada i s njima povezanih upravnih poslova ija priroda i nain izvravanja zahtijevaju posebno organiziranje i samostalnost u radu. Direkcija se osniva za vrenje odreenih strunih poslova preteno gospodarskog karaktera i s njima povezanih upravnih poslova ija priroda i nain izvravanja zahtijevaju posebno organiziranje i samostalnost u radu. Upravne organizacije mogu se osnivati u sastavu ministarstva, ako je to potrebno zbog meusobne povezanosti poslova iz nadlenosti ministarstva i uprave i kada je, uz odreen

17

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

stupanj samostalnosti u vrenju poslova iz nadlenosti uprave, potrebno osigurati usmjeravanje i nadzor u obavljanju poslova tih upravnih organizacija od ministarstva. Unutarnja organizacija organa uprave utvruje se pravilnikom koji donosi rukovoditelj organa uprave uz suglasnost Vijea ministara. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji organa uprave mora biti usklaen sa nadlenostima organa uprave kao i sa opim naelima o unutarnjoj organizaciji organa uprave, a koj a propisuje Vijee ministara. Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji organa uprave utvruju se: organizacijske jedinice i njihova nadlenost; nain rukovoenja; programiranje i izvravanje poslova; ovlasti i odgovornosti dravnih slubenika u obavljanju poslova; ukupan broj dravnih slubenika i zaposlenika za obavljanje poslova; naziv i raspored poslova po organizacijskim jedinicama, s opisom poslova za svakog dravnog slubenika i zaposlenika ili grupu dravnih slubenika i zaposlenika s potrebnim uvjetima u pogledu strune spreme i drugih uvjeta za rad na odreenim poslovima; broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uvjeti za njihov prijem. Poslovi organa uprave u Pravilniku o unutarnjoj organizaciji grupiraju se prema njihovoj vrsti, srodnosti, obujmu i stupnju sloenosti, odgovornosti i drugim uvjetima za njihovo obavljanje. Rukovoenje organima uprave Radom ministarstva rukovodi ministar, a radom upravne organizacije rukovodi ravnatelj, odnosno rukovoditelj iji je naziv odreen zakonom o utemeljenju upravne organizacije. Ministar ima zamjenika koji se imenuje na isti nain kao i ministar, s tim to ne moe biti iz istog konstitutivnog naroda iz kojega je imenovan ministar. U ministarstvu se postavljaju tajnik, pomonik ministra i glavni inspektor. Ravnatelj, odnosno rukovoditelj samostalne upravne organizacije ima zamjenika koji ne moe biti iz istog konstitutivnog naroda iz kojeg je imenovan ravnatelj, odnosno rukovoditelj. Ravnatelja, odnosno rukovoditelja i zamjenika ravnatelja samostalne upravne organizacije imenuje Vijee ministara na prijedlog predsjedatelja Vijea ministara, ukoliko posebnim zakonom nije drukije odreeno. Ravnatelja upravne organizacije u sastavu ministarstva imenuje Vijee ministara na prijedlog ministra. U rukovoenju pojedinim podrujima rada ministru pomau rukovodei dravni slubenici i savjetnici ministra i zamjenika ministra. U ministarstvu se mogu postavljati pomonici ministra, glavni inspektori i struni savjetnici. U samostalnoj upravnoj organizaciji mogu se postavljati pomonici ravnatelja, a u upravnoj organizaciji u sastavu ministarstva savjetnici ravnatelja. Rukovodei dravni slubenici za svoj rad odgovaraju ministru, odnosno ravnatelju upravne organizacije. Pomonik ministra rukovodi osnovnom organizacijskom jedinicom (sektorom) i odgovoran je za koritenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacijskoj jedinici. Pomonik ravnatelja samostalne upravne organizacije rukovodi odreenim podrujem rada ili odreenom organizacijskom jedinicom i vri druge poslove iz odreene oblasti koje mu odredi ravnatelj.

18

MATO TADI

Glavni inspektor neposredno organizira i rukovodi radom inspektora u odreenoj oblasti inspekcijskog nadzora. Struni savjetnik ministra i savjetnik ravnatelja upravne organizacije u sastavu ministarstva vre poslove iz odreene oblasti rada koji podrazumijevaju odgovornost, visok stupanj strunosti i neovisnosti u odreenim oblastima rada u okviru organizacijskih jedinica. Nain postavljenja i razrjeenja rukovodeih dravnih slubenika ureduje se odredbama Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine, Zakona 0 Vijeu ministara Bosne i Hercegovine i ministarstvima Bosne i Hercegovine kao 1 drugim propisima donesenim na temelju ovog zakona. Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji ministarstva, odnosno upravne organizacije utvruju se radna mjesta rukovodeih dravnih slubenika, poslovi koje oni obavljaju i njihove ovlasti u vrenju dravne slube. Rukovodei dravni slubenici ostvaruju svoja prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa sukladno propisima koji se primjenjuju na dravne slubenike u organima uprave, ako zakonom nije drukije odreeno. Rukovoditelj organa uprave, njegov zamjenik, rukovodei slubenici i slubenici s posebnim ovlastima Organom uprave rukovodi rukovoditelj. Rukovoditelj organa uprave predstavlja organ uprave, organizira i osigurava zakonito i uinkovito obavljanje poslova, donosi propise i izdaje druge akte za koje je ovlaten i poduzima druge mjere iz nadlenosti organa uprave, te, sukladno zakonu, odluuje o pravima, obvezama i odgovornostima dravnih slubenika i zaposlenika u vrenju slube. Rukovoditelja organa uprave imenuje i razrjeava organ odreen Ustavom i zakonom. Rukovoditelj organa uprave je obvezan da na temelju i u okviru Ustava, zakona, drugih propisa i smjernica Vijea ministara savjesno vri povjerenu mu funkciju i osobno je odgovoran za njezino vrenje, kao i za rad organa kojim rukovodi. Rukovoditelj organa uprave ima zamjenika koji ga zamjenjuje ukoliko on nije u mogunosti obavljati svoje ovlasti i obveze. Zamjenika rukovoditelja organa uprave imenuje i smjenjuje organ koji imenuje rukovoditelja. Rukovoditelju organa uprave u rukovoenju pojedinim podrujima rada pomau rukovodei dravni sluben ici. Rukovodeeg dravnog slubenika imenuje nadlena institucija, sukladno Zakonu o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine. Poslove inspekcijskog nadzora i druge znaajnije upravne i strune poslove obavljaju dravni slubenici s posebnim ovlastima i odgovornostima, koje postavlja i razrjeava rukovoditelj organa uprave, ako zakonom nije drukije odreeno. Dravni slubenici s posebnim ovlastima postavljaju se na radna mjesta prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji organa uprave. Odgovornost rukovoditelja organa uprave i njegovog zamjenika Rukovoditelj organa uprave i njegov zamjenik odgovorni su ako se u izvravanju svojih ovlasti i obveza ne pridravaju zakona, smjernica Parlamentarne skuptine i Vijea ministara, a moe se pokrenuti i postupak razrjeenja s funkcije. Prijedlog za razrjeenje rukovoditelja organa uprave i njegovog zamjenika podnosi organ odreen Ustavom i zakonom. Organ nadlean za razrjeenje moe, dok traje postupak razrjeenja, rukovoditelja organa uprave, odnosno nje govog zamjenika udaljiti od obavljanja ovlasti i obveza. Protiv odluke o prijedlogu za razrjeenje rukovoditelja organa uprave i njegovog zamjenika kao i odluke o udaljenju od obavljanja funkcije dok se vodi postupak za razrjeenje ne mogu se koristiti pravna sredstva.

19

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Rukovoditelj organa uprave, odnosno njegov zamjenik, ako smatra da nije u mogunosti uspjeno obavljati povjerene ovlasti i obveze i ne moe preuzeti odgovornost za njihovo vrenje, ima pravo podnijeti ostavku. Rukovoditelj, odnosno njegov za mjenik, ostaje na dunosti do roka odreenog zakonom ili roka koji odredi organ nadlean za odluivanje o ostavci. Dravni slubenici i zaposlenici Poslove uprave u organima uprave obavljaju dravni slubenici. Pomone i tehnike poslove za potrebe organa uprave obavljaju zaposlenici (namjetenici). Prijem dravnih slubenika u radni odnos u organ uprave, prava, obveze i odgovornosti, draga statusna pitanja, plae i draga materijalna primanja dravnih slubenika, kao i sprjeavanje sukoba interesa u obavljanju dunosti dravnih slubenika, ureuju se Zakonom o dravnoj slubi u institucijama vlasti u BiH i drugim posebnim zakonom. Prijem zaposlenika u radni odnos u organ uprave, prava, obveze i odgovornosti i druga statusna pitanja, kao i plae i draga materijalna primanja zaposlenika, ureduju se posebnim zakonom. Inspekcijski nadzor - zajednike odredbe Poslove inspekcijskog nadzora vre organi uprave, sukladno zakonu, a inspekcijski nadzor obavljaju inspektori. Inspektor ima iskaznicu kojom dokazuje svoje slubeno svojstvo, identitet i ovlasti predviene zakonom. Ministar pravde propisuje oblik i sadraj iskaznice, a iskaznicu inspektoru izdaje rukovoditelj organa uprave u kojem taj inspektor radi. Postupak inspekcijskog nadzora pokree i vodi inspektor po slubenoj dunosti. Svaka osoba ima pravo podnijeti zahtjev inspektoru da izvri odreeni inspekcijski nadzor i da poduzme upravne mjere za koje je ovlaten zakonom. Ako postupa na zahtjev neke osobe, o tome mora obavijestiti pismeno podnositelja zahtjeva u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva. Svaki organ iji rad podlijee inspekcijskom nadzoru duan je inspektoru omoguiti obavljanje nadzora i davati mu potrebna obavjetenja i podatke od znaaja za obavljanje nadzora. U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i obvezu neposredno pregledati poslovne prostorije i druge objekte, proces rada, proizvode i drugu robu, isprave i druge dokumente, kao i obavljati druge radnje sukladno svrsi inspekcijskog nadzora (utvrivanje identiteta osoba, sasluanje, uzimanje uzoraka radi analize i si.). Pri obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je obvezan postupati tako da se ne ugrozi zakonom i drugim propisom odreena slubena tajna. O svakom inspekcijskom nadzoru inspektor je obvezan sastaviti zapisnik i u njemu navesti injenino stanje utvreno inspekcijskim nadzorom. Zapisnik se sastavlja prema pravilima upravnog postupka, a dostavlja se odgovornoj osobi kod koje je izvren inspekcijski nadzor. Kada prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis ije izvrenje nadzire, inspektor ima ovlasti i obvezu da naloi sljedee mjere: narediti da se utvreni nedostaci i nepravilnosti otklone u odreenom roku; zabraniti poduzimanje radnji za koje smatra da su suprotne zakonu ili drugom propisu nad ijim provoenjem vri nadzor; izrei i naplatiti novanu kaznu na licu mjesta, ako je za to zakonom ovlaten: poduzeti druge upravne mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisom ovlaten. Ako inspektor utvrdi da su povredom zakona ili drugog propisa uinjeni povreda radne dunosti, prekraj, privredni prijestup ili kazneno djelo, duan je, bez odgaanja,

20

MATO TADI

podnijeti zahtjev za utvrivanje odgovornosti zbog povrede radne dunosti ili uinjenog prekraja, odnosno prijavu zbog uinjenog prekraja ili kaznenog djela. O poduzimanju upravnih mjera inspektor obvezno donosi rjeenje. Na ovo rjeenje ovlatena osoba ima pravo izjaviti albu nadlenom organu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje povodom albe mora se donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema albe. Protiv rjeenja donesenog povodom albe moe se pokrenuti upravni spor u Sudu BiH.

O izvrenom inspekcijskom nadzoru i poduzetim upravnim mjerama inspektor vodi evidenciju. Sadraj i nain voenja evidencije propisuje ministar pravde. Inspektor moe privremeno oduzeti dokumente i predmete koji u prekrajnom ili sudskom postupku mogu posluiti kao dokaz, o emu je duan izdati potvrdu. Inspektor je duan pratiti provoenje nareenih mjera. Upravna inspekcija Poslove upravne inspekcije nad izvravanjem ovog zakona, zakona koji se odnosi na dravne slubenike i zaposlenike organa uprave, upravni postupak i posebne upravne postupke, kao i kancelarijsko poslovanje u organima uprave , vri Ministarstvo pravde. Poslove upravne inspekcije neposredno vre upravni inspektori. Za upravnog inspektora moe se postaviti diplomirani pravnik koji ima poloen struni ispit za dravne slubenike organa uprave i najmanje tri godine radnog iskustva na najsloenijim upravnim poslovima. Upravni inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora nad izvravanjem zakona i drugih propisa vri nadzor naroito u pogledu: ostvarivanja prava i pravnih interesa i izvravanja obveza graana, javnih korporacija, komora, javnih poduzea (drutava), agencija i drugih pravnih osoba u upravnom postupku; primjene propisa koji se odnose na organizaciju i nain rada organa uprave; radnih odnosa u organima uprave i ispunjavanja uvjeta dravnih slubenika koji rade na poslovima upravnog rjeavanja u institucijama sa javnim ovlastima; rjeavanja upravnih stvari u propisanim rokovima; pravilnosti primjene propisa u upravnom postupku; naina prikupljanja dokaza u upravnom postupku, a posebno dokaza koji se pribavljaju po slubenoj dunosti; provoenja administrativnog izvrenja; pruanja pravne pomoi graanima, javnim korporacijama, komorama, javnim poduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim osobama u upravnom postupku; voenja evidencije o upravnim predmetima; primjene propisa o kancelarijskom poslovanju. Ako upravni inspektor ustanovi da utvrene nepravilnosti i nedostaci u radu proizlaze zbog nestrunosti dravnog slubenika za obavljanje poslova na koje je rasporeen, predloit e rukovoditelju organa uprave da tog dravnog slubenika rasporedi na druge poslove.

21

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

U vrenju inspekcijskog nadzora upravni inspektor sastavlja zapisnik o izvrenom inspekcijskom nadzoru, koji naroito sadri utvreno injenino stanje, nepravilnosti i nedostatke u radu, a primjerak zapisnika dostavlja rukovoditelju organa uprave ili ustanove, a po potrebi i Vijeu ministara. Ako upravni inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis, duan je donijeti rjeenje i njime naloiti odreene mjere. Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba ministru, a protiv rjeenja ministra moe se pokrenuti upravni spor u Sudu BIH. Ako upravni inspektor utvrdi da se povredama zakona i drugih propisa graanima, javnim korporacijama, komorama, javnim poduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim osobama onemoguava ostvarivanje njihovih prava i pravnih interesa u propisanim rokovima, ili na drugi nain, obvezan je o tome, bez odgaanja, pismeno obavijestiti Vijee ministara, ukazati na posljedice koje su iz takvog stanja nastupile, ili bi mogle nastupiti, te predloiti poduzimanje odgovarajuih mjera. Graani, javne korporacije, komore, javna poduzea (drutva), agencije i druge pravne osobe imaju pravo da se, radi zatite svojih prava utvrenih ovim zakonom i drugim propisima, obraaju usmeno ili pismeno upravnom inspektoru u svim sluajevima kada im se na bilo koji nain oteava da brzo i jednostavno ostvaraju svoja prava i pravne interese ili izvravaju svoje obveze u organima uprave, agencije ili institucije s javnim ovlastima, a naroito: ako im se u zakonom propisanom roku ne rjeavaju zahtjevi i albe u upravnom postupku; ako se od njih trai da u upravnom postupku dokazuju injenice uvjerenjima i drugim javnim ispravama koje je po slubenoj dunosti obvezan pribavljati dravni slubenik koji vodi upravni postupak; ako im se ne izvravaju upravni akti doneseni radi ostvarivanja prava i pravnih interesa u upravnom postupku; ako im se ne prua pravna pomo u ostvarivanju prava i pravnih interesa i u izvravanju obveza u upravnom postupku. Propisi i drugi akti organa uprave Organi uprave donose ope akte iz svoje nadlenosti s ciljem omoguavanja izvravanja zakona, te donose pojedinane akte samo kada su za to izriito ovlateni zakonom. Opi akti, sukladno ovom zakonu, su: upute, instrukcije i naredbe. Uputom se propisuje nain rada u obavljanju odreenih poslova uprave iz nadlenosti organa uprave. Instrukcijom se utvruju blia pravila i upute za rad na provoenju i primjeni odreenih zakona i drugih propisa. Naredbom se nareuje ili zabranjuje postupanje u odreenoj situaciji koja ima opi znaaj. Opi akti se objavljuju u slubenom glasilu. Pojedinani akti su zasebna rjeenja, zakljuci, odluke i si. Primjenjivanje odredaba ovog zakona na odreene organe i slube u Bosni i Hercegovini Odredbe ovog zakona o sredstvima za rad organa uprave sukladno se primjenjuju na Parlamentarnu skuptinu, Predsjednitvo, Vijee ministara i njihove slube i pravosudne institucije, ako za pojedine od tih organa, slubi i institucija zakonom nije drukije odreeno. Odredbe ovog zakona o rukovoditeljima organa uprave, njihovim zamjenicima i rukovodeim dravnim slubenicima sukladno se primjenjuju na rukovoditelje, njihove zamjenike i rukovodee dravne slubenike u strunim sluba ma organa uprave i drugih organa, ako zakonom nije drukije odreeno.

22

MATO TADI

1.1.2. ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU2 to se ureuje Zakonom o upravnom postupku Zakonom o upravnom postupku utvruju se pravila upravnog postupka prema kojima postupaju organi uprave Bosne i Hercegovine kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizikih osoba, pravnih osoba ili drugih stranaka u upravnim stvarima koje su u nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine. Prema ovom zakonu dune su postupati, i druge pravne osobe Bosne i Hercegovine kad u vrenju javnih ovlasti koje su im povjerene zakonom rjeavaju u upravnim stvarima. Poseban postupak i supsidijarna primjena zakona Pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom, urediti drukije nego to su ureena ovim zakonom, ako je to nuno za drukije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna naelima ovog zakona. U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se prema odredbama tog zakona, s tim da se prema odredbama Zakona o upravnom postupku postupa u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom (supsidijarna primjena zakona). Naela postupka Naelo zakonitosti: Organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti, kada postupaju u upravnim stvarima, duni su te stvari rjeavati na temelju zakona i drugih propisa, kao i opih akata institucija koje imaju javne ovlasti i koje one donose na temelju javnih ovlasti.

"Slubeni glasnik BiH" br. 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09

Pravila postupka, utvrena odredbama ovog zakona, vrijede i u sluajevima u kojima je institucija, koja ima javne ovlasti, ovlatena da u upravnim stvarima rjeava prema slobodnoj ocjeni. Naelo zatite prava i sloboda graana i zatite javnog interesa: Kada organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti vode postupak i rjeavaju, duni su strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, Europskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, vodei pri tome rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih osoba, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom. Naelo transparentnosti: Organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti, kada postupaju u upravnim stvarima, duni su svakoj fizikoj i pravnoj osobi osigurati pravo pristupa informacijama, sukladno Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini. Naelo javnosti: Postupak pred organima uprave i institucijama koje vre javne ovlasti je javan. Slubena osoba, koja vodi postupak, moe iskljuiti javnost samo u sluajevima kada je to zakonom izriito predvieno. Naelo efikasnosti: Kada organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti rjeavaj u u upravnim stvarima, duni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, poduzea (drutava), ustanova i drugih pravnih osoba, to obuhvaa dobru organizaciju, koja osigurava brzo, potpuno i kvalitetno rjeavanje upravnih stvari u upravnom postupku, uz svestrano razmatranje tih stvari.

23

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Naelo materijalne istine: U postupku se moraju potpuno i pravilno utvrditi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. Naelo sasluanja stranke: Prije donoenja rjeenja, stranci se mora pruiti mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja. Rjeenje se moe donijeti bez prethodnog izjanjenja stranke samo u sluajevima kada je to zakonom odreeno. Naelo ekonominosti postupka: Postupak se mora voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. Naelo pomoi neukoj stranci: Organ koji vodi postupak starat e se da neznanje i neukost stranke, i drugih osoba koje sudjeluju u postupku, ne bude na tetu prava koja im zakonom pripadaju. Naelo slobodne ocjene dokaza: Koje e injenice uzeti kao dokazane, odluuje ovlatena slubena osoba prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno, i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Naelo samostalnosti u rjeavanju: Organ vodi postupak i donosi rjeenje samostalno u okviru ovlasti danih zakonom i drugim propisima. Ovlatena slubena osoba organa nadlenog za voenje postupka samostalno utvruje injenice i okolnosti, te na temelju utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, na konkretni sluaj. Pravo albe Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju, stranka ima pravo albe. Samo zakonom moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako je na drugi nain osigurana zatita prava i zakonitosti. Stranka ima pravo albe i kada prvostupanjski organ nije u odreenom roku donio rjeenje o njezinom zahtjevu, odnosno kada ne donese rjeenje u postupku po slubenoj dunosti, a u interesu je stranke. Protiv rjeenja donesenog u drugom stupnju, alba nije doputena. Konanost i pravomonost rjeenja Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo (alba) u upravnom postupku (konano u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci odreene neke obveze, smatra se konanim rjeenjem. Ono se moe ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni (upravni spor). Rjeenje protiv kojega se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravomono rjeenje), a kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni. Upotreba jezika i pisma U upravnom postupku slubena pisma su latinica i irilica. Upravni postupak vodi se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Stranke i drugi sudionici u postupku koji nisu dravljani Bosne i Hercegovine, a ne znaju jezik na kojem se vodi postupak, imaju pravo tijek postupka pratiti uz pomo tumaa (prevoditelja). Stvarna i mjesna nadlenost

24

MATO TADI

Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se prema propisima kojima se ureuje odreena upravna oblast ili prema propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa. Mjesna nadlenost odreuje se prema sjeditu organa, odnosno prema sjeditu organizacijske jedinice u sastavu organa. Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno je nadlean organ uprave Bosne i Hercegovine, ako zakonom nije odreena nadlenost organa uprav e u entitetu kod prenesene nadlenosti. Ako propisom kojim se ureuje odreena upravna oblast nije odreeno koji je organ uprave Bosne i Hercegovine stvarno nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari iz nadlenosti institucija BiH, nadlean je onaj koji odredi Vijee ministara Bosne i Hercegovine. Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa i sam je rijeiti, niti prenijeti rjeavanje u toj stvari na drugi organ, osim ako je to zakonom predvieno. Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka, ni dogovorom organa. Svaki organ u tijeku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi na svoju nadlenost. Ako organ nae da nije nadlean za rad o odreenoj upravnoj stvari, upozorit e na to stranku, a ako stranka inzistira na zaprimanju zahtjeva, taj organ e zaprimiti i donijeti zakljuak kojim odbacuje zahtjev, ako ne zna tko je nadlean i o tome obavijestiti stranku, a ako zna tko je nadlean, proslijedit e nadlenom organu. Ako je nenadleni organ izvrio koju radnju postupka, nadleni organ kojem je stvar ustupljena ocijenit e hoe li koju od tih radnji ponoviti. Stranke sa diplomatskim imunitetom U pogledu nadlenosti domaih organa u stvarima u kojima je stra nka stranac koji uiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija imaju u upravnom postupku poloaj ureen meunarodnim pravom, odnosno meunarodnim ugovorima koje je prihvatila Bosna i Hercegovina. U sluaju sumnje o postojanju i obujmu prava imuniteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. Sukob nadlenosti Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine, izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine i institucija BiH koje imaju javne ovlasti, i izmeu institucija BiH koje imaju javne ovlasti, rjeava Sud Bosne i Hercegovine. Sukob nadlenosti izmedju organa uprave Bosne i Hercegovine i organa uprave entiteta, rjeava Sud Bosne i Hercegovine. Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organizacijskih jedinica organa uprave Bosne i Hercegovine, koje se nalaze izvan sjedita organa uprave Bosne i Hercegovine, a osnovane su sa zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti organa uprave Bosne i Hercegovine, rjeava organ uprave Bosne i Hercegovine u ijem su sastavu te organizacijske jedinice. Organ koji rjeava sukob nadlenosti istodobno e ponititi rjeenje koje je u upravnoj stvari donio nenadleni organ, odnosno ponitit e zakljuak kojim se nadleni organ izjasnio kao nenadlean i dostavit e spisak predmeta nadlenom organu. Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti, stranka ne moe izjaviti posebnu albu ni voditi upravni spor, meutim, ako organ u sukobu smatra da je povrijeeno kakvo pravo, tada moe izjaviti albu, ali ne ako je o sukobu rijeio sud.

25

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i za rjeavanje U upravnoj stvari, za ije je rjeavanje nadlean organ uprave, rjeenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tog organa, ako propisom o organizaciji tog organa ili drugim posebnim propisima nije drugaije odreeno.a moe, posebnim rjeenjem, ovlastiti drugu slubenu osobu istog organa. Ovlast za rjeavanje obuhvaa i voenje postupka koje prethodi rjeavanju. Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadleno Vijee ministara Bosne i Hercegovine, postupak vodi osoba ili tijelo koje svojim aktom odredi Vijee ministara Bosne i Hercegovine, a ako je u upravnoj stvari nadlean Dom Parlamentarne skuptine Bo sne i Hercegovine, postupak vodi i priprema ovlatena osoba ili tijelo koje svojim aktom odrede ti organi. U upravnim stvarima u kojima rjeava institucija koja ima javne ovlasti, rjeenje donosi rukovoditelj institucije. Pravna pomo Izvrenje pojedinih radnji u postupku, organ uprave, odnosno institucija koja ima javne ovlasti, moe zamolnim putem zatraiti od organa uprave entiteta, odnosno Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na ijem podruju se radnja treba poduzeti, u granicama svog djelokruga i nadlenosti. Zamoljeni organi, odnosno institucije, duni su postupati sukladno molbi u granicama svoje nadlenosti, bez odgaanja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema molbe. Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova samo u okviru posebnih propisa. Najee se trai dostavljanje spisa, stoje sud duan uiniti. Za pravnu pomo u odnosu s inozemnim organima vrijede odredbe meunarodnih ugovora, a ako ovih ugovora nema, primjenjuje se naelo recipronosti. Izuzee Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava ili da obavlja pojedine radnje u postupku, izuzet e se od rada u predmetu: ako je u predmetu u kojem se vodi postupak stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupni k stranke; ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja zakljuno, brani suprunik ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zakljuno, pa i onda kada je brana ili vanbrana zajednica prestala; ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja, usvojenika ili hranitelja i ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u voenju postupka ili u donoenju rjeenja. Stranka moe zahtijevati izuzee slubene osobe i kada postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost. U svom zahtjevu stranka mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji koji od razloga za izuzee. Slubena osoba, za koju je stranka zahtijevala izuzee, ne moe, sve do donoenja zakljuka o ovom zahtjevu, obavljati nikakve radnje u postupku, osim onih koje ne trpe odgaanje. O izuzeu slubene osobe u organu uprave, odnosno instituciji koja ima javne ovlasti, odluuje rukovoditelj koji rukovodi tim o rganom, odnosno institucijom. O izuzeu se odluuje zakljukom i njime e se, ako se usvoji, odredit slubena osoba koja e rjeavati, odnosno obavljati pojedine radnje u postupku. Protiv zakljuka kojim se odreuje izuzee nije doputena alba. Moe se traiti i izuzee zapisniara, ali tada odluuje slubena osoba koja je ovlatena da vodi postupak. Stranka

26

MATO TADI

Stranka je osoba na iji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja, radi zatite svojih prava ili pravnih interesa, ima pravo sudjelovati u postupku. Stranka u upravnom postupku moe biti organ uprave i drugi organ, naselje, grupa osoba, i dr., koji nemaju svojstvo pravne osobe, ako mogu biti nositelji prava i obveza o kojima se rjeava u upravnom postupku. Stranka moe biti i sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ih pravni interes dravnog slubenika u organima uprave, kao i radnika u instituciji koja ima javne ovlasti. Stranka moe biti i ombudsman BiH kada u obavljanju poslova iz svoje nad lenosti nae da ima osnova za pokretanje upravnog postupka, radi ostvarivanja prava i sloboda graana zajamenih Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stranka u upravnom postupku moe biti, ustanova i druga pravna osoba, udruenje graana registrirano u skladu sa zakonom, koji prema svom opem aktu imaju zadatak da tite odreena prava i interese svojih lanova, mogu, po pristanku svog lana, u njegovo ime staviti zahtjev koji se odnosi na takva prava i interese, kao i stupiti u ve pokrenuti postupak sa svim pravima stranke, ah ne sa irim ovlastima od same stranke. Ako su pravobranitelj BiH i drugi organi vlasti zakonom ovlateni da u upravnom postupku zastupaju javne interese, imaju u granicama svojih ovlasti prava i dunosti stranke. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost). Za procesno nesposobnu fiziku osobu radnje u postupku poduzima n jezin zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik odreuje se na temelju zakona ili aktom nadlenog organa donesenim na temelju zakona. Pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog zastupnika, organ uprave preko zakonom ovlatenog predstavnika, organizacije koje nemaju svojstvo pravne osobe-preko osobe koja se odreuje prema opem aktu organizacije, a naselje, odnosno grupa osoba, koje nemaju svojstvo pravne osobe, preko osobe koju oni ovlaste, ako posebnim propisima nije drukije odreeno. U tijeku cijelog postupka organ e po slubenoj dunosti paziti moe li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku, te zastupa li stranku njezin zakonski zastupnik, odnosno ovlateni predstavnik. Privremeni zastupnik Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja treba poduzeti protiv osobe ije je mjesto prebivalita, odnosno boravka nepoznato, a koja nema punomonika, organ koji vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupn ika, ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak odmah e izvijestiti o tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ije je mjesto boravka nepoznato, objavit e svoj zakljuak na oglasnoj ploi ili na drugi uobiajen nain. Ako je u pitanju pravna osoba, privremeni zastupnik e se postaviti iz reda osoba iz pravne osobe. Postavljena osoba sudjeluje u postupku za koji je izriito postavljena. Kada je stranka u inozemstvu takoer se moe postaviti privremeni zastupnik. Zajedniki predstavnik Dvije ili vie stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drukije odreeno, u istom predmetu istupati zajedniki. One su u tom sluaju dune naznaiti tko e od njih istupati kao njihov zajedniki predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika.

27

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno punomonika, svaka stranka zadrava pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje albe i koristi druga pravna sredstva. Punomonik Stranka, odnosno njezin zakonski zastupnik, moe odrediti punomonika koji e je zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. Radnje punomonika imaju isto pravno djelovanje kao da ih je poduzela sama stranka. Stranka koja je prisutna kada njezin punomonik daje usmenu izjavu, moe, neposredno poslije date izjave, izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. Punomonik moe biti svaka osoba koja je p otpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. Punomo se moe dati pismeno ili usmeno, u zapisnik koji sainjava slubena osoba organa koji vodi postupak. Stranka koja nije pismena ili se nije u stanju potpisati, stavit e na pismenu punomo umjesto potpisa otisak prsta. Ako se punomo izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna je i prisutnost dva svjedoka koji e se potpisati na punomo. Ako je punomo data u formi privatne isprave, pa se posumnja u njezinu istinitost, moe se narediti da se podnese ovjerena punomo. Punomo se moe dati za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti. Punomo ne prestaje smru stranke, odnosno prestankom pravne osobe, gubitkom njezine procesne sposobnosti ili promjenom njezinog zakonskog zastupnika, ali pravni nasljednik stranke, odnosno njezin novi zakonski zastupnik, moe opozvati raniju punomo. Odredbe koje se odnose na stranke vrijede sukladno i za njihove zakonske zastupnike, punomonike, privremene zastupnike i zajednike predstavnike. Stranka moe tijekom postupka dovesti strunu osobu, ali ova osoba ne zastupa stranku. Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom. Ako se radi o osobi koja se bavi nadripisarstvom, Sud e o tome odmah obavijestiti stranku i tuitelja Bosne i Hercegovine. Inae, pitanja u svezi punomoi koja nisu regulirana ovim zakonom, primijenit e se odredbe Zakona o praninom postupku. Podnesci Stranka s organima najee komunicira podnescima. Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druge obavijesti kojima se pojedinci ili pravne osobe obraaju organima. Podnesci se, u pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno, ili se usmeno izvjetavaju na zapisnik u organima, a mogu se, ako nije drukije propisano, izjavljivati i faksom ili telegrafski, a moe i elektronskim putem. Elektronskim putem dostavljen podnesak smatra se podnesenim u trenutku kad je evidentiran na ureaju za primanje takvih poruka, nakon ega e se bez odgaanja elektronskim putem obavijestiti podnositelja podneska o potvrdi prijema podneska. Podnesci se predaju elektronskim putem svakog radnog dana u tijeku 24 sata. Smatra se daje podnesak koji je predat elektronskim putem pravodoban ako je do isteka roka primljen u sustav za prijem podnesaka. Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podneska. Organ koji je nadlean za prijem podneska duan je primiti podnesak koji mu se predaje, te dati potvrdu o prijemu podneska. Ako organ nije nadlean za prijem pismenog podneska, slubena osoba ovog organa upozorit e na to podnositelja i uputiti ga organu nadlenom za prijem, a ako inzistira na prijemu, zaprimit e podnesak, te zakljukom odbaciti zbog nenadlenosti.

28

MATO TADI

Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu e bez odgaanja dostaviti Sudu Bosne i Hercegovine, o emu e pismeno obavijestiti podnositelja tube. Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se prema njemu moglo postupiti. Podnesak naroito treba sadravati: oznaenje organa kojem se upuuje, predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, tko je zastupnik ili punomonik, ako ga ima, te ime i prezime i mjesto boravka (adresu) podnositelja, odnosno zastupnika ili punomonika. Podnositelj je duan svojeruno potpisati podnesak (prihvaa se i elektronski potpis). Izuzetno, podnesak moe umjesto podnositelja potpisati njegov brani suprunik, jedan od njegovih roditelja, sin ili ki, ili odvjetnik koji je uz ovlast stranke sastavio podnesak. Ako je podnositelj nepismen ili se nije u stanju potpisati, potpisat e ga druga pismena osoba, koja e potpisati i svoje ime i adresu. Podnesak se ne moe odbaciti zbog formalnih razloga, ali e organ zatraiti da se ti nedostaci otklone i o tome sainit zabiljeku u spisu. Ako se ne otklone nedostaci, smatrat e se da podnesak nije ni podnesen. Ako podnesak sadri vie zahtjeva koji se moraju rjeavati odvojeno , organ koji primi podnesak uzet e u rjeavanje zahtjeve za ije je rjeavanje nadlean, a ostale e zahtjeve proslijediti nadlenom organu. Podnesci se mogu predati i elektronskim putem. Organi i stranke, odnosno osoba ovlatena za zastupanje stranaka, meusobno e komunicirati u elektronskoj formi ako stranke, odnosno osoba ovlatena za zastupanje stranke, na to pristanu izjavom. Pozivanje Organ koji vodi postupak ovlaten je pozivati osobu ija je prisutnost u postupku potrebna, a koja ima prebivalite ili boravite na njegovom podruju. Pozivanje se ne moe vriti radi dostavljanja pismenih otpravaka rjeenja i zakljuaka, ili radi saopenja koja se mogu izvriti potom. Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvien drugi nain. U pismenom pozivu naznait e se naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan, a kada je to mogue, i sat dolaska pozvanog, predmet zbog kojega se poziva i u kojem svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.), a zat im i koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba ponijeti. U pozivu se mora navesti je li pozvana osoba duna doi osobno ili moe poslati punomonika koji e je zastupati, a zatim e se upozoriti na posljedicu daje u sluaju sprijeenosti da se odazove pozivu duna izvijestiti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se, takoer, upozoriti na posljedicu da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je sprijeen doi, odnosno da moe biti novano kanjen. U pozivu na usmenu raspravu stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a moe se upozoriti i da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati. Nitko ne moe biti pozvan da doe u tijeku noi. Pozivanje za dolazak nou moe se izvriti samo izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o izvrenju hitnih i neodgodivih mjera koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na temelju kojeg se vri to pozivanje. Odaziv na poziv je obvezan. U suprotnom osoba moe biti privedena ili novano kanjena u iznosu od 50 KM. Na ovo se mora upozoriti u samom pozivu. Zapisnik O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik.

29

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kada se obavlja radnja i predmet u kojem se ona obavlja, imena slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih osoba koje su prisutne izvoenju radnje. Zapisnik treba sadravati tono i kratko tijek i sadraj u postupku izvrene radnje i datih izjava i da se te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvoenju radnje, a prema potrebi, ove se isprave prilau zapisniku. Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih osoba koje sudjeluju u postupku, a koje su znaajne za donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tonije, a prema potrebi, i njihovim rijeima. U zapisnik se upisuju i svi zakljuci koji se u tijeku radnje donesu, a naznai se i ako je postupak voen posredstvom tumaa. Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta ko ja su precrtana do zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka. U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve zakljuenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika. Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u radnji postupka. Ove osobe imaju pravo i same pregledati zapisnik i staviti svoje primjedbe, a slubena osoba obvezna je to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko e se upisati sadraj danih primjedbi. Stranka, svjedoci, vjetaci i druge osobe koje su sasluane u postupku u zapisniku e se potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava, a ako su vrena suoenja, dio zapisnika o tome potpisat e osobe koje su suoene. Ako se zapisnik sastoji od vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na kraju svojim potpisom ovjeriti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ija je izjava upisana na kraju lista. Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovno e se potpisati i ovjeriti. Ako osoba koja treba potpisati zapisnik nije pismena, ili ne moe pisati, potpisat e ga jedna pismena osoba koja e staviti i svoj potpis. Ovo ne moe biti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka, niti zapisniar. Ako neka osoba nee da potpie zapisnik, ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kojeg je potpis uskraen. Zapisnik je javna isprava. Doputeno je dokazivati netonost zapisnika. O vijeanju i glasovanju sastavlja se poseban zapisnik. Zapisnik se moe diktirati u elektronski nosa zvuka. U roku od tri dana mora se napraviti zapisnik u pisanoj formi i dostaviti strankama. Razgledanje spisa i obavjetavanje o tijeku postupka Stranke imaju pravo razgledati spise predmeta i o svom troku prepisati, odnosno fotokopirati potrebne spise, a organ je obvezan to omoguiti. Spisi se razgledaju i prepisuju pod nadzorom odreene slubene osobe. Ne mogu se razgledati ni prepisivati, odnosno fotokopirati: zapisnik o vijeanju i glasovanju, slubeni referati i nacrti rjeenja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu stranke ili treih osoba. Stranka i svaka druga osoba koja uini vjerojatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresirani organi, imaju pravo obavjetavati se o tijeku postupka. Dostavljanje pismena - nain dostavljanja

30

MATO TADI

Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) obavlja se, u pravilu, tako to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. Dostavljanje se obavlja preko pote ili ga obavlja organ posredstvom svoje slubene osobe. Dostavljanje se obavlja samo radnim danom, i to danju. Dostavljanje se obavlja, u pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposlena osoba kojoj se dostavljanje mora izvriti, a odvjetniku u njegovom odvjetnikom uredu. Dostavljanje se moe izvriti i elektronskim putem upotrebom informacijskog sustava dravnog organa, odnosno pravne ili fizike osobe koja obavlja dostavljanje pismena elektronskim putem kao svoju djelatnost, ako za to od nadle nog organa dobije dozvolu, sukladno posebnom propisu. Osobi kojoj je pismeno namijenjeno alje se elektronsko saopenje u kojem se navodi da se u informacionom sustavu nalazi pismeno i odreuje rok od 15 dana u kojem se to pismeno mora podii. To moe uinit na kalsini nain potpisivanjem potvrde o dostavi ili putem elktronske dostavnice. Ako osoba ne preuzme pismeno, smtra se daje nakon isteka 15 dana pismeno dostavljeno. a) Obvezno osobno dostavljanje pismena: Dostavljanje se mora izvriti osobno osobi kojoj je pismeno namijenjeno, kad je takvo dostavljanje odreeno ovim zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se prema zakonu ne moe produavati, ili kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je izvreno osobno dostavljanje odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetnikom uredu. Kad se osoba kojoj se dostavljanje treba osobno izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu, ili u odvjetnikom uredu, dostavlja e obavijestiti kad i na kojem mjestu ga moe nai, pa e mu ostaviti pismeno obavjetenje da odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena. Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje pismena smatra se da je dostavljanje izvreno samoj stranci. b) Posredno dostavljanje pismena: Kad se osoba kojoj se dostavljanje mora izvriti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se obavlja predajom pismena nekom od odraslih lanova njezinog domainstva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu, pismeno se moe predati susjedu, ako on na to pristane. Ako se dostavljanje obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno treba dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane primiti pismeno. Ako se utvrdi daje osoba kojoj se dostavljanje mora izvriti odsutna i da joj se ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz naznaku gdje se odsutna osoba nalazi. Ako je dostavljanje pismena izvreno nekom drugom organu, onda e se na vratima stranke ostaviti obavijest gdje je pismeno ostavljeno. Dostavljanje se smatra izvrenim kad je obavijest stavljena na vrata, s tim da oteenje ili unitenje ove obavijesti, izvreno nakon stavljanja na vrata, ne utjee na valjanost dostavljanja. Posebni sluajevi dostavljanja pismena a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku: Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomoniku, ako ih stranka ima, obavlja se na nain koji su predvieni za osobno dostavljanje, odnosno dostavljanje zastupniku ili punomoniku. Ako vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom predmetu, dostavljanje se za sve njih obavlja tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako stranka ima vie punomonika, dovoljno je da se dostavljanje izvri samo jednom od njih.

31

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

b) Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena: Stranka moe ovlastiti odreenu osobu za prijem pismena kojoj e se obavljati dostavljanje . Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci. Dostavljanjem pismena punomoniku za primanje pismena smatra se daje dostavljanje izvreno stranci kojoj je pismeno trebalo biti dostavljeno. Punomonik moe biti i zajedniki za vie stranaka s istovjetnim zahtjevom i o tome treba obavijestiti organ. Zajedniki punomonik za primanje pismena duan je, bez odgaanja, obavijestiti sve stranke o pismenu koje je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepiu i ovjere pismeno koje, u pravilu, on treba uvati. U pismenu koje se dostavlja punomoniku za primanje pismena oznait e se sve osobe za koje se dostavljanje vri. c) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim osobama: Dostavljanje pismena organima vlasti, poduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim osobama obavlja se predajom pismena slubenoj osobi, odnosno osobi odreenoj za primanje pismena. Ako dostavlja u tijeku radnog vremena ne nae osobu odreenu z a primanje pismena, predaju pismena moe izvriti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno pravnoj osobi koja se zatekne u njihovim prostorijama. d) Dostavljanje pismena ostalim osobama: Fizikim osobama i pravnim osobama u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim organizacijama i osobama u Bosni i Hercegovini koje uivaju diplomatski imunitet, dostavljanje pismena obavlja se preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, ako meunarodnim ugovorima nije drukije odreen o. Vojnim osobama, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom, rijenom, pomorskom i zranom prometu, dostavljanje pismena moe se obavljati i preko njihovih zapovjednitava (komandi), odnosno organa ili pravne osobe u kojima su zaposleni. Osobama koje su liene slobode dostavljanje pismena obavlja se preko uprave ustanove u kojoj se nalaze. e) Dostavljanje pismena javnom obavijesti: Ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje pismena izvrit e se javnom obavijesti na oglasnoj ploi organa koji je pismeno izdao. Smatra se da je dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15 dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj ploi, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Osim objavljivanja na oglasnoj ploi, organ moe objaviti obavijest u novinama, odnosno drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi uobiajeni nain. f) Odbijanje prijema pismena: Ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva, bez zakonskog razloga odbije primiti pismeno, ili to uini osoba zaposlena u organu, poduzeu (drutvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi ili u odvjetnikom uredu, odnosno ako to uini osoba koju su za prijem pismena odredili naselje, grupa osoba i dr., dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili radnom mjestu gdje je ta osoba zaposlena ili e pismeno staviti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposlena, a to e zabiljeiti na dostavnici. g) Promjena stana: Kada stranka ili njezin zakonski zastupnik u tijeku postupka promijene svoje prebivalite ili stan, duni su o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak. Ako oni to ne uine, a dostavlja ne moe saznati gdje su se odselili, organ e odrediti da se sva daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku obavlja stavljanjem pismena na oglasnu plou organa koji vodi postupak. Dostavljanje se smatra izvrenim poslije isteka 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou organa koji vodi postupak.

32

MATO TADI

Dostavnica Dokaz o izvrenom dostavljanju pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica), koja sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke, odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njezinu adresu. Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuje je primatelj i dostavlja. Primatelj e na dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema, a ako je nepismen, onda e to uraditi dostavlja i napisati zato primatelj nije stavio svoj potpis. Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvreno. Formu i nain elektronskog dostavljanja propisuje Vijee ministara na prijedlog resornog ministarstva. Greke u dostavljanju pismena Ako pri dostavljanju pismena bude napravljena greka koja se odnosi na da tum dostavljanja ili osobu kojoj je pismeno predano, organ o ijem se pismenu radi duan je provesti postupak radi utvrivanja tih injenica. Smatrat e se da je dostavljanje izvreno onog datuma za koji se u postupku utvrdi daje osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno. Ako je dostavnica nestala, izvreno dostavljanje pismena moe se dokazivati i drugim sredstvima, to se utvruje u postupku. Rokovi Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi. Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti sluaja, slubena osoba koja vodi postupak. Rok koji je odredila slubena osoba koja vodi postupak, kao i rok odreen propisima za koji je predviena mogunost produenja, moe se produiti na molbu zainteresirane osobe, koja se podnosi prije isteka roka ili tri dana nakon isteka roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje, o emu se radi slubena zabiljeka u spisu. Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine. Kada je rok odreen na dane, dan u koji je dostavljanje ili obavijest izvrena, odnosno u koji pada dogaaj od kojega treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan. Rok koji je odreen prema mjesecima, odnosno prema godinama, zavrava se istekom onog dana, mjeseca, odnosno godine, koji prema svom broju odgovara danu kad su dostavljanje ili obavijest izvreni, odnosno danu na koji pada dogaaj od kojega se rauna trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok istjee posljednjeg dana tog mjeseca. Zavretak roka moe se oznaiti i izvjesnim kalendarskim datumom. Poetak i tijek rokova ne sprjeavaju nedjeljni dani, odnosno dani kada se ne radi i dani dravnih praznika. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili na neki drugi dan kad organ u kojem se radnja postupka mora poduzeti ne radi, rok istjee istekom prvog narednog radnog dana. Podnesak je podnesen u roku ako je prije nego to rok istekne stigao organu kojem je trebao biti predat. Kad je podnesak upuen potom, preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje organu kojemu je upuen. Za osobe liene slobode, dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te osobe nalaze smatra se danom predaje organu kojem je upuen. Povrat u prijanje stanje Stranci koja je zbog opravdanih razloga propustila u roku izvriti neku radnju postupka, pa je uslijed tog proputanja iskljuena od obavljanja ove radnje, dopustit e se, na njezin prijedlog, povrat u prijanje stanje. Dopustit e joj se povrat i kad je ona iz

33

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

neznanja ili oiglednom grekom podnesak pravodobno poslala obinom potom ili neposredno predala nenadlenom organu. Dopustit e se i u sluaju kad je stranka oiglednom grekom prekoraila rok, ali je nadleni organ ipak primio podnesak najkasnije za tri dana poslije isteka roka, ako bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo. Stranka je duna u prijedlogu za povrat u prijanje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila sprijeena u roku izvriti proputenu radnju i te okolnosti uiniti bar vjerojatnim. Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se u roku od osam dana raunajui od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana kada je to saznala. Poslije isteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se organu u kojem je trebalo izvriti proputenu radnju, a o prijedlogu odluuje zakljukom organ u kojem je trebalo izvriti proputenu radnju. Protiv zakljuka kojim se doputa povrat u prijanje stanje nije doputena alba. Nepravodobno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka. Protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijanje stanje doputena je posebna alba, samo ako je zakljuak donio prvostupanjski organ, a kad je zakljuak o prijedlogu za povrat u prijanje stanje donio organ nadlean za rjeavanje u drugom stupnju o glavnoj stvari, alba nije doputena. Prijedlog za povrat u prijanje stanje ne zaustavlja tijek postupka, ali organ nadlean za odluivanje o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o prijedlogu kojim je rijeeno o povratu ne postane konaan. Kada je povrat u prijanje stanje doputen, postupak se vraa u ono stanje u kojem se nalazio prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi s proputanjem. Trokovi postupka - trokovi organa i stranaka i oslobaanje od plaanja trokova Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i si., a koji su nastali provoenjem postupka povodom neke upravne stvari, padaju, u pravilu, na teret onoga koji je postupak vodio. Kad osoba koja sudjeluje u postupku prouzrokuje svojom krivnjom ili obijeu trokove pojedinih radnji u postupku, duna je snositi te trokove. U pravilu, svaka stranka sama snosi svoje trokove prouzrokovane postupkom, kao to su trokovi dolaenja, gubljenja vremena, izdaci na pristojbe, za pravno zastupanje i struno pomaganje. Trokovi za pravno zastupanje nadoknauju se samo u sluajevima kad je takvo zastupanje bilo nuno i opravdano. Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je zavren poravnanjem, ako u poravnanju nije drukije odreeno. Trokove postupka u vezi s izvrenjem snosi izvritelj. Ako se ovi trokovi od njega ne mogu naplatiti, snosi ih stranka na iji je prijedlog izvrenje provedeno. U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje tko snosi trokove postupka, njihov iznos i kome se i u kojem roku mora isplatiti. Svjedoci, vjetaci, tumai (prevoditelji) i slubene osobe imaju pravo na nadoknadu trokova putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvrenja tih radnji, s tim da tim osobama pripada i nadoknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu na temelju radnog odnosa u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugoj osobi, odnosno

34

MATO TADI

instituciji u kojima su zaposlene. Osim nadoknade, vjetaci i tumai imaju pravo i na posebnu nagradu. Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja trokova u cij elosti ili djelomino, ako nade da ona ne moe podnijeti trokove bez tete za sebe i izdravanje obitelji. Organ donosi zakljuak o tome na prijedlog stranke, na temelju uvjerenja o njezinom imovinskom stanju. Oslobaanje od snoenja trokova odnosi se na oslobaanje od pristojbi, izdataka organa koji vodi postupak, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i si., kao i na oslobaanje od polaganja osiguranja za trokove. Strani dravljani oslobodit e se snoenja trokova samo pod uvjetom recipronosti. Pokretanje postupka Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke. Nadleni organ pokrenut e postupak po slubenoj dunosti kad to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba, radi zatite javnog interesa, pokrenuti upravni postupak. Upravni postupak pokrenut je im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi voenja postupka. Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke nae da prema vaeim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba. U stvarima u kojima je zakonom ili prema prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog postupka potreban zahtjev stranke, nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. Spajanje stvari u jedan postupak Ako se prava ili obveze stranaka temelje na istom ili slinom injeninom stanju i na istoj pravnoj osnovi i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije o pravima i obvezama vie stranaka. O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleni organ donijet e poseban zakljuak, protiv kojega se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio drugostupanjski organ. Nadleni organ moe javnim izvjeem pokrenuti upravni postupak prema veem broju osoba koje organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu imati poloaj stranke, ako je rije o bitno istom zahtjevu prema svim tim osobama. Meutim, svaka stranka istupa u postupku samostalno. Izmjena zahtjeva i odustajanje od zahtjeva Budui daje postupak pokrenut, stranka moe do donoenja rjeenja u prvom stupnju proiriti stavljeni zahtjev, ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira na to temelji li se proireni ili izmijenjeni zahtjev na istom pravnom osnovu, pod uvjetom da se takav zahtjev temelji na bitno istom injeninom stanju. Stranka moe odustati od svog zahtjeva u tijeku cijelog postupka. Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavijetena protivna stranka, ako je ima. Ako je daljnje voenje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleni organ produit e voenje postupka. Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak doputena je posebna alba.

35

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje organu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoje odustajanje od zahtjeva. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije donoenja prvostupanjskog rjeenja, a prije isteka roka za albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostupanjsko rjeenje. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjavljene albe, a prije nego to joj je dostavljano rjeenje doneseno povodom albe, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostupanjsko rjeenje kojim je zahtjev stranke bi o usvojen, bilo u cijelosti, bilo djelomino, ako je stranka u potpunosti odustala od svog zahtjeva. Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je snositi sve trokove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije drukije odreeno. Poravnanje Ako u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubena osoba koja vodi postupak nastojat e u tijeku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili bar u pojedinim spornim tokama. Poravnanje mora biti uvijek jasno i odreeno, i ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba. Slubena osoba koja vodi postupak mora na to paziti po slubenoj dunosti. Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad str anke poslije proitanog zapisnika o poravnanju potpiu zapisnik. Ovjeren prijepis zapisnika predat e se strankama ako ga trae. Poravnanje ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku. Organ pred kojim je zakljueno poravnanje donijet e zakljuak kojim e prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomino. Ako zakljuak o obustavljanju, odnosno o nastavljanju postupka, nije sukladan zakljuenom poravnanju, protiv zakljuka je doputena posebna alba. Postupak do donoenja rjeenja - zajednike odredbe Prije donoenja rjeenja moraju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za rjeenje i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese o emu se stara slubena osoba koja vodi postupak. Ovo se moe izvriti u skraenom postupku ili u posebnom ispitnom postupku. Slubena osoba koja vodi postupak moe u tijeku cijelog postupka upotpunjavati injenino stanje i izvoditi dokaze i o onim injenicama koje ranije u postupku nisu bile iznesene ili jo nisu utvrene ili ako nae daje to potrebno radi razjanjenja stvari. Slubena osoba koja vodi postupak obvezna je pribaviti po slubenoj dunosti podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi organ nadlean za rjeavanje. Na isti nain postupit e slubena osoba u pogledu injenica o kojima slubenu evidenciju vodi drugi organ, odnosno poduzee (drutvo), ustanova ili druga pravna osoba. injenino stanje, na kojem temelji svoj zahtjev, stranka je duna iznijeti tono, istinito i odreeno. Ako nije rije o injenicama koje su opepoznate, stranka je duna za svoje navode ponuditi dokaze i, po mogunosti, podnijeti ih. Ako stranka nije u roku koji joj je organ odredio podnijela dokaze, organ ne moe zbog toga odbaciti zahtjev kao da nije podnesen, nego je duan nastaviti postupak i rijeiti upravnu stvar. Stranka u tijeku postupka daje izjavu, u pravilu, usmeno, a moe je dati i pismeno. Ako je stranci nareeno ili doputeno da podnese pismenu izjavu, ne moe joj se uslijed toga oduzeti pravo da svoju izjavu da usmeno.

36

MATO TADI

Ako se u tijeku postupka pojavi osoba koja do tada nije sudjelovala u postupku kao stranka, pa zahtijeva da sudjeluje u postupku kao stranka, slubena osoba koja vodi postupak ispitat e njezino pravo da bude stranka i o tome e donijeti zakljuak. Protiv zakljuka kojim se ne priznaje to svojstvo doputena je posebna alba. Slubena osoba koja vodi postupak duna je, po potrebi, upozoriti stranku na njezina prava u postupku i ukazati joj na pravne posljedice njezinih radnji ili proputanj a u postupku. Kada se odrava usmena rasprava ili uviaj prije ovih radnji, organ e zakazati pripremni postupak, o emu obavjetava stranke sedam dana prije odravanja pripremnog postupka. U pozivu e biti navedeno koja e procesna radnja biti obavljena n a pripremnom postupku. Pripremni postupak se, u pravilu, odrava u sjeditu organa koji vodi postupak, a iz razloga ekonominosti moe biti i drugo mjesto. Protiv zakljuka o eventualnom odlaganju ili dozvoli vezano za pripremni postupak, nije dozvoljena alba. Skraeni postupak: Organ moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se moe utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na temelju opepoznatih injenica ili injenica koje su organu poznate; 2) u sluaju kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na temelju injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju, ali su injenice ili okolnosti uinjene vjerojatnim, a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke treba udovoljiti; 3) kad je rije o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgaati, a injenice na kojima rjeenje treba biti utemeljeno utvrene su ili bar uinjene vjerojatnim. Poseban ispitni postupak: Poseban ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su znaajne za razjanjenje stvari ili radi davanja mogunosti strankama da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese. Tijek ispitnog postupka odreuje, prema okolnostima pojedinog sluaja, slubena osoba koja vodi postupak i ona odreuje koje se radnje u postupku moraju izvriti i izdaje nareenja za njihovo izvrenje. Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, dati potrebne podatke, i braniti svoja prava i zakonom zatiene interese, a slubena osoba obvezna je to omoguiti. Slubena osoba koja vodi postupak duna je pruiti mogunost stranci: da se izjasni o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i ponuenim dokazima, da sudjeluje u izvoenju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima posredstvom slubene osobe koja vodi postupak, a s njezinom dozvolom i neposredno, kao i da se upozna s rezultatom izvoenja dokaza i da se o tome izjasni.

Prethodno pitanje Ako organ koji vodi postupak naie na pitanje bez ijeg se rjeenja ne moe rijeiti sama stvar, a to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rjeenje nadlean sud ili koji drugi organ (prethodno pitanje), on moe postupiti na dva naina: sam raspraviti to

37

MATOTADI

pitanje, ili postupak prekinuti dok nadleni organ to pitanje ne rijei. O prekidu postupka donosi se zakljuak protiv kojeg je doputena posebna alba, osim ako je zakljuak donio drugostupanjski organ. Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rjeenje takvog pitanja ima pravno djelovanje samo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti uinitelja, organ koji vodi postupak vezan je pravomonom presudom kaznenog suda kojom je optueni proglaen krivim. Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, na postojanje braka, utvrivanje oinstva, ili kad je to zakonom odreeno. Kad se prethodno pitanje odnosi na kazneno djelo, a nema mogunosti za kazneno gonjenje, organ koji vodi postupak raspravit e i o tom pitanju. Organ moe narediti stranci da sama pokrene postupak rjeenja prethodnog pitanja i za to joj ostaviti rok. Ako stranka ne podnese u odreenom roku dokaz da je od nadlenog organa traila pokretanje postupka o prethodnom pitanju, smatrat e se da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega, a organ koji vodi upravni postupak obustavit e postupak. Ako to nije uinila protivna stranka, organ e nastaviti postupak i sam e raspraviti prethodno pitanje. Postupak koji je prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja u nadlenom organu nastavit e se kada rjeenje doneseno o tom pitanju postane konano. Prekid postupka Postupak se prekida ako: 1) stranka umre, a prava i obveze, odnosno pravni interes o kojem se odluivalo u postupku moe prijei na pravne nasljednike. U tom sluaju organ obavjetava mogue pravne nasljednike o mogunosti ukljuenja u postupak i dostavlja im zakljuak o prekidu postupka; 2) stranka izgubi poslovnu sposobnost, a u postupku nema opunomoenika ili joj organ ne odredi privremenog zastupnika. U tom sluaju organ dostavlja zakljuak o prekidu postupka organu starateljstva; 3) zakonski zastupnik stranke umre ili izgubi poslovnu sposobnost, a stranka nema opunomoenika, odnosno zakonskog zastupnika ih joj nije postavljen privremeni zastupnik. U tom sluaju organ dostavlja zakljuak o prekidu postupka organu starateljstva, a ako se radi o pravnoj osobi, zakljuak se dostavlja organu koji ima pravo odreivanja zakonskog zastupnika; 4) organ koji vodi postupak odlui da o prethodnom pitanju nee odluivati sam, odnosno ako prema zakonu ne moe sam rjeavati prethodno pitanje; 5) su za stranku nastupile pravne posljedice steajnog postupka, i u tom sluaju zakljuak se dostavlja steajnom duniku; 6) je osoba uloila albu protiv zakljuka kojim se ne priznaje poloaj stranke Hi zainteresirane osobe. Prekid postupka traje dok za to postoje razlozi i to: dok se pravni nasljednik ne ukljui u postupak, dok stranka ne odredi zakonskog zastupnika, dok prethodno pitanje nije konano/pravomono rijeeno, dok se steajni upravitelj ne ukljui u postupak, dok se o albi na zakljuak pravomono ne odlui. Prekidom postupka prestaju tei svi procesni rokovi. Protiv zakljuka kojim se prekida postupak doputena je alba, koja ne zadrava izvrenje zakljuka. Usmena rasprava

38

MATOTADI

Slubena osoba koja vodi postupak odreuje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, usmenu raspravu u svakom sluaju kad je to korisno za razjan jenje stvari, a mora je odrediti: u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vie stranaka s protivnim interesima, ili kad se treba izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka. Usmena rasprava je javna. Slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njezin dio: ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti, ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave, ako treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji i ako treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, znanstvenu ili umjetniku tajnu. O iskljuenju javnosti donosi se zakljuak koji mora biti obrazloen i javno objavljen. Pri saopavanju rjeenja javnost se ne moe iskljuiti. Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomonike i strune pomagae. Slubena osoba koja vodi postupak moe dopustiti da usmenoj raspravi s koje je javnost iskljuena sudjeluju pojedine slubene osobe, znanstveni i javni radnici, ako je t o od interesa za njihovu slubu, odnosno nauni rad. Organ koji vodi postupak duan je poduzimati sve to je potrebno da se usmena rasprava obavi bez odugovlaenja i po mogunosti bez prekidanja i odgaanja, s tim to se mora ostaviti dovoljno vremena da se osobe pozvane na usmenu raspravu pripreme. Odreivanje usmene rasprave javno e se objaviti: kad postoji opasnost da se pojedinani pozivi nee moi na vrijeme dostaviti, kad postoji vjerojatnost da ima zainteresiranih osoba koje se jo nisu pojavile kao stranke, ili kad to nalau drugi slini razlozi. Usmena rasprava odrat e se, u pravilu, u sjeditu organa koji vodi postupak. Ako je potreban uviaj u mjestu izvan sjedita tog organa, usmena rasprava moe se odrati na mjestu uviaja.

Slubena osoba koja vodi postupak duna je na poetku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne, a za odsutne provjeriti jesu li im pozivi uredno dostavljeni. Ako je utvreno da poziv nije pravilno dostavljen, slubena osoba koja vodi postupak odgodit e raspravu. Ako na usmenu raspravu ne doe stranka na iji je zahtjev postupak pokrenut, iako je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari moe se pretpostaviti daje stranka zahtjev povukla, slubena osoba koja vodi postupak obustavit e postupak. Protiv zakljuka o tome doputena je posebna alba. Na usmenoj raspravi treba pretresti i utvrditi ono to je predmet ispitnog postupka. Dokazivanje i dokazna sredstva injenice na temelju kojih se donosi rjeenje utvruju se dokazima. Kao dokazno sredstvo upotrijebit e se sve to je podneseno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju, kao to su: isprave, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije, svjedoci, izjava stranke, vjetaci, uviaj i drugo. O tome treba li neku injenicu dokazivati ili ne, odluuje slubena osoba koja vodi postupak, ovisno o tome moe li ta injenica utjecati na rjeavanje stvari. Dokazi se, u

39

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

pravilu, izvode nakon to se utvrdi to je u injeninom pogledu sporno ili to treba dokazivati. Ne treba dokazivati injenice koje su opepoznate i injenice ije postojanje zakon pretpostavlja. a) Isprave: isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadlenosti, a koja moe biti prilagoena elektronskoj obradi podataka, kao i isprava koju je u takvom obliku izdala institucija koja ima javne ovlasti (javna isprava), dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje. S ovim se izjednaavaju mikrofilmska kopija isprave , odnosno reprodukcija te kopije. Doputeno je dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije, nije vjerna originalu. Ako je na ispravi neto precrtano, ostrugano ili inae izbrisano, umetnuto, ili ako na ispravi postoje kakvi drugi vanjski nedostaci, slubena osoba koja vodi postupak ocijenit e prema svim okolnostima je li time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave ili je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rjeavanje stvari o kojoj se vodi postupak. Isprave koje slue kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja slubena osoba koja vodi postupak. Slubena osoba koja vodi postupak moe pozvati stranku koja se poziva na kakvu ispravu da je podnese, ako njome raspolae ili ako je moe pribaviti. Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka nee dobrovoljno daje podnese ili pokae, slubena osoba koja vodi postupak pozvat e tu stranku da podnese ili pokae ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti. Ako se isprava koja se treba upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi u organu ili instituciji koja ima javne ovlasti, a stranka koja se pozvala na tu ispravu nije ju uspjela pribaviti, organ koji vodi postupak pribavit e ovu ispravu po slubenoj dunosti. Ti organi i institucije duni su postupiti sukladno traenju nadlenog organa. Ako se isprava nalazi kod tree osobe, a ta osoba nee dobrovoljno da je pokae, organ koji vodi postupak pozvat e zakljukom tu osobu da pokae ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj izjasniti, a moe uskratiti pokazivanje isprave zbog istih razloga kao i svjedok svjedoenje, i protiv nje se mogu upotrijebiti iste mjere kao i protiv svjedoka (mjere kanjavanja). Isprave koje su izdate na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prijevodu, ako je to potrebno. b) Uvjerenja: Organi uprave Bosne i Hercegovine duni su izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave (certifikate, potvrde i dr.) o injenicama o kojima vode slubenu evidenciju. Takva uvjerenja, odnosno druge isprave imaju znaaj javne isprave. Pod slubenom evidencijom podrazumijeva se evidencija ustanovljena zakonom ili drugim propisom, ili opim aktom institucije koja ima javne ovlasti. Organi i institucije koje imaju javne ovlasti duni su izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave i o injeni cama o kojima ne vode slubenu evidenciju, ako je to zakonom odreeno. U tom sluaju injenice se utvruju voenjem postupka propisanog odredbama ovog zakona. Uvjerenje, odnosno druga isprava, stranci se izdaje, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva donosi i stranci dostavlja u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva, a ako se tako ne postupi, smatra se da je zahtjev stranke odbijen. c) Svjedoci: Svjedok moe biti svaka fizika osoba koja je bila sposobna opaziti injenicu o kojoj treba da svjedoi i koja je u stanju to svoje opaanje saopiti. Osoba koja u postupku sudjeluje u svojstvu slubene osobe ne moe biti svjedok. Ne moe se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok je nadleni organ ne oslobodi te dunosti.

40

MATO TADI

Svjedok moe uskratiti svjedoenje: 1) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili kaznenom gonjenju njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno, njegovog branog suprunika ili srodnika po tazbini, do drugog stupnja zakljuno i onda kad je brak prestao, kao i njegovog staratelja ili starinika, usvojitelja ili usvojenika; 2) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obvezu da uva poslovnu, profesionalnu, umjetniku ili znanstvenu tajnu; 3) o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku; 4) o onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku. Svjedok se moe osloboditi dunosti svjedoenja, ali ne moe zbog opasnosti od kakve imovinske tete uskratiti svjedoenje. Svjedoci se sasluavaju pojedinano, bez prisutnosti onih svjedoka koji e se kasnije sasluati. Svjedok e se prethodno upozoriti daje duan govoriti istinu, da ne smije nita preutjeti i da moe na svoj iskaz dati prisegu, pa e mu se predoiti i posljedice davanja lanog iskaza, a zatim uzeti opi osobni podaci. Ako je svjedok gluh, pitanja e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem, pozvat e se da pismeno odgovora, a po potrebi pozvat e se tuma. Od svjedoka se moe traiti i polaganje prisege. Nedolazak uredno pozvanog svjedoka daje pravo organu da naredi njegovo prisilno dovoenje, a moe ga i novano kazniti (50 KM). Kanjavanje se moe odrediti i kad svjedok doe, a bez opravdanog razloga odbije svjedoiti. d) Izjava stranke: Ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz, ili se ona ne moe utvrditi na temelju drugih dokaznih sredstava, za utvrivanje te injenice moe se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno data izjava stranke. Izjava stranke moe se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog znaaja ako bi se odreena injenica trebala utvrivati sasluanjem svjedoka koji ivi u mjestu udaljenom od sjedita organa, ili bi inae, uslijed pribavljanja drugih dokaza, bilo oteano ostvarivanje prava stranke. Izjava se unosi u zapisnik. Prije uzimanja izjave stranke, slubena osoba koja vodi postupak duna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave. e) Vjetaci: Kad je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje stvari potrebno struno znanje kojim ne raspolae slubena osoba koja vodi postupak, izvest e se dokaz vjetaenjem, posredstvom jednog ili vie vjetaka. Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti svjedok. Svatko tko ima potrebnu strunu spremu mora se primiti dunosti vjetaka, osim ako ga slubena osoba koja vodi postupak od toga oslobodi zbog opravdanih razloga, kao to su preoptereenost vjetaenjima, drugim poslovima i slino. Vjetak moe uskratiti vjetaenje zbog istih razloga kao i svjedok svjedoenje. O izuzeu vjetaka odluuje zakljukom slubena osoba koja vodi postupak. Vjetak ne polae prisegu. Ako je postavljeno vie vjetaka, oni mogu svoj nalaz i miljenje dati zajedniki. Ako se ne slau, svaki e od njih odvojeno izloiti svoj nalaz i miljenje. Ako nalazi nisu jasni, trait e se dopuna. Vjetak se zbog neodazivanja ili nedavanja miljenja moe kazniti kao i svjedok. j) Uviaj: Uviaj se vri kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe koja vodi postupak.

41

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Stranke imaju pravo prisustvovati uviaju. Koje e osobe osim stranaka prisustvovati uviaju odreuje slubena osoba koja vodi postupak. Uviaj se moe izvriti i uz sudjelovanje vjetaka. Slubena osoba koja rukovodi uviajem pazit e da uviaj ne bude zloupotrijebljen i da ne bude povrijeena niija poslovna, profesionalna, znanstvena ili umjetnika tajna. Tumai i prevoditelji Tuma je osoba koja se odreuje radi sporazumijevanja sa sudionikom u postupku koji je gluh ili nijem, a ije se sasluanje ne moe izvriti pismenim putem. Ako osoba ne poznaje jezik, odreuje se tuma (prevoditelj). Osiguranje dokaza Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano, moe se, radi osiguranja dokaza u svakom stadiju postupka, pa i prije nego to je postupak pokrenut, taj dokaz izvesti. Osiguranje dokaza vri se po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke, odnosno osobe koja ima pravni interes. Za osiguranje dokaza u tijeku postupka nadlean je organ koji vodi postupak. O osiguranju dokaza donosi se poseban zakljuak. Protiv zakljuka kojim se odbija prijedlog za osiguranje dokaza doputena je posebna alba, koja ne prekida tijek postupka. Rjeenje - organ koji donosi rjeenje Na temelju injenica utvrenih u postupku, organ nadlean za rjeavanje donosi rjeenje o stvari koja je predmet postupka. Kad o stvari rjeava kolegijalni organ, on moe rjeavati kad je prisutno vie od polovine njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako zakonom ili drugim propisima nije odreena naroita veina. U pogledu rjeavanja upravne stvari, koju rjeava Vijee ministara, primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako posebnim propisima, koji ureuju ta pitanja o kojima rjeenje donosi Vijee ministara, nije drukije odreeno. Kad je zakonom ili drugim propisom utemeljeni m na zakonu odreeno da o jednoj stvari rjeavaju dva ili vie organa, svaki od njih duan je da rijei o toj stvari. Ovi organi sporazumjet e se koji e od njih izdati rjeenje, i u tom rjeenju mora biti naveden akt drugog organa. Kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu odreeno da rjeenje donosi jedan organ u suglasnosti s drugim organom, organ koji donosi rjeenje sastavlja rjeenje i dostavlja ga sa spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji moe dati suglasnost potvrdom na samom rjeenju ili posebnim aktom. U tom sluaju rjeenje je doneseno kad je drugi organ dao suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rjeenje. Isti je sluaj i kad rjeenje donosi jedan organ uz potvrdu ili odobrenje drugog organa. Kad je zakonom ili dragim propisom odreeno da je nadleni organ duan prije donoenja rjeenja pribaviti miljenje drugog organa, rjeenje se moe donijeti samo poslije pribavljenog miljenja, koje je taj organ duan dati (ili odbiti) u roku od 15 dana. Ako slubena osoba koja je vodila postupak nije ovlatena da donosi rjeenje, duna je podnijeti nacrt rjeenja organu koji donosi rjeenje. Ova slubena osoba potpisuje nacrt rjeenja. Oblik i sastavni dijelovi rjeenja Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Izuzetno, ako je to nuno, posebnim propisima moe se predvidjeti da se rjeenju moe dati i dragi naziv.

42

MATO TADI

Rjeenje se donosi pismeno. Izuzetno, u sluajevima predvienim ovim zakonom, rjeenje se moe donijeti i usmeno. Pismeno rjeenje sadri: naziv organa, broj i datu m, uvod, dispozitiv (izreku), obrazloenje, uputu o pravnom lijeku, potpis ovlatene slubene osobe i peat organa. U sluajevima predvienim zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona, rjeenje ne mora sadravati pojedine od ovih dijelova. Ako se rjeenje obrauje mehanografski, umjesto potpisa moe sadravati faksimil ovlatene slubene osobe. I kad se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno. Rjeenje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prijepisu. Uvod rjeenja sadri: naziv organa koji donosi rjeenje, propis o nadlenosti tog organa, ime stranke i njezinog zakonskog zastupnika ili punomonika, ako ga ima, i kratko oznaenje predmeta postupka. Ako su rjeenje donijela dva ili vie organa, ili je doneseno uz suglasnost, potvrdu, odobrenje ili uz pribavljeno miljenje drugog organa, to se treba navesti u uvodu. Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u tijeku postupka nije posebno rijeeno. Dispozitiv mora biti kratak i odreen, a kad je potrebno, moe se podijeliti i na vie toaka. Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, a ako se rjeenjem nalae izvrenje kakve radnje, a u dispozitivu e se odrediti i rok u kojem se ta radnja mora izvriti. Kad je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u dispozitivu. Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjetava o tome moe li protiv rjeenja izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. Kad se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u uputi se navodi naziv organa kojemu se alba izjavljuje, naziv organa kojemu se, u kojemu roku i s kolikom pristojbom alba predaje, s time da se navede i da se alba moe izjaviti i na zapisnik u organu koji je donio rjeenje. Kad se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u uputi se navodi da se tuba podnosi Sudu Bosne i Hercegovine, rok za podizanje tube i iznos pristojbe. Kad je u rjeenju data pogrena uputa, stranka moe postupiti prema vaeim propisima ili prema uputi. Stranka koja postupi prema pogrenoj uputi, ne moe zbog toga imati tetnih posljedica. Kad u rjeenju nije data nikakva uputa ili je uputa nepotpuna, stranka moe postupiti prema vaeim propisima, a moe u roku od osam dana traiti od organa koji je rje enje donio da dopuni rjeenje. U takvom sluaju rok za albu, odnosno tubu, tee od dana dostavljanja dopunjenog rjeenja. Kad je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da protiv tog rjeenja nema mjesta albi ili da se protiv njega ne moe pokrenuti upravni spor, rok za albu tee od dana dostavljanja rjeenja suda kojim je tuba odbaena kao nedoputena, ako stranka nije ve prije toga podnijela albu nadlenom organu. Kad protiv rjeenja nije mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da se protiv tog rjeenja moe aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, ovaj rok joj tee od dana dostavljanja rjeenja kojim joj je alba odbaena, ako stranka nije ve prije toga pokrenula upravni spor. Uputa o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rjeenja, stavlja se poslije obrazloenja. Rjeenje potpisuje slubena osoba koja je ovlatena da donosi rjeenje. Kada se u istom postupku odluuje o stvari koja se odnosi na vei broj osoba, moe se za sve te osobe donijeti jedno rjeenje, ali one moraju biti imenovane u dispozitivu. U stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes druge osobe, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u obliku slubene zabiljeke u spisu, ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije drukije

43

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

propisano. Ovo rjeenje se priopava stranci usmeno i ne sadri obrazloenje ako se trai pismeni otpravak. Djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje Kada se o jednoj stvari rjeava u vie toaka, a samo su neke od njih dozrele za rjeavanje, i kada se pokae svrsishodnim da se o tim tokama rijei posebnim rjeenjem, nadleni organ moe donijeti rjeenje samo o tim tokama (djelomino rjeenje). Ono se smatra samostalnim rjeenjem. Ako nadleni organ nije rjeenjem odluio o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on moe, po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti posebno rjeenje o pitanjima koja ve donesenim rjeenjem nisu obuhvaena (dopunsko rjeenje). Ako prijedlog stranke za donoenje dopunskog rjeenja bude odbijen, protiv zakljuka o tome doputena je posebna alba. Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez ponovnog provoenja ispitnog postupka. Ovo rjeenje se smatra samostalnim rjeenjem. Ako je prema okolnostima sluaja nuno prije okonanja postupka donijeti rjeenje kojim se privremeno ureduju sporna pitanja ili odnosi, rjeenje se donosi na temelju podataka koji postoje u vrijeme njegovog donoenja. U takvom rjeenju mora biti izriito naznaeno da je privremeno. Rjeenjem o glavnoj stvari, koje se donosi nakon okonanja postupka, ukida se privremeno rjeenje donijeto u tijeku postupka. Privremeno rjeenje smatra se, u pogl edu pravnih lijekova i izvrenja, samostalnim rjeenjem. Rok za izdavanje rjeenja Kad se postupak pokree povodom zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti ako je to u interesu stranke, a prije donoenja rjeenja, nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne moe donijeti rjeenje bez odgode (rjeavanje prethodnog pitanja i dr.), nadleni organ duan je donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci to prije, a najkasnije u roku od 30 dana raunajui od dan a predaje urednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. U ostalim sluajevima kad se postupak pokree povodom zahtjeva stranke, nadleni organ duan je donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana. Ako nadleni organ protiv ijeg je rjeenja doputena alba ne donese rjeenje i ne dostavi ga stranci u propisanim rokovima, stranka ima pravo izjaviti albu nadlenom organu kao da je njezin zahtjev odbijen. Kada se radi o skraenim sluajevima, nadleni organ duan je rjeenje povodom zahtjeva stranke donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. Konanost, odnosno pravomonost rjeenja Konano je rjeenje koje se vie ne moe pobijati albom. Od nastupanja pravnog djelovanja konanosti stranka moe ostvarivati svoja prava, ako zakonom nije drukije odreeno. Pravomono je rjeenje koje se vie ne moe pobijati u upravnom sporu, odnosno drugom sudskom postupku, a stranka je njime stekla odreeno pravo, odnosno pravni interes ili su joj naloene odreene obveze. Ako se rjeenje pobija u upravnom sporu, odnosno drugom sudskom postupku, a sudskom odlukom se ne ukida, odnosno ponitava, rjeenje postaje pravomono od dana pravomonosti sudske odluke kojom je odlueno o zakonitosti rjeenja. Pravomono rjeenje mogue je ponititi, ukinuti, odnosno promijeniti samo na temelju izvanrednih pravnih sredstava odreenih zakonom.

44

MATO TADI

Ispravljanje greaka u rjeenju Organ koji je donio rjeenje, odnosno slubena osoba koja je potpisala ili izdala rjeenje, moe u svako vrijeme ispraviti greke u imenima ili brojevima, pisanju ili raunanju, kao i druge oigledne netonosti u rjeenju ili njegovim ovjerenim prijepisima. Ispravka greke proizvodi pravni uinak od dana od kojega rjeenje koje se ispravlja proizvodi pravni uinak. O ispravci se donosi poseban zakljuak koji se prilae izvorniku rjeenja i ini njegov sastavni dio. Ovjeren prijepis zakljuka dostavlja se i strankama kojima je dostavljeno rjeenje. Zakljuak potpisuje slubena osobakojaje potpisala rjeenje. Zakljuak obvezno sadri broj i datum rjeenja koje se ispravlja. Protiv zakljuka kojim se ve doneseno rjeenje ispravlja ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje doputena je alba. Zakljuak Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka, kao i o onim pitanjima u kojima je zakonom predvieno da se donosi zakljuak. Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka. Zakljuak koji se izdaje pismeno sadri uvod, dispozitiv, obrazloenje i pouku o pravnom lijeku. Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kad je to zakonom predvieno. alba se izjavljuje u istom roku, na isti nain i istom organu kao i alba protiv rjeenja. Ako protiv zakljuka nije doputena alba, onda se zakljuak moe pobijati u albenom postupku protiv rjeenja. alba ne odgaa izvrenje zakljuka, osim ako je zakonom ili samim zakljukom drukije odreeno. Redovni pravni lijek - pravo albe U pravilu^ se protiv svih rjeenja organa donesenih u prvom stupnju moe izjaviti alba. alba se moe iskljuiti samo zbog naroito opravdanih razloga. Rjeenje se moe pobijati albom zbog: povrede pravila postupka; nepotpuno ili nepravilno utvrenog injeninog stanja; pogrene primjene materijalnog prava. Bitne povrede pravila upravnog postupka postoje ako: rjeenje donese stvarno nenadlean organ; osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke ili zainteresirane osobe nije bila dana mogunost sudjelovanja u postupku; stranci ili zainteresiranoj osobi nije dana mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su bile vane za donoenje rjeenja; stranku nije zastupao zakonski zastupnik, odnosno ako opunomoenik nije imao punomo; su prekrene odredbe ovog zakona o upotrebi jezika u postupku; je u voenju ili odluivanju u postupku sudjelovala osoba koja je, prema ovom zakonu, trebala biti izuzeta, odnosno osoba koja, prema ovom ili posebnom zakonu, ne ispunjava uvijete za voenje postupka, odnosno za odluivanje u postupku; je dispozitiv rjeenja suprotan obrazloenju, tako da nije mogue utvrivanje zakonitosti u albenom postupku. Tuitelj, pravobranitelj i drugi organi, kad su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albu protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na tetu javnog interesa. albu protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju moe izjaviti i ombudsman BiH, kad u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da su rjeenjem povrijeena prava i slobode graanina zajamena Ustavom Bosne i Hercegovine, Europskom konvencijom o zatiti

45

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

ljudskih prava i temeljnih sloboda i instrumentima navedenim uz Aneks 4 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Pravo albe protiv prvostupanjskih rjeenja organa uprave Bosne i Hercegovine i institucija koje imaju javne ovlasti ureuje se zakonom Bosne i Hercegovine iz odgovarajue upravne oblasti iz nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine. alba se ne moe izjaviti protiv rjeenja domova Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine i rjeenja Vijea ministara Bosne i Hercegovine donesenih u prvom stupnju, ali se moe pokrenuti upravni spor u Sudu Bosne i Hercegovine. alba mora biti doputena protiv svih prvostupanjskih rjeenja u kojima je zakonom iskljuen upravni spor. a) Nadlenost organa za rjeavanje o albi O albi protiv prvostupanjskih rjeenja organa uprave Bosne i Hercegovine odluuje albeno vijee pri Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. O albi protiv prvostupanjskih rjeenja organizacijskih jedinica organa uprave Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Hercegovine, koje imaju javne ovlasti, a koje su osnovane izvan sjedita organa uprave i institucija sa zadatkom, da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti organa uprave i institucija rjeava organ uprave, odnosno institucija koja ima javne ovlasti, u ijem sastavu se ta organizacijska jedinica nalazi, ako posebnim zakonom nije odreen drugi organ. Ako za rjeavanje o albi nije odreen organ nadlean za albu, o albi rjeava organ uprave nadlean za odgovarajuu upravnu oblast. b) Rok za albu alba protiv rjeenja podnosi se u roku od petnaest (15) dana, ako zakonom nije drukije odreeno, a rauna se od dana dostavljanja rjeenja. U tijeku roka za albu rjeenje se ne moe izvriti. Kad je alba propisno izjavljena, rjeenje se ne moe izvriti sve dok se rjeenje, koje je doneseno povodom albe, ne dostavi stranci. Izuzetno, rjeenje se moe izvriti u albenom roku, ako je to zakonom predvieno ili ako bi uslijed odgaanja izvrenja bila nanesena kojoj stranci teta koja se ne bi mogla popraviti. c) Sadraj albe U albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, oznaavajui naziv organa koji ga je donio, broj i datum rjeenja. Dovoljno je da alitelj izloi u albi u kojem je pogledu nezadovoljan rjeenjem, ali albu ne mora posebno obrazloiti. U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alitelj duan obrazloiti zbog ega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku. Ako su u albi iznesene nove injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluje dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, albi se prilae jo onoliko prijepisa albi koliko ima takvih stranaka. U tom sluaju organ dostavlja svakoj takvoj stranci prijepis albe i ostavlja joj rok da se o novim injenicama i dokazima izjasni. Ovaj rok ne moe biti krai od osam, ni dui od petnaest dana. d) Predavanje albe alba se predaje neposredno ili alje potom prvostupanjskom organu. Ako je alba predana ili poslana neposredno drugostupanjskom organu, on je odmah alje organu prvog stupnja, a u pogledu roka smatra se kao da je predana prvostupanjskom organu. Rad prvostupanjskog organa povodom albe Prvostupanjski organ ispituje je li alba doputena, pravodobna i je li ju izjavila ovlatena osoba. Nedoputenu, nepravodobnu ili albu koju je izjavila neovlatena osoba

46

MATO TADI

prvostupanjski organ e odbaciti svojim rjeenjem. Protiv ovog rjeenja stranka ima pravo albe. Ako organ koji rjeava o albi nade da je alba opravdana, rijeit e ujedno i o albi koja je bila odbaena. Prvostupanjski organ koji je zaprimio albu, moe o njoj odluiti na vie naina: ako organ prvog stupnja nae da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe stvar rijeiti drukije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. ako organ povodom albe nae daje provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo utjecati na rjeavanje stvari, on je duan postupak upotpuniti, sukladno odredbama ovog zakona, kad alitelj iznese u albi takve injenice i dokaze koji bi mogli utjecati na drukije rjeenje stvari, a u prethodnom postupku nije imao mogunost da se na njih izjasni. prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rjeenje moe u granicama zahtjeva stranke stvar rijeiti drukije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. Kad je rjeenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitno g postupka koji je bio obvezan, a stranka u albi trai da se ispitni postupak provede, odnosno da joj se prui mogunost da se izjasni o takvim injenicama i okolnostima, prvostupanjski organ duan je provesti taj postupak. Nakon provoenja postupka, prvostupanjski organ moe uvaiti zahtjev iz albe i donijeti novo rjeenje. Kad organ koji je donio rjeenje nae da je podnesena alba doputena, pravodobna i da ju je izjavila ovlatena osoba, a nije bilo mjesta jednoj od naprijed navedenih radnji izmjene ili dopune svog rjeenja, duan je, bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema albe, poslati albu organu nadlenom za rjeavanje o albi. Uz albu je duan priloiti sve spise koji se odnose na predmet. Rjeavanje drugostupanjskog organa o albi Ako je alba nedoputena, nepravodobna ili ju je izjavila neovlatena osoba, a prvostupanjski organ je propustio daje zbog toga odbaci, odbacit e je rjeenjem organ koji je nadlean za rjeavanje o albi, a ako nema mjesta odbaaju zbog navede nih razloga, drugostupanjski organ uzima predmet u rjeavanje. Drugostupanjski organ moe odbiti albu, ili ponititi rjeenje u cijelosti ili djelomino, ili ga izmijeniti. alba e se odbiti kad se utvrdi da je postupak koji je prethodio rjeenju pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu utemeljeno, a alba neosnovana. alba e se odbiti i ako je prvostupanjski postupak imao nedostataka, ali su oni takvi da nisu mogli utjecati na rjeenje stvari. Takoer e odbiti albu i kad nae daje rjee nje utemeljeno na zakonu, ali zbog drugih razloga od onih koji su navedeni, s tim to e u svom rjeenju izloiti te razloge. Ako drugostupanjski organ utvrdi da je u prvostupanjskom postupku uinjena nepravilnost koja ini rjeenje nitavnim, proglasit e takvo rjeenje nitavnim, kao i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti. Ako drugostupanjski organ utvrdi da je prvostupanjsko rjeenje donio nenadlean organ, ponitit e to rjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom organu na rjeavanje. Drugostupanjski organ moe, u sluaju kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene, da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je u proturjenosti s obrazloenjem, sam upotpuniti postupak i otkloniti izloene nedostatke. Ako drugostupanjski organ nae da se na temelju injenica utvrenih u

47

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

upotpunjenom postupku stvar mora rijeiti drukije nego to je rijeena prvostupanjskim rjeenjem, on e svojim rjeenjem ponititi prvostupanjsko rjeenje i sam rijeiti stvar. Ukoliko bi ove nedostatke bre otklonio prvostupanjski organ, tad e svojim rjeenjem ponititi prvostupanjsko rjeenje i vratiti predmet prvostupanjskom organu na ponovni postupak. U tom sluaju, drugostupanjski organ duan je svojim rjeenjem ukazati prvostupanjskom organu u kojem pogledu treba upotpuniti postupak, a prvostupanjski organ duan je u svemu postupiti sukladno drugostupanjskom rjeenju i bez odgaanja, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana prijema predmeta, donijeti novo rjeenje. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. Kada su izvedeni svi potrebni dokazi, tj. utvrene injenice, ali su pogreno ocijenjeni dokazi i izvedeni zakljuci, pogreno primijenjen materijalni propis, ili je ve jednom poniteno rjeenje u istoj stvari, onda e drugostupanjski organ ponititi prvostupanjsko rjeenje i sam rijeiti stvar. Ako drugostupanjski organ utvrdi daje rjeenje pravilno u pogledu utvrenih injenica i u pogledu primjene zakona, ali da se cilj zbog kojega je rjeenje doneseno moe postii i drugim sredstvima povoljnijim za stranku, izmijenit e prvostupanjsko rjeenje u tom smislu. Radi pravilnog rjeenja stvari drugostupanjski organ moe povodom albe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje u korist alitelja i mimo zahtjeva postavljenog u albi, a u okviru zahtjeva postavljenog u prvostupanjskom postupku, ako se time ne vrijea pravo druge osobe. U obrazloenju drugostupanjskog rjeenja moraju se ocijeniti i svi navodi albe. Ako je prvostupanjski organ u obrazloenju svog rjeenja pravilno ocijenio navode koji se u albi iznose, drugostupanjski organ se moe u svom rjeenju samo pozvati na razloge iznesene u prvostupanjskom rjeenju. alba kad prvostupanjsko rjeenje nije doneseno u zakonskom roku (utnja administracije) Ako je albu izjavila stranka na iji zahtjev prvostupanjski organ nije donio rjeenje u zakonskom roku (trideset, odnosno ezdeset dana), drugostupanjski organ duan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema albe, traiti da mu prvostupanjski organ odmah dostavi sve spise predmeta i da pismeno iznese razloge zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku. Prvostupanjski organ je obvezan postupiti sukladno tom traenju u roku koji odredi drugostupanjski organ, s tim da taj rok ne moe biti dui od pet dana. Ako drugostupanjski organ nade da rjeenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga ili zbog krivnje stranke, odredit e prvostupanjskom organu rok za donoenje rjeenja, koji ne moe biti dui od petnaest dana, i vratiti mu sve spise predmeta na rjeavanje. Ako drugostupanjski organ nae da razlozi zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku nisu opravdani, on e rijeiti stvar prema spisima predmeta i donijet e svoje rjeenje, ako je to mogue, a ako se stvar ne moe rijeiti prema spisima predmeta, sam e provesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti stvar. Izuzetno, ako drugostupanjski organ nae da e postupak bre i ekonominije provesti prvostupanjski organ, naloit e tom organu da to uini i da mu prikupljene podatke dostavi u odreenom roku, koji ne moe biti dui od osam dana, a prvostupanjski organ obvezan je postupiti sukladno tom traenju. Nakon to prvostupanjski organ dostavi traene podatke i dokaze, drugostupanjski organ e odmah rijeiti stvar. Rjeenje drugostupanjskog organa doneseno prema ovoj odredbi je konano. Rok za donoenje rjeenja povodom albe i posebni sluajevi odluivanja o albi Rjeenje povodom albe mora se donijeti i dostaviti stranci to prije, a najkasnije u roku od trideset dana raunajui od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. Ako stranka odustane od albe, postupak povodom albe se obustavlja zakljukom.

48

MATO TADI

Protiv rjeenja koje je, sukladno propisu kojim se ureuje ta upravna oblast, u prvom stupnju donio organ uprave entiteta, odnosno Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, odluuje organ uprave Bosne i Hercegovine odreen propisom kojim se ureuje ta upravna oblast. Dostavljanje drugostupanjskog rjeenja Organ koji je rijeio stvar u drugom stupnju, u pravilu, svoje rjeenje alje sa spisima predmeta prvostupanjskom organu, koji je duan rjeenje dostaviti strankama u roku od pet dana od dana prijema spisa. Izvanredni pravni lijekovi Obnova postupka - pokretanje obnove postupka Postupak okonan rjeenjem ili zakljukom protiv kojega nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (konano u upravnom postupku) obnovit e se: 1) ako se sazna za nove injenice, ili se nade ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi sa ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukijeg rjeenja da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku; 2) ako je rjeenje doneseno na temelju lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka, ili ako je dolo kao posljedica kakvog djela kanjivog prema kaznenom zakonu; 3) ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o gospodarskom prijestupu, a ta presuda je pravomono ukinuta; 4) ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je organ koji je vodio postupak bio doveden u zabludu; 5) ako se rjeenje organa koji je vodio postupak temelji na nekom prethodnom pitanju, a nadleni organ je to pitanje kasnije rijeio bitno drukije; 6) ako je u donoenju rjeenja sudjelovala slubena osoba koja je prema zakonu morala biti izuzeta; 7) ako je rjeenje donijela slubena osoba nadlenog organa koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje; 8) ako kolegijalni organ koji je donio rjeenje nije rjeavao u sastavu predvienom vaeim propisima ili ako za rjeenje nije glasala propisana veina; 9) ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogunost sudjelovanja u postupku; 10) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a prema zakonu je trebalo daje zastupa; 11) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim jezikom. Obnovu upravnog postupka mogu traiti stranka i organ koji je donio rjeenje. Za navode koje je ranije bezuspjeno isticala, stranka ne moe traiti obnovu postupka, a za nove injenice stranka mora dokazati da te okolnosti nije mogla bez svoje krivnje ranije istaknuti. Tuitelj moe traiti obnovu postupka pod istim uvjetima kao i stranka. Obnovu postupka moe traiti i ombudsman BiH kad u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nade da su konanim rjeenjem povrijeeni pravo i slobode graana zajameni Ustavom Bosne i Hercegovine, Europskom konvencijo m o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i instrumentima navedenim uz Aneks 4 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

49

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Ako je rjeenje prema kojem se trai obnova upravnog postupka bilo predmet upravnog spora, obnova se moe dopustiti samo zbog onih injenica koje je organ utvrdio u ranijem upravnom postupku, a ne i zbog injenica koje je utvrdio sud u svom postupku. Stranka moe traiti obnovu postupka u roku od trideset dana, i to: od dana kada je stranka mogla iznijeti nove injenice, odnosno upotrijebiti nove dokaze; od dana kada je stranka saznala za pravomonu presudu u kaznenom postupku, ili u postupku o privrednom prijestupu, a ako se postupak ne moe provesti, od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti, odnosno za okolnosti zbog kojih nema mogunosti za kazneno gonjenje, odnosno za gonjenje za privredni prijestup; od dana kada je stranka mogla upotrijebiti novi akt (presudu, rjeenje); od dana kada je stranka saznala za razlog obnove; od dana kada je rjeenje dostavljeno stranci. Nakon proteka roka od pet godina od dostavljanja konanog rjeenja stranci, obnova se ne moe traiti niti se moe pokrenuti po slubenoj dunosti. Stranka je duna u prijedlogu za obnovu postupka uiniti vjerojatnim okolnosti na kojima temelji prijedlog, kao i okolnost daje prijedlog stavljen u zakonskom roku. Rjeavanje o obnovi postupka Prijedlog za obnovu postupka podnosi se organu koji je o predmetu rjeavao u prvom stupnju ili organu koji je donio rjeenje kojim je postupak okonan. O prijedlogu za obnovu postupka rjeava onaj organ koji je donio rjeenje kojim je postupak okonan. Kad se obnova trai prema rjeenju koje je doneseno u drugom stupnju, prvostupanjski organ koji primi prijedlog za obnovu prikljuit e spise predmeta prijedlogu i poslat e organu koji je rjeavao u drugom stupnju odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema prijedloga. Kad organ koji je nadlean za rjeavanje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog, duan je ispitati je li prijedlog pravodoban, je li ga izjavila ovlatena osoba, te je li okolnost na kojoj je prijedlog utemeljen uinjena vjerojatnom. Ako uvjeti nisu ispunjeni, nadleni organ e svojim zakljukom odbaciti prijedlog. Ako nadleni organ ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu, donijet e zakljuak da se obnova postupka doputa i odredit e u kojemu e se obujmu postupak obnoviti. Ako se obnova postupka pokree po slubenoj dunosti, nadleni organ donijet e zakljuak kojim se obnova doputa, ako prethodno utvrdi da su za nju ispunjeni zakonski uvjeti. Ranije radnje u postupku, na koje ne utjeu razlozi obnove, nee se ponavljati. Kad o prijedlogu za obnovu odluuje drugostupanjski organ, on e sam izvriti potrebne radnje u obnovljenom postupku. Na temelju podataka pribavljenih u prijanjem i u obnovljenom upravnom postupku, nadleni organ donosi rjeenje o stvari koja je bila predmet obnove postupka i njime moe prijanje rjeenje, koje je bilo predmet obnove, ostaviti na snazi ili ga zami jeniti novim. U ovom drugom sluaju, a s obzirom na sve okolnosti pojedinog sluaja, organ moe prijanje rjeenje ponititi ili ukinuti. Protiv zakljuka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rjeenja donesenog u obnovljenom postupku, moe se izjaviti alba samo kad je taj zakljuak, odnosno rjeenje donio prvosrupanjski organ. Ako je zakljuak ili rjeenje u obnovi postupka donio drugostupanjski organ, protiv tog zakljuka, odnosno rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor u Sudu Bosne i Hercegovine. Prijedlog za obnovu postupka, u pravilu, ne odgaa izvrenje rjeenja prema kojem se obnova trai, ali organ koji je nadlean za odluivanje o prijedlogu za obnovu postupka, ako

50

MATO TADI

smatra da e prijedlog za obnovu biti uvaen, moe po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke rijeiti da se odgodi izvrenje dok se ne odlui o pitanju obnove postupka. Zakljuak kojim se doputa obnova postupka odgaa izvrenje rjeenja protiv kojega je obnova doputena. Posebni sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja 1. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom Organ protiv ijeg je rjeenja pravodobno pokrenut upravni spor moe do okonanja spora, ako uvaava sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje z bog onih razloga zbog kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje, ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili tree osobe. Ovakvo rjeenje dostavlja se stranci i Sudu Bosne i Hercegovine. Rjeenje se donosi u roku koji je Sud Bosne i Hercegovine odredio za davanje odgovora na tubu, odnosno prije nego to se okona upravni spor. 2. Zahtjev za zatitu zakonitosti Protiv pravomonog rjeenja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora, pravobranitelj BiH ima pravo podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti, ako smatra daje rjeenjem povrijeen zakon. Zahtjev za zatitu zakonitosti moe se podnijeti u roku od trideset dana od dana kada je rjeenje dostavljeno pravobranitelju Bosne i Hercegovine, a ako mu nije dostavljeno, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja stranci. O zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv rjeenja, koje je u upravnom postupku donio organ uprave BiH i institucija koja ima javne ovlasti, rjeava organ up rave BiH koji je nadlean za rjeavanje o albi protiv pobijanog rjeenja, a ako takvog organa uprave nema, onda Vijee ministara. Povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti, nadleni organ moe ukinuti pobijano rjeenje ili odbiti zahtjev. Protiv rjeenja donesenog povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti alba nije doputena. Inicijativu nadlenom pravobranitelju BiH za podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti moe podnijeti i stranka i druga zainteresirana osoba. 3. Ponitavanje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora Rjeenje koje je konano u upravnom postupku nadleni organ e ponititi po pravu nadzora: ako je rjeenje donio stvarno nenadlean organ; ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drukije rijeena; ako je rjeenje donio jedan organ bez suglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugog organa, a ovo je potrebno prema zakonu ili drugom propisu utemeljenom na zakonu; ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedoputene radnje. Rjeenje koje je konano u upravnom postupku moe se ukinuti po pravu nadzora, ako je njime oigledno povrijeen materijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, rjeenje se moe ukinuti samo uz pristanak zainteresiranih stranaka. Rjeenje moe ponititi ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjski organ. Ako nema drugostupanjskog organa, rjeenje moe ponititi ili ukinuti Vijee ministara, a postupak moe pokrenuti po slubenoj dunosti sam organ ili stranka, pravobranitelj BiH ili ombudsman BiH.

51

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Nadleni organ donosi rjeenje o ponitenju ili ukidanju rjeenja. Rjeenje o ponitenju, u sluaju kad ga je donio stvarno nenadleni organ ili kad je drukije rijeeno drugim rjeenjem, moe se donijeti u roku od pet godina, a u sluaju prisile ili iznude, u roku od jedne godine od dana kad je rjeenje postalo konano u upravnom postupku. Protiv ovih rjeenja nije doputena alba, ve se protiv njega moe neposredno pokrenuti upravni spor u nadlenom sudu. 4. Ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke Ako je pravomonim rjeenjem stranka stekla neko pravo, a organ koji je donio to rjeenje smatra da je u njemu nepravilno primijenjen materijalni zakon, moe rje enje ukinuti ili izmijeniti radi njegovog usklaivanja sa zakonom samo ako stranka, koja je na temelju tog rjeenja stekla pravo na to, pristane i ako se time ne vrijea pravo tree osobe. Pristanak stranke obvezan je i za izmjenu na tetu stranke pravomonog rjeenja kojim je stranci odreena obveza. Rjeenje donosi prvostupanjski organ koji je donio rjeenje, a drugostupanjski organ samo kad je svojim rjeenjem odluio o stvari. Ako je taj organ ukinut ili je prestao biti nadlean u stvari o kakvoj je rije, rjeenje donosi organ koji je za tu stvar nadlean u vrijeme njegovog donoenja. alba protiv novog rjeenja je doputena samo ako je to rjeenje donio prvostupanjski organ. U protivnom, protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor. 5. Izvanredno ukidanje rjeenja Izvrno rjeenje moe se ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili radi otklanjanja poremeaja u privredi, ako se to ne bi moglo uspjeno otkloniti drugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u steena prava. Rjeenje se moe ukinuti i samo djelomino, u obujmu kojim je nuno da se opasnost otkloni ili zatite navedeni javni interesi. Ako je rjeenje donio prvostupanjski organ, to rjeenje moe ukinuti drugostupanjski organ, a ako drugostupanjskog organa nema, onda odgovarajui organ. Protiv rjeenja kojim se prijanje rjeenje ukida doputena je alba samo kad je to rjeenje donio prvostupanjski organ. U protivnom, protiv takvog rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor u Sudu Bosne i Hercegovine. Stranka koja uslijed ukidanja rjeenja trpi tetu ima pravo na naknadu samo stvarne tete. Za rjeavanje o zahtjevu za naknadu tete nadlean je Sud Bosne i Hercegovin e. Proglaavanje rjeenja nitavnim i pravne posljedice ponitavanja i ukidanja Nitavnim se proglaava rjeenje: 1) 2) 3) 4) 5) koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uope ne moe rjeavati u upravnom postupku; koje bi svojim izvrenjem moglo prouzrokovati neko djelo kanjivo prema kaznenom zakonu; ije izvrenje uope nije mogue; koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka nije naknadno izriito ili preutno pristala; koje sadri nepravilnost koja je prema nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavnosti.

Rjeenje se moe u svako doba proglasiti nitavnim po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke ili pravobranitelja BiH ili ombudsmana BiH.

52

MATO TADI

Rjeenje se moe proglasiti nitavnim u cijelosti ili djelomino. Rjeenje proglaava nitavnim organ koji ga je donio ili drugostupanjski organ. Protiv rjeenja kojim se neko rjeenje proglaava nitavnim ili se odbija prijedlog stranke ili tuitelja ili ombudsmana za proglaavanje rjeenja nitavnim doputena je alba. Ako nema organa koji rjeava o albi, protiv takvog rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor u nadlenom sudu. Ponitavanjem rjeenja i proglaavanjem rjeenja nitavnim, ponitavaju se i pravne posljedice koje je takvo rjeenje proizvelo. Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo do dana ukidanja, ali se onemoguava daljnje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja. Izvrenje rjeenja i zakljuka - ope odredbe Izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novanih potraivanja ili nenovanih obveza. Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se kada postane izvrno. Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno: istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena; dostavom stranci, ako alba nije doputena; dostavom stranci, ako alba ne odgaa izvrenje; i dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija. Drugostupanjsko rjeenje, kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rjeenje, postaje izvrno kad se dostavi stranci. Ako je u rjeenju odreeno da se radnja, koja je predmet izvrenja, moe izvriti u ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka. Ako rjeenjem nije odreen rok za izvrenje radnje, rjeenje postaje izvrno u roku od petnaest dana od dana donoenja rjeenja. Izvrenje se moe provesti i na temelju zakljuenog poravnanja, ali samo protiv osobe koja je sudjelovala u zakljuivanju poravnanja. Ako se rjeenje odnosi na dvije ili vie stranaka koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima, alba koju podnese bilo koja od tih stranaka spreava izvrsnost rjeenja. Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rjeenje postalo izvrno, ne moe se traiti njegovo izvrenje. Zakljuak donesen u upravnom postupku izvrava se kada postane izvran. Zakljuak protiv kojeg se ne moe izjaviti posebna alba, kao i onaj protiv kojeg se moe izjaviti posebna alba koja ne odgaa njegovo izvrenje, postaje izvran saopenjem, odnosno dostavom stranci. Kad je zakonom ili samim zakljukom odreeno da alba odgaa izvrenje zakljuka, zakljuak postaje izvran istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena, a ako je izjavljena, dostavljanjem stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija. Odredbe koje se odnose na izvrenje rjeenja vrijede i za izvrenje zakljuka. Izvrenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu (izvrenik), odnosno njegovih nasljednika ili pravnih sljedbenika, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. Po slubenoj dunosti izvrenje se provodi kada to nalae javni interes. Izvrenje koje je u interesu stranke provodi se na prijedlog stranke (traitelj izvrenja). Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvrenje), a u sluajevima predvienim ovim zakonom - sudskim putem (sudsko izvrenje). Administrativno izvrenje provode organi uprave prema odredbama ovog, odnosno posebnog zakona, a sudsko izvrenje provodi Sud Bosne i Hercegovine prema propisima koji vae za sudsko izvrenje.

53

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Izvrenje radi ispunjenja izvrenikovih nenovanih obveza administrativnim putem, a novanih potraivanja sudskim putem.

provodi

se

Izuzetno, izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja iz primanja na temelju radnog odnosa moe se provesti administrativnim putem uz izvrenikov pristanak. Da bi se moglo pristupiti izvrenju rjeenja, potrebno je da organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja donese, po slubenoj dunosti ili na zahtjev traitelja izvrenja, zakljuak o dozvoli izvrenja. Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje se nain izvrenja. Protiv ovog zakljuka doputena je alba nadlenom drugostupanjskom organu. Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja, koje je doneseno u upravnoj stvari po slubenoj dunosti, organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja duan je donijeti bez odgaanja kad je takvo rjeenje postalo izvrno, a najkasnije u roku od trideset dana od dana kad je rjeenje postalo izvrno, ako posebnim propisima nije drukije odreeno, s tim da se taj rok moe produiti jo do trideset dana. Kad se po slubenoj dunosti ima provesti izvrenje rjeenja organa, odnosno institucije koja ima javne ovlasti, a nisu ovlateni za provoenje izvrenja, oni se, radi izvrenja, obraaju organu nadlenom za izvrenje. U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti alba koja se odnosi samo na izvrenje, a njome se ne moe pobijati pravilnost rjeenja koje se izvrava. alba ne odgaa zapoeto izvrenje. Organ nadlean za administrativno izvrenje obvezan je po slubenoj dunosti obustaviti zapoeto izvrenje i provedene radnje ponititi ako se utvrdi daje obveza izvrena, da izvrenje uope nije bilo doputeno, daje bilo provedeno prerna osobi koja nije u obvezi, ili ako traitelj izvrenja odustane od svog zahtjeva, odnosno ako je izvrno rjeenje poniteno ili ukinuto. Administrativno izvrenje odgodit e se ako se utvrdi da je u pogledu izvrenja obveze doputen poek, ili je umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava doneseno rjeenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja. Odgaanje izvrenja odobrava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja. Novane kazne, izreene prema ovom zakonu, izvravaju organi nadleni za izvrenje novanih kazni izreenih za prekraje. Novana kazna naplauje se u korist Prorauna Bosne i Hercegovine. Kad se ima provesti sudsko izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku, organ ije se rjeenje ima izvriti stavlja na rjeenje potvrdu izvrsnosti i dostavlja ga, radi izvrenja, Sudu Bosne i Hercegovine. Rjeenje doneseno u upravnom postupku, koje sadri potvrdu izvrsnosti, osnova je za sudsko izvrenje. To izvrenje provodi se prema propisima koji vrijede za sudsko izvrenje. Neosnovanu potvrdu izvrsnosti ukinut e rjeenjem organ koji je potvrdu stavio i to rjeenje odmah dostaviti sudu nadlenom za izvrenje. Izvrenje nenovanih obveza Izvrenje radi ostvarenja izvrenikovih nenovanih obveza provodi se preko drugih osoba ili prinudom. a) Izvrenje preko drugih osoba Ako se izvrenikova obveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i druga osoba, a izvrenik je uope ne izvri ili je ne izvri u cijelosti, ova radnja izvrit e se preko druge osobe, na izvrenikov troak (npr., ruenje bespravno izgraenog objekta). Izvrenik mora biti o tome prethodno pismeno opomenut.

54

MATO TADI

U tom sluaju, organ koji provodi izvrenje moe zakljukom naloiti izvreniku da unaprijed poloi iznos koji je potreban za podmirenje trokova izvrenja, a da se obrau n naknadno izvri. Zakljuak o polaganju ovog iznosa je izvran. b) Izvrenje prisilom Ako je izvrenik duan neto dopustiti ili trpjeti, pa postupa protivno toj obvezi, ili ako je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega izvriti druga osoba, organ koji provodi izvrenje prisilit e izvrenika na ispunjavanje obveze izricanjem novanih kazni. Kada se izrie prvi put, novana kazna ne moe biti vea od pedeset (50) KM. Svaka kasnija prisilna novana kazna moe biti ponovno izreena u istom iznosu. Ako se izvrenje nenoveane obveze ne moe uope ili ne moe pravodobno provesti primjenom kazne, izvrenje se, prema prirodi obveze, moe provesti i neposrednom prisilom, ukoliko propisima nije drukije odreeno. Kada je na temelju rjeenja provedeno izvrenje, a to rjeenje se kasnije poniti ili izmijeni, izvrenik ima pravo traiti da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizlazi iz novog rjeenja. Izvrenje radi osiguranja i privremeni zakljuak a) Izvrenje radi osiguranja Radi osiguranja izvrenja moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego to je ono postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti osujeeno ili znatno oteano izvrenje. Ako je rije o obvezama koje se prisilno izvravaju samo na prijedlog stranke, predlaga mora opasnost od sprjeavanja ili oteavanja ispunjenja uiniti vjerojatnim. Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem. Kada se izvrenje radi osiguranja provodi sudskim putem, s ud postupa prema propisima koji vae za sudsko izvrenje. b) Privremeni zakljuak o osiguranju Ako postoji ili je uinjena vjerojatnom obveza stranke, a postoji opasnost da e obvezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s treim osobama ili na drugi nain osujetiti ili znamo oteati izvrenje te obveze, organ nadlean za donoenje rjeenja o obvezi stranke moe prije donoenja rjeenja o toj obvezi donijeti privremeni zakljuak radi osiguranja izvrenja obveze. Ako je pravomonim rjeenjem utvreno da pravno ne postoji obveza stranke za ije je osiguranje bio donesen privremeni zakljuak, ili je na drugi nain utvreno da je zahtjev za donoenje privremenog zakljuka bio neopravdan, predlaga u iju je korist privremeni zakljuak donesen nadoknadit e protivnoj stranci tetu koja joj je uzrokovana donesenim zakljukom. Mjere za provoenje zakona Organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti ne mogu u upravnom postupku, koje one vode same, primjenjivati prisilne mjere privoenja ili dovoenja, nego e to traiti od nadlenog organa (organ unutarnjih poslova). U organima uprave, kao i u institucijama koje imaju javne ovlasti, ako zakonom nije drukije odreeno, ovlast za poduzimanje radnji u upravnom postupku i ovlast za rjeavanje u upravnim stvarima moe se dati samo osobi koja ima zakonom propisanu odgovarajuu strunu spremu, radno iskustvo i poloen struni ispit.

55

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Rukovoditelji organa uprave, odnosno institucija koje imaju javne ovlasti, odgovorni su za pravilnu i dosljednu primjenu ovog zakona, a naroito su odgovorni da se upravne stvari rjeavaju u zakonom propisanim rokovima. Slubena osoba koja je ovlatena za poduzimanje radnji u upravnom postupku, odnosno koja je ovlatena za rjeavanje u upravnim stvarima, duna je, u roku od tri dana od dana isteka roka, obavijestiti pismeno stranku o razlozima zbog kojih rjeenje, odnosno zakljuak, nije donesen, kao i o tome koje e radnje poduzeti radi donoenja rjeenja, odnosno zakljuka, te e pouiti stranku koja pravna sredstva moe koristiti. Slubena osoba koja je ovlatena da vodi upravni postupak, odnosno da rjeava upravne stvari, ini teu povredu radne dunosti ako je njezinom krivnjom dolo do neizvrenja odreenih procesnih radnji u upravnom postupku, zbog kojih se rjeenje, odnosno zakljuak, nije mogao donijeti u zakonskom roku. Nadlena upravna inspekcija ima pravo zahtijevati pokretanje postupka odgovornosti u nadlenom organu protiv rukovoditelja organa uprave, odnosno rukovoditelja institucije koja ima javne ovlasti, za uinjene propuste u provoenju zakona. Nadzor nad provoenjem zakona Nadzor nad provoenjem ovog zakona u organima uprave BiH, ustanovama BiH i drugim organima BiH, u institucijama BiH koje imaju javne ovlasti u pitanjima u kojima ti organi, slube i institucije u upravnom postupku rjeavaju o upravnim stvarima na temelju zakona BiH ili drugog propisa BiH, vri organ uprave odreen posebnim zakonom. Nadzor nad provoenjem ovog zakona ostvaruje se putem upravne inspekcije, kao i na drugi zakonom doputen nain. Organi i institucije koje imaju javne ovlasti dune su omoguiti ostvarivanje uvida u upravno rjeavanje i postupati sukladno nalozima upravne inspekcije koja vri nadzor, te, na traenje te inspekcije, dostavljati potrebne podatke, spise i obavjetenja o pitanji ma koja se odnose na upravne stvari koje se rjeavaju u upravnom postupku. 1.1.3. ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA BOSNE I HERCEGOVINE 3 Temeljne odredbe - o emu se odluuje u upravnom sporu Zakonom o upravnim sporovima utvruju se pravila kojima se u sudskom postupku odluuje o zakonitosti pojedinanih i opih konanih upravnih akata koje su donijele institucije Bosne i Hercegovine u postupcima u kojima se odluivalo o pravima i obvezama graana i pravnih osoba.

"Slubeni glasnik BiH" br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10

56

MATO TAPI

Tko ima pravo pokretanja upravnog spora Upravni spor mogu pokrenuti: 1) graanin ili pravna osoba, ako je konanim upravnim aktom povrijeeno neko njihovo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu; 2) ako je konanim upravnim aktom povrijeen zakon na tetu Bosne i Hercegovine ili je povrijeen zakon u korist pravne osobe ili graanina, upravni spor moe pokrenuti pravobranitelj Bosne i Hercegovine. O povredi zakona na tetu Bosne i Hercegovine svi organi uprave, slube za upravu i pravne osobe duni su o takvim aktima, kad za njih saznaju, obavijestiti nadlenog pravobranitelja ili drugi zakonom ovlaten organ; 3) dravni slubenici, ako je konanim upravnim aktom povrijeeno njihovo pravo iz radnog odnosa; 4) skupine koje zastupaju kolektivne interese (udruge i fondacije, korporacije, sindikati), ako su konanim upravnim aktom povrijeena njihova prava ili kolektivni interesi koje zastupaju; 5) organ uprave, sluba za upravu, poslovna jedinica poduzea (drutva), naselje ili skupina osoba i si., iako nemaju svojstvo pravne osobe, mogu pokrenuti upravni spor, ako mogu biti nositelji prava i obveza o kojima se rjeavalo u upravnom postupku. Upravni spor moe pokrenuti i ombudsman za Bosnu i Hercegovinu, a i intervenirati u postupku koji je u tijeku kad u vrenju poslova iz svoga nadletva utvrdi da su konanim upravnim aktom povrijeeni ljudsko dostojanstvo, prava i slobode graana zajameni Ustavom Bosne i Hercegovine i instrumentima navedenim u Aneksu I Ustava Bosne i Hercegovine. Presude Suda Bosne i Hercegovine, donesene u upravnim sporovima, konane su i obvezne. Institucije Bosne i Hercegovine, u smislu ovoga zakona, su: ministarstva Bosne i Hercegovine i njihovi organi, javne agencije, javne korporacije, institucije Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i druge organizacije utvrene zakonom drave Bosne i Hercegovine, koje vre javne ovlasti i koje su Ustavom Bosne i Hercegovine odreene u nadletvo Bosne i Hercegovine. Nadlenost za rjeavanje upravnog spora Upravne sporove rjeava Upravni odjel Suda Bosne i Hercegovine. Sud odluuje povodom tubi protiv konanih upravnih akata institucija Bosne i Hercegovine. U upravnim sporovima Sud odluuje u vijeu sastavljenom od tri suca. Izuzetno, u upravnim sporovima pokrenutim protiv rjeenja o stavljanju stranca pod nadzor odluuje sudac pojedinac. Protiv kojih akata se moe, odnosno ne moe voditi upravni spor Upravni spor moe se voditi samo protiv konanog upravnog akta. Konani upravni akt, u smislu ovoga zakona, jeste akt kojim nadlena institucija rjeava o izvjesnom pravu ili obvezi graanina ili pravne osobe u nekoj upravnoj stvari.

57

UPRAVNO 1 RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Upravni spor moe se pokrenuti samo protiv konanih upravnih akata koje su donijele institucije BiH, javne agencije, korporacije i institucije Brko Distrikta. Upravni spor moe se pokrenuti i kada se radi o upravnoj utnji institucije (administrativna utnja), pod uvjetima koji su nie detaljnije obrazloeni. Upravni spor ne moe se voditi: 1) protiv konanih upravnih akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan upravnoga spora; 2) protiv konanih upravnih akata donesenih u stvarima o kojima se prema izriitoj odredbi zakona ne moe voditi upravni spor; 3) u stvarima o kojima izravno, na temelju ustavnih ovlasti, odluuju Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine ili Predsjednitvo Bosne i Hercegovine. Ipak, i protiv ovih akata moe se voditi upravni spor kada je nadlena institucija pri donoenju konanog upravnog akta prekoraila granice svojih ovlasti. Kada se moe pobijati upravni akt i to se moe traiti u upravnom sporu Konani upravni akt moe se pobijati: 1) ako u aktu nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen zakon Bosne i Hercegovine, odnosno propis utemeljen na zakonu, ili opi akt, pri vrenju dunosti nadlenih institucija; 2) ako je akt donijela nenadlena institucija Bosne i Hercegovine; 3) ako se u upravnom postupku koji je prethodio donoenju akta nije postupilo prema pravilima postupka, a posebno ako injenino stanje nije potpuno i pravilno utvreno, ili ako je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak glede injeninog stanja; 4) ako je nadlena institucija, rjeavajui prema slobodnoj ocjeni, prekoraila granice ovlasti koje su joj dane pravnim propisima i suprotno cilju u kojem joj je ovlast dana. U upravnom sporu moe se traiti: 1) da se utvrdi da je pobijani konani upravni akt suprotan zakonu i da se ponit i; 2) da se, prema potrebi, tuitelju prizna pravni status i pravo na povrat u prijanje stanje prije izvrenja pobijanog konanoga upravnog akta; 3) da se utvrdi odgovornost uprave, ukljuujui i obvezu plaanja naknade za nastalu tetu; 4) da se odredi ispunjavanje zakonskih obveza, ako se radi o neinjenju uprave ili javnih agencija. U upravnom sporu moe se traiti i povrat oduzetih stvari, kao i naknada tete koja je tuitelju nanesena izvrenjem konanog upravnog akta koji se pobija. Tuitelj u upravnom sporu moe biti graanin, pravna osoba i druge osobe koje mogu sudjelovati u upravnom postupku.

58

MATO TAD1

Trea osoba kojoj bi ponitenje pobijanog konanog upravnog akta neposredno bilo na tetu (zainteresirana osoba) ima u sporu poloaj stranke. Tuena stranka u upravnom sporu je institucija Bosne i Hercegovine iji se konani upravni akt pobija. Odlaganje izvrenja konanog upravnog akta povodom tube Tuba, u pravilu, ne sprjeava izvrenje konanog upravnog akta protiv kojega je podnesena. Na tuiteljev zahtjev, nadlena institucija za provoenje izvrenja pobijanog konanog upravnog akta odgodit e izvrenje do konane sudske odluke, ako bi izvrenje nanijelo tuitelju tetu koja bi se teko mogla popraviti, a odgaanje nije protivno javnom interesu niti bi se njime nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci. Uz zahtjev za odgaanje mora se priloiti dokaz o podnesenoj tubi. Nadlena institucija za svaki zahtjev mora donijeti rjeenje najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva za odgodu izvrenja. Izvrenje se moe odloiti i ako to doputa javni interes. O odgaanju izvrenja konanog upravnog akta protiv kojega je podnesena tuba moe odluiti i sud kojem je tuba podnesena, ako to pismeno zatrai tuitelj i dokae da nije zatraeno od nadlene institucije. Pokretanje upravnog spora Upravni spor pokree se tubom. Tuba se podnosi u roku od ezdeset dana od dana kada je podnositelj tube obavijeten, odnosno kada je primio pobijani konani upravni akt ili rjeenje, odnosno od dana objave pobijanog propisa. Rok vai i za pravobranitelja Bosne i Hercegovine, odnosno ombudsmana Bosne i Hercegovine, kada su oni ovlateni za podnoenje tub e. Tuba se predaje Sudu neposredno ili mu se alje potom preporueno. Tuba se moe izjaviti i u zapisnik u Sudu ili ma kojem drugom sudu u Bosni i Hercegovini. Dan predaje tube poti preporueno, odnosno dan izjavljivanja tube u zapisnik, smatra se ka o dan predaje Sudu. Za osobe koje se nalaze u vojskama entiteta Bosne i Hercegovine na obveznoj vojnoj slubi, dan predaje tube vojnoj postrojbi, odnosno vojarni ili stoeru, smatra se kao dan predaje Sudu. Za osobe liene slobode, dan predaje tube uprav i ustanove u kojoj se ta osoba nalazi smatra se kao dan predaje Sudu. Izuzetno, tuba protiv rjeenja o stavljanju stranca pod nadzor podnosi se u roku od 24 sata od uruenja, odnosno dostave rjeenja drugostupanjskog organa u upravnom postupku, odnosno protekom toga roka, ako u njemu drugostupanjska odluka nije donesena Pokretanje upravnog spora zbog utnje administracije Ako u upravnom postupku drugostupanjska institucija nije u roku od mjesec dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donijela rjeenje povodom albe stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od

UPRAVNO 1 RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

sedam dana po pismenom traenju, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. Na isti nain moe postupiti stranka i kada o njezinom zahtjevu u upravnom postupku prvostupanjska institucija nije donijela rjeenje protiv ijeg akta zakonom nije doputena alba. Ako u upravnom postupku prvostupanjska institucija protiv ijeg je akta doputena alba nije u roku od ezdeset dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donijela nikakvo rjeenje povodom zahtjeva, stranka se ima pravo svojim zahtjevom obratiti drugostupanjskoj instituciji. Protiv rjeenja drugostupanjske institucije stranka moe pokrenuti upravni spor, a moe pokrenuti i ako drugostupanjska institucija ne donese rjeenje u propisanom roku. Sadraj tube i rad povodom tube - obustava i odbacivanje tube U tubi se moraju navesti: ime, prezime i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjedite tuitelja, broj i datum konanog upravnog akta protiv kojega je tuba podnesena, kratko obrazloenje zbog ega se tui, kao i u kojem se smislu i obujmu predlae ponitavanje konanoga upravnog akta, te potpis podnositelja. Uz tubu se mora podnijeti konani upravni akt u izvorniku ili prijepisu, odnosno preslika. Ako se tubom trai povrat stvari ili naknada tete, mora se navesti i odreen zahtjev glede stvari ili visine pretrpljene tete. Uz tubu se podnosi i po jedan prijepis tube i privitak za tuenu instituciju i za svaku zainteresiranu osobu, ako takvih osoba ima. Tuitelj moe odustati od tube sve do donoenja sudske odluke o emu Sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjavu u zapisnik u Sudu, i u tom sluaju Sud rjeenjem obustavlja postupak. Ako je tuba nepotpuna ili nerazumljiva, predsjednik sudskog vijea pozvat e tuitelja da u ostavljenom roku ukloni nedostatke tube. Pri tomu e ga pouiti to i kako treba uiniti i ukazati mu na posljedice koje e nastati ako ne postupi sukladno traenju suda. Ako tuitelj u ostavljenom roku ne ukloni nedostatke tube, a oni su takvi da sprjeavaju rad suda, sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu, ako ne nae da je pobijani konani upravni akt prema zakonu nitavan. Sud e rjeenjem odbaciti tubu ako utvrdi: 1) da je tuba podnesena nepravodobno ili prijevremeno, odnosno ako ju je podnijela neovlatena osoba; 2) da akt koji se tubom pobija nije konani upravni akt; 3) da je oevidno da se upravnim aktom koji se tubom pobija ne dira u tuiteljevo pravo ili u njegov neposredni osobni interes utemeljen na zakonu; 4) da se protiv upravnog akta koji se tubom pobija mogla izjaviti alba, a ona nije uope ili nije pravodobno izjavljena;

60

MATO TAD1

5) 6)

da se radi o stvari o kojoj se prema izriitoj odredbi ovoga zakona ne moe voditi upravni spor; da ve postoji pravomona sudska odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari.

Ako Sud ne odbaci tubu, a nae da pobijani upravni akt sadri takve bitne nedostatke koji sprjeavaju ocjenu zakonitosti akta, moe zbog tog razloga presudom ponititi pobijani konani upravni akt i bez dostavljanja tube na odgovor. Ako nadlena institucija za vrijeme sudskog postupka donese drugi konani upravni akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage konani upravni akt protiv kojega je upravni spor pokrenut, taje institucija duna, osim tuitelja, istodobno pismeno izvijestiti i Sud, s tim da Sudu dostavi i novi konani upravni akt. Sud e u tom sluaju pozvati tuitelja da u roku od petnaest dana pismeno izjavi je li zadovoljan naknadno donesenim konanim upravnim aktom, ili ostaje pri tubi i u kojem obujmu, odnosno proiruje li tubu i na novi upravni akt. Ako tuitelj izjavi daje zadovoljan naknadno donesenim konanim upravnim aktom ili ako ne da izjavu u roku od petnaest dana, Sud e donijeti rjeenje o obustavljanju postupka. Ako tuitelj izjavi da nije zadovoljan novim konanim upravnim aktom, Sud e nastaviti postupak. Ako tubu ne odbaci, niti poniti upravni akt, Sud e po jedan prijepis tube s prilozima dostaviti na odgovor instituciji iji se upravni akt pobija i zainteresiranim osobama, ako takvih osoba ima. Odgovor na tubu daje se u roku koji Sud odredi u svakom pojedinom sluaju. Ovaj rok ne moe biti krai od deset niti dui od dvadeset dana. Tuena je strana duna poslati Sudu sve spise koji se odnose na predmet. O upravnim sporovima Sud rjeava na nejavnoj sjednici. Rjeavanje spora povodom tube - odravanje rasprave povodom tube Zbog sloenosti prijeporne stvari, ili ako inae nae da je to potrebno radi boljeg razjanjenja stanja stvari, Sud moe rijeiti da se odri usmena rasprava, a to moe predloiti i sama stranka. Ako sudsko vijee Suda odlui da se odri rasprava, predsjednik vijea e odrediti dan rasprave i na nju pozvati stranke i zainteresirane osobe, ako ih ima. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne injenice i okolnosti, kao i dispozitiv odluke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea i zapisniar. Izostanak stranke s rasprave ne zadrava rad Suda. Zbog izostanka stranaka s rasprave ne moe se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva, ve e se njihovi podnesci proitati. Ako na raspravu ne dou ni tuitelj ni tuena strana, a rasprava se ne odgodi, Sud e raspraviti spor i bez nazonosti stranaka. Sud rjeava spor, u pravilu, na temelju injenica koje su utvrene u upravnom postupku.

61

UPRAVNO I RAONO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Ako Sud nade da se spor ne moe raspraviti na temelju injenica utvrenih u upravnom postupku zbog toga to glede utvrenih injenica postoji proturjenost u spisima, potom zbog toga to su one u bitnim tokama nepotpuno utvrene, ili je iz utvrenih i njenica izveden nepravilan zakljuak glede injeninog stanja, ili nae da se u upravnom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koji bi bili od utjecaja na rjeavanje stvari, Sud e pobijani konani upravni akt i prvostupanjski upravni akt ponit iti presudom i vratiti na ponovno rjeavanje. Prvostupanjski upravni akt ponitava se ako su propusti u utvrivanju injeninog stanja i povreda pravila postupka uinjeni u prvostupanjskom postupku, a pobijani konani upravni akt ponitava se ako su ti propusti uinjeni u drugostupanjskom upravnom postupku. U ovim sluajevima nadlena institucija je duna postupiti onako kako je u presudi odreeno i donijeti novi konani upravni akt. Ako bi ponovno voenje postupka u nadlenoj instituciji izazvalo za tuitelja tetu koja bi se teko mogla popraviti, ili ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta oevidno da je injenino stanje drukije od onog utvrenog u upravnom postupku, ili ako je u istom upravnom sporu ve jednom poniten upr avni akt, a posebice ako nadlena institucija nije u potpunosti postupila sukladno presudi, Sud je u ovim sluajevima obvezan sam utvrditi injenino stanje i na temelju tako utvrenog injeninog stanja rijeiti upravnu stvar presudom, odnosno rjeenjem. Zakonitost pobijanog konanog upravnog akta Sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube, ali pri tomu nije vezan razlozima tube. Na nitavnost konanog upravnog akta Sud pazi po slubenoj dunosti. Ako Sud utvrdi (ocijeni) daje pobijani konani upravni akt nitavan, ponitit e ga, a ako su razlozi nitavnosti sadrani i u prvostupanjskom upravnom aktu, ponitit e i taj akt. Sud donosi presudu, odnosno rjeenje, veinom glasova sudskoga vijea. O vijeanju i glasovanju vodi se poseban zapisnik, koji potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Kojim aktom sud rjeava spor i to sadri presuda, odnosno rjeenje doneseno u upravnom sporu Sud rjeava spor presudom. Presudom se tuba uvaava ili odbija kao neutemeljena. Ako se tuba uvaava, sud ponitava pobijani konani upravni akt i moe ponititi konani upravni akt i vratiti nadlenoj instituciji na ponovno rjeavanje, ili sam rijeiti upravnu stvar. Kada sam rjeava, takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni konani upravni akt. Sud moe uvaiti tubu, ponititi pobijani upravni akt i odrediti u kojem e smislu nadlena institucija donijeti rjeenje ili e presudom sam rijeiti upravnu stvar. U sluajevima u kojima se ne odluuje presudom, sud donosi rjeenje. Presuda, odnosno rjeenje, sadri: oznaenje suda, broj i datum, uvod koji obuhvaa ime i prezime predsjednika vijea, lanova vijea i zapisniara, oznaenje stranaka i njihovih zastupnika, kratko oznaenje predmeta spora i dan kada je presuda, odnosno rjeenje, izreeno i objavljeno, dispozitiv, obrazloenje i

62

MATO TADI

naputak o pravnom lijeku. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazloenja. U presudi se moraju ocijeniti svi navodi tube. Presuda je konana i moe se pobijati samo izvanrednim pravnim lijekovima. Izvornu presudu, odnosno rjeenje, potpisuju predsjednik vijea i zapisniar. Presuda, odnosno rjeenje kojim se tuba proglaava neutemeljenom ili se odbija, ima pravno djelovanje samo za stranke u postupku. Presuda, odnosno rjeenje, kojom se uvaava tuba primjenjuje se za sve osobe na koje utjee konani upravni akt koji je pobijan. Presuda, odnosno rjeenje, u ovjerenom se prijepisu dostavlja svim strankama i objavljuje u "Slubenom glasniku BiH". Izvanredni pravni lijekovi Izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku su: Zahtjev za ponavljanje postupka; Zahtjev za zatitu zakonitosti; Zahtjev za preispitivanje sudske odluke. 1. Zahtjev za ponavljanje postupka Postupak okonan odlukom Vijea Upravnog odjela Suda ponovit e se na zahtjev stranke. O zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje Vijee Upravnog odjela Suda koje je donijelo presudu. Zahtjev za ponavljanje postupka moe se podnijeti: 1) ako stranka sazna za nove injenice ili nade ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku; ako je do odluke suda dolo uslijed kaznenog djela suca ili djelatnika u sudu, ili je odluka isposlovana prijevarnom radnjom zastupnika ili punomonika stranke, njegovog protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomonika, a takva radnja predstavlja kazneno djelo; ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u kaznenoj ili graanskoj stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravomonom sudskom odlukom; ako je isprava na kojoj se temelji sudska odluka lana ili lano preinaena, ili ako su svjedok, vjetak ili stranka, prilikom sasluanja pred sudom, dali laan iskaz, a odluka suda se temelji na tom iskazu; ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu; ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogunost da sudjeluje u upravnom sporu.

2)

3) 4)

5) 6)

Ponavljanje e se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije bila u stanju te okolnosti iznijeti u ranijem postupku. Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u roku od trideset dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako je stranka saznala za razlog ponavljanja prije nego to je postupak u sudu okonan, ali taj razlog nije mogla

63

UPRAVNO 1 RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

upotrijebiti u tijeku postupka, ponavljanje se moe traiti u roku od trideset dana od dana obavjetenja o odluci Vijea. Nakon proteka pet godina od pravomonosti odluke Vijea, ponavljanje se ne moe traiti, osim u nekim sluajevima. Ponavljanje postupka pokree se zahtjevom za ponavljanje postupka. Zahtjev za ponavljanje postupka sadri oznaenje sudske odluke donesene u postupku ije se ponavljanje trai, zakonsku osnovu ponavljanja, odnosno okolnosti koje ine vjerojatnim postojanje te osnove, kao i razloge i obujam u kojima se predlae izmjena odluke donesene u postupku ije se ponavljanje trai. Vijee e odbaciti zahtjev za ponavljanje postupka ako utvrdi da je zahtjev podnijela neovlatena osoba ili da zahtjev nije pravodoban ili da stranka nije u inila bar vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje. Ako Vijee ne odbaci zahtjev, dostavit e ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama i pozvati ih da u roku od petnaest dana odgovore na zahtjev. Nakon isteka roka za odgovor, Vijee presudom rjeava o zahtjevu za ponavljanje postupka. Ako se ponavljanje postupka dopusti, stavit e se izvan snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelomice. Ranije procesne radnje na koje ne utjeu razlozi ponavljanja postupka nee se ponavljati. Presudom kojom se ponavljanje postupka doputa rijeit e se i o glavnoj stvari. Protiv odluke Vijea donesene povodom zahtjeva za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom doputeni u glavnoj stvari. 2. Zahtjev za preispitivanje sudske odluke Protiv konane odluke Upravnog odjela Suda Bosne i Hercegovine i konane odluke najviega suda Brko Distrikta Bosne i Hercegovine donesene u upravnom sporu moe se podnijeti zahtjev za preispitivanje sudske odluke. Zahtjev za preispitivanje moe se podnijeti zbog povrede zakona Bosne i Hercegovine ili zbog povrede pravila postupka koji je prethodio donoenju pobijane odluke. Zahtjev se moe podnijeti u roku od trideset dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. O zahtjevu za preispitivanje odluuje Apelacijski odjel Suda BiH u vijeu sastavljenom od tri suca. Zahtjev za preispitivanje sadri oznaenje sudske odluke ije se preispitivanje predlae, kao i razloge i obujam u kojima se predlae preispitivanje te odluke. Nedoputen ili nepravodoban zahtjev za preispitivanje ili zahtjev koji je podnijela neovlatena osoba, Apelacijski odjel e odbaciti rjeenjem. Ako Apelacijski odjel ne odbaci zahtjev, dostavit e zahtjev protivnoj stranci koja moe, u roku koji odredi Apelacijski odjel, podnijeti odgovor na zahtjev.

64

MATO TADI

Apelacijski odjel, u pravilu, rjeava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. Apelacijski odjel presudom odbija ili uvaava zahtjev za preispitivanje sudske odluke. Presudom kojom zahtjev uvaava, Apelacijski odjel moe ukinuti ili preinaiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Ako Apelacijski odjel ukine sudsku odluku, predmet se vraa sudu ija je odluka ukinuta. Taj je sud duan izvesti sve procesne radnje i raspraviti pitanja na koja mu je ukazao Apelacijski odjel, te donijeti odgovarajuu odluku. 3. Zahtjev za zatitu zakonitosti Protiv konane odluke Upravnog odjela Suda i protiv konane odluke najvieg suda Brko Distrikta Bosne i Hercegovine donesene u upravnom sporu, pravobranitelj Bosne i Hercegovine moe podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti. O zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Apelacijski odjel u vijeu od tri suca. Zahtjev za zatitu zakonitosti moe se podnijeti u roku od trideset dana od dana kad je stranci dostavljena konana odluka protiv koje se zahtjev podnosi. Zahtjev za zatitu zakonitosti sadri oznaenje sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev za zatitu zakonitosti, kao i razloge i obujam u kojima se predlae ispitivanje zakonitosti te odluke. Nedoputen i nepravodoban zahtjev za zatitu zakonitosti ili zahtjev koji je podnijela neovlatena osoba, Apelacijski odjel e odbaciti rjeenjem. Ako Apelacijski odjel ne odbaci zahtjev, dostavit e taj zahtjev protivnoj stranci koja moe, u roku koji odredi Apelacijski odjel, podnijeti odgovor na zahtjev. Apelacijski odjel, u pravilu, rjeava o zahtjevu za zatitu zakonitosti na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. Apelacijski odjel presudom odbija ili uvaava zahtjev za zatitu zakonitosti. Presudom kojom zahtjev uvaava, Apelacijski odjel moe ukinuti ili preinaiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Ako Apelacijski odjel ukine sudsku odluku, predmet vraa sudu ija je odluka ukinuta. Taj je sud duan izvesti sve procesne radnje i raspraviti pitanja na koja mu je ukazao Apelacijski odjel, te donijeti odgovarajuu odluku. Ponavljanje postupka i zahtjev za preispitivanje sudske odluke moe podnijeti i ombudsman za Bosnu i Hercegovinu, ako je sudjelovao u postupku upravnoga spora ili kada u vrenju poslova iz svoga nadletva nae da su sudskom odlukom povrijeeni ljudsko dostojanstvo, odnosno prava i slobode utvrene Ustavom i instrumentima Aneksa Ustava Bosne i Hercegovine. Obveznost presuda Kad Sud poniti konani upravni akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraa u stanje u kojem se nalazio prije nego to je poniteni akt

65

UPRAVNO I RADN

donesen. Ako prema naravi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto ponitenog konanog upravnog akta donijeti novi upravni akt, nadlena institucija ga je duna donijeti najkasnije u roku od petnaest dana od dana dostavljanja presude. Nadlena institucija je pri tome vezana pravnim shvaanjem Suda i primjedbama glede postupka. Ako nadlena institucija poslije ponitenja konanog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvaanju Suda, ili protivno primjedbama Suda glede postupka, pa tuitelj podnese novu tubu, Sud je duan u ovim sluajevima ponititi pobijani konani upravni akt i sam rijeiti stvar presudom. Takva presuda u svemu zamjenjuje konani upravni akt nadlene institucije. Ako nadlena institucija poslije ponitenja konanog upravnog akta ne donese novi upravni akt u roku od petnaest dana, stranka moe posebnim podneskom traiti donoenje takvog akta. Ako nadlena institucija ne donese upravni akt ni za sedam dana od ovog traenja, stranka moe traiti donoenje takvog akta od Suda koji je donio presudu u prvom stupnju. Sud e donijeti odluku koja u svemu zamjenjuje konani upravni akt nadlene institucije i dostaviti je nadlenoj instituciji za izvrenje koja je duna, bez odgaanja, izvriti ovu odluku. Odgovorna osoba u nadlenoj instituciji, koja ne postupi sukladno stajalitima suda, ini teku povredu radne dunosti. Postupak zatite sloboda i prava graana zajamenih Ustavom Ovo je neto potpuno novo u naem pravnom sustavu. Naime, graanin ija su prava ili temeljne slobode zajamene Ustavom Bosne i Hercegovine povrijeene konanim pojedinanim aktom institucija, ima pravo zahtijevati zatitu tih prava ili sloboda u Sudu, ako nije osigurana druga sudska zatita. O ovom zahtjevu odluuje Vijee Upravnog odjela Suda prema postupku koji se primjenjuje povodom tube u upravnom sporu. Zatita sloboda i prava graana zajamenih Ustavom osigurava se i u sluaju ako su te slobode ili prava povrijeeni radnjom slubene osobe u instituciji, odnosno odgovorne osobe u javnoj agenciji ili javnoj korporaciji, kojom se protivno zako nu neposredno sprjeava ili ograniava odreenom pojedincu vrenje takve slobode ili prava. O zahtjevu graana iji su pravo ili sloboda povrijeeni odluuje Vijee Upravnog odjela Suda. Postupak povodom zahtjeva je hitan i sudska se odluka mora donijeti to prije, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana prijema zahtjeva. Kada Sud nae da je zahtjev utemeljen, donijet e rjeenje kojim e zabraniti daljnje vrenje nezakonite radnje. U protivnom, odbit e zahtjev rjeenjem. Sud e u rjeenju odrediti mjere koje treba poduzeti da bi se uspostavilo zakonito stanje, ostavljajui rok za izvrenje, kao i odrediti zakonske sankcije za sluaj neizvrenja rjeenja.

k
Rjeenje Suda izvrava institucija, odnosno javna agencija ili korporacija ija je slubena osoba, odnosno odgovorna osoba poinila nezakonitu radnju.

MATO TADi

Postupak povodom izbornih albi Protiv odluke Izbornoga povjerenstva Bosne i Hercegovine ili Izbornoga vijea za prigovore i albe kojom se kre Izborni zakon Bosne i Hercegovine i propisi koje donosi Izborno povjerenstvo na temelju zakona, moe se uloiti alba Apelacijskom odjelu. alba Apelacijskom odjelu moe se uloiti i protiv odluke bilo kojeg organa u Bosni i Hercegovini, u entitetima, kao i protiv odluke sudova posljednje instance Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, kojom se kre Izborni zakon i propisi koje donosi Izborno povjerenstvo na temelju zakona, ako to nije predmet druge redovite albe. albu moe uloiti svaka osoba, politika stranka ili koalicija, ije je pravo, utemeljeno Izbornim zakonom i propisima koje donosi Izborno povjerenstvo na temelju zakona, povrijeeno ili koja ima odreeni pravni interes. O albi, po hitnom postupku, odluuje Apelacijski odjel u vijeu od tri suca, uvajui temeljna naela postupka, te sudsku odluku donosi to prije, a najkasnije deset dana od primitka albe. alba se podnosi pismeno u roku od deset dana od dana donoenja odluke posljednje instance i sadri kratak opis uinjene povrede i dokaze koji potvruju navode albe. albu mora potpisati njezin podnositelj. Ako je podnositelj albe stranka ili koalicija, albu potpisuje predsjednik ili ovlateni predstavnik politike stranke ili koalicije. alba se dostavlja svim zainteresiranim strankama navedenim u albi. Stranke navedene u albi mogu se u roku od 48 sati od primitka albe pismeno oitovati o njezinim navodima. Stranka protiv ije je odluke podnesena alba, duna je na traenje Apelacijskoga odjela dostaviti sve spise na koje se alba odnosi. Kad Apelacijski odjel nae daje alba utemeljena, donijet e odluku kojom e odrediti da se uklone nepravilnosti kojima je povrijeeno izborno pravo. U protivnome, odbit e albu. Apelacijski odjel e odlukom odrediti mjere koje treba poduzeti da bi se otklonile nepravilnosti kojima je povrijeeno izborno pravo podnositelja albe ostavljajui rok za izvrenje i odrediti sankcije za sluaj neizvrenja odluke. Odluka Apelacijskoga odjela donesena povodom albe uloene zbog povrede izbornoga prava konana je i obvezujua. 1.1.4. ZAKON O VIJEU MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE4 Sto se ureuje ovim zakonom i u koju granu vlasti se ubraja Vijee ministara Ovim zakonom ureduju se, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, prava, dunosti i odgovornosti Vijea ministara Bosne i Hercegovine, njegov ustroj, nain rada i odluivanja, prava i dunosti predsjedatelja, zamjenika predsjedatelja i lanova Vijea ministara , kao i odnos Vijea ministara u vrenju funkcija prema drugim organima vlasti Bosne i Hercegovine. Vijee ministara je organ izvrne vlasti Bosne i Hercegovine koji vri svoja prava i dunosti kao vladine funkcije, sukladno Ustavu BiH, zakonima i drugim p ropisima Bosne i Hercegovine. Sjedite Vijea ministara je u Sarajevu. Sastav Vijea ministara Ustav BiH ne propisuje sastav Vijea ministara osim to navodi da ima predsjedatelja, ministra vanjskih poslova i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a sve ostalo je preputeno zakonskom ureenju. Vaei zakon propisuje da Vijee ministara ine predsjedatelj i ministri i to: ministar vanjskih poslova, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa,

67

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

ministar financija i trezora, ministar komunikacija i prometa, ministar civilnih poslova, ministar za ljudska prava i izbjeglice, ministar pravde, ministar sigurnosti. ministar obrane. Svaki ministar ima jednog zamjenika, osim u Ministarstvu obrane koje ima dva zamjenika. Takoer, svako ministarstvo ima tajni ka ministarstva. Prilikom svih ovih imenovanja se vodi rauna da ministar, zamjenik i tajnik ne budu iz istog konstitutivnog naroda. Predsjedatelj ima i svoja dva zamjenika koji, takoer, ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Sastav Vijea ministara osigurava jednaku zastupljenost konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Mandat Vijea ministara je isti kao i mandat Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, tj. etiri godine, ako nema prijevremenih izbora. U sastavu Vijea ministara ili na dunosti generalnog tajnika Vijea ministara mora se osigurati najmanje jedno mjesto za pripadnike ostalih. Imenovanje, odobravanje i smjenjivanje Vijea ministara Predsjedatelja Vijea ministara imenuje Predsjednitvo Bosne i Hercegovine kod svakog novog mandata Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine. Pri tome se vodi rauna o naelu zastupljenosti iz lanka IX.3. Ustava Bosne i Hercegovine, koji propisuje
4 "Slubeni glasnik BiH" br. 38/02, 30/03, 42/03, 81/06. 76/07. 81/07 i 24/08

da se mora voditi rauna o dunosnicima na razini Bosne i Hercegovine u odnosu na opi sastav naroda BiH. Odluka o imenovanju donosi se najkasnije petnaest dana nakon odravanja konstituirajue sjednice Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine u novom sastavu. Odluka o imenovanju se odmah dostavlja Zastupnikom domu Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine na odobravanje. Predsjedatelj Vijea ministara stupa na dunost nakon to njegovo imenovanje odobri Zastupniki dom. Predsjedatelj Vijea ministara imenuje ministre i zamjenike ministara odmah nakon stupanja na dunost i od Zastupnikog doma odmah trai potvrdu imenovanja. Za predsjedatelja Vijea ministara, ministra i zamjenika ministra ne moe se imenovati osoba za koju Sredinje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine utvrdi da ne ispunjava uvjete. Da bi osoba mogla biti imenovana, potrebno je: a) da ispunjava sve potrebne uvjete za izbor kandidata propisane Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i da se na nju ne odnosi nijedna nespojivost dunosti propisana tim zakonom; b) da je dostavila sve informacije koje su potrebne Izbornom povjerenstvu radi ispunjenja svojih obveza iz Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine u sluaju daje potvreno imenovanje te osobe. Prije nego to Predsjednitvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedatelja Vijea ministara, od osobe koja se imenuje zatrait e da dostavi podatke o strunoj spremi, ranijim dunostima, imovinskom stanju, o tome je li kazneno gonjena i kanjavana, je li protiv te osobe potvrena optunica, potom podatke o aktivnostima od 1992. do 1995. godine, te pristanak da Dravna agencija za istrage i zatitu provjeri dostavljene informacije.

68

MATO TADi

Dravna agencija za istrage i zatitu provjerava istinitost informacija koje su joj dostavljene i podnosi konano izvjee organu nadlenom za imenovanje. Izborno povjerenstvo ocjenjuje, na temelju informacija koje su mu dostavljene i podataka slubene evidencije, ispunjava li navedena osoba uvjete za imenovanje i potvrdu o tome dostavlja organu nadlenom za imenovanje. Konano izvjee i potvrda o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se Predsjednitvu BiH najkasnije osam dana, odnosno predsjedatelju Vijea ministara najkasnije trideset dana, od dana kada su informacije dostavljene Dravnoj agenciji za istrage i zatitu, odnosno Izbornom povjerenstvu. Sve informacije iz ovoga lanka obrauju se sukladno Zakonu o zatiti osobnih podataka.

Predsjednitvo BiH moe nastaviti postupak imenovanja predsjedatelja Vijea ministara samo kada dobije pozitivno izvjee Dravne agencije za istrage i zatitu i Izbornog povjerenstva. Predsjednitvo BiH dostavlja Povjerenstvu za pripremu izbora Vijea ministara Zastupnikoga doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine ime osobe imenovane za predsjedatelja Vijea ministara, kao i sljedee informacije: a) potpisanu izjavu, iji oblik i sadraj propisuje Izborno povjerenstvo, u kojoj imenovana osoba daje podatke propisane zakonom; b) slubenu potvrdu Izbornog povjerenstva da navedena osoba ispunjava sve uvjete iz zakona. Predsjedatelj Vijea ministara dostavlja Povjerenstvu ime osobe imenovane za ministra ili zamjenika ministra, zajedno sa svim informacijama. Informacije iz ovoga lanka bit e dostupne javnosti. Na temelju dostavljenih informacija, Povjerenstvo odluuje o preporuivanju Zastupnikome domu potvrde izbora kandidata. Zastupniki dom donosi odluku o potvrivanju osoba imenovanih na dunosti predsjedatelja Vijea ministara, ministara i zamjenika ministara u roku od tri dana od dana kada je primio preporuku Povjerenstva. Postupak imenovanja i potvrivanja predsjedatelja Vijea ministara propisan zakonom bit e okonan najkasnije u roku od 22 dana od konstituirajue sjednice Zastupnikoga doma, a potvrivanja ministara i zamjenika ministara bit e okonan najkasnije u roku od 70 dana od konstituirajue sjednice Zastupnikoga doma. Ako Zastupniki dom ne potvrdi odluku Predsjednitva BiH o imenovanju predsjedatelja Vijea ministara, Predsjednitvo BiH je duno u roku od osam (8) dana imenovati drugog predsjedatelja Vijea ministara i takvu odluku dostaviti na potvrdu Zastupnikom domu. Ako Zastupniki dom ne potvrdi odluku predsjedatelja Vijea ministara o imenovanju ministra ili zamjenika ministra, predsjedatelj Vijea ministara duan je u roku ne duem od osam (8) dana imenovati drugu osobu na to mjesto i takvu odluku dostaviti na potvrdu Zastupnikom domu, ili podnijeti ostavku.

Sm atra se da je Vijee ministar a uspostav ljeno i operativ no kada se ispune sljedei uvjeti: a) d a j e p r e d s j e d a t e l j

69

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

b)

Vijea ministara imenovan i potvren sukladno zakonu; da je broj ministara i zamjenika ministara koji su imenovani i potvreni sukladno zakonu dovoljan za osiguranje da Vijee ministara moe odravati sjednice i donositi odluke ili postupati sukladno ovome zakonu.

Dok Vijee ministara ne bude uspostavljeno i operativno, dotadanje Vijee ministara ostaje u tehnikom mandatu. Predsjedatelj Vijea ministara moe podnijeti ostavku bez obrazloenja. Ostavka se podnosi Predsjednitvu BiH. Ako predsjedatelj Vijea ministara podnese ostavku ili ako je trajno sprijeen da vri svoju dunost, Vijee

J
ministara daje ostavku u cjelini a dunost obavlja do potvrde novog predsjedatelja i lanova Vijea ministara.
70

MATO TADI

Predsjednitvo BiH moe predloiti smjenu predsjedatelja Vijea ministara. Ako Parlamentarna skuptina BiH izglasa nepovjerenje predsjedatelju, Vijee ministara daje ostavku u cjelini, ali dunost obavlja do potvrde novog predsjedatelja i lanova Vijea ministara. Takoer, Parlamentarna skuptina moe, na svoju inicijativu, izglasati nepovjerenje Vijeu ministara. Ministri i zamjenici ministara mogu podnijeti ostavku bez obrazloenja. Ministri i zamjenici ministara podnose ostavku predsjedatelju Vijea ministara. Ako ministar ili zamjenik ministra podnese ostavku ili ako je trajno sprijeen da vri svoju dunost, predsjedatelj Vijea ministara imenuje njegovog nasljednika. Nasljednik ministra ili zamjenika ministra preuzima dunost nakon to ga potvrdi Zastupniki dom, najkasnije u roku od petnaest dana od dana podnoenja njegove ostavke ili od dana kada je ustanovljeno da je ministar ili zamjenik ministra trajno sprijeen da vri svoju dunost. Zamjenik ministra privremeno obavlja dunosti ministra tijekom razdoblja izmeu: a) dana kada ministar podnese ostavku i dana kada nasljednik navedenog ministra preuzme dunost sukladno postupku predvienom zakonom; ili b) dana kada se ustanovi daje ministar trajno sprijeen da vri svoju dunost i dana kada nasljednik navedenog ministra preuzme dunost sukladno pos tupku predvienom zakonom. U sluaju da privremeno vrenje dunosti nastane u svezi sa ostavkom ministra obrane ili ustanovljenje trajne sprijeenosti vrenja dunosti nastane u svezi s ministrom obrane, predsjedatelj Vijea ministara e odrediti koji od zamjenika ministra obrane e privremeno obavljati dunosti navedenog ministra tijekom razdoblja imenovanja novog ministra. Predsjedatelj Vijea ministara moe pokrenuti postupak za smjenu ministra i zamjenika ministra. Ako Parlamentarna skuptina donese odluku o potvrdi smjene ministra ili zamjenika ministra, predsjedatelj Vijea ministara duan je, sukladno postupku predvienom zakonom, imenovati novog ministra, odnosno zamjenika ministra. Novoimenovani ministar, odnosno zamjenik ministra, preuzima duno st nakon potvrde Zastupnikog doma. Ako Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine donese odluku o potvrdi smjene ministra, zamjenik ministra e privremeno obavljati dunosti navedenog ministra tijekom razdoblja izmeu dana donoenja navedene odluke o potvrdi i dana kada novoimenovani ministar preuzme dunost sukladno postupku predvienom ovim zakonom. Nain rada i odluivanja Vijea ministara lanovi Vijea ministara obvezni su sudjelovati u radu Vijea ministara. Vijee ministara radi i odluuje u sjednicama. Vijee ministara moe odrati sjednicu i odluivati ako sjednicama prisustvuje vie od polovine lanova Vijea ministara. Pripreme i nain odravanja i voenja sjednica Vijea ministara ureuju se potpunije Poslovnikom o radu Vijea ministara. U ostvarivanju svojih prava i dunosti Vijee ministara donosi odluke, zakljuke i rjeenja, usvaja nacrte i prijedloge zakona, analize, informacije, strategijske dokumente, programe, sporazume, protokole i druge akte. Vijee ministara donosi akte iz svoje nadlenosti veinom glasova od ukupnog broja lanova koji su prisutni i glasuju, s tim da navedena veina podrazumijeva glas najmanje jednog lana iz svakog konstitutivnog naroda. Meutim, ako se radi o zakonima i drugim aktima o kojima konanu odluku donosi Parlamentarna skuptina, tada se odluke na Vijeu ministara donose veinom onih koji su prisutni i glasaju. Odluke koje se odnose na donoenje propisa, imenovanja i postavljenja iz djelokruga Vijea ministara, na Poslovnik i njegovo tumaenje, Vijee ministara u pravilu odluuje konsenzusom lanova koji su prisutni i glasuju.

71

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

U sluaju da zamjenik ministra zamjenjuje ministra sukladno ovom zakonu, glas navedenog zamjenika ministra rauna se za potrebe izraunavanja veine i za potrebe utvrivanja postojanja konsenzusa. Prilikom raunanja veine uraunava se glas navedenog zamjenika ministra, ali se ne smatra glasom pripadnika bilo kojeg od konstitutivnih naroda. Odluke Vijea ministara donesene su danom usvajanja na sjednici, osim ako Vijee ministara ne odlui drukije, i objavljuju se u "Slubenom glasniku BiH". Organi i druga tijela vlasti u Bosni i Hercegovini duni su se u potpunosti pridravati odluka Vijea ministara Bosne i Hercegovine donesenih sukladno nadlenostima Vijea ministara Bosne i Hercegovine. Vijee ministara osigurava javnost svog rada. Uredi, slube i radna tijela Radi osiguranja potpunog, djelotvornog, kvalitetnog i usklaenog obavljanja poslova, Vijee ministara osniva stalne ili privremene urede, direkcije, slube, odbore i druga tijela. Stalna tijela su: Direkcija za EU integracije, Generalno tajnitvo, Ured za zakonodavstvo, Odbor za unutarnju politiku, Odbor za ekonomiju i Ured koordinatora Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. 1. Direkcija za EU integracije Direkcija za europske integracije vri naroito poslove koji se odnose na usklaivanje aktivnosti tijela vlasti u Bosni i Hercegovini, nadzor nad provedbom odluka koje donose nadlene institucije u Bosni i Hercegovini a koje se odnose na sve odgovarajue aktivnosti potrebne za europske integracije. Direkcija sudjeluje u aktivnostima ili izrauje nacrte i prijedloge politika, zakona, drugih propisa i smjernica koje se odnose na izvrenje poslova koje je Bosna i Hercegovina duna poduzimati kako bi se ukljuila u procese europske integracije. Direkcijom rukovodi ravnatelj kojeg imenuje i razrjeava Vijee ministara na prijedlog predsjedatelja Vijea ministara, sukladno Zakonu o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine. Ravnatelj je neposredno odgovoran za svoj rad predsjedatelju Vijea ministara. 2. Generalno tajnitvo Generalno tajnitvo obavlja naroito poslove koji se odnose na pripremu sjednica i sastanaka, voenje zapisnika, voenje evidencije, informiranje javnosti, praenje provedbe odluka Vijea ministara, protokol, obavlja materijalno-financijske, administrativne i tehnike poslove za Vijee ministara u izvravanju njegovih zadataka, stara se o objavljivanju odluka Vijea ministara u slubenim glasilima, te vri i druge poslove koje mu odlukom dodijeli Vijee ministara. Radom Generalnog tajnitva rukovodi generalni tajnik kojeg imenuje i razrjeava Vijee ministara na prijedlog predsjedatelja, sukladno Zakonu o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine. Generalni tajnik je neposredno odgovoran za svoj rad predsjedatelju Vijea ministara. 3. Ured za zakonodavstvo Ured za zakonodavstvo je nadlean za davanje pravnog miljenja o materijalima koji se upuuju Vijeu ministara u pogledu njihovog metodolokog jedinstva u pripremi i u pogledu usuglaenosti s Ustavom BiH i zakonima BiH, za brigu o objavljivanju odluka u slubenim glasilima BiH, entiteta i Brko Distrikta BiH.

72

MATO TADI

Uredom za zakonodavstvo rukovodi ravnatelj. Ravnatelja Ureda imenuje i razrjeava Vijee ministara, sukladno Zakonu o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine. 4. Odbor za unutarnju politiku Odbor za unutarnju politiku je koordinirajue tijelo za oblast iz djelokruga rada sljedeih ministarstava: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo pravde i Ministarstvo sigurnosti. Sva pitanja koja su iz nadlenosti ovih ministarstava prije rasprave na sjednici Vijea ministara obvezno se prethodno raspravljaju na sjednici Odbora za unutarnju politiku. Odborom, u pravilu, predsjedava zamjenik pr edsjedatelja Vijea ministara, a ine ga ministri ili zamjenici ministra, predstavnici Direkcije za EU integracije i Ureda za zakonodavstvo, te drugi lanovi, sukladno odluci Vijea ministara. 5. Odbor za ekonomiju Odbor za ekonomiju je koordinirajue tijelo za oblasti iz djelokruga rada sljedeih ministarstava: Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Ministarstvo financija i trezora i Ministarstvo komunikacija i prometa. Sva pitanja iz nadlenosti ovih ministarstava prije rasprave na sjednici Vijea ministara obvezno se prethodno raspravljaju na sjednici Odbora za ekonomiju. Odborom, u pravilu, predsjedava zamjenik predsjedatelja Vijea ministara, a ine ga ministri ili zamjenici ministra, predstavnici Direkcije za EU integracije i Ureda za zakonodavstvo, te drugi lanovi, sukladno odluci Vijea ministara. 6. Ured koordinatora Brko Distrikta Bosne i Hercegovine Ured koordinatora Brko Distrikta Bosne i Hercegovine nadlean je za obavljanje svih aktivnosti s ciljem koordiniranja rada Vijea ministara i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, a u svrhu primjene konane arbitrane odluke za Brko. Ured koordinatora naroito e imati sljedee nadlenosti, prava i dunosti: 1. biti pravodobno informiran o svim sjednicama Vijea ministara; 2. biti nazoan na svim sjednicama Vijea ministara, Odbora za unutarnju politiku i Odbora za gospodarstvo; 3. s ciljem realiziranja poslova iz svoje nadlenosti, imati pristup svim materijalima koji se pripremaju za sjednicu Vijea ministara, materijalima koje Vijee ministara prosljeuje Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine, kao i materijalima koje je Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine proslijedila Vijeu ministara; 4. prema ovlasti predsjedatelja Vijea ministara i predsjedatelja Odbora za unutarnju politiku i Odbora za gospodarstvo, sudjelovati u raspravi na sjednicama Vijea ministara i obaju odbora o svim tokama dnevnog reda koje se odnose na Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, bez prava sudjelovanja u donoenju odluka; 5. posredstvom predsjedatelja Vijea ministara predlagati toke dnevnog reda iz svoje nadlenosti za sjednice Vijea ministara. Koordinator i osoblje Ureda koordinatora su javni slubenici Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, sukladno zakonu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine kojim se ureduje status javnih slubenika. Direkcijom rukovodi ravnatelj kojeg imenuje i razrjeava Vijee ministara Bosne i Hercegovine, sukladno Zakonu o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine. Prava i dunosti predsjedatelja i lanova Vijea ministara Predsjedatelj predstavlja Vijee ministara i odgovoran je za usklaivanje rada Vijea ministara, za usklaivanje ustavnih odnosa Vijea ministara s radom Predsjednitva BiH,

73

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Parlamentarne skuptine BiH, kao i sa entitetima i Brko Distriktom BiH, za osigur avanje suradnje izmeu Vijea ministara i vlada entiteta i niih razina vlasti, za sazivanje sjednica Vijea ministara, za predsjedanje sjednicama Vijea ministara, za dnevni red sjednica Vijea ministara, za provedbu odluka Vijea ministara i za rad Direkcije za EU integracije. Predsjedatelj Vijea ministara, u suradnji sa svojim zamjenicima, utvruje politiku rada Vijea ministara, a osobito prioritete i dinamiku u radu Vijea ministara, i posebno aktivnosti vezane za integriranje Bosne i Hercegovine u EU. Predsjedatelj Vijea ministara za svoj rad odgovara Parlamentarnoj skuptini BiH i Predsjednitvu BiH. Predsjedatelja Vijea ministara u sluaju njegove odsutnosti ili druge vrste sprijeenosti da obavlja svoje dunosti zamjenjuje najmlai od zamjenika p redsjedatelja Vijea ministara. U tom sluaju, navedeni zamjenik predsjedatelja ima sva prava i dunosti predsjedatelja Vijea ministara. lanovi Vijea ministara osim prava i dunosti neposrednog rukovoenja radom ministarstva i odgovornosti za stanje u oblastima iz djelokruga rada ministarstva, mogu pokretati inicijativu i razmatrati pitanja i utvrivati stajalita o pojedinim pitanjima koja nisu iz djelokruga ministarstva kojim rukovode, s tim da se ta pitanja ubrajaju u ustavnu nadlenost Vijea ministara. Odnosi Vijea ministara i drugih tijela u Bosni i Hercegovini 1. Odnosi sa Parlamentarnom skuptinom Bosne i Hercegovine Vijee ministara odgovara za svoj rad Parlamentarnoj skuptini. Vijee ministara najmanje jednom godinje podnosi izvjee Parlamentarnoj skuptini, ukljuujui i izvjee o proraunu. Parlamentarna skuptina moe zatraiti da joj Vijee ministara podnese i izvanredno izvjee o odreenom pitanju. Vijee ministara Parlamentarnoj skuptini predlae zakone i druge akte u okviru svoga djelokruga. Vijee ministara moe predloiti sazivanje sjednice bilo kojeg doma ili radnog povjerenstva domova Parlamentarne skuptine, koje e na takav prijedlog postupati sukladno poslovniku odgovarajueg doma. lanovi Vijea ministara imaju pravo i dunos t sudjelovati na sjednicama domova i radnih povjerenstava Parlamentarne skuptine BiH. Na pitanja lanova Parlamentarne skuptine postavljena Vijeu ministara, Vijee ministara daje odgovore, sukladno poslovnicima domova Parlamentarne skuptine i svom poslovniku. 2. Odnosi s drugim tijelima Vijee ministara redovito informira Predsjednitvo BiH o odlukama i drugim aktivnostima Vijea ministara. Vijee ministara moe predloiti toke za dnevni red Predsjednitva i Predsjednitvo moe predloiti toke za dnevni red Vijea ministara. Takoer, Predsjednitvo moe predloiti sazivanje sjednice Vijea ministara na kojoj bi se raspravljalo o pitanju od posebne vanosti za Predsjednitvo. Vijee ministara surauje u okviru svoje nadlenosti sa izvrnim i zakonod avnim tijelima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. 1.1.5. ZAKON O MINISTARSTVIMA I DRUGIM ORGANIMA UPRAVE BOSNE I HERCEGOVINE5 Ope odredbe Ovaj zakon regulira osnivanje ministarstava i utvruje upravne organizacije, kao i druge institucije Bosne i Hercegovine koje obavljaju poslove uprave iz nadlenosti BiH,

74

MATO TADI

odreuje njihov djelokrug rada, nain rukovoenja, kao i druga pitanja od znaaja za njihovo djelovanje. Poslove uprave iz nadlenosti BiH obavljaj u: ministarstva, upravne organizacije kao samostalne upravne organizacije, upravne organizacije u sastavu ministarstva, kao i druge institucije BiH osnovane posebnim zakonom ili kojima je posebnim zakonom povjereno obavljanje poslova uprave. Sastav dravnih slubenika i uposlenika u organima uprave odraava nacionalnu strukturu stanovnitva prema posljednjem popisu stanovnitva u BiH. Ministarstva su tijela uprave koja obavljaju upravne i strune poslove iz nadlenosti BiH u jednom ili vie srodnih podruja u kojima u cjelini, ili u odreenom obujmu, neposredno osiguravaju primjenu zakona i drugih propisa i odgovaraju za njihovo izvravanje. Ministarstva pripremaju zakone i druge propise i ope akte iz svog djelokruga, te obavljaju i druge poslove odreene posebnim zakonima i drugim propisima. Upravne organizacije osnivaju se za obavljanje upravnih i strunih poslova ija priroda i nain izvravanja zahtijevaju posebnu organiziranost i samostalnost u radu. Upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne upravne organizacije i kao upravne organizacije u sastavu ministarstava, i imaju svojstvo pravne osobe. Upravne organizacije mogu se osnovati u sastavu ministarstva ako je zbog meusobne povezanosti poslova iz nadlenosti ministarstva i uprave, odnosno ako je osim odreenog stupnja samostalnosti u vrenju poslova iz nadlenosti uprave potrebno osigurati usmjeravanje i nadzor u obavljanju poslova tih upravnih organizacija u okviru ministarstva. Upravne organizacije koje su u sastavu ministarstva odgovorne su ministarstvu u ijem su sastavu, a samostalne upravne organizacije odgovorne su Vijeu ministara BiH. Za obavljanje strunih, tehnikih i dragih poslova za potrebe Vijea ministara BiH i tijela uprave mogu se osnovati odreene strune, tehnike i druge slube, kao zajednike ili samostalne slube koje mogu imati svojstvo pravne osobe, o emu odluuje Vije e ministara BiH.

"Slubeni glasnik BiH" br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09

75

MATO TADIC

Ministarstva, upravne organizacije i slube Ministarstva Bosne i Hercegovine su: Ministarstvo vanjskih poslova; Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; Ministarstvo komunikacija i prometa; Ministarstvo financija i trezora; Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice; Ministarstvo civilnih poslova: Ministarstvo pravde; Ministarstvo sigurnosti; Ministarstvo obrane. Ministarstvo vanjskih poslova nadleno je za: provedbu utvrene vanjske politike BiH i radi na razvoju meunarodnih odnosa, sukladno stavovima i smjernicama Predsjednitva Bosne i Hercegovine, predlae utvrivanje stavova o pitanjima od interesa za vanjskopolitike aktivnosti i meunarodni poloaj BiH, te obavlja druge poslove iz nadlenosti vanjske politike. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa nadleno je za vanjskotrgovinsku politiku i carinsko-tarifnu politiku BiH, pripremanje ugovora, sporazuma i drugih akata iz oblasti ekonomskih odnosa i trgovine s drugim dravama; pripremanje bilateralnih i multilateralnih sporazuma i drugih akata vezano za obnovu i rekonstrukciju BiH, odnose s meunarodnim organizacijama i institucijama iz oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, te obavlja druge poslove iz vanjskotrgovinskog i ekonomskog poslovanja. U sastavu ovog ministarstva kao upravne organizacije su Ured za veterinarstvo BiH, Uprava Bosne i Hercegovine za zatitu zdravlja bilja i Ured za usklaivanje i koordinaciju sustava plaanja. Ministarstvo komunikacija i prometa nadleno je za politiku i reguliranje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih ureaja, meunarodni i meuentitetski promet i infrastrukturu; pripremanje ugovora, sporazuma i drugih akata iz oblasti meunarodnih i meuentitetskih komunikacija i prometa, odnose s meuna rodnim organizacijama iz oblasti meunarodnih i meuentitetskih komunikacija i prometa, pripremu i izradu stratekih i planskih dokumenata iz oblasti meunarodnih i meuentitetskih komunikacija, prometa, infrastrukture i informacijskih tehnologija, poslove nadzora neometanog transporta u meunarodnom transportu, civilno zrakoplovstvo i nadzor zranog prometa i dr. U sastavu ovog ministarstva su upravne organizacije Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine i Regulatorni odbor eljeznica Bosne i Hercegovine. Ministarstvo financija i trezora nadleno je za naela porezne politike, pristojbi i propisa; odnose s meunarodnim i domaim financijskim institucijama, pripremanje ugovora, sporazuma i drugih akata kojim BiH preuzima zajmovne i druge financijske obveze s drugim zemljama i meunarodnim organizacijama, planiranje i upravljanje dugom BiH, izvravanje meunarodnih

76

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

financijskih obveza, politiku novog zaduivanja u zemlji i inozemstvu, pripremu prorauna BiH i zavrnog rauna BiH, koordiniranje aktivnosti za osiguranje proraunskih sredstava BiH, izvravanje prorauna BiH i staranje o financiranju institucija BiH, voenje aktivnosti o sukcesiji imovine bive SFRJ, bankarske propise koji se odnose na funkcioniranje Centralne banke BiH, upravljanje imovinom u vlasnitvu institucija BiH i druge poslove. U sastavu ovoga ministarstva je Sredinja jedinica za usklaivanje Ministarstva financija i trezora, sa statusom upravne organizacije. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nadleno je za praenje i provedbu meunarodnih konvencija i drugih dokumenata iz oblasti ljudskih prava i temeljnih sloboda, promoviranje i zatita osobnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda, koordiniranje i pripremu izvjea nadlenim domaim tijelima i institucijama i meunarodnim institucijama i organizacija o provedbi obveza iz meunarodnih konvencija i meunarodnih dokumenata, kreiranje i provedba aktivnosti na ispunjavanju obveza BiH glede prijema u euroatlantske integracije, a posebice u svezi s primjenom Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim protokolima, posebno provedba Aneksa VII Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i praenje i nadzor provedbe tog Aneksa. Ministarstvo pravde nadleno je za administrativne funkcije vezano za pravosudne ustanove na dravnoj razini, meunarodnu i meuentitetsku pravosudnu suradnju (meusobna pravna pomo i kontakti sa meunarodnim tribunalom), izradu odgovarajuih zakona i propisa, osiguravanje da zakonodavstvo BiH i njegova provedba na svim razinama budu sukladni obvezama BiH koje proizlaze iz meunarodnih sporazuma, suradnju sa Ministarstvom vanjskih poslova i entitetima na izradi meunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma i drugi poslovi. Ministarstvo sigurnosti nadleno je za zatitu meunarodnih granica, unutarnjih graninih prijelaza i reguliranje prometa na graninim prijelazima BiH, sprjeavanje i otkrivanje initelja kaznenih djela terorizma, trgovine drogom, krivotvorenja domae i strane valute i trgovine ljudima i drugih kaznenih djela sa meunarodnim ili meuentitetskim elementom, meunarodnu suradnju u svim oblastima iz nadlenosti ministarstva, zatitu osoba i objekata, prikupljanje i koritenje podataka od znaaja za sigurnost BiH, organizaciju i usuglaavanje aktivnosti entitetskih ministarstava unutarnjih poslova i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine u ostvarivanju sigurnosnih zadataka u interesu BiH, provodi politiku useljavanja i azila BiH i ureuje procedure vezano za kretanje i boravak stranaca u BiH, pruanje podrke policijskim tijelima BiH, ureuje procedure i nain ustroja slube u svezi sa kretanjem i boravkom stranaca u BiH i druge poslove. U sastavu ovoga Ministarstva, u svojstvu upravnih organizacija, su: Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, Granina policija Bosne i Hercegovine, Dravna agencija za istrage i zatitu, Agencija za forenzina ispitivanja i vjetaenja, Agencija za kolovanje i struno usavravanje kadrova, Agencija za policijsku podrku i Sluba za poslove sa strancima, ija se prava, dunosti i operativna samostalnost ureuju posebnim zakonima, i Direkcija kao

Sektor za meunarodnu operativnu policijsku suradnju s Interpolom, Europolom, SECl Centrom i drugim meunarodnim organizacijama, sukladno vaeim sporazumima. Ministarstvo civilnih poslova nadleno je za poslove dravljanstva, upis i evidenciju graana, zatitu osobnih podataka, prijavljivanje prebivalita i boravita, osobne isprave, putne isprave i postupak evidencije registracije vozila, deminiranje, poslove zdravstva i socijalne skrbi, mirovina, znanosti i obrazovanja, rada i zapoljavanja, kulture i sporta, te za geodetske, geoloke i meteoroloke poslove.

MATO TADI

U sastavu ovog ministarstva su Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i Povjerenstvo za deminiranje u BiH kao samostalne slube ija su prava i dunosti utvreni posebnim propisima. Ministarstvo obrane nadleno je za stvaranje i odravanje obrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zatita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politike neovisnosti i meunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine i svi drugi poslovi u svezi s oruanim snagama i zatitom suvereniteta drave. Samostalne upravne organizacije U Bosni i Hercegovini trenutno ima 27 (dvadeset i sedam) samostalnih upravnih organizacija. Meutim, ovo sigurno nije konaan broj. U dravi sa ovakvim sloenim ureenjem nije nikakvo udo ovako veliki broj upravnih organizacija, jer kad god se pojavi problem nadlenosti, odnosno spora o tome ima li drava nadlenost nad nekim pitanjem ili, pak, entitet, u pravilu je kompromisno rjeenje, tako da se umjesto odgovarajueg ministarstva uspostavi upravna organizacija. Samostalne upravne organizacije su: 1. 2. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 3 4 5 6 7Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine, 8. 9 Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine, 10. 11 Institut za intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine, 12. 13Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine, 14. 15 Agencija za dravnu slubu Bosne i Hercegovine, Agencija za unaprjeenje inozemnih investicija u Bosni i Hercegovini, Agencija za rad i zapoljavanje Bosne i Hercegovine, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, Agencija za javne nabave Bosne i Hercegovine, Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini, Agencija za potanski promet Bosne i Hercegovine, Agencija za zatitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini, Agencija za nadzor nad tritem Bosne i Hercegovine, Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine,

16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Konkurencijsko vijee Bosne i Hercegovine, Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz podruja visokog obrazovanja, Institucija ombudsmana za zatitu potroaa u Bosni i Hercegovini, Dravna regulativna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, Ured za razmatranje albi Bosne i Hercegovine i

78

UPRAVNO 1 RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

27.

Fond za povratak Bosne i Hercegovine.

Rukovoenje ministarstvima, upravama, upravnim organizacijama i slubama Rukovoenje ministarstvima, upravnim organizacijama i slubama, prava, obveze, odgovornost, postavljenje i razrjeenje funkcionara i rukovodeih djelatnika utvreni su u Zakonu o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine, Zakonu o upravi, Zakonu o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine i posebnim zakonima i propisima kojima se osnivaju upravne organizacije i slube. Ministarstvom rukovodi ministar u suradnji sa zamjenikom ministra i tajnikom u ministarstvu. Ministar za svoj rad i stanje u podrujima koja su u djelokrugu rada ministarstva odgovoran Vijeu ministara BiH. Ministar ima jednog zamjenika ministra (osim ministra obrane koji ima dva zamjenika), koji se imenuje na isti nain kao i ministar, s tim da ne moe biti iz istog naroda iz ijih redova je biran ministar. Upravnim organizacijama rukovode ravnatelji, odnosno rukovoditelji iji je naziv odreen zakonom ili odlukom o utemeljenju upravne organizacije. Rukovoditelji upravnih organizacija odgovorni su za svoj rad i stanje u podrujima koja su u djelokrugu upravne organizacije tijelu koje ih imenuje na tu dunost. Rukovoditelji upravnih organizacija koje su u sastavu ministarstava za svoj rad odgovaraju i ministru koji rukovodi ministarstvom u ijem je sastavu upravna organizacija. Ustroj, program rada i izvjea o radu ministarstava, upravnih organizacija i slubi Unutarnji ustroj ministarstava i upravnih organizacija temelji se na naelima utvrenim Zakonom o upravi, a utvruje se Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji ministarstava donosi ministar, a upravne organizacije rukovoditelj upravne organizacije. Prije donoenja Pravilnika o unutarnjoj organizaciji ministar, odnosno rukovoditelj upravne organizacije, duan je pribaviti miljenje ministra pravde. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji smatra se donesenim kada to svojom odlukom potvrdi Vijee ministara. Ministarstva i upravne organizacije dune su za svaku kalendarsku godinu donij eti Programe rada. Programi rada moraju sadravati aktivnosti prema politikama koje utvrde predsjedatelj i zamjenici predsjedatelja Vijea ministara. Programi rada uz prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva za financije i trezor o financijskom aspektu programa rada dostavljaju se na potvrdu Vijeu ministara. Ministarstva i upravne organizacije duni su o svom radu i stanju u upravnim podrujima iz svog djelokruga rada za svaku kalendarsku godinu podnijeti izvjee o radu. Izvjee se podnosi Vijeu min istara. 1.1.6. ZAKON O DRAVLJANSTVU BOSNE I HERCEGOVINE6 Ope odredbe Prema Programu pravosudnog ispita na razini Bosne i Hercegovine, ispitna materija iz ovog zakona samo su odredbe koje se odnose na stjecanje i prestanak dravljanstva, to se ovdje i navodi uz davanje nekoliko opih odredaba iz Zakona o dravljanstvu. Svi dravljani Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske su samim tim i dravljani BiH. Zakoni o dravljanstvu koje donose entiteti moraju biti sukladni Ustavu Bosne i Hercegovine i dravnom zakonu. Promjena dravljanstva jednog entiteta u dravljanstvo drugog entiteta nema utjecaja na dravljanstvo BiH. Dravljanin BiH koji ima prijavljeno prebivalite u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine a koji ima dravljanstvo jednog od entiteta, ostaje dravljanin tog entiteta, osim ako na svoj zahtjev ne promijeni svoje entitetsko dravljanstvo. Dravljanin BiH koji

79

UPRAVNO 1 RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

nema izjavljeno entitetsko dravljanstvo a ima prebivalite na teritoriju Brko Distrikta, ima pravo da izabere svoje entitetsko dravljanstvo. Osobe s prebivalitem u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine, koje stjeu dravljanstvo BiH putem naturalizacije, biraju svoje entitetsko dravljanstvo. Svi dravljani BiH uivaju ista ljudska prava i temeljne slobode kao to je to odreeno Ustavom Bosne i Hercegovine i uivat e zatitu ovih prava na itavom teritoriju Bosne i Hercegovine, pod istim uvjetima i bez obzira na njihovo entitetsko dravljanstvo. Dravljani BiH mogu imati dravljanstvo druge drave, pod uvjetom da postoji bilateralni sporazum izmeu BiH i te drave kojim se to pitanje ureduje.

"Slubeni glasnik BiH" br. 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09 i 76/09

80

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Stjecanje dravljanstva Bosne i Hercegovine Dravljanstvo BiH, sukladno odredbama ovog zakona, stjee se: podrijetlom, roenjem na teritoriju BiH, usvajanjem, putem naturalizacije i putem meunarodnog sporazuma. 1. Stjecanje dravljanstva podrijetlom Dijete roeno nakon stupanja na snagu Ustava stjee dravljanstvo BiH podrijetlom: 1. ija su oba roditelja bili dravljani BiH u vrijeme roenja djeteta, bez obzira na mjesto njegovog roenja; 2. iji je jedan roditelj bio dravljanin BiH u vrijeme roenja djeteta i dijete je roeno na teritoriju BiH; 3. iji je jedan roditelj bio dravljanin BiH u vrijeme djetetovog roenja, a dijete je roeno u inozemstvu, ako bi ono inae bilo bez dravljanstva; 4. roeno u inozemstvu, a iji je jedan roditelj bio dravljanin BiH u vrijeme djetetovog roenja, pod uvjetom da do vremena kada napuni 23 godine: bude registrirano u svrhu evidentiranja dravljana BiH u nadlenim organima u BiH u zemlji ili inozemstvu; ima stalno mjesto boravka na teritoriju BiH. 2. Stjecanje dravljanstva roenjem na teritoriju BiH Dravljanstvo BiH bit e dodijeljeno djetetu koje je roeno ili naeno na teritoriju BiH nakon stupanja na snagu Ustava i ija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog dravljanstva ili bez dravljanstva, ili ako je dijete bez dravljanstva. 3. Usvojena djeca Dijete mlade od 18 godina, koje je u potpunosti usvojio dravljanin BiH nakon stupanja na snagu Ustava, stjee dravljanstvo BiH. 4. Stjecanje dravljanstva naturalizacijom Stranac koji je podnio zahtjev za stjecanje dravljanstva BiH moe stei dravljanstvo naturalizacijom ako ispunjava sljedee uvjete: 1. da je napunio 18 godina starosti; 2. da ima prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriju BiH najmanje 8 godina prije podnoenja zahtjeva; 3. da poznaje jedan od jezika ustavotvornih naroda BiH; 4. da mu nije izreena mjera sigurnosti protjerivanja stranaca iz zemlje ili zatitna mjera udaljavanja stranaca sa teritorija BiH i daje ova odluka jo uvijek na snazi; 5. da nije osuivan na izdravanje kazne za kaznena djela s predumiljajem na due od tri godine u razdoblju od 8 godina od podnoenja zahtjeva; 6. da se odrekne ili na neki drugi nain izgubi svoje ranije dravljanstvo nakon stjecanja dravljanstva BiH, osim ako se bilateralnim sporazumom

81

UPRAVNO i RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

ne predvia drukije. Odricanje ili gubitak ranijeg dravljanstva se nee zahtijevati ako ovo nije doputeno ili se ne moe razumno zahtijevati. 5. Stjecanje dravljanstva olakanom naturalizacijom Brani drug dravljanina BiH - stranac, moe stei dravljanstvo BiH pod sljedeim uvjetima: da je brak trajao najmanje pet godina prije podnoenja zahtjeva i da jo uvijek traje u trenutku podnoenja zahtjeva; da se odrekne ili na neki drugi nain izgubi svoje ranije dravljanstvo nakon stjecanja dravljanstva BiH, osim ako to nije drukije rijeeno bilateralnim sporazumom. Odustajanje ili prestanak ranijeg dravljanstva se ne zahtijeva ako to nije doputeno ili se ne moe razumno zahtijevati; da ima stalno mjesto boravka u najmanje posljednje tri godine na teritoriju BiH. Dijete mlade od 18 godina, iji je jedan roditelj stekao dravl janstvo Bosne i Hercegovine, ima pravo dobiti dravljanstvo BiH naturalizacijom ako ono stalno boravi na teritoriju BiH. Roditelj koji ima dravljanstvo BiH moe traiti stjecanje dravljanstva BiH u ime malodobnog djeteta. Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak. Olakano stjecanje dravljanstva imaju i: 1. emigranti koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu; 2. prva i druga generacija potomaka osoba koje su se vratile u Bosnu i Hercegovinu. Ako se u pojedinanim sluajevima naturalizacija osoba smatra od naroite koristi za Bosnu i Hercegovinu, osoba moe stei dravljanstvo bez ispunjavanja svih uvjeta koji su propisani za stjecanje dravljanstva naturalizacijom. U svim sluajevima gdje ovaj zakon propisuje gubitak ranijeg dravljanstva osobama koje stjeu dravljanstvo BiH, takvim osobama e biti doputeno da i dalje zadre dravljanstvo ranije drave gdje god je to omogueno bilateralnim sporazumom izmeu BiH i te drave. Prestanak dravljanstva Bosne i Hercegovine Dravljanstvo se ne moe izgubiti ako bi osoba koja je u pitanju time ostala bez dravljanstva (apatrid). Dravljanstvo Bosne i Hercegovine prestaje: po sili zakona, odricanjem, otpustom, oduzimanjem i meunarodnim sporazumom. 1. Prestanak dravljanstva po sili zakona Dravljanstvo BiH gubi se dobrovoljnim stjecanjem drugog dravljanstva, ukoliko se drukije ne odreuje bilateralnim sporazumom zakljuenim izmeu BiH i te drave.

82

MATO TADI

Dravljanstvo BiH prestaje djetetu ako nakon potpunog usvajanja stekne dravljanstvo druge drave. 2. Odricanje Graanin koji je napunio 18 godina, koji ivi u inozemstvu i ima dravljanstvo druge drave, ili mu je zajameno stjecanje dravljanstva druge drave, ima pravo odrei se dravljanstva BiH. Djetetu koje ivi u inozemstvu i ima dravljanstvo druge drave ili mu je ono zajameno, prestaje dravljanstvo BiH odricanjem na zahtjev oba roditelja kojima je dravljanstvo BiH prestalo odricanjem, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je dravljanstvo prestalo odricanjem, ako je drugi roditelj mrtav ili je izgubio roditeljsko pravo ili je stranac ili osoba bez dravljanstva ili na zahtjev usvojitelja ako mu je prestalo dravljanstvo BiH odricanjem i odnos izmeu usvojitelja i usvojenog djeteta je odnos potpunog usvojenja. Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak. 3. Otpust Otpust iz dravljanstva BiH moe biti odobren na temelju zahtjeva osobe koja ivi na teritoriju BiH, a koja ispunjava sljedee uvjete: 1. da ima 18 godina; 2. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog uinjenog kaznenog djela za koje se goni po slubenoj dunosti, ili ako je osuena na kaznu zatvora u BiH, da tu kaznu izdrava; 3. da je izmirila sve nune doprinose, poreze ili druge zakonske obveze plaanja utvrene pravomonim odlukama nadlenih organa; 4. da je stekla ili joj je zajameno dravljanstvo druge drave; 5. da je ispunila svoje vojne obveze. Djetetu mlaem od 18 godina koje je steklo, ili kojem je zajameno stjecanje dravljanstva druge drave, i koje jo uvijek ivi na teritoriju BiH, prestaje dravljanstvo BiH otpustom na zahtjev: 1. oba roditelja ije je dravljanstvo BiH prestalo otpustom; 2. jednog roditelja ije je dravljanstvo BiH izgubljeno otpustom, ako drugi roditelj nije iv, ili su mu oduzeta roditeljska prava, ili je stranac ili osoba bez dravljanstva; 3. jednog roditelja, koji izvrava roditeljske dunosti i ije je dravljanstvo BiH izgubljeno otpustom a drugi roditelj, koji je dravljanin BiH, se slae; 4. usvojitelja ako mu je dravljanstvo BiH prestalo otpustom, a odnos izmeu usvojitelja i usvojenog djeteta predstavlja odnos potpunog usvojenja.

Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak. 4. Oduzimanje Dravljanstvo BiH moe biti oduzeto u sljedeim sluajevima:

1.

2. 3.

ako je dravljanstvo Bosne i Hercegovine steeno pomou prevare, lanih informacija ili skrivanjem bilo koje relevantne injenice koja se moe odnositi na podnositelja zahtjeva; kada dravljanin BiH vri dobrovoljnu slubu u stranim vojnim snagama unato pravnoj zabrani takve slube; kada je dravljanstvo BiH steeno nakon stupanja na snagu ovog zakona, bez ispunjenja uvjeta, i kad je dravljanin osuen pravomonom presudom suda u BiH, radi poduzimanja radnji kojima se naruavaju ustavni poredak i sigurnost

83

UPRAVNO i RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

4.

5.

BiH, ili kada je osuen radi lanstva u organizaciji koja poduzima takve radnje, pod uvjetom da takve radnje ozbiljno tete vitalnim interesima BiH; kada je dravljanin osuen pravomonom presudom suda u BiH za kazneno djelo koje ukljuuje krijumarenje vatrenog oruja, eksploziva, radioaktivnog materijala ili narkotikih sredstava i psihogenih supstanci, ili za ilegalni prijevoz i trgovinu materijalima i opremom za proizvodnju oruja ili dra gih sredstava masovnog unitenja; ih ilegalni ulazak u BiH, ostanak ili izlazak iz BiH pojedinaca ili grupa; ili kada organizira ili sudjeluje u trgovini ljudima i krijumarenju ljudima, pod uvjetom da takve radnje ozbiljno tete vitalnim interesima BiH; kada je dravljanin osuen pravomonom presudom suda u BiH za kazneno djelo koje proizlazi iz aktivnosti koje ozbiljno tete vitalnim interesima BiH.

Datum prestanka Dravljanstvo BiH prestaje otpustom, odricanjem ili oduzimanjem danom slanja obavijesti osobi na koju se pravna odluka odnosi. Ako mjesto prebivanja takve osobe nije poznato ili ne moe biti potvreno, dravljanstvo BiH prestaje danom objavljivanja u slubenom glasilu BiH. Obavijest e se objaviti i u slubenim glasilima entiteta.

1.2. Gradivo i pravni izvori na razini entiteta

A. Federacija Bosne i Hercegovine 1.2.1. ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE7 Ope napomene U Programu polaganja pravosudnog ispita na razini drave nalazi se i ovaj zakon koji je donio Parlament Federacije BiH. U sutini, on je isti kao i Zakon o upravi koji je donijela Parlamentarna skuptina BiH. Naime, instituti upravnog prava su isti, a postoje manje razlike koje su uvjetovane, prije svega, podjelom nadlenosti u Federaciji. Stoga e ovaj zakon biti prezentiran u znatno kraem obliku i s akcentima na odnose unutar Federacije. Sto ureuje ovaj zakon Ovim Zakonom se ureuju organizacija i nain funkcioniranja organa dravne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji obuhvaaju poloaj, ulogu, ustroj, ovlasti i obveze u vrenju upravnih, strunih i drugih poslova, meusobne odnose organa uprave i odnos organa uprave prema graanima, organima izvrne i zakonodavne vlasti, ombudsmanima, gospodarskim drutvima i dragim pravnim osobama, kao i druga pitanja od znaaja za organizaciju i rad organa dravne uprave na svim razinama vlasti u Federaciji. Organi dravne uprave Federacije, kantona, grada i opina osnivaju se za vrenje upravnih, strunih i drugih poslova koji se zakonom i dragim propisima stavljaju u njihovu nadlenost. Odreene upravne poslove mogu vriti i pravne osobe kada im je zakonom, odnosno odlukom opinskog i gradskog vijea, povjereno vrenje javnih ovlasti, na nain predvien ovim Zakonom. Rad organa uprave temelji se na naelima zakonitosti, transparentnosti, javnosti, odgovornosti, uinkovitosti, ekonominosti, profesionalnoj nepristranosti i politikoj neovisnosti.

84

MATO TADI

Nadlenost federalnih i kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija utvruje se zakonom kojim se ureduje odreena upravna oblast, a nadlenost opinskih i gradskih organa uprave utvruje se odlukama opinskog, odnosno

"Slubene novine Federacije BiH" broj 35/05

85

MATO TADI

gradskog vijea kojima se ureduju poslovi lokalne samouprave opine, odnosno grada. Kantonalni, opinski i gradski organi nadleni su da vre i upravne i strune poslove koji se federalnim, odnosno kantonalnim zakonom delegiraju ili prenesu na kanton, opinu, odnosno grad. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine vri koordinaciju, usklaivanje i usmjeravanje rada federalnih organa uprave i upravnih organizacija, kao i nadzor nad njihovim radom, sukladno Ustavu Federacije i federalnom zakonu. Za kantonalne organe uprave i upravne organizacije ulogu koordinatora vri vlada kantona, dok te ovlasti za opinske, odnosno gradske organe uprave i upravne organizacije vri opinski naelnik, odnosno gradonaelnik. Kontrola zakonitosti upravnih i drugih akata koje donose organi uprave vri se putem upravnog nadzora, a zakonitost konanih upravnih akata (rjeenja) koja donose organi uprave rjeavajui upravne stvari u upravnom postupku titi se u upravnom sporu u nadlenom sudu. Poslovi organa uprave Organi uprave, iz okvira svoje nadlenosti, vre sljedee upravne i strune poslove : 1) izvravaju zakone i druge propise; 2) vre upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa; 3) donose podzakonske propise za provedbu zakona i drugih propisa; 4) pripremaju propise i daju preporuke iz oblasti zakonodavstva; 5) daju odgovore na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti i pravnih i fizikih osoba, koja se odnose na njihovu nadlenost; 6) prate stanje u oblastima za koje su osnovani i odgovaraju za stanje u tim oblastima; 7) obavljaju i druge upravne i strune poslove odreene zakonom i drugim propisima. 1. Izvravanje zakona i drugih propisa Izvravanje zakona i drugih propisa organi uprave ostvaruju putem rjeavanja upravnih stvari u upravnom postupku i vrenjem strunih poslova na nain predvien zakonom i drugim propisima kojima je regulirana odre ena upravna oblast. Federalni organi uprave neposredno izvravaju federalne zakone i druge federalne propise i osiguravaju izvravanje federalnih zakona i drugih federalnih propisa kojima su odreeni poslovi iz oblasti uprave tim propisima preneseni na vrenje kantonalnim, gradskim i opinskim organima uprave. Federalni organi uprave neposredno izvravaju zakone i druge propise Bosne i Hercegovine kojima su odreeni poslovi iz oblasti uprave tim propisima preneseni na vrenje Federaciji, te osiguravaju izvravanje propisa kojima su odreeni upravni poslovi povjereni na vrenje kantonalnim ili gradskim ili opinskim organima uprave na teritoriju Federacije.

86

UPRAVNO 1 RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Kantonalni organi uprave neposredno izvravaju kantonalne zakone i druge kantonalne propise, kao i upravne poslove koji se federalnim zakonom ili drugim federalnim propisom, kao i zakonom i drugim propisom Bosne i Hercegovine, povjere na vrenje kantonalnim organima uprave, i osiguravaju izvravanje kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa kojima su odreeni upravni poslovi preneseni na vrenje opinskim ili gradskim organima uprave na podruju kantona. Opinski, odnosno gradski organi uprave neposredno izvravaju propise koje donosi opinsko, odnosno gradsko vijee iz oblasti lokalne samouprave opine, odnosno grada, kao i upravne poslove koji se federalnim, odnosno kantonalnim zakonima i drugim propisima i propisima Bosne i Hercegovine prenesu ili delegiraju na vrenje opinskim ili g radskim organima uprave. 2. Vrenje upravnog nadzora nad provedbom zakona i drugih propisa Organi uprave upravni nadzor ostvaruju tako to vre nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa, kao i zakonito postupanje organa uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u vrenju poslova iz njihove nadlenosti. Upravni nadzor obuhvaa: 1) nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata koje donose organi uprave kojima se rjeava u upravnim stvarima u upravnom postupku; 2) nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata koje donose pravne osobe s javnim ovlastima; 3) inspekcijski nadzor. Nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata koja donose organi uprave, kojima se rjeava o upravnim stvarima u upravnom postupku, vri se putem rjeavanja u drugostupanjskom upravnom postupku. Nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata koja donose pravne osobe s javnim ovlastima organi uprave vre u odnosu na rjeavanje o pravima i obvezama graana i pravnih osoba koja su zakonom ili odlukom gradskog, odnosno opinskog vijea, sukladno zakonu, prenesena da o njima odluuju pravne osobe s javnim ovlastima. Inspekcijski nadzor organi uprave, odnosno posebne uprave za inspekcije, vre tako to ostvaruju neposredan uvid u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih osoba i graana glede pridravanja zakona i drugih propisa, te poduzimaju upravne i druge mjere za koje su ovlateni zakonom, odnosno propisom gradskog ili opinskog vijea, kao i kontrolu zakonitog postupanja organa uprave u vrenju upravnih poslova iz njihove nadlenosti. Inspekcijski nadzor vre inspekcije organa uprave, kao i inspekcije koje su posebnim zakonom organizirane u okviru posebnih uprava za inspekcije. 3. Donoenje podzakonskih propisa Organi uprave donose podzakonske propise kada su za to zakonom izriito ovla teni.

10

UPRAVNO 1 RADN

MATO TAD1

4. Pripremanje propisa i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva Organi uprave duni su da, u poslovima iz svoje nadlenosti, pripremaju zakone i druge propise kada o tome odlui organ zakonodavne ili izvrne vlasti, odnosno kada samostalno ocijene da je potrebno donijeti zakon ili drugi propis ili treba i zvriti izmjene i dopune zakona ili drugog propisa iz oblasti za koju su nadleni. 5. Davanje odgovora na pitanja organa zakonodavne i organa izvrne vlasti i pravnih i fizikih osoba Organi uprave obvezni su pripremati i davati odgovore na pitanja organa zakonodavne, odnosno organa izvrne vlasti, koja se odnose na izvravanje zakona i drugih propisa iz njihove nadlenosti. 6. Praenje stanja u oblastima za koje su organi uprave osnovani i odgovornost za stanje u tim oblastima Praenje stanja u oblastima za koje su organi uprave osnovani odnosi se prvenstveno na stanje izvravanja zakona i drugih propisa, to se utvruje na temelju podataka koje sami prikupljaju na nain predvien zakonom ili drugim propisom, kao i podataka koje na njihov zahtjev prikupljaju, obrauju i dostavljaju drugi organi i pravne osobe i utvruju stanje i nastale posljedice, te, u svezi s rjeavanjem utvrenih problema, poduzimaju mjere za koje su ovlateni. S tim ciljem izrauju analitike, informativne i druge materijale koje dostavljaju nadlenim tijelima. Povjeravanje javnih ovlasti pravnim osobama na rjeavanje Odreeni upravni i struni poslovi iz nadlenosti organa uprave mogu se povjeravati na vrenje pravnim osobama kada je to cjelishodno i kada se time postie uinkovitije ostvarivanje odreenih prava i obveza graana i pravnih osoba. Povjeravanje javnih ovlasti vri se federalnim zakonom za upravne i strune poslove iz nadlenosti federalnih organa uprave, a zakonom kantona kada se radi o tim poslovima iz nadlenosti kantonalnih organa uprave, dok se odlukom gradskog, odnosno opinskog vijea povjeravanje javnih ovlasti moe vriti za odreene upravne i strune poslove iz djelokruga lokalne samouprave grada, odnosno opine. Pravnim osobama s javnim ovlastima ne mogu se povjeravati poslovi inspekcijskog nadzora, osim strunih poslova koji su od znaaja za vrenje inspekcijskog nadzora kao to su: ekspertize, tehnika ispitivanja i si., ili su za vrenje tih poslova potrebna posebna struna znanja (tehnike i druge struke), ili ako je potrebna primjena znanstvenih ili posebnih strunih metoda koje se mogu osigurati samo posebnom opremom (laboratoriji i dr.), a za koje u organu uprave ne postoje kadrovske, tehnike i druge mogunosti za vrenje tih poslova. Upravni nadzor nad radom pravnih osoba s javnim ovlastima, u vrenju upravnih poslova koji su preneseni na te pravne osobe, vre organi uprave iz upravne oblasti i razine vlasti kojoj pripadaju upravni poslovi koji se vre na

89

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

temelju javnih ovlasti, sukladno ovom i drugom zakonu, odnosno odluci gradskog i opinskog vijea kojem su te ovlasti povjerene. U ostvarivanju ovih prava mogu: provoditi inspekcijski nadzor, rjeavati povodom albi izjavljenih protiv donesenih upravnih akata u vrenju povjerenih javnih ovlasti, davati strune naputke i pojanjenja za primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na vrenje povjerenih javnih ovlasti i poduzimati i druge mjere i vriti druga prava koja prema zakonu ima drugostupanjski organ uprave u rjeavanju upravnih stvari u drugostupanjskom upravnom postupku. Osnivanje organa uprave i upravnih organizacija Organi uprave osnivaju se za vrenje upravnih, strunih i drugih poslova, a up ravne organizacije osnivaju se za vrenje strunih i drugih poslova. 1. Organi uprave Organi uprave osnivaju se na svim razinama vlasti u Federaciji, i to: 1) federalni organi uprave za vrenje upravnih i strunih poslova iz nadlenosti Federacije, 2) kantonalni organi uprave za vrenje upravnih i strunih poslova iz nadlenosti kantona, 3) opinski i gradski organi uprave za vrenje upravnih i strunih poslova iz samoupravnog djelokruga opine, odnosno grada. Organi uprave osnivaju se na nain koji osigurava potpuno, uinkovito i racionalno vrenje svih upravnih i strunih poslova iz okvira nadlenosti Federacije, odnosno iz nadlenosti kantona, a u opini i gradu iz okvira lokalne samouprave opine, odnosno grada, te uinkovito ostvarivanje prava i izvravanje obveza graana i pravnih osoba. 2. Upravne organizacije Upravne organizacije osnivaju se za vrenje strunih poslova koji preteno zahtijevaju primjenu strunih i znanstvenih metoda rada i s njima povezanih upravnih poslova. Upravne organizacije, u pravilu, osnivaju se na razini Federacije i kantona, a iznimno se mogu osnivati i u opini i gradu, opinama s najmanje 50.000 stanovnika, ako za njihovim osnivanjem ima stvarne potrebe i ako postoje poslovi koji se ubrajaju u nadlenost upravnih organizacija. Zakonom, odnosno odlukom kojom se vri osnivanje upravnih organizacija (samostalne ili u sastavu organa uprave) moe se utvrditi da upravna organizacija ima svojstvo pravne osobe. Kriteriji za osnivanje organa uprave i upravnih organizacija Prilikom osnivanja organa uprave, odnosno upravnih organizacija, mora se polaziti od sljedeih kriterija, i to: 1) zajedniki kriteriji koji vae za Federaciju, kanton, grad i opinu su:

90

MATO TAD1

2)

da se broj i vrsta organa uprave i upravnih organizacija osnivaju iskljuivo prema obujmu i vrsti upravnih i strunih poslova koji su zakonom i drugim propisima stavljeni u nadlenost organa uprave, odnosno upravnih organizacija; b) da se isti i slini upravni i struni poslovi vre u okviru jednog organa uprave, odnosno jedne upravne organizacije i tako osigura da se takvi poslovi grupiraju u okviru istog organa uprave, odnosno iste upravne organizacije. posebni kriteriji koji vae samo za kanton, grad i opinu su: a) da se poslovi iz nadlenosti Federacije koji su feder alnim zakonom preneseni na vrenje kantonu, gradu ili opini stave u nadlenost onog organa uprave, odnosno upravne organizacije koji imaju iste ili sline poslove u svojoj nadlenosti i tako izbjegne osnivanje posebnih organa za vrenje prenesenih poslova, ako federalnim zakonom nije drukije odreeno; b) da broj i vrsta organa uprave i upravnih organizacij a budu prilagoeni broju stanovnika i ekonomskoj razvijenosti kantona, gradaiopine; c) da se, posebno u opinama s velikim podrujem i udaljenosti pojedinih naseljenih mjesta od sjedita opine, odreeni upravni poslovi iz lokalne samouprave opine organiziraju tako da se vre u mjesnim zajednicama (mjesni uredi), to bi se moglo odnositi osobito na poslove koji se odnose na prijem zahtjeva stranaka, izdavanje uvjerenja i drugih isprava o podacima iz slubenih evidencija koje vode opinski organi uprave, ovjeravanje isprava i slini poslovi, to se ureduje odlukom opinskog vijea. a)

Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvruje federalnim zakonom o organizaciji i djelokrugu federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija, sukladno ovom Zakonu. Federalni organi uprave su federalna ministarstva i federalne uprave. Federalne uprave mogu se osnivati kao samostalne federalne uprave i kao federalne uprave u sastavu federalnog ministarstva. Federalno ministarstvo osniva se za vrenje upravnih i strunih poslova iz nadlenosti Federacije, iz jedne ili vie srodnih oblasti, u kojima federalni organi uprave, u cjelini ili u veem obujmu, neposredno izvravaju ili osiguravaju izvravanje federalnih zakona i drugih federalnih propisa i odgovaraju za njihovo izvravanje. Federalna uprava osniva se za vrenje odreenih upravnih i strunih poslova ija priroda i nain izvravanja zahtijeva posebnu organiziranost i samostalnost u radu. Federalne upravne organizacije su federalni zavodi, federalne direkcije i federalne agencije, a mogu se osnivati federalne upravne organizacije i drugog naziva.

Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu federalnog ministarstva. Federalni zavod osniva se za vrenje odreenih strunih i drugih poslova koji preteno zahtijevaju primjenu strunih i znanstvenih metoda rada i s njima povezanih upravnih poslova ija priroda i nain izvravanja zahtijevaju organiziranje posebnog organa i njegovu samostalnost u radu.

91

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Federalna direkcija i federalna agencija osnivaju se za vrenje odreenih strunih poslova preteno gospodarskog karaktera i s njima povezanih upravnih poslova ija priroda i nain izvravanja zahtijevaju organiziranje posebnog organa i njegovu samostalnost u radu. Federalne uprave i federalne upravne organizacije mogu se osnivati u sastavu federalnog ministarstva. U poslovima iz nadlenosti federalne uprave, odnosno federalne upravne organizacije, koje se nalaze u sastavu federalnog ministarstva, federalni ministar donosi podzakonske propise i ope akte za izvravanje federalnih zakona iz tih oblasti i vri upravni nadzor nad radom te uprave, odnosno organizacije. U vrenju upravnog nadzora nad radom uprave i upravne organizacije, koje se nalaze u sastavu federalnog ministarstva, federalni ministar ima ovlasti rjeavati u upravnom postupku o pravnim lijekovima izjavljenim protiv upravnih akata koje donosi uprava, odnosno upravna organizacija, davati suglasnost na akte uprave, odnosno upravne organizacije, traiti izvjea i obavjetenja o radu uprave, odnosno upravne organizacije u svezi sa izvravanjem poslova iz njihove nadlenosti; odrediti izvrenje pojedinih zadataka iz nadlenosti uprave, odnosno upravne organizacije, i rokove za njihovo izvrenje, te vriti druge ovlasti koje su mu posebnim zakonom dane u nadlenost. Za vrenje odreenih upravnih i strunih poslova iz nadlenosti Federacije mogu se u kantonu, gradu i opini osnivati podrune jedinice federalnih ministarstava, federalnih uprava i federalnih upravnih organizacija, kao njihove organizacijske jedinice. Podrune jedinice mogu se osnivati samo pod uvjetom ako je to nuno radi uinkovitijeg ili racionalnijeg vrenja odreenih poslova iz nadlenosti odgovarajueg federalnog organa ili organizacije. Podrune jedinice Federacije osniva Vlada Federacije na prijedlog federalnih organa. Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvruje kantonalnim zakonom o organizaciji i djelokrugu kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija, sukladno federalnom zakonu i kantonalnom zakonu. Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Kantonalne upravne organizacije su: kantonalni zavodi, kantonalne direkcije i kantonalne agencije. Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva. Osnivanje opinskih organa uprave i opinskih upravnih organizacija Opinski organi uprave su opinske slube za upravu. Opinske slube za upravu mogu se osnivati u okviru jedinstvenog opinskog organa uprave. U opini se mogu, samo izuzetno, osnivati opinski zavodi, opinske direkcije i opinske agencije kao opinske upravne organizacije koje mogu biti samostalne ili u sastavu opinske slube za upravu, ako ima potrebe za osnivanjem tih organizacija. Opinski organi uprave i opinske upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvruje odlukom opinskog vijea o organizaciji i djelokrugu opinskih organa uprave i upravnih organizacija, sukladno federalnom zakonu i odgovarajuem zakonu kantona. Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija Gradski organi uprave su gradske slube za upravu. Gradske slube za upravu mogu se osnivati u okviru jedinstvenog gradskog organa uprave.

92

MATO TAD1

Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i njihov djelokrug utvruje odlukom gradskog vijea o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave i upravnih organizacija, sukladno federalnom zakonu i odgovarajuem zakonu kantona. Unutarnja organizacija organa uprave i upravnih organizacija Unutarnja organizacija federalnih, kantonalnih, opinskih i gradskih organa uprave i upravnih organizacija utvruje se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji utvruju se osobito: 1) organizacijske jedinice i njihova nadlenost; 2) sistematizacija radnih mjesta, koja obuhvaa: nazive radnih mjesta, opis poslova, uvjete za vrenje poslova, vrstu djelatnosti, naziv skupine u koju se ubrajaju poslovi, sloenost poslova i druge elemente; 3) nain rukovoenja organom i organizacijskim jedinicama; 4) programiranje i planiranje poslova; 5) ovlasti i odgovornost rukovodeih dravnih slubenika u vrenju poslova; 6) broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uvjeti za njihov prijem; 7) druga pitanja iz nadlenosti organa uprave. Unutarnja organizacija uprava, odnosno upravnih organizacija koje se nalaze u sastavu federalnog, odnosno kantonalnog ministarstva, utvruje se kao poseban dio u okviru pravilnika o unutarnjoj organizaciji federalnog, odnosno kantonalnog ministarstva, u ijem se sastavu nalaze. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji organa i organizacija za federalnu razinu donosi rukovoditelj federalnog organa uprave, odnosno federalne upravne organizacije, uz suglasnost Vlade Federacije, za kantonalnu razinu - rukovoditelj kantonalnog organa uprave, odnosno kantonalne upravne organizacije, uz suglasnost vlade kantona, za opinsku - opinski naelnik za opinske organe uprave i opinske upravne organizacije, uz suglasnost opinskog vijea, i za gradsku - gradonaelnik za gradske organe uprave i gradske upravne organizacije, uz suglasnost gradskog vijea. Vlada Federacije, odnosno kantona, propisuje naela za utvrivanje unutarnje organizacije federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija, odnosno kantonalnih, gradskih i opinskih organa uprave. Strune i druge slube Za vrenje odreenih strunih, tehnikih i drugih poslova za potrebe organa uprave i upravnih organizacija mogu se osnivati strune, tehnike i druge zajednike ili samostalne slube ili druga tijela koje osnivaju Vlada Federacije, vlada kantona, odnosno opinski naelnik ili gradonaelnik. Vlada Federacije moe osnivati odreene slube i druga tijela za suradnju s meunarodnim organizacijama, sukladno obvezama preuzetim meunarodnim ugovorima, te odrediti njihov djelokrug, ovlasti i odgovornosti. Rukovoenje federalnim i kantonalnim ministarstvom Federalnim, odnosno kantonalnim ministarstvom rukovodi ministar. Ministar predstavlja i zastupa ministarstvo, organizira i osigurava zakonito i uinkovito obavljanje svih poslova iz nadlenosti ministarstva, donosi podzakonske propise i druge ope i pojedinane akte za koje je zakonom ovlaten, poduzima druge mjere za vrenje poslova iz nadlenosti ministarstva, te odluuje, sukladno zakonu, o pravima, obvezama i odgovornostima dravnih slubenika i namjetenika iz radnog odnosa i vri druge poslove za koje je zakonom i drugim propisima ovlaten. Ministar je obvezan izvjetavati organ izvrne vlasti o stanju u oblasti za koju je ministarstvo osnovano i o izvravanju zakona i drugih propisa, uputa i smjernica koje utvrdi

93

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

taj organ, kao i o poduzetim mjerama i o radu ministarstva kojim rukovodi, s tim da o tim pitanjima moe izvjetavati i organ zakonodavne vlasti, ako on to zatrai. Odgovornost federalnog, odnosno kantonalnog ministra Ministar je odgovoran ako se u izvravanju svojih ovlasti i obveza ne pridrava ustava, zakona i drugih propisa i opih akata, ili ako u okviru svojih nadlenosti ne osigurava provoenje zakona i drugih propisa i opih akata, ili ako zbog drugih razloga postane nedostojan obnaanja funkcije ministra. U svezi sa odgovornou, moe se pokrenuti postupak smjenjivanja, a proceduru provodi organ koji ga je imenovao na tu funkciju. Ako ministar smatra da nije u mogunosti uspjeno vriti povjerene mu ovlasti i obveze, odnosno da ne moe preuzeti odgovornost za njihovo vrenje, ima pravo podnijeti ostavku, koja se podnosi u pisanoj formi. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, a kantonalni ministar ostavku podnosi premijeru vlade kantona. Ministar koji je podnio ostavku ostaje na dunosti do dana kada nadleni organ prihvati ostavku. Rukovoenje federalnom i kantonalnom upravom i upravnom organi zacijom Radom federalne, odnosno kantonalne uprave i upravne organizacije rukovodi ravnatelj. Ravnatelj predstavlja i zastupa upravu, odnosno upravnu organizaciju, te organizira i osigurava vrenje svih poslova iz nadlenosti uprave, odnosno upravne organi zacije. Rukovoenje opinskim, odnosno gradskim organima uprave i upravnim organizacijama Opinski naelnik rukovodi svim opinskim slubama za upravu i upravnim organizacijama, a gradonaelnik svim gradskim slubama za upravu i gradskim upravnim organizacijama, te, glede toga, ima ovlasti utvrene ustavom, zakonom, statutom opine, odnosno grada i drugim propisima. Radom opinske, odnosno gradske slube za upravu neposredno rukovodi pomonik opinskog naelnika, odnosno pomonik gradonaelnika, s ovlastima koje na njega prenese opinski naelnik, odnosno gradonaelnik. Radom opinske, odnosno gradske upravne organizacije rukovodi ravnatelj, sukladno propisu gradskog, odnosno opinskog vijea kojim se osniva upravna organizacija. Opinski naelnik je obvezan, temeljem ustava, zakona i statuta opine, savjesno i odgovorno obnaati povjerenu mu funkciju i osobno je odgovoran za njezino obnaanje, kao i za rad slubi kojima rukovodi. Rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim organizacijama Rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim organizacijama na svim razinama vlasti u Federaciji su: 1) ravnatelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije; 2) tajnik organa uprave i upravne organizacije; 3) ravnatelj uprave i upravne organizacije u sastavu organa uprave; 4) pomonik rukovoditelja organa uprave i upravne organizacije; 5) glavni federalni i glavni kantonalni inspektori, odnosno glavni opinski inspektori. Rukovodei dravni slubenici pomau rukovoditelju organa uprave i upravne organizacije u rukovoenju osnovnim organizacijskim jedinicama i

94

MATO TAD1

neposredno vre poslove utvrene zakonom, drugim propisima i pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. Radna mjesta rukovodeih dravnih slubenika utvruju se u pravilniku o unutarnjoj organizaciji organa uprave i upravne organizacije. Rukovoditelji organa dravne slube mogu imati savjetnike koji nemaju sta tus dravnog slubenika, a ija se radna mjesta utvruju u pravilniku o unutarnjoj organizaciji. Ravnatelja samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije imenuje Vlada Federacije, a rukovoditelja samostalne kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje vlada kantona, sukladno Zakonu o dravnoj slubi. Rukovodee dravne slubenike u opinskim i gradskim organima uprave i upravnim organizacijama imenuje opinski naelnik, odnosno gradonaelnik, sukladno Zakonu o dravnoj slubi. Rukovoditelj samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije odgovara Vladi Federacije, a rukovoditelj samostalne kantonalne uprave, odnosno samostalne kantonalne upravne organizacije odgovara vladi kantona. Rukovodei dravni slubenici, osim rukovoditelja samostalne uprave i samostalne upravne organizacije, za svoj rad i rad organizacijske jedinice kojom rukovode odgovaraju rukovoditelju organa uprave, odnosno rukovoditelju upravne organizacije. Rukovodei dravni slubenici u opinskim i gradskim organima uprave i upravnim organizacijama za svoj rad i rad organa uprave, odnosno rad upravne organizacije kojima rukovode odgovaraju opinskom naelniku, odnosno gradonaelniku. Podzakonski propisi koje donose federalni i kantonalni organi uprave i upravne organizacije Federalni i kantonalni organi uprave i samostalne upravne organizacije mogu donositi podzakonske propise iz svoje nadlenosti s ciljem omoguavanja izvravanja zakona i drugih propisa za koje su zadueni. Organi uprave i upravne organizacije mogu donositi sljedee podzakonske propise: pravilnik, kao provedbeni propis i naputak, te instrukciju i naredbu, kao ope akte. Podzakonske propise donose rukovoditelji organa uprave, odnosno rukovoditelji upravnih organizacija. Pravilnikom se blie razrauju pojedine odredbe federalnog, odnosno kantonalnog zakona, radi osiguranja uvjeta za odgovarajuu primjenu tog zakona. Naputkom se blie propisuje nain izvravanja odreenih upravnih i strunih poslova koji se odnose na pojedina pitanja utvrena zakonom. Instrukcijom se utvruju pravila i upute o nainu vrenja pojedinih upravnih i strunih poslova u okviru organa uprave i upravnih organizacija, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima u provedbi i primjeni zakona i drugih propisa.

95

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

J Naredbom se nareuje ili zabranjuje postupanje u odreenoj situaciji koja ima opi znaaj. Opi akti koje donosi opinski naelnik, odnosno gradonaelnik Opinski naelnik, odnosno gradonaelnik, moe donositi ope akte za izvravanje propisa koje donosi opinsko, odnosno gradsko vijee iz oblasti lokalne samouprave opine, odnosno grada, kada su za to ovlateni tim propisima. Vrste opih akata i nain njihovog donoenja ureduju se u statutu opine, odnosno statutu grada. Pojedinani akti koje donose organi uprave i upravne organizacije Organi uprave i upravne organizacije, na svim razinama vlasti, u vrenju poslova iz svoje nadlenosti, koji se odnose na upravno rjeavanje i rjeavanje o pravima, dunostima i odgovornosti dravnih slubenika i namjetenika iz radnog odnosa, kao i drugim pojedinanim stvarima, donose rjeenja, zakljuke i druge pojedinane akte predviene posebnim propisom. Pojedinane akte donosi rukovoditelj organa uprave, odnosno upravne organizacije, a u opini - opinski naelnik, odnosno u gradu - gradonaelnik. Vrenje poslova iz nadlenosti organa uprave i upravnih organizacija i radni odnosi u tim organima i organizacijama Poslovi koji se ubrajaju u nadlenost organa uprave i upravnih organizacija su: 1) 2) poslovi osnovnih djelatnosti, poslovi administrativno-tehnikih i pomonih djelatnosti (dopunski poslovi osnovne djelatnosti i poslovi pomone djelatnosti).

Vrsta, sloenost i sadraj poslova i uvjeti za njihovo vrenje ureduju se posebnim federalnim propisom, sukladno federalnom zakonu kojim se ureuje radnopravni status dravnih slubenika i namjetenika. Poslove osnovne djelatnosti vre rukovodei i ostali dravni slubenici (dravni slubenici) visoke kolske spreme, a dopunske poslove osnovne djelatnosti i poslove pomone djelatnosti vre namjetenici vie, srednje i nie kolske spreme. Poloaj, prava, dunosti i odgovornost, kao i plae i druga materijalna prava iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom dravnih slubenika i namjetenika u organima uprave i upravnim organizacijama, ureuju se posebnim federalnim zakonima o radnopravnom statusu slubenika, odnosno namjetenika. Odnos organa uprave prema graanima Organi uprave koji su nadleni za rjeavanje zahtjeva graana u prvostupanjskom i drugostupanjskom upravnom postupku, a koji se odnose na ostvarivanje njihovih prava i pravnih interesa ili izvravanje zakonom predvienih obveza, duni su te zahtjeve rjeavati sukladno zakonu i drugim propisima i u rokovima propisanim zakonom. Dravni slubenici opinskih i gradskih organa uprave koji rjeavaju zahtjeve graana u upravnom postupku ne smiju od graana zahtijevati pribavljanje uvjerenja i drugih javnih isprava o injenicama o kojima organi uprave te opine, odnosno grada vode slubene evidencije, ve su dravni slubenici duni po slubenoj dunosti pribaviti podatke o tim injenicama. Za nekorektno ponaanje dravnih slubenika i drugih koji rjeavaju o zahtjevu graana, graani se mogu obratiti pritubom rukovoditelju organa uprave ili inspekciji.

96

MATO TADI

Meusobni odnosi organa uprave Organi uprave duni su suraivati s organima uprave druge razine vlasti u svim pitanjima koja su od zajednikoga interesa za te organe uprave. U ostvarivanju meusobne suradnje organi uprave na istoj razini vlasti obvezni su jedni drugima dostavljati odreene podatke i informacije kojima raspolau i do kojih dolaze u vrenju svojih poslova, a koji su potrebni za vrenje poslova iz njihove nadlenosti, s tim da, prema potrebi, mogu obrazovati zajednika struna povjerenstva ili radne skupine za izvrenje odreenog zadatka, organizirati savjetovanja i ostvarivati druge oblike meusobne suradnje od zajednikog interesa, o emu zajedniki odluuju rukovoditelji zainteresiranih organa uprave. Obveza organa uprave da jedni drugima dostavljaju podatke i obav jetenja kojima raspolau posebno se odnosi na podatke koji su od znaaja za ostvarivanje prava i obveze graana i pravnih osoba u upravnom postupku. Odnosi federalnih organa uprave i kantonalnih, opinskih i gradskih organa uprave Odnosi federalnih organa uprave i kantonalnih, opinskih i gradskih organa uprave temelje se na obvezama koje svaki od tih organa ima u odnosu na izvravanje federalnih zakona i drugih federalnih propisa, kao i meunarodnih ugovora koje je zakljuila Federacija, odnosno Bosna i Hercegovina. Federalni organi uprave obvezni su osigurati izvravanje propisa i ugovora na podruju cijele Federacije, te, u tom pogledu, imaju ovlasti prema kantonalnim, opinskim i gradskim organima uprave poduzeti sve one mjere i aktivnosti kojima se osigurava izvravanje svih poslova dravne uprave koji su federalnim propisom povjereni na vrenje kantonu, opini ili gradu, kao i zadatke koji proizlaze iz meunarodnih ugovora, a kantonalni, opinski i gradski organi uprave su obvezni postupati sukladno ti m mjerama i aktivnostima federalnih organa uprave. U vrenju poslova koji proizlaze iz federalnih zakona i drugih federalnih propisa i meunarodnih ugovora za ije su vrenje, osim federalnih organa uprave, ovlateni i kantonalni, opinski i gradski organi uprave, federalni organi uprave, u okviru svoje nadlenosti, imaju pravo traiti od odgovarajuih kantonalnih, opinskih i gradskih organa uprave podatke, spise, dokumentaciju i obavjetenja o izvravanju poslova predvienih u tim propisima i meunarodnim ugovorima, a ti organi su obvezni dostaviti traene podatke, spise, dokumentaciju i obavjetenja u rokovima koje su odredili federalni organi uprave. Vlada Federacije e odmah obavijestiti vladu kantona, odnosno opinskog naelnika i gradonaelnika o dogovoru o rjeavanju spornog pitanja, odnosno donijet e odluku kojom e narediti nadlenom federalnom organu uprave da neposredno izvrava federalni propis i meunarodni ugovor dok te poslove ne pone vriti nadleni kantonalni, odnosno opinski ili gradski organ uprave. Odnosi kantonalnih organa uprave i opinskih i gradskih organa uprave Odnosi kantonalnih organa uprave i opinskih i gradskih organa uprave na podruju kantona temelje se na obvezama koje svaki od tih organa ima u odnosu na izvravanje kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa. Kantonalni organi uprave obvezni su pratiti stanje i poduzimati potrebne mjere da opinski i gradski organi uprave izvravaju poslove iz oblasti uprave koji su kantonalnim zakonom povjereni na vrenje opini, odnosno gradu, te u tom pogledu imaju pravo traiti odreene podatke i obavjetenja, a opinski i gradski organi uprave duni su dostavljati te podatke i obavjetenja u rokovima koje odredi kantonalni organ uprave. Ako opinski i gradski organi uprave ne izvravaju kantonalne zakone i druge propise, kantonalni organ uprave, u iju se nadlenost ubraja izvravanje kantonalnog zakona, duan

97

MATO TADI

je o tome upoznati vladu kantona, kao i opinskog naelnika, odnosno gradonaelnika radi poduzimanja odgovarajuih mjera. Odnos organa uprave i upravnih organizacija prema organu izvrne vlasti Odnos organa uprave i upravnih organizacija prema Vladi Federacije, vladi kantona i opinskom naelniku, odnosno gradonaelniku, kao organima izvrne vlasti , temelji se na obvezi provoenja zahtjeva i smjernica koje, sukladno ustavu i zakonu, utvrdi organ izvrne vlasti za pojedine upravne oblasti, kao i odgovornosti za stanje u oblasti za koju su organi uprave i upravne organizacije osnovani. S ciljem provoenja zakona i drugih propisa u okviru organa uprave i upravnih organizacija, Vlada Federacije, odnosno vlada kantona i opinski naelnik, odnosno gradonaelnik, svaki za svoju razinu vlasti, mogu organima uprave i upravnim organizacijama dati upute i smjernice za rad, naloiti da u odreenom roku pripreme odreeni propis ili da donesu podzakonski propis ili opi akt iz svoje nadlenosti, odrediti izvravanje pojedinih zadataka i utvrditi rok za njihovo izvrenje, odrediti ispitivanje stanja odreenih pitanja iz njihove nadlenosti i podnoenje izvjea sa odgovarajuim prijedlozima. Ako se utvrdi da podzakonski propis i opi akti koje je donio rukovoditelj organa uprave ili rukovoditelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije, odnosno opinski naelnik i gradonaelnik nisu sukladni zakonu, u tom sluaju moe se u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine pokrenuti postupak za utvrivanje zakonitosti tog propisa. (Ovo je propisano u zakonu, ali ne i u Ustavu Federacije, a nadlenost Ustavnog suda se moe utvrivati samo Ustavom!!!). Odnos organa uprave i upravne organizacije prema organu zakonodavne vlasti Organi uprave i upravne organizacije odgovorni su organu zakonodavne vlasti za zakonito, potpuno, uinkovito i profesionalno vrenje poslova iz svoje nadlenosti. Organi uprave i upravne organizacije imaju ovlasti i obveze organu zakonodavne vlasti podnositi, radi razmatranja, pojedina pitanja iz svoje nadlenosti i davati preporuke u svezi sa izvravanjem zakona i drugih propisa. Organi uprave i upravne organizacije obvezni su, na zahtjev organa zakonodavne vlasti, podnositi izvjee o svom radu, o stanju u odnosnoj oblasti, o izvravanju zakona i drugih propisa, te odgovarati na pitanja organa zakonodavne vlasti i, sukladno programu rada tog organa, odnosno na njegov zahtjev, pripremati zakone i druge propise, kao i analitike, informativne i druge materijale. Odnosi organa uprave prema ombudsmanima Odnos organa uprave prema ombudsmanima temelji se na obvezama organa uprave utvrenim ustavom i zakonom, odnosno propisom gradskog i opinskog vijea. Organi uprave obvezni su omoguiti ombudsmanima, na njihov zahtjev, nesmetano ispitivanje njihove djelatnosti, odnosno djelatnosti dravnih slubenika i namjetenika organa uprave za koje postoje podaci da su negirali ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ukljuujui provoenje etnikog progona ili odravanje njegovih posljedica. Organi uprave obvezni su ombudsmanima osigurati sve slubene dokumente, ukljuujui i tajne dokumente, kao i upravne spise, te osigurati suradnju svakog dravnog slubenika i namjetenika, posebno pri pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa. Organi uprave obvezni su omoguiti ombudsmanu prisutnost pri rjeavanju stvari u upravnom postupku. Odnosi organa uprave i upravnih organizacija prema pravnim osobama

98

MATO TADI

Organi uprave i upravne organizacije, u okviru svoje nadlenosti, imaju prema pravnim osobama ovlasti i obveze predviene zakonom, odnosno propisom gradskog i opinskog vijea, a osobito glede vrenja prava nadzora nad zakonitou rada tih pravnih osoba kada su za to ovlateni zakonom, odnosno propisom gradskog i opinskog vijea. Organi uprave i upravne organizacije surauju s pravnim osobama o pitanjima iz svoje nadlenosti, koja su od znaaja za rad organa uprave i upravne organizacije ili su od interesa za rad te pravne osobe. Pravne osobe obvezne su, sukladno zakonu, na zahtjev organa uprave i upravne organizacije, dostavljati podatke, informacije i drugu dokumentaciju iz oblasti svoje djelatnosti, ako su ti podaci, informacije i dokumentacija od znaaja za vrenje poslova iz nadlenosti organa uprave, odnosno upravne organizacije. Odnosi organa uprave i upravnih organizacija prema javnosti Organi uprave i upravne organizacije obvezni su, na zahtjev pravnih osoba iz oblasti tiska i drugih sredstava javnog informiranja, pruati obavjetenja i davati podatke o pojedinim pitanjima iz svoje nadlenosti koja su od neposrednog interesa za rad sredstava javnog informiranja. Organi uprave i upravne organizacije uskratit e davanje podataka ako podaci predstavljaju dravnu, vojnu, slubenu ili poslovnu tajnu, to se ini na nain predvien propisima o zatiti tih tajni. Odnos organa uprave prema institucijama Bosne i Hercegovine, Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i Republike Srpske Organi uprave i upravne organizacije na svim razinama vlasti u Federaciji duni su ostvarivati odgovarajuu suradnju s nadlenim institucijama Bosne i Hercegovine u onim pitanjima koja su zakonom Bosne i Hercegovine dana u nadlenost Federac iji, kantonu, gradu ili opini, kao i u drugim pitanjima od zajednikog interesa, te se meusobno dogovarati o nainu vrenja tih poslova. Sredstva za rad organa uprave i upravnih organizacija Sredstva za rad organa uprave i upravnih organizacija utvruju se u proraunu one administrativno-teritorijalne jedinice za koju su organi osnovani (Federacija, kanton, grad ili opina). Prihodi koje organi uprave i upravne organizacije ostvare svojom djelatnou ine proraunska sredstva, u pravilu one administrativno-teritorijalne jedinice koja ih je osnovala, i koriste se za namjene utvrene zakonom i drugim propisima. Vlada Federacije, odnosno vlada kantona, i opinski naelnik, odnosno gradonaelnik, odluuju o raspodjeli (davanju) nepokretnih stvari na koritenje organima uprave i upravnim organizacijama, o davanju tih stvari na privremeno koritenje ili u zakup ili na poslugu drugim organima vlasti uz naknadu ili bez naknade, ili o uzimanju na privremeno koritenje ili u zakup ili na poslugu nepokretnih stvari, o emu se donosi posebna odluka, a prava i dunosti se utvruju ugovorom. Zajednike odredbe o inspekcijskom nadzoru Poslove inspekcijskog nadzora koji su organizirani u okviru nadlenosti organa uprave vre inspektori. Inspektor moe biti osoba koja ima zavrenu odgovarajuu visoku kolsku spremu, poloen struni upravni ispit predvien za dravne slubenike, odnosno poloen ispit opeg znanja predvien za dravne slubenike organa uprave u Federaciji, ili javni ispit predvien za dravne slubenike institucija Bosne i Hercegovine, te najmanje tri godine radnog staa nakon zavrene visoke kolske spreme.

99

MATO TADI

Inspektori su dravni slubenici s posebnim ovlastima. Kada to potreba slube zahtijeva, rukovoditelj organa uprave mo e izuzetno ovlastiti i drugog dravnog slubenika toga organa uprave, koji ispunjava uvjete, da izvri samo odreene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vrenju odreenog nadzora, o emu se obvezno donosi pisano rjeenje. Inspekcija je samostalna u svom radu i poslove inspekcijskog nadzora vri prema programu svog godinjeg rada, a odreene inspekcijske preglede moe izvriti i na zahtjev rukovoditelja organa uprave. Inspektor ima iskaznicu kojom dokazuje svoje slubeno svojstvo, identitet i ovlasti predviene zakonom. Federalni ministar pravde propisuje oblik i sadraj iskaznice, a iskaznicu inspektoru izdaje rukovoditelj organa uprave u ijoj je nadlenosti pojedina inspekcija. Postupak inspekcijskog nadzora pokree i vodi inspektor po slubenoj dunosti. Svaka fizika i pravna osoba ima pravo podnijeti zahtjev ili inicijativu inspektoru da izvri odreeni inspekcijski nadzor i da poduzme upravne mjere za koje je ovlatena zakonom. U vrenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i obvezu neposredno pregledati poslovne prostorije i druge objekte, proces rada, proizvode i drugu robu, isprave i druge dokumente, te vriti druge radnje, sukladno svrsi inspekcijskog nadzora (utvrivanje identiteta osoba, sasluavanje, uzimanje uzoraka radi analize i si). U vrenju inspekcijskoga nadzora inspektor je obvezan postupati tako da se ne otkriju podaci koji prema zakonu i drugom propisu predstavljaju slubenu ili drugu vrstu tajne. O svakome inspekcijskom nadzoru inspektor je obvezan sastaviti zapisnik i u njemu navesti injenino stanje utvreno inspekcijskim nadzorom. Zapisnik se sastavlja prema pravilima upravnog postupka, a jedan primjerak se dostavlja odgovornoj osobi u organu, odnosno pravnoj osobi kod koje je izvren inspekcijski nadzor. Kada se u vrenju inspekcijskoga nadzora utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis ije izvrenje nadzire, inspektor ima ovlasti i obvezu naloiti sljedee upravne i druge mjere: 1) narediti da se utvreni nedostaci i nepravilnosti otklone u odreenom roku; 2) narediti poduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje su pravna osoba, kao i pravna osoba s javnim ovlastima, odnosno organ uprave i upravna organizacija obvezni poduzeti; 3) zabraniti poduzimanje radnji koje smatra da su suprotne zakonu ili drugom propisu nad ijim provoenjem vri nadzor; 4) izrei i naplatiti novanu kaznu na licu mjesta, ako je za to zakonom ovlaten, o emu se izdaje pisana potvrda; 5) podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinske odgovornosti, odnosno prekraja ili gospodarskog prijestupa, odnosno kaznenu prijavu za kazneno djelo ako su povredom zakona ili drugog propisa uinjeni ti prijestupi ili kazneno djelo; 6) poduzeti i druge upravne mjere i radnje za koje je posebnim zakonom i drugim propisom ovlaten. Upravne i preventivne mjere inspektor nareuje donoenjem pisanog rjeenja. Odgovorna osoba kod koje je izvren inspekcijski nadzor ima pravo na rjeenje izjaviti albu nadlenom organu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje povodom albe mora se donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema albe. Rjeenje doneseno povodom albe je konano i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor u nadlenom sudu.

100

MATO TADI

Inspektor je obvezan pratiti provedbu upravnih mjera koje je naloio rjeenjem, pa ako utvrdi da se nareene mjere ne provode na nain i u roku kako je rjeenjem odreeno, obvezan je podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, kao i poduzeti druge mjere za koje je zakonom ovlaten. Inspektor moe privremeno oduzeti dokumente i predmete koji u disc iplinskom, odnosno prekrajnom ili sudskom postupku mogu posluiti kao dokaz, o emu je duan izdati pisanu potvrdu. Inspektor je duan poduzimati i odgovarajue preventivne aktivnosti radi sprjeavanja nastupanja tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi zakona i drugih propisa ije izvrenje nadzire, te, s tim ciljem, ima pravo upozoriti fizike i pravne osobe na obveze iz propisa, ukazati na tetne posljedice koje mogu nastati i predloiti mjere za otklanjanje njihovih uzroka i druge mjere za koje ocijeni da su potrebne, a fizike i pravne osobe su dune postupiti sukladno danim preventivnim mjerama inspektora. Preventivne mjere nareuju se rjeenjem. Odnos federalne inspekcije prema kantonalnoj i opinskoj inspekciji Federalna inspekcija surauje s kantonalnom inspekcijom i prua joj potrebnu strunu pomo u svim pitanjima od zajednikog interesa. Suradnja i struna pomo obvezno se ostvaruju u onim pitanjima u kojima je federalnim zakonom predvieno da odreene poslove inspekcijskog nadzora na provedbi federalnog zakona vri kantonalna inspekcija. Federalna upravna inspekcija Poslove upravne inspekcije nad izvravanjem ovoga Zakona i federalnih zakona koji se odnose na radne odnose dravnih slubenika i namjetenika u organima uprave i upravnim organizacijama, upravni postupak i posebne upravne postupke ureene federalnim propisima i uredsko poslovanje u organima uprave i upravnim organizacijama i pravnim osobama s javnim ovlastima vri Federalno ministarstvo pravde. Za federalnog upravnog inspektora moe se postaviti diplomirani pravnik koji ima poloen propisani ispit i najmanje tri godine radnog staa na najsloenijim upravnopravnim poslovima ili upravnom rjeavanju poslije poloenog navedenog ispita. Federalni upravni inspektor inspekcijskim nadzorom utvruje injenice koje se odnose na sljedea pitanja: 1) potivanja pravila upravnog postupka prilikom rjeavanja zahtjeva graana i pravnih osoba u prvostupanjskom i drugostupanjskom upravnom postupku; 2) primjene propisa o dravnoj upravi koji se odnose na organizaciju i nain rada organa uprave i upravnih organizacija (pravilnik o unutarnjoj organizaciji); 3) primjene propisa o radnim odnosima prilikom ostvarivanja prava dravnih slubenika i namjetenika iz radnog odnosa u organima uprave i upravnim organizacijama, kao i primjene propisa glede ispunjavanja uvjeta kolske spreme i drugih uvjeta slubenih osoba koje rade na poslovima upravnoga rjeavanja u pravnim osobama s javnim ovlastima; 4) rjeavanja upravnih stvari u prvostupanjskom i drugostupanjskom upravnom postupku u propisanim rokovima; 5) pravilnosti primjene pravila postupka koja su ureena Zakonom o upravnom postupku; 6) naina prikupljanja dokaza u upravnom postupku, a posebice dokaza koji se prema zakonu trebaju pribavljati po slubenoj dunosti; 7) naina provedbe administrativnoga izvrenja; 8) pruanja pravne pomoi graanima i pravnim osobama u upravnim postupcima; 9) voenja propisane evidencije za prvostupanjski i drugostupanjski upravni postupak;

101

MATO TADI

10) primjene propisa o uredskom poslovanju. Inspekcijski nadzor federalni upravni inspektori vre u federalnim, kantonalnim, gradskim i opinskim organima uprave i upravnim organizacijama i pravnim osobama s javnim ovlastima kojima su te ovlasti povjerene federalnim zakonom. Federalni upravni inspektor duan je primjerak zapisnika o izvrenom inspekcijskom nadzoru dostaviti rukovoditelju organa uprave i upravne organizacije, a u gradu i opini gradonaelniku, odnosno opinskom naelniku, odnosno rukovoditelju pravne osobe s javnim ovlastima. Protiv rjeenja federalnog upravnog inspektora oni mogu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja izjaviti albu federalnom ministru pravde, koja odlae izvrenje. Rjeenje doneseno povodom izjavljene albe je konano i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju povreda federalnih propisa. Kantonalna upravna inspekcija Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vrenje inspekcijskog nadzora u kantonalnim, opinskim i gradskim organima uprave i upravnim organizacijama, i pravnim osobama s javnim ovlastima, koji su u njihovoj nadlenosti, a to su, prije svega, ovlasti dane kantonalnim zakonima, gradskim i opinskim odlukama, te u pojedinim sluajevima federalnih zakona kad je to zakon propisao. Uredsko i arhivsko poslovanje Organi uprave i upravne organizacije, kao i pravne osobe s javnim ovlastima i javna poduzea i javne ustanove, duni su voditi uredsko i arhivsko poslovanje u poslovima iz svoje nadlenosti. Uredsko poslovanje obuhvaa evidenciju o svim predmetima koji se odnose na upravno rjeavanje u prvostupanjskom i drugostupanjskom upravnom postupku i evidenciju o predmetima i drugim aktima koji se rjeavaju u okviru vrenja strunih i drugih poslova iz nadlenosti organa, organizacija i pravnih osoba s javnim ovlastima. Odredbe ovoga lanka odnose se i na uredsko i arhivsko poslovanje organa zakonodavne i izvrne vlasti i njihovih strunih i drugih slubi i tijela. Primjenjivanje odredaba ovog zakona na druge organe i slube Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na unutarnju organizaciju organa uprave, status i ovlasti rukovoditelja organa uprave, rukovodee dravne slubenike, radne odnose i sredstva za rad organa uprave, shodno se primjenjuju i na strune i druge slube organa izvrne vlasti, organa zakonodavne vlasti, ombudsmane, organe sudske vlasti, tuiteljstva, pravobraniteljstva, ustanove za izvrenje kaznenih sankcija, zatvore i organe za prekraje Federacije, kantona, grada i opine, ako posebnim zakonom ili drugim propisom ni je drukije odreeno. Nadzor nad primjenom ovog zakona Nadzor nad primjenom ovoga Zakona u federalnim, kantonalnim, gradskim i opinskim organima uprave i upravnim organizacijama i pravnim osobama s javnim ovlastima i poduzimanje odgovarajuih mjera za njegovu pravilnu primjenu vri Federalno ministarstvo pravde, a u odnosu na sredstva za rad organa uprave i upravnih organizacija nadzor vri Federalno ministarstvo financija za federalne organe uprave i upravne organizacije, a kantonalno ministarstvo nadleno za financije za kantonalne organe uprave i upravne organizacije, dok opinski, odnosno gradski organ uprave nadlean za financije, nadzor vri za opinske, odnosno gradske organe uprave i upravne organizacije. 1.2.2. ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE8 Ope odredbe

102

MATO TADI

Ovaj zakon je donesen jo 1994. godine nakon uspostave Federacije Bosne i Hercegovine. Do sada je imao vie izmjena i dopuna koje su uzete u obzir u ovoj knjizi. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvrni organ Federacije Bosne i Hercegovine koji vri izvrnu vlast Federacije, osim onih koje su prema Ustavu Federacije BiH u nadlenosti predsjednika i dopredsjednika Federacije. Premijer/predsjednik Vlade Federacije i njegovi zamjenici, ministri i Vlada Federacije u cjelini su za svoj rad odgovorni Parlamentu Federacije, predsjedniku i dopredsjednicima Federacije. Ministri su odgovorni i premijeru/predsjedniku Vlade Federacije, sukladno Ustavu Federacije. Vlada Federacije zastupa Federaciju kao pravna osoba, ako Ustavom Federacije i zakonom nije drukije odreeno. Vlada Federacije upravlja imovinom u vlasnitvu Federacije. Vlada Federacije ureuje svoj rad, unutarnju organizaciju, kao i djelokrug i ovlasti slubi koje obrazuje. Sjedite Vlade Federacije je u Sarajevu. Premijer/pre dsjednik Vlade Federacije i zamjenici premijera/predsjednika Vlade Federacije imaju jedan zajedniki podruni ured u Mostaru. Sastav Vlade Vladu ine: premijer/predsjednik Vlade Federacije koji ima dva zamjenika iz razliitih konstitutivnih naroda koji se biraju iz reda ministara i ministri. Vlada Federacije se sastoji od osam ministara iz reda bonjakog, pet ministara iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda. Jednog ministra iz reda ostalih moe imenovati premijer/predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Jedan od ministara je ministar bez lisnice. Nakon potpune provedbe Aneksa 7 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, najmanje 15% lanova Vlade Federacije mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% lanova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan lan Vlade mora biti iz reda ostalih. Predsjednik Federacije, uz suglasnost oba dopredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s premijerom/predsjednikom Vlade Federacije ili sa kandidatom za tu dunost. Vlada Federacije je izabrana nakon to je njezino imenovanje potvrdio veinom glasova Zastupniki dom Parlamenta Federacije. Svako upranjeno mjesto popunjava se istim postupkom.

"Slubene novine Federacije BiH" br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06

103

UPRAVNO 1 RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Ukoliko Zastupniki dom ne potvrdi imenovanje Vlade Federacije, predsjednik Federacije, u suglasnosti sa dopredsjednicima Federacije, a uz konzultaciju sa premijerom ili kandidatom za tu dunost, ponovit e procedure. Premijer/predsjednik Vlade Federacije i njegovi zamjenici, kao i ministri, nakon potvrivanja imenovanja u Zastupnikom domu Parlamenta Federacije daju sveanu izjavu pred predsjedateljem Zastupnikog doma Parlamenta Federacije. Vlada Federacije imenuje i razrjeava tajnika Vlade Federacije. Tajnik Vlade Federacije odgovara za svoj rad Vladi Federacije, premijeru/predsjedniku Vlade Federacije i zamjenicima premijera/predsjednika Vlade Federacije. Prava i dunosti premijera, zamjenika premijera i lanova Vlade Federacije Premijer je predsjednik Vlade. On rukovodi radom Vlade i odgovoran je za njezin rad. Takoer, osigurava jedinstvo u izvravanju poslova iz djelokruga Vlade, ostvaruje suradnju s drugim organima Federacije i organima kantona, kao i s drugim organima i organizacijama, usmjerava djelovanje Vlade kao cjeline i lanova Vlade pojedinano, te vri i druge poslove utvrene Ustavom Federacije. Premijer potpisuje akte V lade Federacije. Zamjenici premijera/predsjednika Vlade Federacije pomau premijeru/predsjedniku Vlade Federacije u obavljanju njegovih poslova. U sluaju odsutnosti premijera/predsjednika Vlade Federacije ili u drugim sluajevima kada premijer/predsjednik Vlade Federacije nije u mogunosti obavljati dunost, zamjenjuje ga jedan od zamjenika premijera/predsjednika Vlade Federacije kojega on odredi. Ako to ne uradi premijer, onda e to uiniti predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika. Premijer/predsjednik Vlade Federacije, u okviru svojih ovlasti, moe pojedine ovlasti prenijeti na svoje zamjenike. lanovi Vlade mogu pokrenuti inicijativu za donoenje zakona i drugih propisa, predloiti razmatranje i pretresanje pojedinih pitanja iz nadlenosti Vlade, predloiti utvrivanje stavova Vlade, a imaju i druga prava i dunosti utvrene Ustavom. Nain rada Vlade Vlada Federacije radi na sjednici. Vlada Federacije moe odluivati ako sjednici prisustvuje vie od polovice lanova Vlade. Vlada Federacije odluke donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako Ustavom Federacije nije drukije odreeno. Za davanje prijedloga i miljenja o pitanjima iz svoje nadlenosti, Vlada Federacije moe osnivati stalna i povremena radna tijela (savjete, urede, komitete, od bore, povjerenstva i dr.). Za donoenje rjeenja u upravnom postupku i odluivanje o dragim pojedinim pitanjima iz nadlenosti Vlade, Vlada Federacije moe osnovati jedno ili vie povjerenstava ije lanove imenuje iz redova lanova Vlade.

Akti Vlade Vlada Federacije u ostvarivanju svojih ovlasti utvrenih Ustavom Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom, uredbe, odluke, rjeenja i zakljuke. Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom sukladno Ustavu Federacije. Uredbom se ureduju najvanija pitanja iz nadlenosti Vlade Federacije, blie ureuju odnosi za provedbu zakona, osnivaju strune i druge slube Vlade i utvruju naela za unutarnji ustroj federalnih organa dravne uprave.

104

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Odlukom se ureuju pojedina pitanja ili propisuju mjere Vlade, daje suglasnost ili potvruju akti drugih organa ili organizacija, te odluuje o drugim pitanjima o kojima se ne odluuje uredbom. Rjeenjem se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima, kao i o drugim pojedinanim pitanjima iz nadlenosti Vlade. Zakljukom se utvruju stavovi o pitanjima od znaaja za provedbu utvrene politike, ureuju unutarnji odnosi u Vladi i odreuju zadaci federalnim organima dravne u prave i slubama Vlade. Strune i druge slube Vlade Strune i druge slube Vlade Republike Bosne i Hercegovine obavljaju strune, tehnike i druge poslove za Vladu Federacije. Tajnik Vlade usklauje rad svih strunih slubi u obavljanju poslova za potrebe Vlade i odgovoran je za njihov rad.

_________________________ B^^publika^rpska _____________________________ U Programu pravosudnog ispita na razini drave tri su zakona iz oblasti uprave iz Republike Srpske. To su: Zakon o republikoj upravi, Zakon o inspekciji i Zakon o Vladi Republike Srpske. Promatrano sa stajalita uprave, odnosno rjeenja u organima uprave, odnosno upravnim organizacijama, nema znaajnih razlika od zakonskih rjeenja danih u dva zakona iz Federacije BiH, tj. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji BiH i Zakona o Vladi Federacije BiH, s tim to je u Republici Srpskoj pitanje organizacije organa uprave rijeeno kroz dva zakona, a u Federaciji kroz jedan. Instituti upravnog prava su isti. Imajui ovo u vidu, u ovom dijelu e se, u skraenom obliku, dati prikazi ova tri zakona Republike Srpske. 1.2.3. ZAKON O REPUBLIKOJ UPRAVI9 Temeljne odredbe Temeljne odredbe ovog zakona su iste kao i u odgovarajuem zakonu Federacije BiH, odnosno drave BiH. Naime, organi uprave i upravne organizacije osnivaju se zakonom, na prijedlog Vlade Republike Srpske, koji usvaja Narodna skuptina Republike Srpske. Sve ostale odredbe opeg dijela su iste. Takoer se ovim zakonom u ovom dijelu utvruje da su organi uprave dio izvrne vlasti Republike Srpske i da ih ine ministarstva i drugi republiki organi uprave. Kontrola rada organa uprave ostvaruje se vrenjem upravnog i drugog nadzora, sudskom kontrolom i drugim oblicima kontrole. Sudska kontrola zakonitosti pojedinanih upravnih akata organa uprave osigurava se u upravnom sporu. Pojedini poslovi uprave zakonom se mogu povjeriti jedinicama lokalne samouprave, javnim poduzeima, javnim ustanovama i drugim organizacijama (nositelji javnih ovlasti). Djelatnost organa uprave temelji se na naelima zakonitosti, samostalnosti, odgovornosti, strunosti, nepristranosti, politike neutralnosti, efikasnosti, djelotvornosti, pravodobnosti u odluivanju, potivanju stranke i javnosti rada. Organi uprave Poslove uprave obavljaju ministarstva, republike uprave i republike upravne organizacije.

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Uprave su organi koji neposredno izvravaju zakone i druge propise i odluuju o pravima i obvezama fizikih i pravnih osoba. Sekretarijati su organi uprave koji vre preteno strune poslove, uz mogunost vrenja odreenih upravnih i drugih poslova. Zavodi su organi uprave koji vre strune i s njima povezane upravne poslove uz primjenu znanstvenih metoda i saznanja. Direkcije su organi uprave koji vre preteno strune i s njima povezane upravne poslove. Agencije su organi uprave koji vre strune i s njima povezane upravne poslo ve, koji se vre uz primjenu trinih naela, odnosno vre pruanje usluga i osiguravaju unapreivanje i razvoj. Centri su organi uprave koji obavljaju preteno strune poslove. Uprave i upravne organizacije mogu, sukladno zakonu, imati svojstvo pravne osobe.

"Slubeni glasnik RS" br. 118/08 i 11/09

11 27

Ministarstva su:

Ministarstvo uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo pravde, Ministarstvo financija, Ministarstvo prosvjete i kulture, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite, Ministarstvo obitelji, omladine i sporta, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, Ministarstvo trgovine i turizma, Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite, Ministarstvo prometa i veza, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju, Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe i Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu suradnju. Republike uprave su: 1. Republika uprava za geodetske i imovinskopravne poslove, 2. Porezna uprava, 3. Republika uprava za inspekcijske poslove, 4. Republika uprava civilne zatite, 5. Republiki devizni inspektorat i

6. Re publika uprava za igre na sreu. Republi ke upravne organiz acije su: 1. Re publiki sekretari jat za zakonod avstvo, 2. Ag encija za dravnu upravu, 3. Ag encija za

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

vode oblasnog rijenog sliva Save, 4. Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice, 5. Agencija za ume, 6. Agencija za agrarna plaanja, 7. Agencija za pruanje strunih usluga u poljoprivredi, 8. Agencija za uzgoj i selekciju u stoarstvu, 9. Republiki sekretarijat za vjere, 10. Republiki zavod za statistiku, 11. Republiki pedagoki zavod, Republiki zavod za standardizaciju i metrologiju, Republiki centar za istraivanje ratnih zloina, Republika direkcija za robne rezerve, Republika direkcija za promet naoruanja i vojne opreme, Republika direkcija za civilnu zranu plovidbu,

J
18. 19. Republiki zavod za zatitu kultumo -historijskog i prirodnog nasljea, Republiki hidrometeoroloki zavod,
i 28

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

20. 21. 22. 23. 24. 25.

Arhiv Republike, Republiki zavod za prostorno planiranje, Republiki zavod za graevinarstvo, Republiki zavod za geoloka istraivanja, Centar za pruanje besplatne pravne pomoi i Zavod za obrazovanje odraslih.

Poslovi uprave Poslovi uprave su: voenje politike razvoja, praenje stanja, normativna djelatnost, izvravanje zakona i drugih propisa, vrenje upravnog nadzora, odluivanje u upravnom postupku o pravima i obvezama sudionika u postupku, postupanje u prekrajnom postupku, staranje o javnim slubama i ostali struni poslovi uprave. Organi uprave donose pravilnike, naredbe i uputstva. Pravilnikom se razrauju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade. Naredbom se nareuje ili zabranjuje neko ponaanje u jednoj situaciji koja ima opi znaaj. Uputstvom se odreuje nain na koji organi uprave i nositelji javnih ovlasti izvravaju pojedine odredbe zakona ili dragog propisa. Pravilnici, naredbe i uputstva objavljuju se u "Slubenom glasniku Republike Srpske". Izvravanje zakona i drugih propisa obuhvaa voenje upravnog postupka, donoenje i izvrenje rjeenja i drugih pojedinanih akata, poduzimanje upravnih mjera i upravnih radnji, praenje njihovog izvravanja, davanje obavijesti, izdavanje strunih uputa i instrukcija za rad i pruanje strune pomoi. Vrenje upravnog nadzora obuhvaa: a) nadzor nad zakonitou upravnih akata, b) nadzor nad zakonitou i cjelishodnou rada organa uprave i organa jedinica lokalne samouprave, ustanova i drugih pravnih osoba u vrenju prenesenih, odnosno povjerenih poslova republike uprave i c) inspekcijski nadzor. Nadzor nad zakonitou upravnih akata obuhvaa kontrolu zakonitosti upravnih akata kojima se na temelju zakona rjeava o pravima, obvezama i

pravnim interesima fizikih i pravnih osoba i poduzimanje zakonom propisanih mjera. To obuhvaa: kontrolu zakonitosti rada i postupanja, kontrolu i ocjenu efikasnosti, ekonominosti i efektivnosti, kontrolu cjelishodnosti organizacije obavljanja poslova i osposobljenosti dravnih slubenika i namjetenika za obavljanje tih poslova i

o d n o s

108

MATO TADI

e dravnih slubenika prema strankama. U vrenju nadzora mogu se poduzeti sljedee mjere: a) pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti opih akata, b) nalaganje izvravanja utvrenih obveza, c) predlaganje prestanka, odnosno zabrane rada ustanove ili druge pravne osobe i d) poduzimanje drugih mjera utvrenih posebnim propisom. Inspekcijski nadzor ureduje se posebnim zakonom. Unutarnja organizacija organa uprave Unutarnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta organa uprave utvruju se ovisno o obujmu, vrsti i sloenosti poslova i na nain kojim se osigurava njihovo efikasno, ekonomino i efektivno izvrenje. Kriterije za unutarnju organizaciju i sistematizaciju poslova organa uprave (nazivi grupe poslova, sadraj tih poslova i uvjeti za njihovo obavljanje) i okvirni broj izvritelja Vlada odreuje uredbom. Akt o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta donosi rukovoditelj organa uprave, uz suglasnost Vlade. Ureenje organa uprave Ministarstvom rukovodi ministar, koji ima pomonika, tajnika ministarstva i moe imati do dva savjetnika. Sa savjetnikom se sainjava ugovor o njegovom angairanju u ministarstvu. Organom uprave u sastavu ministarstva rukovodi ravnatelj, koji za svoj rad odgovara ministru. Samostalnom upravom i upravnom organizacijom koja nije u sastavu ministarstva rukovodi ravnatelj, koji za svoj rad odgovara Vladi. Vlada postavlja ravnatelja na pet godina, sukladno zakonu kojim se ureuje poloaj dravnih slubenika. Poslove iz svog djelokruga samostalna uprava obavlja samostalno. Ravnatelj samostalne uprave donosi propise iz njezinog djelokruga, uz suglasnost Vlade. Samostalnu upravu predstavlja ravnatelj. Ovlasti prema samostalnim upravama Vlada ostvaruje neposredno.

j Unutarnji nadzor

109

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Unutarnji nadzor podrazumijeva nadzor koji organi uprave vre nad drugim organima uprave i nositeljima javnih ovlasti u obavljanju povjerenih, odnosno prenesenih poslova republike uprave. Unutarnji nadzor sastoji se od: a) b) c) nadzora nad radom, inspekcijskog nadzora preko upravne inspekcije i drugih oblika nadzora utvrenih zakonom.

Nadzor nad radom organa uprave sastoji se od nadzora nad zakonitou rada i nadzora nad cjelishodnou rada organa uprave, te nositelja ovlasti u vrenju povjerenih, odnosno prenesenih poslova uprave. Organ uprave ovlaten je da u vrenju nadzora nad radom: a) zahtijeva izvjea i podatke o radu, b) utvrdi stanje izvravanja poslova, upozori na uoene nepravilnosti i odredi mjere i rok za njihovo otklanjanje, c) izdaje instrukcije, d) naloi poduzimanje poslova koje smatra potrebnim, e) pokrene postupak za utvrivanje odgovornosti, f) neposredno izvri neki posao, ako ocijeni da se drukije ne moe izvriti zakon ili drugi propis i g) predloi Vladi da poduzme mjere za koje je ovlatena. Izvjee o radu sadri prikaz izvravanja zakona i drugih propisa, poduzete mjere i njihov uinak, te druge potrebne podatke. Instrukcijom se usmjerava organizacija poslova i nain rada uposlenika u organu uprave i nositelju javnih ovlasti u vrenju povjerenih, odnosno prenesenih poslova republike uprave. Instrukcijom se ne moe odreivati nain postupanja i rjeavanja u upravnoj stvari. Sukobi nadlenosti Sukob nadlenosti izmeu organa uprave, izmeu organa uprave i nositelja javnih ovlasti i izmeu nositelja javnih ovlasti rjeava Vlada na prijedlog ministarstva nadlenog za poslove uprave. Sukob nadlenosti izmeu podrunih jedinica organa uprave rjeava rukovoditelj organa uprave. O zahtjevu za izuzee slubene osobe u organu uprave rjeava rukovoditelj organa uprave. O izuzeu rukovoditelja organa uprave u sastavu ministarstva rjeava ministar. O izuzeu ministra i rukovoditelja samostalne uprave rjeava Vlada. O izuzeu slubene osobe kod nositelja javnih ovlasti rjeava rukovoditelj nositelja javnih ovlasti. Odnos organa uprave sa drugim organima i organizacijama Vlada usmjerava organe uprave u provedbi politike i izvravanju zakona i drugih propisa, usklauje njihov rad i odreuje im rokove za donoenje propisa, ako nisu odreeni zakonom ili drugim propisom. Vlada je obvezna da na zahtjev organa uprave iskae stav prema pitanju iz njegovog djelokruga. Vlada moe naloiti organu uprave da proui neko pitanje ili poduzme neki posao i da joj o tome podnese posebno izvjee. Vlada moe organizirati posebno koordinaciono tijelo radi usmjeravanja i koordinacije poslova iz djelokruga vie organa uprave. Vlada odreuje zadatke koordinacionog tijela, rukovoenje koordinacionim tijelom i sva druga pitanja od znaaja za rad koordinacionog tijela.

110

MATO TADI

Odnosi organa uprave s Narodnom skuptinom i predsjednikom Republike temelje se na pravima i dunostima odreenim Ustavom, zakonom i drugim propisom. Organi uprave duni su Narodnoj skuptini i predsjedniku Republike, posredstvom Vlade, proslijediti obavijesti, pojanjenja i podatke u svezi s njihovom nadlenou. Odnosi organa uprave s organima jedinica lokalne samouprave u pitanjima iz njihovog izvornog djelokruga temelje se na pravima i dunostima odreenim Zakonom o lokalnoj samoupravi. Organi uprave duni su osigurati suradnju s nevladinim organizacijama. Prenoenje i povjeravanje poslova uprave Pojedini poslovi uprave, radi njihovog efikasnijeg i ekonominijeg obavljanja, prenose se zakonom na jedinice lokalne samouprave, javnim ustanovama i drugim pravnim osobama. Organ uprave kontrolira postupa li organ u vrenju prenesenih, odnosno povjerenih poslova republike uprave sukladno zakonu, upozorava organ kada utvrdi da organ ne postupa sukladno zakonu i predlae mjere koje organ treba poduzeti. Organ uprave odluuje povodom albe na pojedinane akte koje u prvom stupnju donose organi u vrenju prenesenih, odnosno povjerenih poslova i vri druga prava koja prema zakonu ima drugostupanjski organ u upravnom postupku. Poslovi uprave u svezi s oblikovanjem politike Vlade ne mogu biti povjereni, odnosno preneseni. Poslovi inspekcijskog nadzora mogu biti povjereni jedino organima jedinica lokalne samouprave. Javnost rada i odnosi sa graanima Organi uprave duni su obavjetavati javnost o vrenju poslova iz svoga djelokruga, odnosno izvjetavati o svom radu putem sredstava javnoga informiranja ili na drugi pogodan nain. Davanje odreenih izvjea i podataka moe se uskratiti samo u sluajevima propisanim zakonom. Organ uprave duan je u pripremi zakona kojima se ureuju prava, obveze i pravni interesi fizikih i pravnih osoba postupiti na nain da putem sredstava javnoga informiranja i pozivanjem zainteresiranih subjekata omogui zainteresiranim subjektima da iznesu primjedbe, prijedloge i sugestije. Organi uprave duni su omoguiti svim fizikim i pravnim osobama podnoenje pritubi na njihov rad i rad i odnos uposlenika. Na podnesenu pritubu organ uprave duan je odgovoriti u roku od 15 dana od dana prijema pritube, ako podnositelj pritube zahtijeva odgovor. Dravni slubenici i namjetenici Poslove iz djelokruga organa uprave obavljaju dravni slubenici i namjetenici. Poslove osnovne djelatnosti organa uprave obavljaju dravni slubenici, a poslove u neposrednoj vezi s njima izvravaju namjetenici. Poslovi osnovne djelatnosti uprave su: normativnopravni i upravni poslovi, praenje stanja, razvojni i inspekcijski poslovi. Poloaj dravnog slubenika ureduje se posebnim zakonom, a namjetenika -opim aktom.

111

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

1.2.4. ZAKON O UPRAVNOJ INSPEKCIJI10 Ope odredbe Kako je ve i navedeno, Republika Srpska ima poseban zakon o upravnoj inspekciji, dok je ova nadlenost organa uprave u Federaciji BiH (i na razini drave) rijeena u okviru organizacionog zakona. Meutim, sutina rjeenja je ista, pa e i ovaj zakon biti izloen u skraenom obliku. Ovim se zakonom ureuju organizacija, nadlenost, nain rada, ovlasti, uvjeti za obavljanje poslova, prava, obveze i odgovornosti upravnog inspektora, kao i druga pitanja od znaaja za funkcioniranje Upravne inspekcije u Republici Srpskoj. Poslovi Upravne inspekcije su u djelokrugu Ministarstva za poslove uprave. Poslove upravne inspekcije vre glavni upravni inspektor i upravni inspektori. Upravni inspektori su samostalni u svom radu. Radom Upravne inspekcije rukovodi glavni upravni inspektor. Glavnog upravnog inspektora postavlja Vlada Republike Srpske na mandat od pet godina. Za glavnog upravnog inspektora moe se postaviti osoba koja ima zavren pravni fakultet - diplomirani pravnik, poloen stru ni ispit za rad u upravi i najmanje osam godina radnog iskustva u struci ili pet godina u upravi u tom stupnju obrazovanja. Upravni inspektor moe biti osoba koja ima zavren pravni fakultet -diplomirani pravnik, poloen struni ispit za rad u upravi i naj manje pet godina radnog iskustva u upravi u tom stupnju obrazovanja. Upravni inspektor ima slubenu legitimaciju kojom dokazuje svojstvo slubene osobe, identitet i ovlast propisanu zakonom. Oblik, izgled, sadraj i nain izdavanja slubene legitimacije propisat e pravilnikom ministar nadlean za poslove uprave. Upravni inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora vri nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se ureduje sustav republike uprave. Postupak inspekcijskog nadzora upravni inspektor pokree i vodi po slubenoj dunosti. Inspekcijski nadzor provodi se kao: a) izravni inspekcijski nadzor izravnim uvidom u ope i pojedinane akte kontroliranog organa kao i u nain i uvjete njegovog rada i b) neizravni inspekcijski nadzor uvidom u dostavljene podatke i dokumentaciju. Nakon provedenog inspekcijskog nadzora, upravni inspektor sastavlja zapisnik prema pravilima upravnog postupka, koji mora sadravati utvreno injenino stanje, utvrene nepravilnosti u primjeni propisa i nedostatke u radu. Protiv rjeenja upravnog inspektora moe se u roku od osam dana od dana dostave rjeenja izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove uprave. alba na rjeenje ne odgaa izvrenje rjeenja. U vrenju inspekcijskog nadzora upravni inspektor moe slubenicima pruati odgovarajuu strunu pomo. Upravni inspektor odgovoran je ako: a) u vrenju nadzora ne poduzme, ne predloi ili ne odredi mjeru za koju je ovlaten, b) ne predloi ili ne pokrene postupak pred nadlenim organom zbog utvrene nezakonitosti, odnosno nepravilnosti i c) prekorai ovlasti utvrene zakonom.

112

MATO TADI

1.2.5. ZAKON O VLADI REPUBLIKE SRPSKE" Temeljne odredbe Izvrnu vlast u Republici Srpskoj vri Vlada Republike Srpske. Vlada je samostalna u okviru svojih nadlenosti i za svoj rad odgovorna je Narodnoj skuptini Republike Srpske. Sjedite Vlade je u Banjoj Luci. U vrenju svojih ovlasti Vlada provodi politiku, izvrava zakone i druge propise Narodne skuptine i odgovorna je za stanje u Republici u svim oblastima iz svoje nadlenosti. Vlada zastupa Republiku kao pravna osoba, stara se o zatiti javnog interesa i u tom smislu vri prava i dunosti koje Republika ima kao osniva javnih slubi, drugih organa i organizacija, ako drugim zakonom nije drukije odreeno. Takoer, Vlada upravlja imovinom Republike Srpske. Vlada usklauje i usmjerava rad republikih organa uprave, vri nadzor nad njihovim radom i obustavlja od izvrenja, ukida ili ponitava njihove pojedinane akte koji su suprotni zakonu ili propisu Vlade. Sastav Vlade i mandat Vlade Vladu ine predsjednik, dva dopredsjednika i ministri, s tim da predsjednik i dopredsjednici ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. lanove Vlade bira Narodna skuptina, poslije svakog konstituiranja i na prijedlog kandidata za predsjednika Vlade, na razdoblje od etiri godine. Dopredsjednike Vlade, na prijedlog predsjednika Vlade, iz reda ministara bira Narodna skuptina. lanovi Vlade ne mogu obavljati poslaniku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno vriti drugu djelatnost, osim u oblasti znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Predsjednik Vlade moe podnijeti ostavku, koju dostavlja predsjedniku Narodne skuptine. Ostavka ili razrjeenje predsjednika Vlade povlai ostavku Vlade. Ministru prestaje mandat prestankom mandata Vlade, izglasavanjem nepovjerenja Vladi, razrjeenjem ili ostavkom. Ministar moe podnijeti ostavku, koju dostavlja predsjedniku Vlade, a predsjednik Vlade ostavku dostavlja predsjedniku Narodne skuptine. Narodna skuptina na prvoj narednoj sjednici konstatira ministrovu ostavku, ime mu prestaje mandat. Ministar ima pravo povui ostavku sve do konstatiranja ostavke. Za vrenje strunih i drugih poslova za potrebe Vlade, formira se Generalno tajnitvo Vlade iji se poslovi detaljnije ureduju Poslovnikom o radu Vlade i Pra vilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Radom Generalnog tajnitva rukovodi i odgovoran je za njegov rad generalni tajnik Vlade, kojeg na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada. Generalni tajnik stara se o izvravanju akata Vlade, o pripremi sjednica Vlade i pomae predsjedniku Vlade u drugim poslovima Vlade. Generalnom tajniku mandat prestaje prestankom mandata predsjednika Vlade, ostavkom ili razrjeenjem. Radom sektora u Generalnom tajnitvu rukovode pomonici generalnog tajnika. Na uposlenike u Generalnom tajnitvu, u pogledu statusa, primjenjuje se Zakon o dravnim slubenicima u Republici Srpskoj. Kabinet predsjednika Vlade obavlja strune i druge poslove za potrebe predsjednika Vlade. Predsjednik Vlade moe, unutar Kabineta, imenovati savjetnike.

113

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Vlada ima kolegij i njime rukovodi predsjednik Vlade. Kolegij ine: predsjednik Vlade, dopredsjednici Vlade, generalni tajnik i ef Kabineta. Vlada uredbom osniva slube za strune ili tehnike poslove za svoje potrebe ili za poslove zajednike za sve ili vie republikih organa uprave i propisuje njihovo ureenje i djelokrug (ugostiteljski servis, sluba za zajednike poslove, zrakoplovni servis i si.). Osnivanje i nain rada predstavnitava u inozemstvu Vlada regulira posebnom uredbom. Radi davanja miljenja i prijedloga o pitanjima iz nadlenosti Vlade i usklaivanja stavova republikih organa uprave, prije razmatranja nekog prijedloga na sjednici Vlade, Vlada formira stalna ili privremena radna tijela. Stalna radna tijela formiraju se sukladno Poslovniku o radu Vlade. Privremena radna tijela formiraju se odlukom i njome se utvruju i njihov zadatak i sastav. Vlada moe formirati savjet ili drugo savjetodavno tijelo Vlade, iji se zadaci, sastav i nain rada utvruju aktom o njihovom organiziranju. Nain rada i odluivanja O poslovima iz svoje nadlenosti Vlada radi i odluuje na sjednici kojoj prisustvuje veina lanova Vlade. Odluka se donosi veinom glasova svih lanova Vlade. O podnoenju kolektivne ostavke i prijedlogu Vlade da se pristupi promjeni Ustava Republike, Vlada odluuje dvotreinskom veinom glasova svih lanova Vlade. Predsjednik Vlade saziva sjednice Vlade, predlae dnevni red i predsjedava sjednicama Vlade. Nain rada i odluivanja Vlade i njezinih radnih tijela, kao i druga pitanja od znaaja za rad Vlade, blie se ureduju Poslovnikom Vlade. Odnosi sa predsjednikom Republike Vlada, na zahtjev predsjednika Republike, u roku koji on odredi a koji ne moe biti krai od 48 sati, izraava stav prema pojedinim pitanjima od znaaja za Republiku i o tome obavjetava predsjednika Republike. Za vrijeme izvanrednoga stanja ili ratnoga stanja, koje proglasi nadleni organ Bosne i Hercegovine, ako se Narodna skuptina ne moe sastati, Vlada predlae predsjedniku Republike da, nakon to saslua miljenje predsjednika Narodne skuptine, donosi uredbe sa zakonskom snagom o pitanjima iz nadlenosti Narodne skuptine. Odnosi prema Narodnoj skuptini Vlada i lanovi Vlade odgovorni su za svoj rad Narodnoj skuptini. Narodna skuptina moe izglasati nepovjerenje Vladi. Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi moe podnijeti najmanje 20 narodnih poslanika. Vlada moe postaviti pitanje svog povjerenja u Narodnoj skuptini. Vlada i svaki njezin lan mogu Narodnoj skuptini podnijeti ostavku. Vladu u Narodnoj skuptini predstavlja predsjednik Vlade, a moe i lan Vlade kojega odredi Vlada. Predstavnik Vlade daje odgovore na poslanika pitanja. Vlada odreuje svoje predstavnike za davanje strunih i drugih objanjenja na sjednicama radnih tijela Narodne skuptine prilikom raspravljanja prijedloga zakona i dragih akata i materijala koje je Vlada podnijela Narodnoj skuptini, kao i povodom razmatranja drugih pitanja kada Vlada ocijeni da treba odrediti predstavnike.

114

MATO TADI

Vlada izvjetava Narodnu skuptinu o svom radu, a naroito o voenju politike, izvravanju zakona, drugih propisa i opih akata, o ostvarivanju plana razvoja i prostornog plana i o izvravanju prorauna Republike. Vlada podnosi izvjee Narodnoj skuptini kad to Narodna skuptina zatrai ili na vlastitu inicijativu, a najmanje jednom godinje. Odnos prema ministarstvima i drugim republikim tijelima uprave Vlada donosi smjernice i instrukcije za izvrenje zakona, drugih propisa i opih akata koji su obvezujui za ministarstva i druga republika tijela uprave. Smjernice i instrukcije Vlade ne mogu se odnositi na postupanje u upravnim stvarima. Vlada moe naloiti ministarstvu da u odreenom roku donese propise ili poduzme radnju za koju je ovlatena, ili da podnese izvjee o pojedinim pitanjima s odgovarajuim prijedlozima. Ministarstva i druga republika tijela uprave jednom godinje podnose Vladi izvjee o svom radu. Vlada moe, do donoenja odluke Ustavnog suda Republike, obustaviti od izvrenja propise, ope i na njima utemeljene pojedinane akte, za koje u vrenju nadzora nad radom ministarstava ocijeni da su protuustavni ili protuzakoniti i ijim bi izvrenjem u materijalnom smislu mogle nastupiti takve tetne posljedice koje su kasnije neotklonjive. Vlada moe, do donoenja odluke nadlenog suda, na prijedlog nadlenog ministarstva, obustaviti od izvrenja propis, opi ili pojedinani akt organa jedinica lokalne samouprave, javnih poduzea, ustanova i drugih organizacija, koji vre javne ovlasti, ako ocijeni da su protuustavni ili protuzakoniti i ozbiljno ugroavaju javni interes i predstavljaju rizik od nanoenja nepopravljive tete. Vlada, sukladno zakonu, odluuje o odgovornosti rukovodeih dravnih slubenika koje ona imenuje. Akti Vlade O pitanjima iz svoje nadlenosti Vlada donosi uredbe, odluke, smjernice, instrukcije, rjeenja, zakljuke i druge akte, sukladno zakonu. Uredbom se blie ureuju odnosi od znaaja za izvravanje zakona, utvruju naela unutarnje organizacije ministarstava i drugih republikih tijela uprave i formiraju strune slube Vlade. Odlukom se propisuju mjere Vlade, osnivaju javne slube i druge organizacije, daje suglasnost ili potvruju opi akti organa ili organizacija, ako je takva suglasnost ili potvrda predviena zakonom, obustavljaju od izvrenja akti ministarstava, organa jedinica lokalne samouprave, poduzea i drugih organa i organizacija koje vre javne ovlasti i ureuju druga pitanja od znaaja za obavljanje poslova Vlade. Smjernicama Vlade usmjerava se i usklauje rad republikih tijela uprave, javnih slubi i drugih tijela i organizacija. Instrukcijama se nalae republikim tijelima uprave obvezno poduzimanje odreenih mjera i radnji iz njihove nadlenosti. Rjeenjem se odluuje o imenovanjima, postavljenjima i razrjeenjima, daje suglasnost ili potvruju pojedinani akti organa i organizacija, ako je takva suglasnost ili potvrda predviena zakonom, u upravnom postupku, ponitavaju ili ukidaju propisi ministarstava i drugih republikih tijela uprave i odluuje o drugim pojedinanim pitanjima iz nadlenosti Vlade. Zakljukom se utvruju stavovi Vlade o pitanjima unutarnje organizacije, metoda rada i odnosa u Vladi i o drugim pitanjima iz nadlenosti Vlade o kojima se ne odluuje drugim aktima.

115

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Javnost rada Vlade Vlada obavjetava javnost o svom radu i o donesenim odlukama, zakljucima i stajalitima, kao i o znaajnim pitanjima koja razmatra ili koja e razmatrati, davanjem saopenja za javnost i informacija sredstvima javnog informiranja, izdavanjem slubenih publikacija, odravanjem konferencija za novinare, davanjem intervjua i voenjem razgovora lanova Vlade s predstavnicima medija i stvaranjem drugih uvjeta za upoznavanje javnosti s odlukama i radom Vlade. Vlada, sukladno Poslovniku, odreuje koji se podaci i materijali pripr emljeni za razmatranje na sjednici Vlade i njezinih radnih tijela ili iznesenim na tim sjednicama moraju uvati kao tajna, odnosno koji se podaci i materijali mogu objavljivati ili na drugi nain stavljati na raspolaganje javnosti tek nakon isteka odreeno g vremena. Nain osiguranja javnosti sjednica i rada Vlade blie se ureuje Poslovnikom o radu Vlade. Vlada je duna javnosti omoguiti uvid u svoj rad i pristup informacijama od javnoga znaaja, sukladno propisima o slobodi pristupa informacijama. Vlada moe odluiti da sjednica Vlade bude otvorena za javnost.

II. RADNO PRAVO

II. 1. Gradivo i pravni izvori na razini drave

II.l.l. ZAKON O RADU U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE12 to se ureduje ovim zakonom - temeljne odredbe Ovim zakonom ureduju se prava, obveze, odgovornost, plae i druge naknade, kao i druga pitanja iz ugovora o radu. Ovim se zakonom regulira radni odnos: a) uposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine i njezinim organima koji nisu dravni slubenici; b) uposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine koji su izriito izuzeti iz Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine; c) uposlenika koji su uposleni u javnim poduzeima Bosne i Hercegovine, udrugama i zakladama Bosne i Hercegovine, meuentitetskim korporacijama i drugim institucijama za obavljanje dodatnih nadlenosti u Bosni i Hercegovini, ako drugim zakonom nije drukije odreeno. Ovaj se zakon primjenjuje i na dravne slubenike, ako nije suprotan Zakonu o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine. Uposlenici imaju pravo, prema svom slobodnom izboru, organizirati sindikat. Sindikat se moe utemeljiti bez ikakvoga prethodnog odobrenja. Zakonita djelatnost sindikata ne moe se trajno ili privremeno zabranjivati. Pri zapoljavanju u institucije Bosne i Hercegovine, zabranjen je svaki oblik diskriminacije. Prijem u radni odnos

12

"Slubeni glasnik B iH" br. 26/04, 7/05, 48/05 i 50/08

116

MATO TADI

Na temelju odluke o potrebi prijema uposlenika, raspisuje se javni oglas koji se objavljuje najmanje u jednom visokotiranom dnevno m listu koji se distribuira na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.

117

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Javni oglas sadri: naziv i sjedite poslodavca, naziv radnog mjesta, ope, posebne i poeljne uvjete za prijem u radni odnos, odnosno za to radno mjesto, kratak o pis poslova i zadataka radnoga mjesta, zasniva li se radni odnos na odreeno ili neodreeno vrijeme, je li utvren probni rad kao poseban uvjet za zasnivanje radnoga odnosa i trajanje probnoga rada, te rok za podnoenje prijava na raspisani javni oglas. Rok za podnoenje prijava ne moe biti krai od osam dana. Poslodavac imenuje povjerenstvo za izbor kandidata koje razmatra prijave i ocjenjuje kandidate i utvruje ispunjavaju li uvjete dane u oglasu. Poslodavac donosi odluku o prijemu kandidata u radni odnos. Kada god postoji upranjeno radno mjesto, poslodavac e ga pokuati popuniti vanjskim premjetajem uposlenika (unutar dravnih institucija) koji je viak, a koji radi na slinoj poziciji kod drugoga poslodavca. Postupak prijema uposlenika u radni odnos detaljnije se ureuje Pravilnikom o unutarnjem ustroju poslodavca ili drugim aktom poslodavca. Struktura uposlenika kod poslodavca okvirno odraava nacionalnu strukturu stanovnitva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovnitva. Javni oglas se ne raspisuje (interni premjetaj) za: a) uposlenika koji se rasporeuje na slobodno radno mjesto kod istoga poslodavca; b) uposlenika koji se rasporeuje na rad od jednoga poslodavca na rad kod drugoga poslodavca na temelju sporazuma poslodavaca i uz suglasnost uposlenika; c) prijem u radni odnos uposlenika na odreeno vrijeme do tri mjeseca kada zbog hitnosti obavljanja poslova nije mogue pravodobno provesti javni oglas; d) uposlenika koji je proglaen kao viak kod poslodavca gdje je uposlen zbog prestanka rada poslodavca, smanjenja opsega poslova, ukidanja radnoga mjesta i slino; e) u sluaju uposlenika koji je vie od dvije godine bio uposlen na odreeno vrijeme a vezan je za mandat izabranog zvaninika, a najvie do isteka mandata izabranog nositelja izvrnih dunosti. U radni odnos kod poslodavca moe se primiti osoba koja ispunjava sljedee ope uvjete: da ima navrenih 18 godina ivota; da je dravljanin Bosne i Hercegovine, to se dokazuje uvjerenjem, ne starijim od est mjeseci; da protiv nje nije pokrenut kazn eni postupak za kazneno djelo za koje je predviena kazna zatvora tri i vie godina ili da joj nije izreena zatvorska kazna za kazneno djelo poinjeno s umiljajem, sukladno kaznenim zakonima u Bosni i Hercegovini; da nije obuhvaena odredbom lanka IX. stavak 1. Ustava Bosne i Hercegovine (gonjenje i osuda Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju); da je fiziki i psihiki sposobna za obavljanje poslova radnoga mjesta na koje se prijavila kod poslodavca. Osim ovih uvjeta, zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom mogu se propisati posebni uvjeti za prijem u radni odnos uposlenika na pojedino radno

118

MATO TADI

mjesto (struna sprema, radno iskustvo, posebna psihofizika sposobnost, struni ispit, rad na raunalu, poznavanje stranoga jezika i dr.). Zakljuivanje ugovora o radu a) Sadraj ugovora o radu Na temelju odluke poslodavca o prijemu, izmeu uposlenika i poslodavca zakljuuje se ugovor o radu. Ugovor o radu zakljuuje se u pisanom obliku. Ugovor o radu sadri, osobito, podatke o: nazivu i sjeditu poslodavca; imenu, prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu uposlenika; trajanju ugovora o radu; danu poetka rada; mjestu rada; radnom mjestu na kojemu se uposlenik zapoljava i kratak opis poslova; duini i rasporedu radnoga vremena; odmor tijekom radnoga dana; plai, dodacima na plau, drugim naknadama, te razdobljima isplate; trajanju godinjeg odmora; otkaznim rokovima kojih se moraju pridravati uposlenik i poslodavac; druge podatke, prava i obveze u svezi s radom i uvjetima rada utvrenim kolektivnim ugovorom. Prava, obveze i odgovornosti iz radnoga odnosa nastaju na dan kada uposlenik pone raditi na temelju zakljuenog ugovora o radu. b) Podaci koji se od uposlenika ne mogu traiti Prilikom zakljuivanja ugovora o radu poslodavac ne moe traiti od uposlenika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s naravi radnih aktivnosti koje uposlenik obavlja. Od ene koja se prijavila na raspisani javni oglas poslodavca ili koja je ve uposlena kod poslodavca zabranjeno je traiti da uradi test za utvrivanje trudnoe. Osobni podaci uposlenika ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama, osim ako je to odreeno zakonom il i ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa. Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme Ugovor o radu moe se zakljuiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Ugovor o radu se, u pravilu, zakljuuje na neodreeno vrijeme. Za obavljanje izvanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova iji se opseg privremeno i nepredvieno poveao, a koji nisu trajnijega karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme odsutnog uposlenika, moe se zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog uposlenika, a najdue dvije godine. Ako uposlenik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme s istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odreeno vrijeme na razdoblje due od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme, osim radnog odnosa koji je dui od dvije godine, ali je vezan za mandat izabranog zvaninika.

Prekidima ugovora o radu ne smatraju se prekidi rada nastali zbog: godinjega odmora; bolovanja; porodiljskog dopusta; odsutnosti s rada suglasno zakonu ili ugovora o radu; razdoblja izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na temelju odluke Suda Bosne i Hercegovine ili drugoga organa, suglasno ugovoru o radu i zakonu; plaene odsutnosti s posla uz suglasnost poslodavca; vremenskoga razdoblja do pet dana izmeu ugovora o radu s istim ili drugim poslodavcem. Probni rad

119

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Prilikom zakljuivanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad ne moe trajati due od est mjeseci. Ako uposlenik ne zadovolji na probnom radu, poslodavac otkazuje uposleniku ugovor o radu i prije isteka probnog roka na nain utvren ovim zakonom, a otkazni rok je 15 dana. Dok je na probnom radu, uposlenik ima prava iz radnog odnosa, koja se odnose na poslove koje uposlenik obavlja tijekom probnoga rada. Radno vrijeme Prosjeno radno vrijeme uposlenika je 40 sati tjedno. Ugovor o radu moe se zakljuiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Uposlenik koji je zakljuio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom moe zakljuiti vie takvih ugovora i na taj nain ostvariti puno radno vrijeme, ako to ne teti interesima poslodavca i ako ne stvara sukob interesa, o emu e poslodavac i uposlenik zakljuiti pismeni sporazum. Uposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao uposlenik s punim radnim vremenom, osim prava koja ovise o duini radnoga vremena (plaa, naknada i si). U sluaju vie sile (poar, potres, poplava i si.), iznenadnoga poveanja obujma posla, kao i u dragim slinim sluajevima nune potrebe, uposlenik je, na poslodavev zahtjev, obvezan raditi due od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do 10 sati tjedno, a ako traje due od tri tjedna, o tome se mora obavijestiti Upravni inspektorat Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Uposlenik moe dragovoljno raditi prekovremeno i to u trajanju od jo najvie 10 sati tjedno. Trudnica ne moe raditi prekovremeno, a majka s djetetom do tri godine ivota i samohrani roditelj do est godina ivota djeteta moe raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dragovoljnom pristanku na takav rad. Ako narav posla to zahtijeva, puno radno vr ijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom jednoga razdoblja traje due, a tijekom dragoga razdoblja krae od punoga radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 40 sati tjedno. Takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Nonim radom smatra se rad u vremenu izmeu 22.00 sata naveer i 6.00 sati sljedeega dana. Odmori i odsutnosti s rada a) Odmori Uposlenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor tijekom radnoga dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Dnevni od mor izmeu dva uzastopna radna dana iznosi najmanje 12 sati. Uposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je nuno da radi na dan svoga tjednog odmora, osigurava mu se jedan slobodan dan u razdoblju odreenom prema dogovoru poslodavca i uposlenika. U svakoj kalendarskoj godini uposlenik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a najdue 30 radnih dana. Aktom ili odlukom poslodavca utvrdit e se kriteriji trajanja godinjega odmora du eg od 18 radnih dana. Uposlenik koji se prvi put uposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od pet dana, stjee pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnoga rada. Ako uposlenik nije imao raniji radni odnos ili je bio prekid preko pet dana, ima pravo na najmanje jedan dan godinjega odmora za svaki navreni mjesec dana rada, suglasno ovome zakonu i ugovoru o radu. Odsutnost s rada zbog privremene nesposobnosti za rad, porodiljskog dopusta, vojne vjebe i druge odsutnosti koja nije uvjetovana voljom uposlenika, ne smatra se prekidom rada.

120

MATO TADI

U godinji odmor ne uraunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika za koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsutnosti s rada koje se uposleniku priznaje u sta osiguranja. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u tjednu, pri utvrivanju trajanja godinjega odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na pet radnih dana, ako zakonom ili ugovorom o radu nije drukije ureeno. Godinji odmor se moe koristiti u jednom ili dva dijela. Ako uposlenik koristi godinji odmor u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja naredne godine. Uposlenik upoznaje poslodavca o vremenu kada bi elio koristiti godinji odmor, a poslodavac o tome donosi rjeenje i odobrava vremensko razdoblje. Uposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjega odmora kada god on to eli, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova koritenja. Uposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor, niti mu se moe uskratiti pravo na godinji odmor, a ne moe mu se izvriti ni isplata naknade umjesto neiskoritenoga godinjeg odmora. b) Odsutnosti s rada Uposlenik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plae do pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaena odsutnost u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge i tee bolesti ili smrti lana ue obitelji. lanom ue obitelji smatra se: brani i izvanbrani suprunik, dijete (brano, izvanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), brat i sestra. Uposlenik moe imati pravo na plaenu odsutnost i u drugim sluajevima i z a vrijeme utvreno aktom poslodavca, a posebni sluajevi moraju biti definirani. Izuzetno, poslodavac je duan omoguiti uposleniku odsutnost do est radnih dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih ili drugih potreba, s tim da se odsutnost od dva dana koristi uz naknadu plae - plaena odsutnost. Poslodavac moe uposleniku, za njegov zahtjev, odobriti odsutnost s rada bez naknade plae - neplaena odsutnost, u sluajevima i u trajanju utvrenom u aktu pos lodavca. Zatita uposlenika Poslodavac je duan omoguiti uposleniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz podruja zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja uposlenika na rad. Poslodavac je duan osposobiti uposlenika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja uposlenika, te sprjeava nastanak nesree. Poslodavac je duan osigurati potrebne uvjete za zatitu na radu kojima se osigurava zatita ivota i zdravlje uposlenika, kao i svake druge osobe s kojom doe u d odir tijekom trajanja ugovora, suglasno zakonu. Uposlenik ima pravo odbiti raditi na svojemu radnom mjestu ili obavljati svoje uobiajene dunosti ako mu izravno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene propisane mjere zatite na radu i o tome je duan odmah obavijestiti Upravni inspektorat i poslodavca. U tomu sluaju poslodavac moe uposlenika rasporediti na druge poslove, dok se ne potvrdi da su mjere zatite na radu na zadovoljavajuem standardu. Zatita ene i materinstva Poslodavac ne moe odbiti zaposliti enu zbog njezine trudnoe ili joj zbog toga stanja otkazati ugovor o radu, ili je rasporediti na druge poslove.

121

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge poslove ako je to u interesu njezina zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni lijenik. Ako poslodavac nije u mogunosti osigurati rasporeivanje ene, ena ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plae. Privremeni raspored ne moe imati za posljedicu smanjenje plae ene, a premjestiti je moe na druge poslove samo uz njezinu suglasnost. Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na poroajnu odsutnost od dvanaest mjeseci neprekidno. ena moe koristiti krau poroajnu odsutnost, ali ne krae od 42 dana poslije poroaja. Na temelju nalaza ovlatenog lijenika, ena moe otpoeti poroajnu odsutnost 28 dana prije poroaja. Otac djeteta moe koristiti neiskoriteno pravo ene u sluaju: smrti majke djeteta, ako majka napusti dijete ili ako je zbog opravdanih razloga sprijeena koristiti to pravo. Nakon isteka poroajne odsutnosti, ena s djetetom do jedne godine ivota ima pravo raditi polovicu punoga radnog vremena ako dijete, prema nalazima ovlatene zdravstvene institucije, zahtijeva intenzivnu njegu. Ovo pravo moe koristiti i uposlenik - otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi puno radno vrijeme ili osoba koja se brine o djetetu u sluaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako nisu u stanju brinuti se o djetetu. ena koja nakon koritenja poroajne odsutnosti radi puno radno vrijeme ima pravo na odsutnost s posla jednom dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na temelju nalaza ovlatenog lijenika. Ovo pravo ena moe koristiti do navrene jedne godine ivota djeteta. Vrijeme odsutnosti rauna se u puno radno vrijeme. Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajne odsutnosti, ima pravo produiti poroajnu odsutnost za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog lijenika, potrebno da se oporavi od poroaja i psihikoga stanja prouzroenog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroaja, odnosno od smrti djeteta, i za to vrijeme joj pripadaju sva prava na temelju poroajne odsutnosti. Nakon isteka poroajnog dopusta, jedan od roditelja moe odsustvo vati s rada do tri godine ivota djeteta, ako je to predvieno aktom poslodavca, s tim da za ovo vrijeme prava i obveze iz radnoga odnosa uposlenika miruju. Za vrijeme koritenja poroajne odsutnosti, uposlenik ima pravo na naknadu na ime porodiljske odsutnosti, sukladno vaeem zakonu. Jedan od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ima pravo raditi polovicu punoga radnog vremena u sluaju ako se radi o samohranom roditelju, pod uvjetom da dijete nije smjeteno u instit uciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na temelju nalaza nadlene zdravstvene institucije. Roditelju ovakvog djeteta ne moe se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni pristanak, i ne moe se narediti da radi nou ili prekovremeno. Zatita uposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad Uposleniku koji je pretrpio povredu na radu, ili koji je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu neovisno o tome ima li zakljuen ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme. Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno utjecati na ostvarivanje prava uposlenika iz radnoga odnosa. Uposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja i oporavka nadlena zdravstvena institucija ili ovlateni lijenik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajue poslove.

122

MATO TADI

Uposlenik je duan, u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad, pismeno obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, sukladno ugovoru o radu. Ako nadlena zdravstvena institucija ocijeni da kod uposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili izravna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je uposlenik sposoban. Dodamo i sveobuhvatno e se razmotriti mogunosti uposlenika koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti glede odgovarajuih oblika obrazovanja, obuke i programa usavravanja, koji bi mu omoguili reintegraciju njegove radne sposobnosti. Poslodavac moe, samo uz prethodnu suglasnost Upravnog inspektorata, otkazati ugovor o radu uposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost zbog povrede na radu, invalidnosti ili profesionalne bolesti ili koji je izloen izravnoj opasnosti od nastanka invalidnosti ili profesionalne bolesti. Plae i naknade a) Plae Uposlenik ima pravo na plau radnoga mjesta na koje je rasporeen sukladno ugovoru o radu, koja ovisi o sloenosti poslova koje obavlja, stupnju strune spreme, odgovornosti za izvrenje poslova i drugim kriterijima utvrenim odlukom Vijea ministara ili aktom poslodavca. Plae se odreuju tako to se osnova za obraun plae mnoi sa koeficijentom, te se ukupan iznos uveava za 0,5% za svaku godinu zapoetoga radnog staa, a najvie 20%. Plae uposlenika, koji su proraunski korisnici, odreuje Vijee ministara, a plae ostalih uposlenika odreuju se aktom poslodavca, ako zakonom nije drukije odreeno. Uposlenici imaju pravo na dodatak na osnovnu plau za: prekovremeni i noni rad; rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi. Zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu odreuju se razdoblja isplate plaa koji ne mogu biti dui od 30 dana. b) Naknade Uposlenik ima pravo na naknadu plae za razdoblje u kojem ne radi zbog o pravdanih sluajeva predvienih zakonom i aktom poslodavca (godinji odmor, privremena nesposobnost za rad zbog bolesti do 30 dana, poroajna odsutnost, plaena odsutnost i slino). Uposlenik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojega je dolo zbog okolnosti za koje uposlenik nije kriv. Uposlenik ima pravo na naknadu za: trokove prijevoza na posao i s posla; prehranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor; sluaj smrti uposlenika ili lana njegove ue obitelji; trokove obrazovanja; ju bilarne nagrade; otpremninu pri odlasku u mirovinu. Uposlenik ima pravo na naknadu trokova u svezi sa slubenim putovanjem, kao to su: dnevnice, trokovi prijevoza i slino. Poslodavac ne moe, bez suglasnosti uposlenika ili konane odluke nadlenoga sud a, svoje potraivanje prema njemu naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njezinog dijela, uskraivanjem isplate naknade plae ili dijela naknade plae uposlenika. Najvie polovica plae ili naknade plae uposlenika moe se prisilno obustaviti radi ispunjenja obveze sudski nareenog izdravanja, a za ostale obveze moe se prisilno obustaviti najvie jedna treina plae uposlenika. Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad

123

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Poslodavac moe, suglasno potrebama rada, omoguiti uposleniku obrazo vanje, osposobljavanje i usavravanje za rad. Uposlenik je obvezan, suglasno svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad, na nain kako to poslodavac smatra nunim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem standardu. Poslodavac je obvezan, prilikom promjena ili uvoenja novoga naina ili organiziranja rada, omoguiti uposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad koje smatra nunim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem standardu. Nain strunog obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za rad uposlenika, vrijeme trajanja, naknada, obveze uposlenika kao i ostala pitanja utvruju se aktom poslodavca. Pripravnici i volonteri Odredbe ovoga zakona, koje se odnose na prijem uposlenika u radni odnos, primjenjuju se i na prijem pripravnika. Nakon provedene procedure prijema pripravnika, poslodavac zakljuuje ugovor o radu s pripravnikom. Ugovor o radu s pripravnikom zakljuuje se na odreeno vrijeme, a najdue godinu dana, osim ako zakonom nije drukije regulirano. Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom ili Pravilnikom o radnim odnosima, ili drugim pravilnikom, uvjet za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja zavri kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Razdoblje volonterskog rada rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo kao uvjet za rad na odreenim poslovima. Volonterski rad moe trajati najdue godinu dana. Osobi se, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava odmor tijekom rada pod istim uvjetima kao i za uposlenika u radnom odnosu i prava temeljem osiguranja za sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti, suglasno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Struni ispit Uposlenik koji ima visoku, viu ili srednju strunu spremu i kojemu je poslodavac duan ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a koji nema poloen struni upravni ispit, duan ga je poloiti u roku od est mjeseci od dana zakljuenja ugovora o radu, a ako ga ne poloi, prestaje mu ugovor o radu. Disciplinska odgovornost a) Povrede slubene dunosti Uposlenik e disciplinski odgovarati za povredu jedne ili vie slubenih dunosti propisanih zakonom kada je povreda rezultat njegove osobne krivnje. Povrede slubenih dunosti mogu biti tee i lake. Tee povrede slubenih dunosti su: vrenje radnje koja je definirana kao kazneno djelo protiv slubene dunosti, ili drugo kazneno djelo, odno sno prekraj kojim se nanosi teta ugledu poslodavca, to ini uposlenika nepodobnim za rad kod poslodavca; odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih tajni; zloupotreba ili prekoraenje slubenih ovlasti; neizvravanje ili nesavjesno i nemarno vrenje povjerenih poslova; bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ili oteava graanima ili drugim osobama da ostvaruju svoja prava kod poslodavca; bavljenje djelatnostima ili radom koji je izravno ili neizravno oprean interesima poslodavca; uzrokovanje poslodavcu vee materijalne tete na imovini ili aktivi namjerno ili iz krajnje nepanje, neopravdan izostanak s posla vie od dva dana u mjesecu; krenje pravila radne discipline; nepravodobno i neuredno izvravanje povjer enih poslova; neprimjereno ponaanje prema graanima, suradnicima i drugim osobama u obnaanju slubene dunosti.

124

MATO TADI

Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti uposlenika utvruju se lake povrede slubene dunosti. Odgovornost za izvrenje kaznenoga djela, odnosno prekraja, ne iskljuuje disciplinsku i materijalnu odgovornost uposlenika, pod uvjetom da takvo djelo istodobno predstavlja i povredu slubene dunosti. b) Disciplinski postupak Svaki uposlenik moe poslodavcu podnijeti disciplinsku prijavu protiv bilo kojeg uposlenika, kako bi inicirao disciplinski postupak. Prijava mora biti potpisana, obrazloena i, po mogunosti, potkrijepljena dokazima. Na temelju podnesene prijave, poslodavac ili osoba koju on odredi odluuje o pokretanju disciplinskog postupka protiv uposlenika. Pokretanje disciplinskog postupka za laku povredu slubene dunosti zastarijeva za est mjeseci od dana injenja, odnosno saznanja za povredu i poinitelja, a za teu povredu slubene dunosti za 12 mjeseci od dana injenja, odnosno saznanja za povredu, odnosno poinitelja. Prvostupanjsko disciplinsko povjerenstvo imenuje poslodavac, na odreeno razdoblje, koje ne moe biti due od etiri godine, a ono se sastoji od predsjednika i dva lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne moe biti u disciplinskom povjerenstvu. Prvostupanjsko disciplinsko povjerenstvo provodi disciplinski postupak na nain i sukladno postupku reguliranom Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. Povjerenstvo izrie disciplinske kazne propisane Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. Svi disciplinski postupci moraju biti pravini i transparentni. Uposlenik mora biti pravodobno obavijeten o navodima o povredi slubene dunosti, te o dokazima koji to potkrepljuju. Uposlenik, takoer, ima pravo na pismeni odgovor ili usmenu izjavu koja e se pismeno evidentirati, pravo na pravino i javno sasluanje u razumnom roku pred tijelima koja se uspostavljaju ovim zakonom, zatim privilegiju protiv samoinkriminiranja i pojavljivanja na svakom sasluanju, pravo obrane protiv optubi preko pravnog zastupnika, kojeg bira prema svom izboru, te pravo na albu protiv svake tetne odluke disciplinskog povjerenstva utemeljenog prema ovom zakonu. Disciplinske kazne Zbog tee povrede slubene dunosti uposleniku se mogu izrei sljedee disciplinske kazne: pismena opomena; pismeni ukor; kaznena suspenzija s radnog mjesta i plae u razdoblju od dva dana do trideset dana; degradiranje na nie radno mjesto; prestanak radnoga odnosa. Za laku povredu slubene dunosti uposleniku se moe izrei disciplinska kazna: pismena opomena ili pismeni ukor. Uposlenik protiv kojega je pokrenut disciplinski postupak zbog tee povrede slubene dunosti moe se suspendirati do konanosti disciplinskog postupka, to u svakom konkretnom sluaju ocjenjuje poslodavac. Za vrijeme suspenzije uposlenik ima pravo na 70% plae koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji. Protiv odluke o suspenziji uposlenik ima pravo albe drugostupanjskom disciplinskom povjerenstvu u roku od 8 dana od dana prijema odluke. alba uloena na odluku o suspenziji ne odgaa izvrenje odluke o suspenziji. Protiv odluke prvostupanjskog disciplinskog povjerenstva uposlenik i poslodavac imaju pravo uloiti albu drugostupanjskom disciplinskom povjerenstvu u roku od osam dana od dana prijema odluke. Drugostupanjsko disciplinsko povjerenstvo imenuje poslodavac, a sastoji se od predsjednika i etiri lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne moe biti u drugostupanjskom disciplinskom povjerenstvu.

125

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Drugostupanjsko disciplinsko povjerenstvo provodi postupak i donosi odluku sukladno Pravilniku o disciplinskoj odgovornosti. Poslodavac izvrava konane odluke disciplinskog povjerenstva. Svi pokrenuti disciplinski postupci obustavljaju se u sluaju ako je protiv u poslenika pokrenut kazneni postupak zbog istih razloga. U sluaju da uposlenik bude osloboen optubi, bit e vraen na svoje radno mjesto i njegov osobni dosje ne smije sadravati nikakvu informaciju o kaznenom postupku ili relevantnoj preventivnoj suspenziji. U sluaju da optube budu odbaene protiv uposlenika, poslodavac moe pokrenuti disciplinski postupak zbog istih injenica. Poslodavac e uposlenika odmah suspendirati s dunosti u sluaju ako je: pokrenut kazneni postupak protiv uposlenika za djelo uinjeno na dunosti; ako je uposlenik u pritvoru, odnosno kad je kazneni postupak pokrenut protiv uposlenika za djelo za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; ili je uposlenik uhien u injenju kaznenog djela za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina. U sluaju suspenzije, uposlenik prima 60% plae koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji. Naknada tete Uposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili krajnjom nepanjom prouzroi tetu poslodavcu, duan je tu tetu nadoknaditi. Ako tetu prouzroi vie uposlenika, svaki uposlenik odgovara za dio tete koju je prouzroio. Ako se za svakog uposlenika ne moe utvrditi dio tete koju je on prouzroio, smatra se da su svi uposlenici podjednako odgovorni i tetu nadoknauju u jednakim dijelovima. Ako je vie uposlenika prouzroilo tetu kaznenim djelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno. Uposlenik koji na radu ili vezano za rad, namjerno ili iz krajnje nepanje, nanese tetu treoj osobi i ako je tetu naknadio poslodavac, obvezan je naknaditi poslodavcu iznos naknade koji je isplaen treoj osobi. Visinu priinjene tete, okolnosti pod kojima je ona nastala, namjeru ili krajnju nepanju uposlenika koji je priinio tetu, kao i ostale okolnosti, utvruje prvostupanjsko povjerenstvo za tete. Prvo stupanj sko povjerenstvo za tete imenuje poslodavac na mandatno razdoblje ne due od etiri godine, a ono se sastoji od predsjednika i dva lana i isto toliko zamjenika. Protiv odluke prvostupanjskog povjerenstva za tete, uposlenik i poslodavac imaju pravo uloiti albu drugostupanjskom povjerenstvu za tete. Drugostupanjsko povjerenstvo za tete imenuje poslodavac na mandatno razdoblje koje ne moe biti due od etiri godine, a sastoji se od predsjednika i etiri lana i isto toliko zamjenika. Nain i postupak rada prvostupanjskog i drugostupanjskog povjerenstva za tete, donoenje odluke, izvrenje odluke, uvjeti smanjenja ili oslobaanja uposlenika od obveze naknade prouzroene tete i ostalo reguliraju se Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. Ako uposlenik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je duan uposleniku naknaditi tetu prema opim propisima obveznog prava. Prestanak ugovora o radu a) Nain prestanka ugovora o radu Ugovor o radu moe prestati na vie naina. Zakon izriito navodi sljedee naine: pismenim sporazumom izmeu poslodavca i uposlenika; kada uposlenik navri 65 godina

126

MATO TADI

ivota i 20 godina staa osiguranja ili 40 godina staa osiguranja, neovisno o godinama ivota; danom dostave pravomonog rjeenja od nadlenog organa o utvrivanju gubitka potpune nesposobnosti za rad; otkazom poslodavca, odnosno uposlenika; istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme; ako uposlenik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja na izdravanje kazne zatvora; ako uposleniku bude izreena mjera sigurnosti, odgojna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere; konanom odlukom disciplinskog povjerenstva kojom je izreena mjera prestanka radnog odnosa; odlukom Suda Bosne i Hercegovine koja ima za posljedicu prestanak radnoga odnosa; u sluaju vika radne snage; u sluaju neopravdanog izostanka s posla due od pet radn ih dana; ako uposlenik ne poloi struni ispit u utvrenom roku; ako uposlenik ne zadovolji na probnom radu; ako se utvrdi da je uposlenik prilikom zasnivanja radnoga odnosa dostavio krivotvorene dokumente. Uposlenik prekida radni odnos: od trenutka kada je potvren kao kandidat za javnu dunost za koju se izbor vri izravno ili neizravno u bilo kojemu zakonodavnom organu vlasti i na bilo kojoj razini vlasti; od trenutka kada je imenovan na dunost u bilo kojemu izvrnom organu vlasti na bilo kojoj razini vlasti. b) Otkaz ugovora o radu Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uposleniku uz propisani otkazni rok u sluaju: prestanka potrebe za obavljanjem odreenog posla zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga ili kada zaposlenik nije u mogunosti izvravati svoje obveze iz ugovora o radu. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uposleniku, bez obveze potivanja otkaznoga roka, u sluaju kada je zaposlenik odgovoran za tei prijestup ili za teu povredu slubene dunosti. Ugovor o radu ne moe se otkazati uposleniku bez prethodnog pismenog upozorenja uposleniku. Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda radnih obveza. Uposlenik moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka u sluaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obveza iz ugovora o radu, a koji su takve naravi da ne bi bilo utemeljeno oekivati od uposlenika da nastavi radni odnos kod poslodavca. Ugovor o radu moe se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz, odnosno od dana prijema prethodnog pismenog upozorenja. Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada uposlenika, obvezan je omoguiti uposleniku da iznese svoju obranu. U sluaju otkazivanja ugovora o radu, poslodavac je duan, u sluaju spora pred Sudom Bosne i Hercegovine, dokazati postojanje razloga za otkaz. c) Oblik i trajanje otkaznoga roka Otkaz se daje u pisanom obliku, a moe ga dati poslodavac i uposlenik. Poslodavac je obvezan, u pisanom obliku, obrazloiti otkaz uposleniku. Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana u sluaju da uposlenik otkazuje ugovor o radu, niti krai od 30 dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. U sluaju daje uposlenik zateen u vrenju kaznenoga djela, poslodavac mu moe odmah otkazati ugovor o radu. Ako uposlenik, na poslodavev zahtjev, prestane s radom prije isteka propisanoga otkaznog roka, poslodavac je obvezan isplatiti mu naknadu plae i priznati sva ostala prava kao daje radio do isteka otkaznoga roka. Ako Sud Bosne i Hercegovine utvrdi da je otkaz nezakonit, moe poslodavca obvezati da vrati uposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajue poslove, isplati mu naknadu plae u visini plae koju bi uposlenik ostvario da je radio, nadoknadi mu tetu, ili isplati uposleniku:

127

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

naknadu plae u visini plae koju bi uposlenik ostvario daje radio; naknadu na ime pretrpljene tete; otpremninu na koju uposlenik ima pravo sukladno poslodavevom aktu ili ugovoru o radu; druge naknade na koje uposlenik ima pravo sukladno poslodavevom aktu ili ugovoru o radu. Prava i obveze iz radnog odnosa uposlenika a) Odluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa Uposlenik ima sva prava i obveze iz radnog odnosa utvrene ovim zakonom, odlukom Vijea ministara, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili drugim aktom poslodavca ih kolektivnom ugovoru, sukladno zakonu. O pravima i obvezama uposlenika iz prethodnoga stavka odluuje poslodavac ili druga ovlatena osoba, odnosno organ, sukla dno zakonu i aktima poslodavca. b) Zatita prava iz radnoga odnosa Uposlenik koji smatra damu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnoga odnosa moe zahtijevati od poslodavca ostvarivanje toga prava. Poslodavac je obvezan rijeiti zahtjev pismeno, u roku od 30 dana od dana kada je zahtjev podnesen. Uposlenik moe podnijeti tubu pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog povrede prava iz radnog odnosa. Zastarjelost nastupa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odno sno od dana saznanja za povredu prava iz radnoga odnosa. Rjeavanje nastaloga radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitrai. Apsolutna zastara potraivanja iz radnoga odnosa je tri godine od dana nastanka potraivanja. Stavljanje uposlenika na raspolaganje Uposlenik moe biti stavljen na raspolaganje u sluaju ukidanja poslodavca ili u sluaju kada se pravilnikom poslodavca, zbog bilo kojih razloga, ukine radno mjesto, te u drugim sluajevima odreenim zakonom. Ako je pravilnikom poslodavca ukinuto radno mjesto, uposlenik koji je radio na tom radnom mjestu se, bez javnog oglasa, postavlja na drugo upranjeno radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi kod drugoga poslodavca na istoj razini. Uposlenik koji ne bude postavljen na drugo radno mjesto, stavlja se na raspolaganje na vrijeme od: dva mjeseca, do navrenih 15 godina radnoga staa; etiri mjeseca, do navrenih od 15 do 25 godina radnoga staa; est mjeseci, preko navrenih 25 godina radnoga staa. Odluku o stavljanju uposlenika na raspolaganje donosi poslodavac. Za vrijeme trajanja raspolaganja, uposlenik ima pravo na plau u visini koju bi ostvario kao da radi kod poslodavca. Vrijeme provedeno na raspolaganju i otkaznom roku smatra se kao vrijeme provedeno u radnom odnosu. Pravilnik o radu Poslodavac donosi pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada i druga pitanja znaajna za uposlenika i poslodavca, sukladno zakonu. O donoenju pravilnika o radu poslodavac se konzultira sa sindikatom i on se objavljuje na oglasnoj ploi poslodavca. Kolektivni ugovor

128

MATO TADI

Kolektivni ugovor moe se zakljuiti za odreenu djelatnost jednoga ili vie poslodavaca ili udruge poslodavaca. Na strani uposlenika kod zakljuivanja kolektivnog ugovora moe biti sindikat, ili vie sindikata, a na strani poslodavca moe biti jedan ili vie poslodavaca ili udruga poslodavaca. Kolektivni ugovor zakljuuje se u pisanom obliku. Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze stranaka koje su ga zakljuile, te prava i obveze iz radnoga odnosa, ili u svezi s radnim odnosom, sukladno zakonu i drugim propisima. Reprezentativni sindikat Pojam "reprezentativni sindikat" oznaava sindikat registriran na razini Bosne i Hercegovine, ili dva i vie sindikata koji zajedniki nastupaju, ije lanstvo ini veina uposlenika jednoga poslodavca u sjeditu poslodavca. Reprezentativni sindikat moe zastupati uposlenike jednog ili vie poslodavaca. Reprezentativni sindikat uposlenika, sukladno zakonu, ima pravo: biti konzultiran prije donoenja opeg akta koji se tie radnoga statusa i plaa njegovih lanova; pratiti postupa li poslodavac sukladno ovom zakonu i drugom propisu koji se tie radnih odnosa; prijaviti svaku povredu propisa iz prethodne toke Upravnom inspektoratu; pomagati i zastupati uposlenika na njegov zahtjev u sluajevima povrede njegovih prava, disciplinskog postupka ili postupka za naknadu tete. Reprezentativni sindikat potvruje Vijee ministara na prijedlog Ministarstva pravde. Protiv negativne odluke moe se izjaviti alba Sudu BiH. trajk Svaki reprezentativni sindikat ima pravo, sukladno Zakonu o trajku i drugim propisima koji su na snazi, pozvati na trajk i provesti ga u svrhu zatite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa uposlenika, ako je sporno pitanje upu eno poslodavcu, ako je istekao rok od 15 dana od dana kada je sporno pitanje upueno poslodavcu, ako do toga dana nije rijeeno sporno pitanje, ako je poslodavcu dana pismena obavijest o poetku trajka najkasnije 48 sati unaprijed. Iznimno, uposlenik ne moe sudjelovati u trajku ako se radi o uposleniku s kojim je postignut sporazum da se sporno pitanje rijei arbitraom ili ako se radi o uposleniku koji je uposlen u osnovnim slubama ili slubi odravanja. Sudjelovanjem u trajku uposlenik ne vri povredu slubene dunosti. Uposlenik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da sudjeluje u trajku. Nadzor nad primjenom propisa o radu Upravni nadzor i inspekciju nad primjenom ovoga zakona i na temelju njega donesenih propisa i akata vri Upravni inspektor at. Odluke Upravnog inspektorata donose se samostalno. Upravni inspektorat moe: vriti pregled opih i pojedinanih akata, evidenciju i drugu dokumentaciju; sasluati i uzeti izjave uposlenika, poslodavca ili predstavnika reprezentativnog sindikata; izvriti kontrolu radnoga mjesta i drugih prostorija poslodavca; uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize, ekspertize i slino; poduzeti i druge mjere i radnje predviene zakonom. Protiv rjeenja Upravnog inspektorata poslodavac i uposlenik mogu uloiti albu Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. Odluka Ministarstva iz prethodnog stavka je konana i obvezujua, ali se protiv nje moe podnijeti tuba Upravnom odjelu Suda Bosne i Hercegovine. AJio poslodavac ili uposlenik ne isprave povredu, Upravni inspektorat ima pravo pokrenuti sudski postupak u Upravnom odjelu Suda Bosne i Hercegovine, ili u nadlenoj instituciji ili organu.

129

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Rjeavanje nastaloga radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitrai. Apsolutna zastara potraivanja iz radnoga odnosa je tri godine od dana nastanka potraivanja. Stavljanje uposlenika na raspolaganje Uposlenik moe biti stavljen na raspolaganje u sluaju ukidanja poslodavca ili u sluaju kada se pravilnikom poslodavca, zbog bilo kojih razloga, ukine radno mjesto, te u drugim sluajevima odreenim zakonom. Ako je pravilnikom poslodavca ukinuto radno mjesto, uposlenik koji je radio na tom radnom mjestu se, bez javnog oglasa, postavlja na drugo upranjeno radno mjesto ko je odgovara njegovoj strunoj spremi kod drugoga poslodavca na istoj razini. Uposlenik koji ne bude postavljen na drugo radno mjesto, stavlja se na raspolaganje na vrijeme od: dva mjeseca, do navrenih 15 godina radnoga staa; etiri mjeseca, do navrenih od 15 do 25 godina radnoga staa; est mjeseci, preko navrenih 25 godina radnoga staa. Odluku o stavljanju uposlenika na raspolaganje donosi poslodavac. Za vrijeme trajanja raspolaganja, uposlenik ima pravo na plau u visini koju bi ostvario kao da radi kod poslodavca. Vrijeme provedeno na raspolaganju i otkaznom roku smatra se kao vrijeme provedeno u radnom odnosu. Pravilnik o radu Poslodavac donosi pravilnik o radu kojim se ureduju plae, organizacija rada i druga pitanja znaajna za uposlenika i poslodavca, sukladno zakonu. O donoenju pravilnika o radu poslodavac se konzultira sa sindikatom i on se objavljuje na oglasnoj ploi poslodavca. Kolektivni ugovor Kolektivni ugovor moe se zakljuiti za odreenu djelatnost jednoga ili vie poslodavaca ili udruge poslodavaca. Na strani uposlenika kod zakljuivanja kolektivnog ugovora moe biti sindikat, ili vie sindikata, a na strani poslodavca moe biti jedan ili vie poslodavaca ili udruga poslodavaca. Kolektivni ugovor zakljuuje se u pisanom obliku. Kolektivnim ugovorom ureduju se prava i obveze stranaka koje su ga zakljuile, te prava i obveze iz radnoga odnosa, ili u svezi s radnim odnosom, sukladno zakonu i drugim propisima. Reprezentativni sindikat Pojam "reprezentativni sindikat" oznaava sindikat registriran na razini Bosne i Hercegovine, ili dva i vie sindikata koji zajedniki nastupaju, ije lanstvo ini veina uposlenika jednoga poslodavca u sjeditu II.1.2. ZAKON O DRAVNOJ SLUBI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE13 Ope odredbe Ovim zakonom ureduje se pravni status dravnih slubenika u ministarstvima, samostalnim upravnim organizacijama i upravnim organizacijama u sastavu ministarstava, kao i drugim institucijama Bosne i Hercegovine utemeljenim posebnim zakonom ili kojima je posebnim zakonom povjereno obavljanje upravnih poslova. Zapoljavanje i unapreenje profesionalne karijere dravnog slubenika temelji se na javnom natjeaju i profesionalnoj sposobnosti.

130

MATO TADI

Struktura dravnih slubenika u dravnoj slubi okvirno odraav a nacionalnu strukturu stanovnitva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovnitva. Dravna sluba osigurava potivanje i primjenu naela zakonitosti; transparentnosti i javnosti; odgovornosti; efikasnosti i ekonominosti; profesionalnosti i nep ristranosti. Izuzee u primjeni - na koga se ne odnosi zakon lanovi Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, lanovi Predsjednitva Bosne i Hercegovine, Vijee ministara, ministri i zamjenici ministara, lanovi Stalnog komiteta za vojna pitanja, suci Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine, suci Suda Bosne i Hercegovine, ombudsman Bosne i Hercegovine, glavni tuitelj, zamjenici glavnog tuitelja i tuitelji Bosne i Hercegovine, pravobranitelj i zamjenici pravobranitelja Bosne i Hercegovine, lanovi Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea Bosne i Hercegovine, lanovi I zbornoga povjerenstva Bosne i Hercegovine, profesionalne vojne osobe u institucijama Bosne i Hercegovine, guverner i viceguverneri Centralne banke Bosne i Hercegovine, generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Ureda za reviziju financijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine nisu dravni slubenici i njihov se pravni status ureuje drugim propisima. Takoer, tajnici domova Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine i tajnik Zajednike slube Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine nisu dravni slubenici. Ovaj se Zakon primjenjuje na dravne slubenike diplomatske i konzularne slube i granine slube. Vijee ministara moe, uz prethodno pribavljeno miljenje Agencije za dravnu slubu, odluiti da se pojedinim odredbama zakona drukije reguliraju pitanja vezana za diplomatsko-konzularnu slubu. Ovaj zakon ne primjenjuje se na osobe zaposlene u Centralnoj banci BiH, Uredu ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine i Dravnoj agenciji za istrage i zatitu.

13

"Slubeni glasnik BiH" br. 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04. 48/05, 32/07, 50/08 i 43/09

131

MATO TAOI

Radna mjesta u dravnoj slubi Dravni slubenik se postavlja na jedno od sljedeih radnih mjesta: rukovodei dravni slubenici: tajnik i tajnik s posebnim zadatkom; pomonik ministra; pomonik ravnatelja i glavni inspektor. Ostali dravni slubenici su: ef unutarnje organizacijske jedinice; struni savjetnik; vii struni suradnik; struni suradnik. Tajnik i tajnik s posebnim zadatkom Tajnik obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordinira rad sektora. Odgovoran je za koritenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih odreenoj instituciji. Tajnik za svoj rad i upravljanje odgovara rukovoditelju institucije. Tajnik s posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrenih odlukom Vijea ministara ili drugim propisima. Na tajnika s posebnim zadatkom primjenjuju se isti uvjeti kao i za tajnika, osim ako zakonom nije drukije utvreno. Tajnik s posebnim zadatkom za svoj rad i upravljanje odgovara Vijeu ministara, odnosno instituciji koja ga je imenovala. Tajnik s posebnim zadatkom, koji je prethodno imao status dravnoga slubenika, vraa se na isto ili slino radno mjesto ako bi izgubio svoj posebni zadatak u sljedeim sluajevima: nepravilnog postavljenja; nezadovoljavajueg probnoga rada; zavretka posebnoga zadatka; dobrovoljne ostavke s pozicije. Tajnika s posebnim zadatkom imenuje institucija, na odreeno razdob lje koje nije due od pet godina. Najdue razdoblje postavljenja na isto radno mjesto je deset godina. Sva se radna mjesta tajnika s posebnim zadatkom objavljuju na javnom natjeaju za zapoljavanje. Posebnim zadatkom utvruju se dunosti i ciljevi koje ta jnik treba ispuniti. Pomonik ministra, pomonik ravnatelja i glavni inspektor Pomonik ministra obavlja poslove rukovodnog karaktera unutar temeljne organizacijske jedinice, odnosno sektora, i odgovoran je za koritenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih temeljnoj organizacijskoj jedinici. Pomonik ravnatelja upravlja odreenim podrujem rada ili odreenom organizacijskom jedinicom i obavlja druge poslove iz odreenoga podruja koje mu odredi ravnatelj. Glavni inspektor neposredno organizira i upravlja radom inspektorata u odreenome podruju inspekcijskog nadzora. Za svoj rad i upravljanje pomonik ministra, pomonik ravnatelja i glavni inspektor odgovaraju rukovoditelju institucije. ef unutarnje organizacijske jedinice ef unutarnje organizacijske jedinice obavlja sloenije poslove i odgovoran je za koritenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih

132

UPRAVNO i RAPNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

unutarnjoj organizacijskoj jedinici. ef unutarnje organizacijske jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara pomoniku ministra, odnosno tajniku, ako u danoj instituciji nema pomonika ministra. Struni savjetnik i vii struni suradnik Struni savjetnik je dravni slubenik ija dunost podrazu mijeva odgovornost, visok stupanj strunosti i neovisnosti u odreenim oblastima rada u okviru organizacijske jedinice. Vii struni suradnik obavlja odgovorne poslove u odreenoj organizacijskoj jedinici. Dunosti dravnog slubenika Dravni slubenik izvrava zadatke predviene opisom radnog mjesta i primjenjuje i osigurava potivanje ustavnopravnoga poretka i zakona u Bosni i Hercegovini. Naredbu koja je suprotna zakonu takoer e izvriti, ali e prije toga upozoriti izdavatelja naredbe, a o tome obavijestiti i vieg pretpostavljenog, a moe traiti i pismeni nalog za izvrenje. Nije duan izvriti naredbu koja predstavlja kazneno djelo. Dravni slubenik se u vrenju svojih dunosti rukovodi opim interesom i mora pokazati potpunu nepristranost u radu. Dravni slubenik duan je ponaati se i postupati sukladno Kodeksu za dravne slubenike, koji usvaja Vijee ministara na prijedlog Agencije. Prava dravnog slubenika Ono to je najvea novina vezano za ovaj zakon jeste stalni status dravnog slubenika, tj. da ne podlijee reimenovanju. Time se eli postii vea profesionalnost i neovisnost o politikom utjecaju na dravne slubenike, koji su se do sada postavljali ih smjenjivali ovisno o politikoj strukturi koja je bila na vlasti. Sada dravni slubeni k ima pravo na stalni radni odnos do stjecanja uvjeta za mirovinu, osim ako ovim zakonom nije drukije utvreno, na odsutnost utvrenu zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili slinom radnom mjestu nakon isteka odsutnosti, kao i sva druga primanja koja proizlaze iz radnog odnosa. Vijee ministara donosi propis kojim ureuje uvjete i nain zatite fizikog i moralnog integriteta dravnog slubenika u obavljanju dunosti, ukljuujui i propisivanje prekraja u sluaju povrede tog propisa. Nespojivosti s dunostima dravnoga slubenika Dravni slubenik ne smije obavljati dunost, aktivnost ili biti na poziciji koja dovodi do sukoba interesa s njegovim slubenim dunostima, a naroito: dodatnu aktivnost za koju se plaa naknada, u roku od dvije godine od dana razrjeenja s dunosti ne moe se zaposliti kod poslodavca kojem je bio redovni pretpostavljeni; s nekom izbornom funkcijom na izravnim ili neizravnim izborima. Ako ne uspije na izborima, vraa se na isto ili slino radno mjesto najkasnije u roku od mj esec dana. Dravni slubenik ne moe biti lan upravnih i drugih odbora politikih stranaka i ne smije slijediti instrukcije politikih stranaka.

133

MATO TADI

Prava i obveze savjetnika Savjetniku se ne garantira sigurnost uivanja pozicije. Tijelo koje ga je imenovalo moe ga razrijeiti dunosti u bilo koje vrijeme, na prijedlog ovlatenog predlagaa. Mandat savjetnika ne moe biti dui od mandata osobe koju savjetuje i ne moe se njegov status preinaiti u poziciju dravnog slubenika. Ako dravni slubenik, s izuzetkom dravnih slubenika na pozic iji tajnika, odnosno pomonika ministra, bude imenovan na poziciju savjetnika, smatrat e se daje u odsutnosti od trenutka kada je imenovan. U tom sluaju, dravni slubenik na poziciji tajnika, odnosno pomonika ministra, podnosi ostavku na mjesto u dravnoj slubi. Ovakav dravni slubenik, s izuzetkom dravnih slubenika na poziciji tajnika, odnosno pomonika ministra, vraa se na isto ili slino radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od kada prestaje njegovo imenovanje. Savjetnik daje ostavku od trenutka kada je potvrena njegova kandidatura za izbornu poziciju ili od trenutka kada je imenovan na poziciju u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom tijelu na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini. Upranjena mjesta - interno oglaavanje Ako u instituciji postoji upranjeno mjesto dravnoga slubenika, institucija prvo interno oglaava to radno mjesto. Institucija razmatra moe li se to radno mjesto popuniti internim premjetajem dravnoga slubenika zaposlenog na slinom radnom mjestu u instituciji, odnosno prvo moe interno oglasiti to mjesto. Ako ovakav interni premjetaj nije mogu, Agencija pokuava popuniti upranjeno radno mjesto eksternim premjetajem prekobrojnog slubenika koji je na slinoj poziciji u drugoj instituciji. Ako ovakav eksterni premjetaj nije mogu, upranjeno se mjesto oglaava putem javnoga natjeaja koji se provodi sukladno zakonu. Izuzetno, u sluaju kada je osnovana nova institucija Bosne i Hercegovine na temelju prijenosa nadlenosti sa entiteta na Bosnu i Hercegovinu ili kada Bosna i Hercegovina, sukladno Ustavu, preuzme nadlenosti koje su do tada obavljali entiteti, upranjeno mjesto se moe popuniti putem internog ili eksternog premjetaja dravnog slubenika iz odgovarajueg organa dravne slube/uprave entiteta u tu instituciju Bosne i Hercegovine ili putem otvorenog javnog natjeaja. Interni oglas se objavljuje najmanje osam (8) dana prije krajnjeg roka za prijave u instituciji u kojoj se upranjeno mjesto pojavilo. Interni oglas sadri: opis upranjenoga radnog mjesta; opis vrste natjeaja; popis najvanijih oblasti natjeaja; spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnoenja; posebne akademske i profesionalne uvjete za radno mjesto koje se popunjava; druge uvjete koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajue radno mjesto. Javno oglaavanje Agencija oglaava upranjeno mjesto. Javni oglas se objavljuje najmanje trideset dana od krajnjega roka za prijave u trima domaim sredstvima javnoga

134

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

priopavanja koja su dostupna na cijelome teritoriju Bosne i Hercegovine, te na slubenoj Internet-stranici Agencije. U tekstu javnoga natjeaja naznauje se krajnji rok prijave, koji ne moe biti krai od 21 dana od dana upuivanja teksta natjeaja instituciji. Institucija je obvezna objaviti natjeaj u dnevnim listovima u roku ne duem od sedam dana od dana primitka teksta oglasa od Agencije. Agencija moe ponititi objavljeni oglas na obrazloen zahtjev ins titucije najkasnije do dostavljanja rezultata izbornoga procesa, odnosno liste uspjenih kandidata Agenciji, pri emu se ista radna mjesta ne mogu ponovno oglaavati u razdoblju od jedne godine od dana objave oglasa. Opi uvjeti za postavljenje dravnog slubenika Da bi bila postavljena na mjesto dravnog slubenika, osoba mora ispunjavati sljedee ope uvjete: daje dravljanin Bosne i Hercegovine; daje starija od 18 godina; da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII. stupnja strune spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog, drugog ili treeg ciklusa bolonjskoga sustava studiranja, to se utvruje propisom kojim se ureuju poslovi osnovnih djelatnosti i pomono-tehniki poslovi i uvjeti za njihovo obavljanje u tijelima uprave institucija Bosne i Hercegovine; da je zdravstveno sposobna za vrenje odreenih poslova predvienih ovom pozicijom; da je regulirala vojnu obvezu sukladno zakonu; da nije otputena iz dravne slube kao rezultat disciplinske mjere na bilo ko joj razini vlasti u Bosni i Hercegovini u roku od tri godine prije dana objave upranjenoga radnog mjesta u "Slubenom glasniku BiH"; imati uvjerenje da se protiv nje ne vodi kazneni postupak i da nije obuhvaena odredbom lanka IX. 1 Ustava Bosne i Hercegovine; da nije navrila zakonom propisanu dobnu granicu za umirovljenje, odnosno da nije ostvarila pravo na osobnu mirovinu po bilo kojoj osnovi; da su prema njoj prestale pravne posljedice osude za kazneno djelo nasilja u obitelji, izreene pravomonom sudskom presudom, sukladno kaznenim zakonima. Povjerenstvo za izbor - ostavka i diskvalifikacija lana povjerenstva Agencija imenuje posebna povjerenstva za izbor koja su nepristrana u provedbi javnoga natjeaja. Na nain utvren podzakonskim aktima, povjerenstvo za izbor ini najmanje pet lanova, od kojih su najmanje dva lana dravni slubenici iz institucije na koju se javni natjeaj odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaenim procesom javnoga natjeaja, dok se ostala tri lana imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija. Ako postoji sukob interesa koji se odnosi na lana povjerenstva za izbor, taj lan daje ostavku na lanstvo u povjerenstvu. Svaki prijavljeni kandidat moe traiti i dobiti od Agencije imena lanova povjerenstva za izbor. Svaki prijavljeni kandidat moe od Odbora dravne slube za albe zatraiti diskvalifikaciju bilo kojeg lana i povjerenstva za izbor, odnosno izuzee pojedinog lana.

135

MATO TADI

Javni natjeaj - izborni proces Agencija utvruje karakter i sadraj javnoga natjeaja. Javni natjeaj sadri javni ispit i struni ispit. Vijee ministara, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvruje nain i program polaganja ispita. Povjerenstvo za izbor provjerava i bira kandidate na temelju profesionalnih sposobnosti procijenjenih putem javnoga natjeaja, koji je identian za sve kandidate koji se prijavljuju za isto radno mjesto. Takav javni natjeaj odrava se najmanje 30 dana nakon krajnjega roka za prijave. Podzakonski akti odreuju sustav dodjele bodova za svakog kandidata. Agencija objavljuje rezultate javnoga natjeaja i pismeno obavjetava sve kandidate o rezultatima koje su postigli. Postavljenje dravnog slubenika Dravnog slubenika postavlja Agencija, sukladno rezultatu koji je kandidat postigao u izbornom procesu. Rukovodee dravne slubenike imenuje nadlena institucija, sukladno prethodno pribavljenom miljenju Agencije, s liste uspjenih kandidata koji su proli javni natjeaj. Ukoliko se ne izvri imenovanje u roku od 30 dana od dana njihova prijema, ako posebnim propisom nije odreen krai rok, Agencija e po slubenoj dunosti postaviti, odnosno imenovati najuspjenijeg kandidata. Akt o postavljenju sadri: ime i prezime dravnoga slubenika; naziv institucije u kojoj je dravni slubenik postavljen; naziv radnog mjesta i platni razred. Postavljeni dravni slubenik preuzima dunost polaganjem prisege vjernosti. Tekst prisege utvruje Agencija. Potpisani tekst prisege sastavni je dio osobnoga dosjea dravnoga slubenika. Ako postavljeni dravni slubenik neopravdano ne preuzme dunost, tijelo koje gaje postavilo ponitit e rjeenje o postavljenju u roku od 15 dana od dana predvienog za preuzimanje dunosti. U tom sluaju se ta osoba suspendira od sudjelovanja na javnim natjeajima za zapoljavanje dravnih slubenika u institucijama u razdoblju od dvije godine od pravomonosti akta o ponitenju. Ako u instituciji postoji upranjeno radno mjesto dravnog slubenika koje je sukladno potrebama rada potrebno hitno popuniti, a interna popuna radnog mjesta nije mogua, institucija moe popuniti to radno mjesto zapoljavanjem osoba sukladno Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine u statusu uposlenika. Radni odnos na odreeno vrijeme moe trajati najdue devet mjeseci, osim u sluaju bolovanja ili porodiljskog dopusta dravnog slubenika, ali ne due od dvije godine. Institucija je obvezna zatraiti od Agencije suglasnost za popunu radnog mjesta, a Agencija je duna dostaviti odgovor najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva. Ovo se ne odnosi na rukovodee dravne slubenike. Probno razdoblje Nakon preuzimanja dunosti, dravni slubenik prolazi razdoblje probnoga rada. Razdoblje probnoga rada dravnog slubenika obuhvaa razdoblje uvoenja

136

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

u posao i razdoblje obavljanja dunosti i ukupno traje dvanaest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drukije utvreno. Neposredno nadreeni dravni slubenik odreuje se kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnoga razdoblja. Ocjenjivanje probnoga rada tajnika i pomonika ministra vre ministar i zamjenici ministra. Ako je ocjena rada zadovoljavajua, institucija nadlena za postavljenje potvruje postavljenje dravnog slubenika, a ako je nezadovoljavajua, institucija razrjeuje dunosti dravnog slubenika, kojem prestaje radni odnos bez prava na otpremninu. Protiv rjeenja o razrjeenju dravni slubenik ima pravo podnijeti albu Odboru za albe u roku od osam dana od dana primitka rjeenja. Iznimno, rukovoditelj institucije, na obrazloen zahtjev dravnog slubenika, moe produiti probni rad za jo est mjeseci. Ocjena rada i unapreenje dravnog slubenika Ocjena rada dravnog slubenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog vrenja dunosti utvrenih radnim mjestom za vrijeme trajanja slube. Dravni slubenik ravnopravno surauje tijekom danog razdoblja s njemu izravno nadreenim. Ocjenu rada rukovodeih dravnih slubenika utvruje rukovoditelj institucije. Ocjenu rada tajnika i pomonika ministra u Vijeu ministara utvruju ministar i zamjenik ministra na prijedlog tijela nadlenog za postavljenje. Tajnika na posebnom zadatku u Vijeu ministara utvruje Vijee ministara na prijedlog tijela nadlenog za postavljenje. Izravno nadreeni ocjenjuje rad svih dravnih slubenika najmanje svakih est mjeseci. Ocjena rada temelji se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predvienih opisom radnog mjesta i ciljevima koje za dano razdoblje utvrdi izravno nadreeni. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prigodom unapreenja i internih premjetaja. Svi dravni slubenici imaju nesmetan pristup ocjenama svojeg rada, koje se nalaze u osobnom dosjeu, imaju mogunost u odgovarajuem vremenskom roku priloiti pismene informacije uz ocjenu svojeg rada i mogunost da od Odbora za albe zatrae preispitivanje svojeg predmeta. Ako je ocjena rada negativna, dravni slubenik, s ciljem poboljanja situacije, prolazi kroz poseban program koji uz konzultacije s njim odredi njegov izravno nadreeni. Ako su dvije uzastopne ocjene rada negativne, Agencija, uz pribavljeno miljenje nadlene institucije, razrjeava dunosti dravnog slubenika. Ako su dvije uzastopne ocjene rada negativne za rukovodee dravne slubenike, nadlena ih institucija razrjeava, nakon pribavljenog miljenja Agencije. Dravni slubenik moe od Odbora za albe traiti preispitivanje razrjeenja. Unapreenje dravnog slubenika na vie radno mjesto u istoj ili u dragoj instituciji Bosne i Hercegovine obavlja se iskljuivo putem internoga ili javnoga natjeaja.

137

MATO TADI

Unapreenje dravnog slubenika u viu kategoriju temelji se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odluuje tijelo nadleno za njegovo postavljenje. Interni i eksterni premjetaj Interni premjetaj dravnog slubenika na slino radno mjes to, sukladno potrebama slube, provodi rukovoditelj institucije. Eksterni premjetaj dravnog slubenika na slino radno mjesto u drugoj instituciji, sukladno potrebama rada, na prijedlog, odnosno uz suglasnost rukovoditelja institucija provodi Agencija. Interni premjetaj s radnog mjesta dravnog slubenika na slino radno mjesto u istoj instituciji moe biti dobrovoljan ili nametnut dravnom slubeniku, sukladno objektivno utvrenim potrebama dravne slube. Za dobrovoljni premjetaj nuno je postojanje upranjenoga radnog mjesta. Ovo se upranjeno radno mjesto popunjava putem internog oglaavanja i na temelju odgovarajuih zasluga dravnog slubenika koji se prijavio za radno mjesto. Agencija pravilnikom propisuje uvjete i nain obavljanja internih i eks ternih premjetaja dravnih slubenika, uz prethodno pribavljenu suglasnost Vijea ministara. Prijem dravnog slubenika u sluaju kada je osnovana nova institucija na temelju prijenosa ili preuzimanja nadlenosti iz entiteta Kada se osniva nova institucija na temelju prijenosa ili preuzimanja nadlenosti, tad e se odluiti hoe li se radno mjesto popuniti putem internog ili eksternog premjetaja dravnog slubenika ili putem otvorenog javnog natjeaja. Institucija Bosne i Hercegovine moe odluiti da provede bilo koji od ovih postupaka istodobno ili jedan za drugim. U ovom sluaju Agencija za dravnu slubu imenuje povjerenstvo za izbor koje provodi postupak izbora kandidata za novo radno mjesto, odnosno mjesta u nareenoj instituciji Bosne i Hercegovine, koje ima drukiji sastav od onog u redovnim sluajevima. Naime, povjerenstvo ini pet lanova, dva su iz institucije, jedan iz Agencije za dravnu slubu, jedan iz Agencije za dravnu upravu Republike Srpske i jedan iz Agencija za dravnu slubu Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon provedenog postupka i preporuke povjerenstva, izabrani dravni slubenici premjetaju se ili postavljaju u instituciju Bosne i Hercegovine i na njih se primjenjuju odredbe ovog zakona. Agencija za dravnu slubu detaljnije ureuje postupak premjetaja ili postavljenja dravnih slubenika. Da bi dravni slubenik mogao biti izabran za premjetaj ili postavljenje, on mora ispunjavati i dodatne uvjete utvrene Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji institucije Bosne i Hercegovine. Izravno preuzimanje dravnih slubenika Dravni slubenik koji ima taj status sukladno zakonima Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske i koji ispunjava ope uvjete propisane ovim

138

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

zakonom i posebne akademske i profesionalne uvjete za radno mjesto koje se popunjava, moe biti preuzet u instituciju Bosne i Hercegovine bez oglaavanja, odnosno natjeaja po bilo kojoj osnovi. Dravni slubenik moe biti izravno preuzet iskljuivo na slino radno mjesto. Agencija pravilnikom propisuje radna mjesta koja se smatraju slinima, a pri tome vodi rauna o odredbama ovoga zakona i entitetskih zakona kojima se ureduje materija kojom se definiraju statusna pitanja dravnih slubenika. O izravnom preuzimanju dravnog slubenika sklapa se sporazum izmeu institucije BiH u koju se dravni slubenik preuzima i entitetskog tijela dravne slube, odnosno uprave iz kojeg se dravni slubenik preuzima, uz prethodno pribavljenu suglasnost dravnog slubenika. Na sporazum daju suglasnost Agencija i nadlena agencija entiteta, nakon to utvrde da dravni slubenik ispunjava propisane uvjete za preuzimanje. Sukladno sporazumu i dostavljenim dokazima o ispunjavanju uvjeta, dravnog slubenika postavlja Agencija, a rukovodeeg dravnog slubenika imenuje nadlena institucija, sukladno ovome zakonu. Dravnog slubenika iz institucije Bosne i Hercegovine moe preuzeti tijelo dravne slube, odnosno uprave entiteta. Prekobrojnost Prekobrojnost nastaje iskljuivo kao posljedica reorganizacije ili smanjenja obujma poslova institucije. Agencija proglaava dravnog slubenika prekobrojnim na prijedlog institucija. Dravni slubenik koji je proglaen prekobrojnim iskljuivo se rasporeuje na slino upranjeno radno mjesto dravnoga slubenika u drugoj instituciji. Ukoliko je to nemogue, dravnom slubeniku koji je proglaen prekobrojnim nudi se prijevremeno umirovljenje, a ako ni to nije mogue, tijelo nadleno za postavljenje razrjeava dunosti prekobrojnog dravnog slubenika. Dravni slubenik koji je proglaen prekobrojnim ima pravo na otpremninu. U sluaju da se oglasi upranjeno slino radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrjeenja s dunosti, dravni slubenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u dravnoj slubi. U sluaju razrjeenja s dunosti nastalog uslijed prekobrojnosti, razrijeeni dravni slubenik ima pravo na otpremninu u visini iznosa estomjesene plae. Visina ove otpremnine poveava se na 12 mjeseci kod dravnih slubenika koji imaju najmanje 15 godina radnog staa. Kriteriji za utvrivanje plaa Dravni slubenik ima pravo na plau koja odgovara radnome mjestu dravnoga slubenika. Polazna osnova za obraun plae za sve dravne slubenike u institucijama je ista i utvruje je Vijee ministara. Dravni su slubenici svrstani u est platnih razreda: prvi platni razred su struni suradnici, drugi platni razred su vii struni suradnici, trei platni razred su struni savjetnici, etvrti platni razred su rukovoditelji organizacijskih jedinica,

139

MATO TADI

peti platni razred su pomonici ministara i esti platni razred su tajnici i tajnici s posebnim zadatkom. Koeficijente koji se odnose na platne razrede i unutar platnih razreda utvruje Vijee ministara. Obraun plaa i plaena odsutnost Plaa se odreuje tako da se osnovica pomnoi sa koeficijentom platnoga razreda i povea za dodatak radi unapreenja, te ukupan iznos povea po osnovi radnoga staa. Dravni slubenik koji je unaprijeen ima pravo na poveanje plae u iznosu najvie do 30% od visine plae utvrene za to radno mjesto. Vijee ministara utvruje iznose poveanja plaa. Plaa se poveava za 0,5% za svaku zapoetu godinu radnog staa, a najvie do 20%. Dravni slubenik ima pravo na naknadu plae do visine jedne plae za vrijeme godinjeg odmora i plaene odsutnosti i za prvih 30 dana odsutnosti s posla zbog bolesti ili invalidnosti. Ostale naknade Dravni slubenik ima pravo na naknadu za: trokove prijevoza na posao i s posla; prehranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor; u sluaju smrti dravnog slubenika i li lana njegove ue obitelji; trokove selidbe iz mjesta stalnoga prebivalita u mjesto gdje ima slubeni stan i nazad; trokove za obrazovanje; jubilarne nagrade; otpremninu pri odlasku u mirovinu. Rukovodei dravni slubenici ije je mjesto prebivalita udaljeno vie od 60 kilometara od mjesta obavljanja slubenih zaduenja imaju pravo na naknadu trokova odvojenog ivota i smjetaja u mjestu rada. Visina naknade utvruje se aktom institucije Bosne i Hercegovine, odnosno Vijea ministara. Odsutnost i godinji odmor Dravni slubenici od prvog do treeg platnog razreda imaju pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaenu odsutnost od pet dana u jednoj kalendarskoj godini. Dravni slubenici od etvrtoga do estoga platnog razreda imaju pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaenu odsutnost od pet dana u jednoj kalendarskoj godini. Godinji odmor za dravne slubenike u duem trajanju od predvienog moe se utvrditi podzakonskim aktom. Neplaena odsutnost i rad sa kraenim radnim vremenom Podzakonskim aktom utvruju se uvjeti sukladno kojim dravni slubenik moe uzeti neplaenu odsutnost, i kada se moe dunost dravnog slubenika

140

UPRAVNO i RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

obavljati sa kraenim radnim vremenom. Tajniku s posebnim zadatkom ne doputa se rad sa skraenim radnim vremenom. Struno obrazovanje i usavravanje Dravni slubenici su obvezni neprestano raditi na svom strunom obrazovanju i usavravanju. Dravni slubenik ima pravo i obvezu sudjelovati na savjeto vanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. O sudjelovanju dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odluuje rukovoditelj institucije, odnosno osoba odreena podzakonskim aktom. O sudjelovanju dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti koje organizira Agencija, uz prethodno pribavljeno miljenje institucije, konanu odluku donosi Agencija. Sudjelovanje dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti pravo je i obveza svakog dravnog slubenika, koje institucija ne moe onemoguiti, osim u opravdanim sluajevima vezanim za trenutne obveze institucije. Planiranje, uvjete, nain i postupak odreivanja sudjelovanja dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim oblicima njihova obrazovanja koje organizira Agencija, kao i odreivanje posebnih kredita za to, utvruje se odlukom Agencije. Prestanak radnog odnosa dravnog slubenika Dravnom slubeniku prestaje radni odnos u dravnoj slubi u sljedeim sluajevima: dobrovoljnog istupanja iz dravne slube; ispunjavanja zakonski propisane starosne dobi za umirovljenje; trajne nesposobnosti da obavlja svoje radne dunosti zbog zdravstvenoga stanja, pod uvjetom da dravni slubenik nije u stanju biti premjeten na drugo odgovarajue radno mjesto u dravnoj slubi; gubitka dravljanstva Bosne i Hercegovine; stjecanja dravljanstva druge drave suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njezinim zakonima; prekobrojnosti; isteka razdoblja na koji je tajnik s posebnim zadatkom postavljen, u sluajevima kada tajnik na posebnom zadatku nije prije postavljenja bio dravni slubenik; odbijanje polaganja prisege i/ili potpisivanja teksta prisege; nezadovoljavajueg probnog razdoblja; dvije uzastopno negativne ocjene rada; ako je osuen za kazneno djelo i zbog izdravanja kazne zatvora mora biti odsutan s rada u dravnoj slubi due od 6 mjeseci; na temelju izreene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u dravnoj slubi, u sluaju sporazuma s institucijom na dan postig nut u sporazumu, u sluaju jednostranog otkaza uz otkazni rok od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva, trajne radne nesposobnosti; neopravdan izostanak s posla neprekidno due od pet radnih dana; upuivanje na izdravanje zatvorske kazne u trajanju duem od est mjeseci, ukoliko se utvrdi da je prilikom zasnivanja radnog odnosa dao neistinite podatke, i kada navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja ili kada navri 40 godina staa osiguranja neovisno o godinama ivota.

141

MATO TADI

Dravni slubenik razrijeen dunosti ne moe biti primljen u dravnu slubu tri godine od dana razrjeenja. Postupak za prestanak radnog odnosa Dravnog slubenika razrjeava Agencija, uz pribavljeno miljenje nadlene institucije. Rukovodee dravne slubenike razrjeava tijelo nadleno za postavljenje, uz pribavljeno miljenje Agencije. Dravni slubenik moe traiti od Odbora za albe preispitivanje odluke o razrjeenju. Nepravilna postavljenja Odbor e ukinuti odluku o imenovanju, odnosno postavljenju dravnog slubenika koji je postavljen suprotno odredbama ovoga Zakona. Vijee ministara posebnom odlukom, na prijedlog Agencije, propisuje uvjete i postupak u sluaju postavljenja protivnog odredbama ovoga Zakona. Disciplinska odgovornost Dravni slubenik se moe smatrati disciplinski odgovornim zbog krenja slubenih dunosti utvrenih ovim Zakonom, nastalih kao rezultat njegove krivnje. Povrede slubenih dunosti mogu biti: a) izvrenje radnji koje predstavljaju kazneno djelo protiv slubene dunosti ili drugo kazneno djelo, odnosno prekraj kojim se nanosi teta ugledu dravne slube, to djelatnika ini nepodobnim za rad u dravnoj slubi; b) odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih tajni; c) zloupotrebe i prekoraenja slubenih ovlasti; d) neizvravanje ili nesavjesno i nemarno vrenje povjerenih poslova i zadataka; e) odbijanje izvrenja zakonitih nareenja neposrednog pretpostavljenog; f) namjerno krenje odredaba ovoga Zakona ih drugoga propisa Bosne i Hercegovine u obavljanju slube ili u svezi sa slubom, ili krenje Kodeksa za dravne slubenike; g) bavljenje djelatnostima ili radom koji su suprotni interesima dravne slube; h) prouzrokovanje vee materijalne tete namjerno ili iz krajnje nepanje; i) neopravdan izostanak s posla; j) krenje pravila radne discipline u dravnoj slubi; k) nepravodobno i neuredno izvrenje povjerenih poslova i zadataka u dravnoj slub i; 1) neprimjereno ponaanje prema graanima, suradnicima i drugim osobama u vrenju dravne slube ili u svezi sa slubom;

142

UPRAVNO i RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

m) diskriminacija, te nasilje po osnovi spola ili spolne orijentacije, uznemiravanje po osnovi spola i seksualno uznemiravanje, kao i svaki drugi oblik diskriminacije, sukladno zakonu. Odgovornost za izvrenje kaznenih djela i prekraja ne iskljuuje disciplinsku odgovornost dravnog slubenika, pod uvjetom da takvo djelo istodobno predstavlja povredu dunosti. Disciplinski postupak Dravni slubenici i zaposlenici institucija imaju pravo protiv dravnog slubenika za kojeg postoji pretpostavka daje poinio prekraj podnijeti zahtjev za disciplinski postupak tijelu nadlenom za postavljanje. Ova prava pripadaju ministru i zamjenicima ministra. Prilikom primanja zahtjeva za disciplinski postupak protiv dravnog slubenika, tijelo nadleno za postavljanje izdaje, nakon prijema informacije, pismenu potvrdu osobi koja je zahtjev predala, a istodobno se pismena potvrda alje i Agenciji. S ciljem posredovanja u rjeavanju spora, u postupak se ukljuuje ombudsman koji izrauje izvjee i dostavlja ga osobi koja je zahtjev predala, osobi protiv koje je zahtjev predat i tijelu nadlenom za postavljanje. Rukovoditelj organa nakon provedenog postupka izrie disciplinske mjere pismene opomene ili pismeni ukor, a u sluaju da smatra da dravni slubenik zbog uinjene povrede dunosti zasluuje strou mjeru, predmet e proslijediti Agenciji, uz prethodno pribavljeno miljenje tijela nadlenog za postavljenje. Postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti dravnog slubenika za povrede radnih dunosti provodi se sukladno naelima kaznenog postupka, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. Protiv akta o pokretanju disciplinskog postupka ne moe se uloiti alba. Protiv konane odluke o izreenoj disciplinskoj mjeri pismene opomene ili pismenog ukora ne moe se voditi upravni spor. Disciplinske mjere U sluaju kada dravni slubenik uini povredu slubene dunosti, izriu se sljedee disciplinske mjere: pismena opomena; pismeni ukor; smanjenje plae do 10% u trajanju od jednog do tri mjeseca; degradiranje na niu kategoriju u opsegu istoga radnog mjesta; suspenzija prava sudjelovanja na natjeajima u dravnoj slubi u institucijama Bi H u razdoblju od najvie dvije godine; smanjenje plae od 15% do 30% u trajanju od tri do est mjeseci; degradiranje na neposredno nie radno mjesto i prestanak radnog odnosa u dravnoj slubi. Preventivna suspenzija Kada se protiv dravnoga slubenika donese naredba o provedbi istrage za kaznena djela korupcije ili kaznena djela protiv slubene i druge odgovorne dunosti, ih se dravni slubenik nalazi u pritvoru, institucija u kojoj je dravni slubenik zaposlen odmah suspendira dravnoga slubenika.

Kada se pokrene postupak, institucija u kojoj je dravni slubenik zaposlen suspendirat e ga u sluajevima: ako je protiv dravnog slubenika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se izrie kazna zatvora u trajanju od najmanj e pet godina; ako je dravni slubenik zateen u poinjenju kaznenog djela za koje se izrie kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; ako postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na poinjenje kaznenog djela.

143

MATO TADI

Za rukovodne dravne slubenike suspenziju izrie tijelo nadleno za postavljenje. U sluaju preventivne suspenzije, dravni slubenik koji je suspendiran prima puni iznos plae. Jedinica za implementaciju zakona i ombudsman Svaka institucija osniva jedinicu koja je zaduena za implementaciju odredaba ovoga zakona. Jedinica u instituciji osigurava upravljanje osobljem institucije i vodi dosje za svakog dravnog slubenika, te osigurava da svaki dravni slubenik koji obavlja dunosti u instituciji ima nesmetan pristup svom administrativnom dosjeu. Jedinica institucije usklauje aktivnosti institucije i surauje s Agencijom. U sluaju osnivanja nove institucije na razini Bosne i Hercegovine, Vijee ministara, ili druga odreena institucija, Agenciji dostavlja operacijski plan kadrovske popune u t oj instituciji. Agencija je duna, najkasnije 15 dana od dana primitka operacijskog plana kadrovske popune novoosnovane institucije, objaviti prvi javni natjeaj za popunu odnosne institucije. Ombudsman pomae u realizaciji i potivanju naela utvrenih u ovom zakonu, te djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status dravnoga slubenika. Svi dravni slubenici i zaposlenici institucije biraju na mjesto ombudsmana jednog dravnog slubenika. Ombudsman ne smije biti lan tijela nadlenog za posta vljenje u instituciji u kojoj obavlja svoju dunost. Ista osoba moe biti postavljena za ombudsmana dvije ili vie institucije. Izbor ombudsmana potvruje tijelo nadleno za postavljenje. Agencija za dravnu slubu Ovim se zakonom osniva Agencija kao samostalna upravna organizacija sa svojstvom pravne osobe. Ravnatelj Agencije nalazi se na radnom mjestu tajnika s posebnim zadatkom, a bira se na razdoblje od pet godina. Agencija osigurava: realizaciju procesa zapoljavanja dravnih slubenika na zahtjev institucija; pomae institucijama u realizaciji njihove kadrovske politike, organizacijskog razvoja kao i pri uspostavi informacijskog sustava upravljanja ljudskim potencijalima; obuku i razvitak dravne slube; podnosi godinje izvjee o radu i plan rad a za narednu godinu Vijeu ministara na odobravanje; provodi ankete u okviru institucija na zahtjev Vijea ministara. Odbor dravne slube za albe Odbor dravne slube za albe je, sukladno ovom zakonu i njegovim podzakonskim aktima, odgovoran za razmatranje svih konanih odluka, poduzetih ili proputenih radnji institucije i/ih Agencije, koje se odnose na status dravnih slubenika i to na zahtjev dravnog slubenika na kojeg se sporna odluka, poduzeta ili proputena radnja odnosi, tj. institucije gdje slubenik obavlja svoju dunost ili Agencije. Odbor sasluava podnositelja albe, ako je to primjereno situaciji poziva svjedoke i eksperte, kada se to smatra nunim; trai i dobiva sve relevantne informacije od nadlenih tijela. Odluke Odbora moraju biti donesene na zakonskim osnovama i pravilno i potpuno utvrenom injeninom stanju. Odluke Odbora su konane i podlijeu svakom preispitivanju od nadlenog suda, sukladno zakonima BiH. Takoer, one e se dostaviti podnositelju u roku od osam dana od dana donoenja. Vijee ministara osniva Odbor koji se sastoji od tri lana. Neovisno povjerenstvo za izbor kandidata, koje imenuje Vijee ministara, bira lanove Odbora, na temelju njihovoga radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dunost u Odboru. Vijee ministara imenuje lanove Odbora na rok od etiri godine s mogunou ponovnog izbora.

144

UPRAVNO i RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

lan Odbora je neovisan i nepristran; nije na javnoj dunosti na koju je izabran izravno ili neizravno, odnosno nije imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom tijelu na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini. inom imenovanja lanovi Odbora ostvaruju beneficije na temelju statusa koji odgovara statusu tajnika. Podzakonskim aktima koje usvoji Vijee ministara dalje se regulira status lanova Odbora. Rok za izjavljivanje albe je 30 dana, a samo iznimno je osam dana, a rok za podnoenje tube sudu je 15 dana. Sud preispituje odluke Odbora sukladno Zakonu o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. alba Odboru protiv akata o postavljenju, imenovanju, premjetaju ili razrjeenju dravnog slubenika ne odlae njihovo izvrenje. Protiv konanih odluka Odbora, koje se odnose na postupak javnog natjeaja ili su u svezi s postupkom javnog natjeaja, radi zatite prava prijavljenih kandidata, moe se voditi upravni spor.

11.2. Gradivo i pravni izvori na razini entiteta

A. FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE II.2.1. ZAKON O RADU14 Ope napomene Ovaj zakon je u sutini isti kao i Zakon o radu u institucijama BiH, s tim to se taj zakon ograniava na institucije BiH, a ovaj zakon regulira pitanja radnopravnih odnosa na razini Federacije BiH u privrednim drutvima i openito pravnim osobama. Stoga, cijenim da ga ne treba detaljno izlagati jer su instituti i standardi u ovom zakonu isti kao i u Zakonu o radu u institucijama BiH, mada e se neke odredbe ponoviti. Tako se ovim zakonom ureduje sklapanje ugovora o radu, radno vrijeme, plae, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, sklapanje kolektivnih ugovora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, dakle, sve ono to i dravnim zakonom, samo to dravni zakon ne podrazumijeva gospodarska drutva nego institucije drave, odnosno ona gospodarska drutva koja imaju javne ovlasti. Radni odnos se zasniva sklapanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i uposlenika. Poslodavac je fizika ili pravna osoba koja uposleniku daje posao na temelju ugovora o radu. Uposlenik je fizika osoba koja je uposlena na temelju ugovora o radu. Uposlenik-ena ima pravo i na posebnu zatitu za vrijeme trudnoe, poroda i majinstva. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvrenih ovim zakonom, ako zakonom nije drukije predvieno. Pitanja iz oblasti radnih odnosa ureduju se i propisom kantona. Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Ako poslodavac sa uposlenikom ne sklopi ugovor o radu u pisanom obliku ili mu u roku od 15 dana od dana poetka rada ne urui pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa uposlenikom sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme. Ugovor o radu ne moe se sklopiti s osobom koja nije navrila 15 godina ivota. Malodobnik ne smije sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, udorednost ili razvoj.
14 "Slubene novine Federacije BiH" br. 43/99, 32/00 i 29/03
145

MATO TADI

Smatra se da invalidna osoba koja je osposobljena za obavljanje odreenih poslova ima zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. Osoba izmeu 15 i 18 godina ivota moe se uposliti pod uvjetom da od ovlatenog lijenika ili nadlene zdravstvene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. Ako su zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu odreeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moe sklopiti samo osoba koja ispunjava te uvjete. Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad ne moe trajati due od est mjeseca. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme i na odreeno vrijeme. Ugovor o radu koji ne sadri podatak glede trajanja smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme. Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se sklopiti za razdoblje due od dvije godine. Ako uposlenik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme s istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno sklopi s istim poslodavcem uzas topne ugovore o radu na odreeno vrijeme za razdoblje due od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno. Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. Prekidom ugovora o radu ne smatraju se prekidi nastali zbog godinjeg odmora, bolovanja i porodiljskog dopusta, dopusta s rada sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu, dopust s posla uz poslodavevu suglasnost. Ugovor o radu moe se sklopiti na odreeno vrijeme u sluajevima: sezonskih poslova, zamjene privremeno odsutnog uposlenika, rada na odreenom projektu, privremenog poveanja obujma poslova, i drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom. Ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme prestaje istekom roka utvrenog tim ugovorom za svaki pojedinani sluaj. Sadraj sklopljenog ugovora o radu Ugovor o radu sklapa se u pismenom ili usmenom obliku. Ugovor o radu u pismenom obliku sadri, naroito, podatke o: nazivu i sjeditu poslodavca, imenu i prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu uposlenika, trajanju ugovora o radu,

146

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

danu otpoinjanja rada, mjestu rada, radnom mjestu na koje se uposlenik upoljava i kratak opis poslova, duini i rasporedu radnog vremena, plai, dodacima na plau, naknadama, te razdobljima isplate, trajanju godinjeg odmora, otkaznim rokovima kojih su se duni pridravati uposlenik i poslodavac i druge podatke u svezi s uvjetima rada utvrenim kolektivnim ugovorom. Ako poslodavac ne sklopi ugovor o radu s uposlenikom u pisanom obliku, duan je uposleniku uruiti pisanu izjavu koja sadri sve podatke iz ugovora. Ako poslodavac ne urui pismenu izjavu o ugovoru o radu na odreeno vrijeme, takav ugovor smatrat e se ugovorom sklopljenim na neodreeno vrijeme, ako to nije drukije utvreno kolektivnim ugovorom, ili ako poslodavac dokae da je ugovor o radu bio sklopljen na odreeno vrijeme. Ako se uposlenik upuuje na rad u inozemstvo, prije odlaska uposlenika u inozemstvo mora se postii pisana suglasnost glede sljedeih uvjeta ugovora: trajanju rada u inozemstvu, valuti u kojoj e se isplaivati plaa i drugim primanjima u novcu i naturi na koja uposlenik ima prava za vrijeme boravka u inozemstvu, uvjetima vraanja u zemlju i dr. Ako se uposlenik upuuje na rad u inozemstvo, sklapa se pisani ugovor o radu prije odlaska uposlenika u inozemstvo. Podaci koji se ne mogu traiti Prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac ne moe traiti od uposlenika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s naravi radnih aktivnosti koje uposlenik obavlja. Osobni podaci uposlenika ne mogu se prikupljati, obrai vati, koristiti ili dostavljati treim osobama, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa. Prijem pripravnika Poslodavac moe zakljuiti ugovor o obavljanju pripravnikog staa sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravniki sta propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se zakljuuje u pisanome obliku. Presliku ugovora poslodavac dostavlja nadlenoj slubi za upoljavanje u roku od pet dana od dana njegovog zakljuivanja radi ubiljebe i nadzora. Pripravnikom se smatra osoba sa zavrenom srednjom ili viom kolom, odnosno fakultetom, koja prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koja je, prema zakonu, obvezna poloiti struni ispit ili joj je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. Tijekom obavljanja pripravnikog staa pripravnik ima pravo na novanu naknadu u iznosu najmanje 80% od najnie plae. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o veem iznosu novane naknade, ovisno o strunoj spremi pripravn ika. Poslodavac osigurava pripravnika za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, a zdravstveno osiguranje osigurava nadlena sluba za upoljavanje.

147

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG SPITA

Pripravnik ima pravo na odmor tijekom radnoga dana, dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana i tjedni odmor, te godinji odmor. Nakon zavrenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit, sukladno zakonu, propisu kantona ili pravilniku o radu. Volonterski rad Ako je struni ispit ili radno iskustvo, utvreno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja zavri kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Ugovor sa volonterom zakljuuje se u pisanome obliku. Presliku ugovora poslodavac dostavlja nadlenoj slubi za upoljavanje u roku od pet dana od dana zakljuenja ugovora radi ubiljebe i nadzora. Volonterski rad moe trajati onoliko vremena koliko je prema zakonu propisa no trajanje osposobljavanja za odreeno zanimanje. Trajanje volonterskog rada ubraja se u pripravniki sta i radno iskustvo kao uvjet za rad na odreenim radnim mjestima ili za polaganje strunog ispita. Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako j e to utvreno propisima za neuposlene osobe. Volonter ima pravo na odmor u tijeku radnog dana, dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana i tjedni odmor. Radno vrijeme Puno radno vrijeme uposlenika traje najdue 40 sati tjedno. Ugovor o radu moe se sklopiti i za rad sa nepunim radnim vremenom. Uposlenik koji je sklopio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom moe sklopiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno vrijeme. Uposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i uposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje ovisi o duini radnog vremena (plaa, naknada i si.), sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi uposlenika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost uposlenika. Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava na temelju rada i u svezi sa radom, skraeno radno vrijeme izjednaava se sa punim radnim vremenom. Nije doputen prekovremeni rad malodobnog uposlenika. Trudnica, majka, odnosno posvojitelj sa djetetom do tri godine ivota, i samohrani roditelj, odnosno posvojitelj s djetetom do est godina ivota, moe raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Ako narav posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje due, a tijekom drugog razdoblja krae od

148

SATO TADI

punog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 52 sata tjedno, a za sezonske poslove najdue 60 sati tjedno. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugog razdoblja odreenog kolektivnim ugovorom ne moe biti due od 40 sati u tjednu. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata uveer i 5 sati ujutro, smatra se nonim radom, ako za odreeni sluaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno. Zabranjen je noni rad ena u industriji. Zabrana se ne odnosi na ene koje obavljaju rukovodee i tehnike poslove i ene uposlene u zdravstvenoj ili socijalnoj slubi, kao i na poslodavce koji upoljavaju samo lanove svoje obitelji. Uposlenici - eni moe se narediti noni rad u industriji u sluaju zatite interesa Federacije Bosne i Hercegovine, ako je dobivena suglasnost federalnog ministra nadlenog za rad nakon prethodnog konzultiranja sa sindikatom, posl odavcem ili vie poslodavaca, odnosno udrugom poslodavaca. eni se moe narediti noni rad i bez prethodne suglasnosti, ako je takav rad prijeko potreban zbog vie sile ili sprjeavanja kvara na sirovinama. Zabranjen je noni rad malodobnih uposlenika. Za malodobne uposlenike u industriji, rad u vremenu izmeu 19 sati uveer i 7 sati ujutro idueg dana smatra se nonim radom. Za malodobne uposlenike koji nisu uposleni u industriji, rad u vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati ujutro idueg dana smatra se nonim radom. Iznimno, malodobni uposlenici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane nonog rada u sluaju havarija, vie sile i zatite interesa Federacije, na temelju suglasnosti nadlenog tijela kantona. Odmori Uposlenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor u tijeku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Iznimno, moe se odobriti odmor od jedan sat u jednom danu u tjednu, ali to ne ulazi u radno vrijeme. Nain i vrijeme koritenja odmora ureuju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Uposlenik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Uposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi na dan svog tjednog odmora, osigurava mu se jedan dan u razdoblju odreenom prema dogovoru poslodavca i uposlenika. Uposleniku se ne moe uskratiti pravo na odmor u tijeku rada, dnevni odmor i tjedni odmor. Uposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Malodobni uposlenik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

149

MATO TADI

Uposlenik koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi od tetnih utjecaja, ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Uposlenik koji se prvi put uposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od osam dana, stjee pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada. Ako uposlenik nije stekao pravo na godinji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Dopust sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, majinstva, vojne slube i drugog dopusta koji nije uvjetovan voljom uposlenika, ne smatra se prekidom rada. Trajanje godinjeg odmora due od najkraeg propisanog ovim ili drugim zakonom, ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godinjeg odmora ne ubraja se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme blagdana u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme dopusta s rada koje se uposleniku priznaje u sta osiguranja. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u tjednu, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se daje radno vrijeme rasporeeno na est radnih dana, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije ureeno . Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela. Ako uposlenik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja naredne godine. Uposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja. Uposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor. Uposleniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor, niti mu se izvriti isplata naknade umjesto koritenja godinjeg odmora. Dopust sa rada Uposlenik ima pravo na dopust sa rada uz naknadu plae do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaeni dopust u sluaju: sklapanja braka, poroda supruge, tee bolesti i smrti lana ue obitelji, odnosno domainstva. lanom ue obitelji smatraju se: suprunici, odnosno izvanbrani suprunici, dijete (brano, izvanbrano, posvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na uzdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braa i sestre. Uposlenik ima pravo na plaeni dopust i u drugim sluajevima i za vrijeme utvreno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

150

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Poslodavac moe uposleniku, na njegov zahtjev, odobriti dopust s rada bez naknade plae - neplaeni dopust. Iznimno, poslodavac je obvezan omoguiti uposleniku dopust do etiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini glede zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se dopust od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeni dopust. Za vrijeme dopusta prava i obveze uposlenika koji se stjeu na radu i na teme lju rada miruju. Zatita uposlenika Poslodavac je duan omoguiti uposleniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja uposlenika na rad. Poslodavac je duan osposobiti uposlenika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja uposlenika, te sprjeava nastanak nesree. Poslodavac je duan osigurati potrebne uvjete za zatitu na radu kojima se osigurava zatita ivota i zdravlja uposlenika, sukladno zakonu. Uposlenik ima pravo odbiti da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene propisane mjere zatite na radu i o tome je duan odmah obavijestiti inspekciju rada kantona. Zatita malodobnika, ena i majinstva Malodobnik ne moe raditi na naroito tekim fizikim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli tetno i sa poveanim rizikom utjecati na njegov ivot i zdravlje, razvoj i udorednost, s obzirom na njegove psihofizike osobine. ena ne moe biti uposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u sluaju ako je uposlena na rukovodnom mjestu koje ne zahtijeva fiziki rad ili u slubama zdravstvene i socijalne skrbi, odnosno ako ena mora provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika radi obavljanja zanimanja koje ne ukljuuje fiziki rad. Poslodavac ne moe odbiti da uposli enu zbog njezine trudnoe, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu, ili je rasporediti na druge poslove . ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge poslove ako je to u interesu njezinog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni lijenik. Za vrijeme trudnoe, poroda i njege djeteta, ena ima pravo na porodiljski dop ust od jedne godine neprekidno. Na temelju nalaza ovlatenog lijenika, ena moe otpoeti porodiljski dopust 45 dana prije poroda, a obvezno 28 dana prije poroda. Ako ena bez svoje krivnje, na temelju nalaza ovlatenog lijenika, ne koristi porodiljski dopust 28 dana prije poroda, ima pravo te dane iskoristiti poslije poroda.

151

MATO TADI

Iznimno, ena, na temelju svog pisanog zahtjeva, moe koristiti krai porodiljski dopust, ali ne krai od 42 dana poslije poroda. Otac djeteta, odnosno posvojitelj, moe koristiti neka od porodiljskih prava ako majka napusti dijete ili ako je zbog opravdanih razloga sprijeena koristiti to pravo. Nakon isteka porodiljskog dopusta, ena sa djetetom najmanje do jedne godine ivota ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako sljedee dijete ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, ako propisom kantona nije predvieno due trajanje ovog prava. Pravo moe koristiti i uposlenik - otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu. Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena do tri godine ivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadlene zdravstvene ustanove, potrebna pojaana briga i njega. Pravo moe koristiti i posvojitelj, odnosno osoba koja se brine o djetetu u sluaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako se ne mogu brinuti o djetetu. ena koja nakon koritenja porodiljskog dopusta radi puno radno vrijeme ima pravo na stanku s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na temelju nalaza ovlatenog lijenika, do jedne godine djeteta. Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog d opusta, ima pravo produiti porodiljski dopust za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog lijenika, potrebno da se oporavi od poroda i psihikog stanja uzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroda, odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava na temelju porodiljskog dopusta. Jedan od roditelja moe odsustvovati sa rada do tri godine ivota djeteta, ako je to predvieno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Za vrijeme odsustva sa rada prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Za vrijeme koritenja porodiljskog dopusta, kao i dopusta, uposlenik ima pravo na naknadu plae, sukladno zakonu. Za vrijeme rada sa polovicom punog radnog vremena, uposlenik ima za polovicu punog radnog vremena za koje ne radi pravo na naknadu plae, sukladno zakonu. Jedan od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena u sluaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja uposlena, pod uvjetom d a dijete nije smjeteno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na temelju nalaza nadlene zdravstvene ustanove. Roditelju, koji koristi pravo, pripada pravo na naknadu plae, sukladno zakonu. Roditelju, koji koristi pravo, ne moe se narediti da radi nou, prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani pristanak.

152

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Zatita uposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad Uposleniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu. U ovim sluajevima, poslodavac ne moe uposleniku otkazati ugovor o radu koji je sklopljen sukladno ovom zakonu i na odreeno vrijeme. Ozljeda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne moe tetno utjecati na ostvarivanje prava uposlenika iz radnog odnosa. Uposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja i oporavka nadlena zdravstvena ustanova ili ovlateni lijenik utvrdi daje sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajue poslove. Uposlenik je duan, u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad. Ako nadlena ustanova ocijeni da kod uposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je uposlenik sposoban. Uposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri strunoj naobrazbi, osposobljavanju i usavravanju koje organizira poslodavac . Poslodavac moe, samo uz prethodnu suglasnost vijea uposlenika, otkazati ugovor o radu uposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Plae i naknade plae Plae uposlenika utvruju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruje se najnia plaa, te uvjeti i nain njezinog usklaivanja. Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu ne moe uposleniku obraunati i isplatiti plau manju od plae utvrene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Uposlenik ima pravo na poveanu plau za oteane uvjete rada, prekovremeni rad i noni rad, te za rad nedjeljom i blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Uposlenik ima pravo na naknadu plae za razdoblje u kojem ne radi zbog opravdanih razloga predvienih zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pr avilnikom o radu (godinji odmor, privremena nesposobnost za rad, porodiljski dopust, plaeni dopust i si.). Uposlenik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje uposlenik nije kriv (via sila, privremeni za stoji u proizvodnji i si.), sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.

153

UPRAVNO 1 RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Naknada tete Uposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi. Ako tetu uzrokuje vie uposlenika, svaki uposlenik odgovara za dio tete koju je uzrokovao. Ako je vie uposlenika uzrokovalo tetu kaznenim djelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno. Ako uposlenik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je duan uposleniku naknaditi tetu prema opim propisima obveznoga prava. Nain prestanka ugovora o radu Ugovor o radu prestaje: smru uposlenika, sporazumom poslodavca i uposlenika, kad uposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, odnosno navri 40 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i uposlenik drukije ne dogovore, danom dostavljanja pravomonog rjeenja o utvrivanju gubitka radne sposobnosti, otkazom poslodavca, odnosno uposlenika, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme, ako uposlenik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja na izdravanje kazne, ako uposleniku bude izreena mjera sigurnosti, odgojna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere i odlukom nadlenog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. Otkaz ugovora o radu i trajanje otkaznog roka Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uposleniku uz propisani otkazni rok ako je takav otkaz opravdan iz gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga, ili uposlenik nije u mogunosti izvravati svoje obveze iz radnog odnosa. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu u sluajevima ako se, s obzirom na veliinu, kapacitet i gospodarsko stanje poslodavca i mogunosti uposlenika, ne moe osnovano oekivati od poslodavca da zaposli uposlenika na druge poslove ili da ga obrazuje, odnosno osposobi za rad na drugim poslovima. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uposleniku, bez obveze potiv anja otkaznog roka, u sluaju da je uposlenik odgovoran za tei prijestup ili za teu povredu radnih obveza iz ugovora o radu, a koji su takve naravi da ne bi bilo osnovano oekivati od poslodavca da nastavi radni odnos. Uposlenik moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka u sluaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obveza iz ugovora o radu, a koji su takve naravi da ne bi bilo osnovano oekivati od uposlenika da nastavi radni odnos. Ugovorna strana koja otkae ugovor o radu ima pravo od strane koja je kriva za otkaz traiti naknadu tete koja je nastala neobavljanjem preuzetih obveza iz ugovora o radu. Poslodavac, samo uz prethodnu suglasnost sindikata, moe otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dunosti i est mjeseci nakon obavljanja te dunosti.

154

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Otkazni rok ne moe biti krai od sedam dana u sluaju da uposlenik otkazuje ugovor o radu, ni krai od etrnaest dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Otkazni rok poinje tei od dana uruenja otkaza uposleniku, odnosno poslodavcu. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu moe se utvrditi due trajanje otkaznog roka. Ako uposlenik, na poslodavev zahtjev, prestane s radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obvezan da mu isplati naknadu plae i prizna sva ostala prava kao daje radio do isteka otkaznog roka. Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit, moe poslodavca obvezati da: vrati uposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajue poslove i isplatiti mu naknadu plae u visini plae koju bi uposlenik ostvario daje radio i naknaditi mu tetu, ili isplati uposleniku naknadu plae u visini plae koju bi uposlenik ostvario da je radio, naknadu tete za pretrpljenu tetu; otpremninu na koju uposlenik ima pravo sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu; druge naknade na koje uposlenik ima pravo sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu. Program zbrinjavanja vika uposlenika Poslodavac koji upoljava vie od 15 uposlenika, a koji u razdoblju od naredna tri mjeseca ima namjeru glede gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga za vie od 10% uposlenika otkazati ugovore o radu, ali najmanje petorici uposlenika, duan se konzultirati s vijeem uposlenika, a ako kod poslodavca nije utemeljeno vijee uposlenika, sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% uposlenika. Program sadri: razloge nastanka vika uposlenika, broj i kategoriju uposlenika koji e se pojaviti kao viak, mogunost promjene u tehnologiji i organiziranju rada s ciljem zbrinjavanja vika uposlenika, mogunost upoljavanja uposlenika na druge poslove, mogunost pronalaenja uposlenja kod drugog poslodavca, mogunost prekvalifikacije ili dokvalifikacije uposlenika, mogunost skraivanja radnog vremena. Obveza konzultiranja glede ovoga zakona temelji se na aktu u pismenom obliku koji je pripremio poslodavac i zapoinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu uposlenicima na koje se odnosi. Ako u razdoblju od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu poslodavac namjerava uposliti uposlenike s istim kvalifikacijama i stupnjem strune spreme, prije upoljavanja drugih osoba ponudit e uposlenje onim uposlenicima iji su ugovori o radu otkazani. Otpremnina Uposlenik koji je s poslodavcem sklopio ugovor o radu na neodreen o vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krenja obveze iz radnog odnosa ili ako uposlenik ne ispuni obveze iz ugovora o radu, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje u ovisnosti o duini prethodnog neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Otpremnina se utvruje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, s tim da se ne moe utvrditi u iznosu manjem od jedne treine prosjene mjesene plae isplaene uposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca. Iznimno, poslodavac i uposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. Odluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

155

MATO TADI

O pravima i obvezama uposlenika iz radnog odnosa odluuje, sukladno ovom zakonu, kolektivnom ugovoru i drugim propisima, poslodavac ili druga ovlatena osoba odreena statutom ili aktom o osnivanju. U ostvarivanju pojedinanih prava iz radnog odnosa uposlenik moe zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred nadlenim sudom i drugim tijelima, sukladno ovom zakonu. Zatita prava iz radnog odnosa Uposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava, a moe traiti zatitu povrijeenog prava i pred nadlenim sudom. Uposlenik moe podnijeti tubu pred nadlenim sudom glede povrede prava iz radnog odnosa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, sukladno zakonu, moe se predvid jeti postupak mirnog rjeavanja radnog spora, u kojem sluaju rok za podnoenje zahtjeva nadlenom sudu tee od dana okonanja ovog postupka. Rjeavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitrai. Kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom ureuju se sastav, postupak i druga pitanja znaajna za rad arbitrae. Apsolutna zastara potraivanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od dana nastanka potraivanja, ako zakonom nije drukije odreeno. Pravilnik o radu Poslodavac koji upoljava vie od 15 uposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureuju plae, organiziranje rada i druga pitanja znaajna za uposlenika i poslodavca, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru. O donoenju pravilnika o radu poslodavac se obvezno konzultira s vijeem uposlenika, odnosno sindikatom. Pravilnik se objavljuje na oglasnoj ploi poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objave. Vijee uposlenika, odnosno sindikalni povjerenik mogu od nadlenog suda zatraiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe proglasi nevaeima. Vijee uposlenika Uposlenici kod poslodavca koji redovito upoljava najmanje 15 uposlenika imaju pravo utemeljiti vijee uposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa. Ako kod poslodavca nije utemeljeno vijee uposlenika, sindikat ima obveze i ovlasti koje se odnose na ovlasti vijea uposlenika, sukladno zakonu. Vijee uposlenika osniva se na zahtjev najmanje 20% uposlenika ili sindikata. Kolektivni ugovor Kolektivni ugovor moe se sklopiti za teritorij Federacije, za podruje jednog ili vie kantona, odreenu djelatnost, jednoga ili vie poslodavaca. Na strani uposlenika kod sklapanja kolektivnog ugovora moe biti sindikat ili vie sindikata, a na strani poslodavca moe biti poslodavac, vie poslodavaca ili udruga poslodavaca. Ako je u pregovaranju i sklapanju kolektivnog ugovora zastupljeno vie sindikata, odnosno vie poslodavaca, o sklapanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni

156

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

sindikati, odnosno poslodavci koji imaju ovlast od svakog pojedinanog sindikata, odnosno poslodavca, sukladno njihovim statutima. Kolektivni ugovor moe se sklopiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Kolektivni ugovor sklapa se u pisanom obliku. Ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen, kolektivni ugovor primjenjivat e se do sklapanja novoga kolektivnog ugovora. Kolektivnim ugovorom ureduju se prava i obveze strana koje su ga sklopile, te prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, sukladno zakonu i drugim propisima. Kolektivnim ugovorom ureduju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, sastav i nain postupanja tijela ovlatenih za mimo rjeavanje kolektivnih radnih sporova. Kolektivni ugovor je obvezan za strane koje su ga sklopile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile. Sklopljeni kolektivni ugovori, te njegove izmjene i dopune, za teritorij Federacije ili za podruje dva ili vie kantona, dostavljaju se federalnom ministarstvu nadlenom za rad, a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se nadlenom tijelu kantona. Kolektivni ugovor moe se otkazati na nain i pod uvjetima predvienim tim kolektivnim ugovorom. Otkaz kolektivnog ugovora obvezno se dostavlja svim ugovornim stranama. Strane kolektivnog ugovora mogu pred nadlenim sudom zahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora. Mirenje i arbitraa U sluaju spora o sklapanju, primjeni, izmjeni ili dopuni, odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog slinog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile nain mirnog rjeavanja spora, provodi se postupak mirenja. Mirenje provodi mirovno vijee. Mirovno vijee moe biti utemeljeno za teritorij Federacije, odnosno za podruje kantona. Mirovno vijee za teritorij Federacije sastoji se od tri lana, i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojega izaberu strane u sporu s liste koju utvruje federalni ministar, a utemeljuje se za razdoblje od dvije godine. Utemeljenje mirovnog vijea za podruje kantona, njegov sastav, nain rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijea, ureuju se propisom kantona. Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijea, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i uinak kolektivnog ugovora. O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu, u roku od tri dana od dana zavretka mirenja, obavjetavaju federalno ministarstvo, odnosno nadleno tijelo kantona, sukladno propisu kantona. Strane u sporu mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitrai. Imenovanje arbitara i arbitranog vijea i druga pitanja u svezi s arbitranim postupkom ureuju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. Arbitraa svoju odluku temelji na zakonu, drugom propisu, kolekt ivnom ugovoru i na pravinosti. Arbitrana odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u sporu ne odlue drukije. Protiv arbitrane odluke alba nije doputena. Arbitrana odluka ima pravnu snagu i uinak kolektivnog ugovora. trajk Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga u svrhu zatite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava i interesa svojih lanova. trajk se moe organizirati samo sukladno Zakonu o trajku, pravilima sindikata o trajku i kolektivnom ugovoru.

157

MATO TADI

trajk ne moe zapoeti prije okonanja postupka mirenja predvienog ovim zakonom, odnosno prije provedbe drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se strane sporazumjele. Uposlenik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih uposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku. Uposlenik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da sudjeluje u trajku. Gospodarsko-socijalno vijee S ciljem promicanja i usklaivanja gospodarske i socijalne politike, odnosno interesa uposlenika i poslodavaca, te poticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog usklaivanja s mjerama gospodarske i socijalne politike, moe se utemeljiti gospodarsko-socijalno vijee. Gospodarsko-socijalno vijee moe se utemeljiti za teritorij Federacije, odnosno podruje kantona. Gospodarsko-socijalno vijee temelji se na trostranoj suradnji Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, sindikata i poslodavaca. Gospodarsko-socijalno vijee utemeljuje se sporazumom zainteresiranih strana i njime se ureduju sastav, ovlasti i druga pitanja od znaaja za rad ovog vijea. Nadzor nad primjenom propisa o radu Nadzor nad primjenom ovoga zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada. Ako se radi o poduzeu ili ustanovi od interesa za Federaciju, nadzor obavlja federalni inspektor rada, sukladno zakonu. U provedbi nadzora inspektor rada ima ovlasti utvrene zakonom i na temelju zakona donesenih propisa. Uposlenik, sindikat, poslodavac i vijee uposlenika mogu od inspektora rada zahtijevati provedbu inspekcijskog nadzora. Radna knjiica Radna knjiica je javna isprava. Radnu knjiicu izdaje opinski organ uprave nadlean za poslove rada. Federalni ministar donosi propis o radnoj knjiici i tim propisom se ureuju: sadraj, postupak izdavanja, nain upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjiica, nain voenja registra izdanih radnih knjiica, oblik i nain izrade, kao i druga pitanja predviena propisom o radnoj knjiici. Na dan kada pone raditi, uposlenik poslodavcu predaje radnu knjiicu, o emu poslodavac uposleniku izdaje pisanu potvrdu. Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan vratiti uposleniku radnu knjiicu, a uposlenik vraa poslodavcu potvrdu. Vraanje radne knjiice ne moe se uvjetovati potraivanjem ko je poslodavac eventualno ima prema uposleniku. U potvrdi se ne mogu unositi podaci koji bi uposleniku oteavali sklapanje novog ugovora o radu. Privremeni i povremeni poslovi Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moe se sklopiti ugovor o obavljan ju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima: 1. da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u kolektivnom ugovoru ih u pravilniku o radu, 2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se sklapa ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom, i da ne traju due od 60 dana u tijeku kalendarske godine. Osobi koja obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u tijeku rada pod istim uvjetima kao i za uposlenike u radnom odnosu, kao i druga prava, sukladno

158

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Za obavljanje ovih poslova sklapa se ugovor u pisanom obliku. Ugovor sadri: vrstu, nain, rok obavljanja poslova i iznos naknade za obavljeni posao. Utjecaj vojne slube na radni odnos Uposleniku za vrijeme sluenja vojnog roka i sluenja u priuvnom statusu miruju prava i obveze iz radnog odnosa. Uposlenik koji nakon zavretka vojne slube eli nastaviti rad kod istog poslodavca, duan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka vojne slube, a poslodavac je duan primiti uposlenika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti uposlenika. Uposlenika je poslodavac duan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja u vojnu slubu ili na druge odgovarajue poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga. Ako zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova poslodavac ne moe vratiti uposlenika na rad, duan mu je isplatiti otpremninu, s tim da se prosjena plaa dovede na razinu plae koju bi uposlenik ostvario da je radio. Ako uposleniku prestane radni odnos prema ovoj osnovi, poslodavac ne moe u roku od godinu dana zaposliti drugu osobu koja ima istu kvalifikaciju ili isti stupanj strune spreme. Prava utvrena ovim zakonom u svezi s vojnom slubom imaju i osobe na slubi u priuvnom sastavu policije. Prava zastupnika - izaslanika i dunosnika Uposleniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dunosti, u tijela Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, tijela kantona, grada i opine, te uposleniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obveze iz radnog odnosa na njegov zahtjev miruju, a najdue etiri godine od dana izbora, odnosno imenovanja. Kaznene odredbe Za nepotivanje pojedinih odredaba ovog zakona predviene su prekrajne kazne i to za pravnu osobu-poslodavca u rasponu od 1.000,00 do 10.000,00 KM, a za fiziku osobu odgovornu osobu od 500,00 do 2.500,00 KM. II.2.2. ZAKON O DRAVNOJ SLUBI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE15 Uvodne napomene Ovakav zakon, pod istim nazivom i sa istim naelima, odnosno pravnim institutima, a koji se odnose na dravne slubenike u institucijama pravnog sustava, postoji na razini drave. Normalno, on regulira radnopravni status dravnih slubenika u organima uprave drave, a ovaj zakon u Federaciji BiH, pod istim imenom, regulira pitanje dravnih slubenika u institucijama Federacije, kantona, opina i gradova. Stoga, nema potrebe sve ponavljati. Naime, ovdje e biti izloena samo neka rjeenja iz ovog zakona i to, prije svega, u odnosu na primjenu u kantonu, opini i gradu. Ukazat e se i na neke druge specifinosti s
15 "Slubene novine Federacije BiH" br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 77/06

obzirom na ustroj Federacije BiH, kao i odluke Ustavnog suda Federacije BiH u odnosu na ocjenu ustavnosti nekih odredaba ovog zakona. Sve ostalo je isto kao i u dravnom zakonu, tako da kandidat, bez obzira na to gdje e polagati pravosudni ispit ili eventualno strun i ispit, moe koristiti rjeenja navedena u dravnom zakonu.

159

MATO TADI

Tako je u odnosu na lanak 1. ovog zakona, Ustavni sud Federacije BiH, u predmetu U-27/09, dana 20. travnja 2010. godine donio presudu kojom: "Utvruje se da odredba lanka 1. stavak 1. Zakona o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 29/03, 23/04, 39/04,54/04, 67/05 i 8/06) u dijelu koji glasi: "kantona, grada i opine" nije u suglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine". Naime, ovaj zakon je, po miljenju Ustavnog suda, suprotno Ustavu Federacije BIH, regulirao pitanja vezana za dravnu slubu i za kantone, gradove i opine, iako to nije nadlenost Federacije, nego naprotiv kantona, a nije sporazumno prenesena na Federaciju. Razmjerna zastupljenost U organima dravne slube Federacije, kantona, gradova i opina, Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, kao i graani Bosne i Hercegovine, bit e razmjerno zastupljeni. Kao ustavno naelo, takva razmjerna zastupljenost bazirat e se na popisu stanovnitva iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u cijelosti ne provede, izuzev u organima dravne slube opina iji su pojedini dijelovi prema Davtonskom sporazumu i odlukama visokog predstavnika pripali drugome entitetu ili drugoj opini. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 19. listopada 2006. godine donio PRESUDU kojom je utvrdio: "...da lanak 2. stavak 2. Zakona o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH" br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), u dijelu kojim je propisano: "izuzev u organima dravne slube opina iji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj opini.", nije u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine". Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i vlade kantona nadziru zastupljenost dravnih slubenika u organima dravne slube. Zakonska naela Dravna sluba osigurava potivanje i primjenu sljedeih naela: zakonitost; transparentnost i javnost; odgovornost; uinkovitost i ekonominost; profesionalna nepristranost; politika neovisnost. Izuzee u primjeni ovog zakona - tko nije dravni slubenik lanovi Parlamenta Federacije, predsjednik i dopredsjednici Federacije, lanovi Vlade Federacije, suci Ustavnog suda Federacije, suci Vrhovnog suda Federacije i federalni tuitelji nisu dravni slubenici i njihov radnopravni status se ureuje drugim propisima. lanovi kantonalne vlade, lanovi skuptina kantona, suci kantona lnih sudova i kantonalni tuitelji nisu dravni slubenici i njihov radnopravni status se ureduje drugim propisima. lanovi opinskih vijea, opinski naelnik svake opine i suci opinskih sudova nisu dravni slubenici i njihov radnopravni status se ured uje drugim propisima. lanovi gradskih vijea i gradonaelnici nisu dravni slubenici i njihov radnopravni status se ureduje drugim propisima. Osobe uposlene kao savjetnici nositelja dunosti iz ovoga lanka nisu dravni slubenici. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore uposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine, pripadnike policije i oruanih snaga. Radna mjesta u dravnoj slubi Dravni slubenik se postavlja na jedno od sljedeih radnih mjesta: a) Rukovodei dravni slubenici:

160

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove; tajnik organa dravne slube; rukovoditelj uprave i ustanove koje se nalaze u sastavu ministarstva; pomonik rukovoditelja organa dravne slube; glavni federalni i glavni kantonalni inspektori. b) Ostali dravni slubenici ef unutarnje organizacijske jedinice; inspektori; struni savjetnik; vii struni suradnik; struni suradnik. Glavni federalni i glavni kantonalni inspektori i inspektori Glavni federalni i glavni kantonalni inspektori rukovode poslovima koji se odnose na inspekciju nad provedbom federalnih zakona, odnosno kantonalnih zakona, drugih propisa i opih akata koji se ubrajaju u njihovu nadlenost. Prilikom obavljanja inspekcije glavni federalni inspektori ostvaruju suradnju s nadlenim kantonalnim, odnosno gradskim i opinskim inspektorima, koja se odnosi na pitanja od zajednikog interesa za obavljanje inspekcije, te im pruaju potrebnu strunu pomo. Inspektori obavljaju poslove koji se odnose na inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona i radom organa dravne slube, sukladno zakonu. Struni savjetnik, vii struni suradnik i struni suradnik Struni savjetnik je dravni slubenik ija dunost podrazumijeva odgovornost, visok stupanj strunosti i neovisnosti u odreenim podrujima rada u okviru organizacijske jedinice. Vii struni suradnik je dravni slubenik koji obavlja strune poslove u odreenoj organizacijskoj jedinici. Struni suradnik je dravni slubenik specijaliziran za obavljanje odreenog podruja rada. Prava dravnog slubenika Prava dravnog slubenika, nespojivosti s dunostima dravnog slubenika, prava i obveze savjetnika, te odluivanje o pravima i dunostima dravnih slubenika, regulirani su isto kao u dravnom zakonu. Popuna upranjenog radnog mjesta Popuna upranjenog radnog mjesta dravnog slubenika u tijelu dravne slube vri se na jedan od naina za koji se odlui rukovoditelj tijela dravne slube. To moe biti: interni premjetaj dravnog slubenika, sporazumno preuzimanje dunosti dravnog slubenika iz drugog tijela dravne slube, interno oglaavanje, popuna upranjenih radnih mjesta s liste prekobrojnih, ili, pak, javno oglaavanje, sa istim naelima kao u dravnom zakonu. Takoer, opi uvjeti za postavljenje dravnog slubenika, povjerenstva za izbor i javni natjeaj su, u biti, isti kao u dravnom zakonu. Izborni postupak Izborni postupak, postavljanje dravnog slubenika, probno razdoblje, ocjena rada, napredovanje i promicanje, interno oglaavanje, unapreenj e i prekobrojnost, pripravnici, radni odnos na neodreeno, odnosno odreeno vrijeme, isti su kao i u dravnom zakonu. Kriteriji za utvrivanje plaa

161

MATO TADI

Polazni temelj za obraun plaa dravnim slubenicima dogovaraju sindikat, Vlada Federacije i vlade kantona. Koeficijente koji se odnose na platne razrede i unutar platnih razreda utvruje Vlada Federacije za federalne organe dravne slube, vlada kantona za kantonalne organe dravne slube, a opinsko i gradsko vijee za dravne slubenike opine, odnosno gradske dravne slubenike, sukladno radnim mjestima u dravnoj slubi. Plaa se odreuje tako to se osnovica pomnoi sa koeficijentom platnog razreda i ukupan iznos uvea na temelju radnoga staa. Dravni slubenik koji u posljednje dvije uzastopne godine bude ocijenjen ocjenom najmanje "iznimno uspjean" ima pravo na poveanje plae u iznosu najvie do 20% od visine plae utvrene za to radno mjesto, s tim to takvim poveanjem ne prelazi plau narednog platnog razreda. Dravni slubenik koji u posljednje dvije uzastopne godine dobije ocjenu najmanje "uspjean" ima pravo na poveanje plae u iznosu najvie do 10% od plae utvrene za to radno mjesto, dok dravni slubenik koji u posljednje dvije uzastopne godine bude ocijenjen najmanje ocjenom "zadovoljava" ima pravo na poveanje plae u iznosu najvie do 5% od visine plae utvrene za to radno mjesto.

162

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

163

MATO TADI

164

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

165

MATO TADI

Agencije. Nakon Odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine od 20. travnja 2010. godine u pogledu ustavnosti lana 1. ovog Zakona, a to je naprijed elaborirano, jasno je da e i ovaj dio doivjeti promjene. Odbor dravne slube za albe Vlada Federacije osniva Odbor dravne slube za albe (Odbor za albe) koji se sastoji od tri lana. Javni natjeaj za popunu slobodnih radnih mjesta u Odboru za albe oglaava se u tri visokotirana dnevna lista koji se distribuiraju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi. Neovisno povjerenstvo za izbor kandidata, koje imenuje Vlada Federacije, bira lanove Odbora za albe, na temelju njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dunost u Odboru za albe. Vlada Federacije imenuje lanove Odbora za albe na rok od etiri godine s mogunou ponovnog izbora. inom imenovanja lanovi Odbora za albe ostvaruju prava iz radnog odnosa na temelju statusa koji odgovara statusu tajnika. Odbor za albe, sukladno ovom zakonu i podzakonskim propisima, odluuje u drugom stupnju o svim albama koje se uloe na rjeenja rukovoditelja organa dravne slube, o albama koje se uloe na odluke disciplinskog povjerenstva i o albama koje se uloe na odluke ravnatelja Agencije. Namjetenici Poslovi koje obavljaju namjetenici, kategorije u okviru radnih mjesta namjetenika u organima dravne slube, kao i kategorije plaa ureuju se posebnim zakonom. Vrste, opseg i stupanj sloenosti i opis poslova namjetenika ureuju se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji, koji donosi rukovoditelj organa dravne slube. Naela utvrena ovim zakonom koja se odnose na postavljenje, unaprjeenje, prekobrojno osoblje, disciplinsku odgovornost i prestanak radnog odnosa dravnih slubenika, utvrena ovim zakonom, shodno se mogu primje njivati i na namjetenike. Primjena ovog zakona na druge organe i slube Odredbe ovoga zakona, koje se odnose na dravne slubenike u organima dravne slube, shodno se primjenjuju i na dravne slubenike koji taj status imaju u strunim i drugim slubama organa zakonodavne vlasti, organa izvrne vlasti, ombudsmanima, organima sudske vlasti, tuiteljstvima, pravobraniteljstvima, ustanovama za izvrenje kaznenih sankcija, zatvorima i organima za prekraje Federacije, kantona, grada i opina, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. II.2.3. ZAKON O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU 1 Ope napomene Ovaj zakon je u programu pravosudnog ispita i na razini drave i na razini entiteta. Meutim, ispitivai iz ovog gradiva ograniavaju se samo na neke insti tute iz ovog zakona, prije svega vrste mirovina i prava koja proistiu iz mirovinsko -invalidskog osiguranja. Stoga e se prezentiranje ovog zakona ograniiti samo na onaj dio koji se ispituje na pravosudnom ispitu, a ne i na procedure koje provodi institucija mirovinsko-invalidskog osiguranja u procesu ostvarivanja prava iz ovog zakona. Naime, to je nuno da poznaje samo manji broj pravnih strunjaka koji rade na ostvarivanju ovih prava graana. Ovim zakonom ureuju se: stjecanje, ostvarivanje i prestanak pra va iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, tko se smatra osiguranikom, mirovinski sta, osiguravanje sredstava

1 "Slubene novine Federacije BiH" br. 29/98, 49/00, 32/01, 61/02, 73/05. 59/06 i 4/09

166

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

za mirovinsko i invalidsko osiguranje i druga pitanja u svezi sa mirovinskim i invalidskim osiguranjem. Sukladno ovome zakonu, obveznim mkovmskim i invalidskim osiguranjem osiguranicima se osiguravaju prava za sluaj invalidnosti, smrti, starosti i fizike onesposobljenosti. Na dobrovoljno mirovinsko i invalidsko osiguranje mogu se osigurati osobe koje nisu obvezno osigurane. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja Ova prava podrazumijevaju: pravo na starosnu mirovinu, pravo na invalidsku mirovinu, pravo na obiteljsku mirovinu, prava osiguranika s promijenjenom radnom sposobnou i pravo po osnovi fizike onesposobljenosti. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja su neotuiva, osobna i materijalna i ne mogu se prenositi na druge osobe. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. Prava nastala prema ovom zakonu ne mogu se oduzeti, smanjiti ili ograniiti, izuzev sluajeva utvrenih zakonom, osim dospjelih a neisplaenih mirovina i novanih naknada u sluajevima i pod uvjetima utvrenim Zakonom. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju prema propisima o upravnom postupku. Osiguranici Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja obveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem osiguravaju i ostvaruju: 1. uposlenici na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, kao i drugi uposlenici koji se osiguravaju prema posebnim propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine, te uposlenici u institucijama Bosne i Hercegovine s prebivalitem u Federaciji Bosne i Hercegovine; 2. profesionalne vojne osobe u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine; 3. uposlenici organa unutarnjih poslova; 4. uposlenici u sudskoj policiji i kazneno-popravnim ustanovama; 5. izabrani ili imenovani nositelji javne ili druge drutvene funkcije na teritoriju Federacije koji za taj rad primaju plau; 6. uposlenici koji su u radnom odnosu na teritoriju Federacije, a koji su upueni na rad u inozemstvo; 7. dravljani Bosne i Hercegovine - Federacije Bosne i Hercegovine, koji su zasnovali radni odnos u organizaciji koja obavlja djelatnost u inozemstvu; 8. izabrani ili imenovani nositelji javne ili druge drutvene funkcije u organima Bosne i Hercegovine, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije drukije odreeno. Dravljani Federacije koji nisu obuhvaeni obveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem mogu sebi i lanovima svoje obitelji dobrovoljnim osiguranjem osiguravati prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, p od uvjetima i u obujmu utvrenim ovim zakonom. Stjecanje i ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja stjeu se za sluaj: starosti, invalidnosti, smrti i fizike onesposobljenosti. Invalidnost i invalidska mirovina

167

MATO TADI

Invalidnost, u smislu ovog zakona, postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom boleu, povredom izvan rada ili boleu, a koje se ne mogu otkloniti lijeenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je bio rasporeen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti. Promijenjena radna sposobnost postoji kada osiguranik moe da radi puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihofizikim sposobnostima, sa ili bez prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije. Gubitak radne sposobnosti kod osiguranika postoji kada ne moe da obavlja ni poslove promijenjene radne sposobnosti. Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, kao i povreda prouzrokovana naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva povreda uzrono vezana za vrenje poslova svog radnog mjesta. Povredom na radu smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada ili obratno, na putu poduzetom radi izvravanja poslova i na putu poduzetom radi stupanja na rad. Povredom na radu smatra se i bolest osiguranika koja je nastala neposredno i kao iskljuiva posljedica nekog nesretnog sluaja ili vie sile za vrijeme obavljanja poslova svog ra dnog mjesta ili u svezi s njima. Profesionalna bolest, u smislu ovog zakona, jeste odreena bolest prouzrokovana duim neposrednim utjecajem procesa i uvjeta rada na poslovima koje je osiguranik obavljao na svom radnom mjestu. Profesionalne bolesti i radna mjesta na kojima se te bolesti pojavljuju, kao i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, utvruje nositelj osiguranja, uz prethodno pribavljeno miljenje odgovarajuih strunih i znanstvenih organizacija, uz suglasnost Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Invalid rada, u smislu ovog zakona, jeste osiguranik koji po osnovi invalidnosti ostvaruje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Osiguranici kod kojih nastane invalidnost, ovisno o promijenjenoj radnoj sposobnosti, razvrstavaju se u dvije kategorije invalidnosti: u I kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti, u II kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnou. Osiguranik kojem je utvrena I kategorija invalidnosti stjee pravo na invalidsku mirovinu: ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez obzira na duinu mirovinskog staa; ako je invalidnost prouzrokovana povredom izvan rada ili boleu, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navren mirovinski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu razdoblja od navrenih najmanje 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti, raunajui radni vijek na pune godine. Starosna mirovina Osiguranik stjee pravo na starosnu mirovinu kada navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina mirovinskog staa. Osiguranik stjee pravo na starosnu mirovinu kada navri 40 godina mirovinskog staa, bez obzira na godine ivota. Osiguraniku kojem se sta osiguranja rauna s uveanim trajanjem starosna granica za stjecanje prava na mirovinu smanjuje se razmjerno stupnju uveanja staa. Obiteljska mirovina

168

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Obiteljsku mirovinu mogu ostvariti sljedei lanovi obitelji: brani drug; djeca roena u braku, izvan braka, usvojena, pastoread koju je osiguranik izdravao, unuad i druga djeca bez roditelja koju je osiguranik izdravao do svoje smrti. Obiteljsku mirovinu moe ostvariti i brani drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom utvreno pravo na izdravanje. lanovi obitelji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu ako je umrli osiguranik ispunjavao jedan od sljedeih uvjeta: ispunio uvjete za starosnu mirovinu; po osnovi ostvarenog staa stekao uvjete za invalidsku mirovinu; bio korisnik starosne ili invalidske mirovine. Ako je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi obitelji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duinu mirovinskog staa osiguranika. Udovica stjee pravo na obiteljsku mirovinu ako ispunjava jedan od sljedeih uvjeta: 1. ako je do smrti branog druga navrila 45 godina ivota; 2. ako je do smrti branog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti branog druga postala potpuno nesposobna za privreivanje; 3. ako je poslije smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po tom branom drugu, a udovica vri roditeljske dunosti prema toj djeci. Udovica koja u tijeku trajanja i koritenja prava po toj osnovi postane potpuno nesposobna za privreivanje zadrava pravo na obiteljsku mirovinu, dok postoji takva nesposobnost. Udovica koja u tijeku trajanja prava na obiteljsku mirovinu navri 45 godina ivota zadrava trajno pravo na obiteljsku mirovinu. Pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica i kada je dijete osiguranika roeno 300 dana poslije njegove smrti, s tim to ovo pravo pripada od dana smrti osiguranika. Udovac stjee pravo na obiteljsku mirovinu ako ispunjava jedan od sljedeih uvjeta: 1. ako je do smrti branog druga navrio 60 godina ivota; 2. ako je do smrti branog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti branog druga postao potpuno nesposoban za privreivanje; 3. ako je poslije smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po tom branom drugu, a udovac vri roditeljske dunosti prema toj djeci. Dijete stjee pravo na obiteljsku mirovinu i moe to pravo koristiti do navrenih 15 godina ivota. Dijete starije od 15 godina ivota zadrava, odnosno stjee pravo na obiteljsku mirovinu ako je na redovno m kolovanju. Pravo na obiteljsku mirovinu pripada za vrijeme trajanja redovnog kolovanja, a najkasnije do navrenih 25 godina ivota. Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan ivot i rad do navrenih godina ivota do kojih se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje. Dijete koje tijekom trajanja i koritenja prava na obiteljsku mirovinu, a prije navrenih 25 godina ivota, postane trajno i potpuno nesposobno za samostalan ivot i rad, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu. Obiteljska mirovina se odreuje od starosne ili invalidske mirovine koja bi osiguraniku pripadala u momentu smrti, odnosno od mirovine koja je korisniku mirovine pripadala u momentu smrti. Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju razvedeni brani drug i brani drug iz novog braka osiguranika, odnosno korisnika mirovine, odreuje se jedna obiteljska mirovina u visini koja pripada jednom lanu obitelji. Ta mirovina se dijeli na jednake dijelove.

169

MATO TADI

Zajamena mirovina i najnia mirovina Osiguranicima koji su ostvarili mirovinu u visini od 85% od mirovinske osnove ili osiguranicima koji su ostvarili starosnu mirovinu sa 40 godina mirovinskog staa i invalidsku mirovinu sa 35 godina mirovinskog staa i osiguranicima koji su ostvarili invalidsku mirovinu po osnovi invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom boleu osigurava se zajamena mirovina koja ne moe biti manja od 80%. Novana naknada za fiziku onesposobljenost Fizika onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili znaajnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela to pogorava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva vei napor za zadovoljavanje ivotnih potreba, bez obzira na to je li na taj nain prouzroena invalidnost ili ne. Pravo na novanu naknadu zbog fizike onesposobljenosti stjee osiguranik ija je fizika onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti prouzrokovane radom. Osiguranik ima pravo na novanu naknadu od momenta nastupanja fizike onesposobljenosti ukoliko je zahtjev za naknadu podnesen u roku od est mjeseci od dana nastupanja fizike onesposobljenosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka predvienog razdoblja, osiguranik ima pravo na novanu naknadu od prvog dana u mjesecu nakon podnoenja zahtjeva kao i retroaktivno za est mjeseci. Ako je osiguranik za isti sluaj fizike onesposobljenosti stekao pravo na novanu naknadu i na osnovi ovog zakona i na osnovi drugih propisa, u t om sluaju moe, prema vlastitom izboru, koristiti bilo koju od ove dvije osnove za naknadu. Prava invalida II kategorije invalidnosti Osiguranik kod kojega je utvrena II kategorija invalidnosti ima pravo da bude rasporeen na drugo odgovarajue radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajue zaposlenje, prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajue novane naknade u svezi sa koritenjem tih prava. Osiguranik kod kojega je utvrena II kategorija invalidnosti ima pravo na: 1. rasporeivanje ili zaposlenje na drugom odgovarajuem poslu; 2. prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju do navrene 55. godine ivota. Mirovinski sta Mirovinski sta, na temelju kojega se stjeu i ostvaruju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, obuhvaa: 1. vrijeme provedeno u osiguranju od dana stupanja na snagu ovog zakona, a koje se rauna u sta osiguranja, 2. vrijeme navreno do stupanja na snagu ovog zakona, koje se rauna u mirovinski sta prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. Mirovinski sta ostvaren u bivim republikama Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i u Zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika do 6. oujka 1992. godine uzet e se u obzir dravljanima Bosne i Hercegovine na teritoriju Federacije za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, a mirovina e se odrediti prema stau ostvarenom u Federaciji, ako meunarodnim ugovorom nije drukije ureeno, odnosno na temelju reciprociteta. Osiguranik koji samo prema stau ostvarenom u Federaciji ne ispunjava uvjete za stjecanje prava na mirovinu prilikom odreivanja mirovine smatrat e se da ispunjava minimalne uvjete utvrene ovim zakonom i prema tim uvjetima utvrdit e se visina mirovine. Sta osiguranja kod razliitih nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja u Federaciji i Republici Srpskoj priznavat e se sukladno ugovoru zakljuenom izmeu navedenih subjekata Pri

170

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, koja pripadaju osiguraniku na temelju mirovinskog staa, u sta osiguranja se uraunava samo vrijeme za koje je uplaen doprinos. Sta osiguranja koji se rauna s efektivnim trajanjem U sta osiguranja sa efektivnim trajanjem rauna se vrijeme s punim radnim vremenom na temelju kojega je bio obvezno osiguran na mirovinsko i invalidsko osiguranje. Pod punim radnim vremenom podrazumijeva se i vrijeme koje zaposlenik provede u radnom odnosu sa skraenim radnim vremenom koje se, u smislu propisa o radu, smatra punim radnim vremenom. U sta osiguranja rauna se i vrijeme provedeno u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvog rada ostvarenog za pojedine godine, obraunatog na puno radno vrijeme, i kada je radno vrijeme ostvareno u dva ili vie radnih odnosa. U sta osiguranja uraunava se i vrijeme koje je osiguranik proveo na profesionalnoj rehabilitaciji, na prekvalifikaciji, odnosno dokvalifikaciji, pod uvjetom da su uplaeni doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje. U sta osiguranja rauna se vrijeme koje je u tijeku trajanja radnog odnosa osiguranik proveo: 1. na odsustvu bez naknade plae najvie do 30 dana u jednoj kalendarskoj godini; 2. za vrijeme udaljenja sa rada (suspenzija) najvie do 30 dana, ako je zbog izreene disciplinske mjere prestao radni odnos; 3. u pritvoru najvie do 30 dana, osim ako je kazneni postupak bio pravomonom odlukom obustavljen ili ako je osiguranik bio osloboen optube ili optuba bila odbijena, ali ne zbog nenadlenosti suda; 4. na izdravanju kazne zatvora najvie do 30 dana. Osiguraniku sa promijenjenom radnom sposobnou u sta osiguranja rauna se vrijeme ekanja na prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju, te vrijeme ekanja na odgovarajue zaposlenje, dok prima odgovarajuu naknadu. U sta osiguranja rauna se vrijeme za koje je osiguranik bio prijavljen na dobrovoljno osiguranje za koje je vrijeme uplaen doprinos. Sta osiguranja s uveanim trajanjem Osiguranicima koji rade na naroito tekim i za zdravlje tetnim radnim mjestima na kojima poslije navravanja odreenih godina ivota ne mogu uspjeno da obavljaju svoju profesionalnu djelatnost, sta osiguranja rauna se s uveanim trajanjem. Stupanj uveanja staa osiguranja ovisi o teini i tetnosti rada, odnosno o prirodi posla, a stupanj uveanja staa osiguranja moe iznositi najvie 50%. Kao radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem mogu se utvrditi radna mjesta na kojima se stjeu sljedei uvjeti: 1. da u svezi sa obavljanjem poslova na radnom mjestu postoje znatniji tetni utjecaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost radnika, i uz to to su primijenjene sve ope i posebne mjere zatite na radu, sukladno propisima o zatiti na radu, kao i druge mjere koje mogu utjecati na otklanjanje i smanjivanje tetnih utjecaja; 2. da se poslovi na radnom mjestu pod tekim i za zdravlje tetnim uvjetima obavljaju neposredno pored izvora tetnih utjecaja neprekidno u tijeku procesa rada. Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna u uveanom trajanju i stupanj uveanja staa osiguranja utvruje Vlada Federacije na prijedlog:

171

MATO TADI

federalnog ministra unutarnjih poslova za zaposlene u Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova; federalnog ministra pravde za zaposlene u sudskoj policiji i kazneno-popravnim ustanovama. Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna u uveanom trajanju i stupanj uveanja staa osiguranja za zaposlene u kantonalnom ministarstvu unutarnjih poslova utvruje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra unutarnjih poslova. Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna u uveanom trajanju i stupanj uveanja staa osiguranja za vojne osiguranike, deminere, uposlene u sudskoj policiji, kazneno-popravnim ustanovama, uposlene u zrakoplovstvu i drugim institucijama Bosne i Hercegovine utvruju se posebnim propisima. Poseban sta Vojnicima koji su sudjelovali u pripremama za obranu Bosne i Hercegovine, odnosno koji su sudjelovali u obrani Bosne i Hercegovine kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, odnosno Hrvatskog vijea obrane i organa unutarnjih poslova, suglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u mirovinski sta, kao poseban sta u dvostrukom trajanju, rauna se vrijeme koje su proveli u pripremama za obranu, odnosno u odbrani Bosne i Hercegovine u razdoblju od 18. rujna 1991. godine do 23. prosinca 1995. godine. Osobama koje su pravomonom presudom osuene zbog kaznenog djela ratnog zloina poseban sta se ne rauna u mirovinski sta. Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pokree se na zahtjev osiguranika. Postupak za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu pokree se na zahtjev lana obitelji umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava. Postupak za ocjenu radne sposobnosti po osnovi invalidnosti pokree se na zahtjev osiguranika ili nadlenog doktora medicine primarne zdravstvene zatite. Za odluivanje o pravu na obiteljsku mirovinu, poslije smrti korisnika, nadlean je nositelj osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ukoliko je na dan smrti korisnika vrio isplatu mirovine. Kada je za rjeavanje o pravu iz mirovinskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privreivanje, nositelj osiguranja donosi rjeenje o pravima sukladno injenicama utvrenim na temelju nalaza, ocjene i miljenja Instituta za medicinsko vjetaenje. Nalaz, ocjena i miljenje strunog organa obvezno podlijeu kontroli, pri emu se nalaz, ocjena i miljenja mogu potvrditi, odnosno preinaiti. Pravomono rjeenje o ostvarivanju prava iz mirovinskog invalidskog osiguranja moe se izmijeniti novim rjeenjem ako je pravomonim rjeenjem povrijeen zakon na tetu korisnika prava. U postupku za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja osigurava se zatita prava osiguranika i korisnika prava u okviru nositelja osiguranja. Osiguranik, odnosno osobe koje imaju pravo na jedan od vidova mirovine, mogu tubom pred nadlenim sudom pokrenuti postupak protiv obveznika obrauna i uplate doprinosa ukoliko ne uplate doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja stjeu se i dospijevaju danom ispunjenja uvjeta propisanih ovim zakonom, s tim to se pravo na mirovinu moe ostvariti samo poslije prestanka osiguranja. Mirovina se isplauje od dana ispunjenja uvjeta propisanih za stjecanje mirovine, ako je zahtjev podnijet u roku od est mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, a ako je zahtjev podnijet nakon isteka tog roka, od dana podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unazad. Dospjela novana primanja proistekla iz ostvarenog prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od est mjeseci od dana dospjelosti.

172

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prestaju smru korisnika prava, s tim to se mirovina isplauje za cijeli mjesec u kojem je korisnik mirovine umro. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prestaju ako se naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje tih prava. Udovica mlada od 45 godina ivota, odnosno udovac mlai od 60 godina ivota, stupanjem u novi brak gubi pravo na obiteljsku mirovinu, osim ako je to pravo steeno ili je postojalo zbog potpune nesposobnosti za privreivanje. Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnou koji je stekao pravo na odgovarajue zaposlenje sa ili bez prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije, gubi pravo na odgovarajuu novanu naknadu ako bez opravdanog razloga: 1. ne stupi na prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju ili prekine zapoetu prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju; 2. odbije da radi na odgovarajuem radnom mjestu koje mu je osigurano. Prava steena po osnovi invalidnosti traju dok postoji to stanje. Ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine ispuni uvjete za stjecanje prava na dvije ili vie mirovina sukladno ovom zakonu, moe koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom izboru. U sluaju izdravanja kazne dugotrajnog zatvora zbog kaznenog djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, ovjenosti i meunarodnog prava, lanovima obitelji osuene osobe vri se isplata mirovine do visine obiteljske mirovine koja im pripada sukladno zakonu. Prava steena sukladno ovom zakonu prestaju kada u tijeku koritenja prava prestanu postojati uvjeti za stjecanje i ostvarivanje prava, u sluajevima i pod uvjetima ko ji su utvreni ovim zakonom. Osiguranje sredstava za mirovinsko i invalidsko osiguranje Obveznici, osnovica, stopa doprinosa, nain obraunavanja i uplate doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje i druga pitanja u svezi s plaanjem ovih doprinosa ureuju se propisima o doprinosima. S ciljem pravilnog evidentiranja podataka bitnih za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, nositelj osiguranja vri kontrolu tonosti podataka u smislu propisa o matinoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Nadzor nad provedbom zakona vri ministarstvo nadleno za rad i socijalnu politiku, a inspekcijski nadzor vri federalna inspekcija rada, odnosno upravna inspekcija, u okviru svoga djelokruga rada, sukladno propisima koji reguliraju ovu materiju. Kaznene odredbe Za prekraje propisane ovim zakonom propisane su kazne za pravne osobe, odnosno poslodavca u rasponu od 2.000,00 do 10.000,00 KM, a za fizike osobe, odnosno odgovorne osobe kod poslodavca od 50,00 do 500,00 KM. B. REPUBLIKA SRPSKA IL2.4. ZAKON O RADU17 Uvodne napomene - temeljne odredbe Ovaj zakon je u svojim glavnim odrednicama isti ili vrlo slian Zakonu o radu u Federaciji BiH, pa stoga nee biti detaljno prezentiran jer je dovoljno proitati glavne odredbe istog zakona iz Federacije. Ipak, neke e se stvari ponoviti. Kao i odgovarajui zakon u Federaciji BiH, i ovaj zakon ureuje pitanja naina i postupka zakljuivanja ugovora o radu izmeu radnika i poslodavaca, radno vrijeme radnika, odmore i odsustva, plae i naknade po osnovi rada, zatitu prava iz radnog odnosa,

173

MATO TADI

osnivanje i udruivanje sindikata i poslodavaca, zakljuivanje i primjenu kolektivnih ugovora, rjeavanje sporova izmeu radnika i poslodavca, uee radnika i sindikata u zatiti prava radnika, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom zakona i druga prava i obveze koji nastaju po osnovi radnog odnosa na teritoriju Republike Srpske. Prava i obveze iz radnog odnosa nastaju danom kada radnik, na temelju ugovora o radu, stupi na rad kod poslodavca Radnikom se smatra osoba koja je zaposlena na temelju ugovora o radu. Poslodavcem se smatraju poduzee, ustanova, banka, organizacija za osiguranje, udruenje, agencija, zadruga i svaka druga pravna i fizika osoba koja radniku, na temelju ugovora o radu, daje zaposlenje. Odgovarajue odredbe ovog zakona primijenit e se i na radnike zaposlene u organima dravne uprave, pravosua, unutarnjih poslova, carinske slube i u drugim dravnim organima i organizacijama, ukoliko drugim zakonom nije drukije odreeno. Pri zapoljavanju je zabranjen svaki oblik diskriminacije. Radnici imaju pravo, prema svom slobodnom izboru, organizirati sindikat i u njega se ulaniti, sukladno statutu i pravilima sindikata. Poslodavci imaju pravo, prema svom slobodnom izboru, organizirati odgovarajua udruenja poslodavaca i u njih se ulaniti, sukladno statutu i pravilima tih udruenja. Sindikat i udruenja poslodavaca osnivaju se bez ikakve prethodne suglasnosti bilo kojeg dravnog organa. Radnici, odnosno poslodavci slobodno odluuju o svom istupanju iz sindikata, odnosno iz udruenja poslodavaca. Zakonita djelatnost sindikata i udruenja poslodavaca ne moe se trajno niti privremeno zabraniti. Sindikalne organizacije upisuju se u registar sindikalnih organizacija, koji propisuje i vodi ministarstvo nadleno za poslove rada. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu blie se ureduju prava po osnovi rada, obujam prava i nain i postupak njihovog ostvarivanja. Kolektivnim ugovorom smatra se onaj kolektivni ugovor koji je obvezujui za poslodavca i radnike koji su kod njega zaposleni, a u ijem je zakljuivanju poslodavac neposredno sudjelovao ili je ovlastio drugog poslodavca da to uini u njegovo ime, ili je naknadno pristupio kolektivnom ugovoru. Pravilnikom o radu smatra se pravilnik o radu kojeg je donio poslodavac. Ugovorom o radu smatra se ugovor na temelju kojega se izmeu radnika i poslodavca zasniva radni odnos. Pravilnik o radu duan je donijeti svaki poslodavac koji ima vie od 15 uposlenih radnika. Pravilnik o radu objavljuje se na prikladan nain kod poslodavca, kako bi se svim radnicima omoguilo da se upoznaju sa sadrajem pravilnika. Poslodavac koji nije duan donijeti pravilnik, jer ima broj radnika manji od 15, neposredno primjenjuje odredbe ovog zakona. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu ne moe se odrediti manji obujam prava radnika od onoga koji je odreen ovim ili drugim zakonom, ako to nije izriito predvieno zakonom, ali se mogu odrediti povoljni ja prava. Uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu i drugo Uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu, vrste i trajanje ugovora o radu, forma i sadraj ugovora o radu, podaci koji se ne mogu traiti niti koristiti, probni rad, dopunsko osposobljavanje, struno obrazovanje i usavravanje, rad pripravnika, te volonterski rad ureeni su na isti nain kao u zakonu Federacije BiH. Obavljanje poslova kunog pomonog osoblja i obavljanje poslova ravnatelja Ova pitanja nisu posebno obraena u zakonu Federacije BiH, te su zbog toga ovdje u cijelosti iznesena. Ugovor o radu moe se zakljuiti radi obavljanja poslova kunog pomonog osoblja.

174

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Ovakvim ugovorom moe se ugovoriti isplata dijela plae i u naturi, pod kojom se podrazumijeva osiguranje stanovanja i ishrane. Vrijednost dijela davanja u naturi mora se obvezno izraziti u novcu, a isplata u novcu ne moe biti manja od 50% ugovorene plae. Ovakvi ugovori se registriraju u nadlenom organu lokalne uprave. Ugovor o radu moe se zakljuiti radi obavljanja poslova ravnatel ja kod poslodavca radi zasnivanja radnog odnosa. Ovakav ugovor moe se zakljuiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Meusobna prava, obveze i odgovornosti ravnatelja koji nije zasnovao radni odnos i poslodavca ureuju se posebnim ugovorom. Ugovor s ravnateljem zakljuuje u ime poslodavca organ upravljanja. Odredbe ovog lanka primjenjuju se i na ravnatelje, predsjednike i rukovoditelje udruenja, fondacija i organizacija, ako posebnim propisima nije drukije odreeno. Radno vrijeme, odmori i odsustva Puno radno vrijeme radnika, nepuno radno vrijeme, prekovremeni rad radnika, preraspodjela radnog vremena, noni rad i dopunski rad ureeni su na isti nain kao i u zakonu Federacije BiH. Dnevni odmor u tijeku radnog vremena, dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana, tjedni odmor, godinji odmor, plaeno odsustvo i neplaeno odsustvo ureeni su na isti nain kao i u zakonu Federacije BiH. Plae i naknade Plae, naknada plaa, zatita plae i naknada isto su ureeni kao u zakonu Federacije BiH. Odgovornost za povredu obveza iz ugovora, naknada materijalne tete i zabrana diskriminacije, kao i zabrana konkurencije poslodavcu, takoer su ureeni na istim naelima kao u zakonu Federacije BiH. Zatita radnika i zatita prava radnika O pravima i obvezama radnika iz radnog odnosa, sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu, odluuje poslovodni or gan poslodavca (ravnatelj) ili druga osoba odreena statutom ili aktom o osnivanju. Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa moe podnijeti zahtjev poslodavcu da mu osigura ostvarivanje tog prava. Zahtjev se moe podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu prava, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana uinjene povrede. Zahtjev za zatitu prava radnik moe podnijeti poslodavcu u pismenom obliku ili usmeno. Poslodavac je duan odluiti o zahtjevu radnika u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva, a ako u tom roku ne odlui, smatrat e se da je zahtjev prihvaen. Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa moe podnijeti tubu nadlenom sudu za zatitu tog prava. Pravo na podnoenje tube nije uvjetovano prethodnim obraanjem radnika poslodavcu za zatitu prava. Tubu za zatitu prava radnik moe podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za povredu prava, a najkasnije u roku od tri godine od dana uinjene povrede. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu moe se predvidjeti postupak sporazumnog rjeavanja spornih pitanja izmeu radnika i poslodavca. Radnik i poslo davac mogu sporno pitanje iznijeti pred arbitrau. Sastav arbitrae i postupak pred arbitraom ureuju se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Odluka arbitrae o spornom pitanju konana je i obvezujua za radnika i poslodavca. Neovisno o postupku za zatitu prava koji je pokrenuo kod poslodavca, nadlenog suda ili pred arbitraom, radnik moe traiti zatitu prava kod nadlenog inspektora rada. Ako se istodobno najmanje 10 radnika, ili najmanje 10% od ukupnog broja zaposlenih radnika, obratilo poslodavcu za zatitu prava iz radnog odnosa, poslodavac je duan da

175

MATO TADI

zatrai i razmotri miljenje savjeta radnika, ili sindikata, ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika. Zatita na radu, posebna zatita malodobnih radnika, posebna zatita ene i materinstva, posebna zatita bolesnih i invalidnih radnika i privremena sprijeenost za rad ureeni su na isti nain kao i u zakonu Federacije BiH. Vijee radnika, prestanak ugovora o radu i drugo Vijee radnika (uposlenika), prestanak ugovora o radu, otkaz ug ovora o radu koji daje poslodavac, udaljenje radnika s rada, otkaz ugovora o radu koji daje radnik, otkazni rok, otkazivanje ugovora o radu s ponudom zakljuivanja ugovora pod izmijenjenim uvjetima, program zbrinjavanja vika radnika i otpremnina ureeni su na isti nain kao i u Federaciji BiH. Reprezentativnost sindikata Sindikat se smatra reprezentativnim: ako je osnovan i djeluje na naelima sindikalnog organiziranja i djelovanja; ako je neovisan o dravnim organima i poslodavcima; ako se financira preteno iz lanarine i drugih vlastitih izvora; ako ima potreban broj lanova na temelju pristupnica; ako je upisan u registar sukladno zakonu i drugim propisima. Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se veinski sindikat u koji je ulanjeno ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca. Reprezentativnim sindikatom u grani ili djelatnosti smatra se veinski sindikat u koji je ulanjeno ne manje od 20% od ukupno zaposlenih u toj grani ili djelatnosti. Reprezentativnim sindikatom na razini Republike Srpske smatra se veinski sindikat u koji je ulanjeno ne manje od 20% od ukupno zaposlenih u Republici, prema podacima Republikog zavoda za statistiku. Reprezentativnost udruenja poslodavaca Udruenje poslodavaca smatra se reprezentativnim: ako je upisano u registar sukladno zakonu; ako ima potreban broj zaposlenih kod poslodavaca; ako ima 20% lanova udruenja poslodavaca. Reprezentativnim udruenjem poslodavaca, u smislu ovog zakona, smatra se udruenje poslodavaca u koje je ulanjeno ne manje od 20% poslodavaca od ukupnog broja poslodavaca u privrednim granama ili djelatnostima na razini Republike, pod uvjetom da ti poslodavci zapoljavaju ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u privrednim granama ili djelatnostima na razini Republike. Preispitivanje utvrene reprezentativnosti Sindikat, poslodavci i udruenje poslodavaca mogu podnijeti nakon godinu dana zahtjev za preispitivanje utvrene reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promijenjene injenice na temelju kojih je utvrena reprezentativnost. Preispitivanje reprezentativnosti sindikata kod poslodavca, utvrene rjeenjem poslodavca, odnosno ministra, pokree se na zahtjev poslodavca ili na zahtjev drugog sindikata kod tog poslodavca. Zahtjev za preispitivanje moe podnijeti i granski sindikat u koji je ulanjen sindikat kod poslodavca. Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata na razini Republike, grane ili djelatnosti moe da podnese sindikat osnovan na istoj razini sindikata ija se reprezentativnost preispituje. Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti udruenja poslodavaca na razini Republike, grane ili djelatnosti moe da podnese udruenje poslodavaca osnovano na razini udruenja poslodavaca ija se reprezentativnost preispituje.

176

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Poslodavac je duan, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva, dostaviti zahtjev sindikatu ija se reprezentativnost preispituje, radi dokazivanja postojee reprezentativnosti, sukladno ovome zakonu. Sindikat je duan, u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, dostaviti poslodavcu dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti. Reprezentativni sindikat i reprezentativno udruenje poslodavaca sudjeluju u procesu kolektivnog pregovaranja, socijalnom dijalogu i konzultacijama s partnerima na razini svog organiziranja i djelovanja. Rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti sindikata na razini Republike, grane ili djelatnosti, kao i rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti udruenja poslodavaca, objavljuju se u "Slub enom glasniku Republike Srpske". Kolektivni ugovor Kolektivnim ugovorima blie se ureduju obujam i nain ostvarivanja prava i obveze iz radnog odnosa, sukladno zakonu i drugim propisima, postupak kolektivnog ugovaranja, sastav i nain rada tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih sporova izmeu radnika i poslodavaca, meusobni odnosi sudionika u zakljuivanju kolektivnih ugovora, te druga pitanja od znaaja za ureivanje odnosa izmeu radnika i poslodavaca. Kolektivni ugovor se moe zakljuiti za teritorij Republike, za odreenu grupaciju ili granu djelatnosti, te za jednog ili vie poslodavaca. Kolektivnim ugovorom ne moe se odrediti manji obujam prava od onog koji je odreen zakonom. Granskim kolektivnim ugovorom ne moe se odrediti manji obujam prava radnika od onog koji je odreen opim kolektivnim ugovorom, niti se pojedinanim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu moe odrediti manji obujam prava radnika od onog koji je odreen granskim kolektivnim ugovorom. Sudionici u zakljuivanju kolektivnog ugovora na razini Republike, kojim se utvruju osnove za blie ureivanje prava i obveza radnika po osnovi rada, su: Vlada Republike Srpske, asocijacija sindikata organizirana na razini Republike koja okuplja najvei broj lanova sindikata, udruenje poslodavaca organizirano na razini Republike iji poslodavci zapoljavaju najvei broj radnika. Kolektivni ugovor zakljuuje se u pismenom obliku. Kolektivni ugovor moe se zakljuiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Ako u kolektivnom ugovoru nije naznaeno vrijeme trajanja, smatrat e se da je zakljuen na neodreeno vrijeme. Svaka strana u zakljuivanju kolektivnog ugovora moe otkazati kolektivni ugovor. Ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno, otkazni rok ne moe biti krai od 30 dana. Rjeavanje sporova U sluaju spora u zakljuivanju i primjeni kolektivnog ugovora, ili kada jedan ili vie sudionika u njegovom zakljuivanju otkae ugovor, te u sluaju potrebe za njegovom izmjenom ili dopunom, sudionici u zakljuivanju kolektivnog ugovora sp orazumno rjeavaju sporno pitanje, a ako do toga ne doe, spor se iznosi pred mirovno vijee. Mirovno vijee sastoji se od tri lana, od kojih po jednog lana imenuju ministarstvo nadleno za poslove rada, veinski sindikat organiziran na razini Republike i asocijacija poslodavaca koja okuplja veinu poslodavaca na teritoriju Republike. Ako strane u sporu prihvate usuglaen prijedlog mirovnog vijea o spornom pitanju u svezi sa primjenom kolektivnog ugovora, prijedlog ima pravnu snagu i obvezuje sudionike o zakljuivanju kolektivnog ugovora. Ako mirovno vijee ne postigne suglasnost o prijedlogu za rjeenje spornog pitanja, ili ako strane u sporu ne prihvate usuglaen prijedlog mirovnog vijea, smatrat e se da mirenje nije uspjelo.

177

MATO TADI

Sudionici u zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu sporno pitanje povjeriti arbitrai. Sastav arbitrae, njezine ovlasti, te nain rada i odluivanja ureuju se kolektivnim ugovorom ili posebnim sporazumom strana u sporu. Arbitraa odluuje u okviru predmeta spora, a sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru. Arbitraa je duna svoju odluku obrazloiti. Odluka arbitrae o spornom pitanju je konana i protiv nje nije doputena alba. Sudionici u zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu pred nadlenim sudom ostvarivati zatitu svojih prava koja proizlaze iz kolektivnog ugovora, osim onih pitanja u kojima postoji konana odluka arbitrae. Ekonomsko-socijalno vijee, ostvarivanje prava na trajk, mirovanje prava iz radnog odnosa, radna knjiica i nadzor nad primjenom propisa rijeeni su u glavnom na isti nain kao i u zakonu Federacije BiH. Kaznene odredbe Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 konvertibilnih maraka kaznit e se za prekraj poslodavac, a fizika -odgovorna osoba kaznom u iznosu od 100.00 do 1.000.00 KM. II.2.5. ZAKON O DRAVNIM SLUBENICIMA18 Uvodne napomene i temeljne odredbe U Federaciji BiH zakon koji regulira ova pitanja zove se Zakon o dravnoj slubi u Federaciji BiH, ali, osim razliitog naziva, ima veoma malo razlika u stvarnom pravnom ureenju pitanja koja se odnose na dravne slubenike i namjetenike. Stoga e i ovaj zakon ovdje biti dat u kraem prikazu, mada e se neka pitanja ponoviti. I ovim zakonom ureuju se radnopravni status dravnih slubenika u organima uprave Republike Srpske; prava i dunosti; radna mjesta dravnih slubenika; upoljavanje i popunjavanje upranjenih radnih mjesta; ocjenjivanje i napredovanje; struno osposobljavanje i usavravanje i struni ispit; pripravnici i volonteri u republikim organima uprave; disciplinska i materijalna odgovornost; prestanak radnog odnosa; zatita prava iz radnog odnosa; kadrovski plan; voenje centralne evidencije; druga prava iz radnog odnosa i status i nadlenost Odbora dravne uprave za albe. Poslove iz djelokruga republikih organa uprave obavljaju dravni slubenici i namjetenici kao uposlenici bez statusa dravnoga slubenika. Dravni slubenik je osoba s visokom strunom spremom koja je uposlena u organu republike uprave i koja obavlja poslove osnovne djelatnosti organa republike uprave, a izuzetno to moe biti i sa viom strunom spremom. Poslovi osnovne djelatnosti republikih organa uprave su: normativno -pravni poslovi; izvravanje zakona i drugih propisa; odluivanje u upravnom postupku; inspekcijski nadzor i ostali struni poslovi republikih organa uprave. Namjetenik je osoba koja je uposlena u republikom organu uprave i koja obavlja administrativne, raunovodstveno -financijske ili pomono-tehnike poslove ije je obavljanje potrebno radi obavljanja poslova iz djelokruga republikih o rgana uprave. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na uposlenike u strunoj slubi Vlade Republike Srpske i Pravobraniteljstva Republike Srpske, ako posebnim zakonom nije drukije ureeno. Prava i dunosti poslodavca vri rukovoditelj republikog organa uprave. Prilikom obavljanja poslova dravni slubenici su duni pridravati se naela profesionalnosti, nepristranosti, odgovornosti, potenja, transparentnosti, efikasnosti i ekonominosti, sukladno kodeksu ponaanja dravnog slubenika.

178

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Na prava i dunosti dravnih slubenika, koji nisu ureeni ovim zakonom, primjenjuju se opi propisi o radu i kolektivni ugovor. Prava dravnih slubenika Prava dravnih slubenika u naelu su rijeena na isti nain kao i u zakonu Federacije BiH, s tim da postoje i neke manje razlike. Jedna od tih razlika odnosi se na pravo na plaeno odsustvo, pa taj dio dajemo u cijelosti. Dravni slubenik ima pravo na plaeno odsustvo u tijeku jedne kalendarske godine u sluajevima: a) sklapanja braka - pet radnih dana, b) roenja djeteta - pet radnih dana, c) smrti lana ue obitelji - pet radnih dana, d) smrti lana ire obitelji - dva radna dana, e) tee bolesti lana ue obitelji - tri radna dana, f) preseljenja u drugi stan - dva radna dana i g) polaganja strunog ispita - jedan radni dan. Dravni slubenik ima pravo na neplaeno odsustvo radi; a) obavljanja neodlonih osobnih i obiteljskih poslova, koje je duan obrazloiti u svom zahtjevu, b) pripremanja i polaganja ispita na fakultetu, drugoj obrazovnoj, znanstvenoobrazovnoj ili znanstvenoistraivakoj ustanovi ili postdiplomskom studiju, c) posjete lanu ue obitelji koji ivi u inozemstvu, d) strunog ili znanstvenog usavravanja u inozemstvu i e) njege teko oboljelog lana ue obitelji. Neplaeno odsustvo moe trajati do tri mjeseca, osim u sluajevima stru nog ili znanstvenog usavravanja u inozemstvu, koje moe trajati do jedne godine. Dunosti dravnih slubenika, nespojivost i sukob interesa su rijeeni na isti nain kao i u zakonu Federacije BiH. Radna mjesta dravnih slubenika Ovaj zakon pravi razliku izmeu rukovodeih dravnih slubenika koje postavlja Vlada i dravnih slubenika za koja je nadlean rukovoditelj organa, sukladno ovom zakonu. Rukovodee dravne slubenike (pomonik ministra, tajnik ministarstva, rukovoditelj republike uprave, republike upravne organizacije, njihovi zamjenici i pomonici, glavni republiki inspektor, tajnik u Agenciji) postavlja Vlada na temelju javnog natjeaja, na prijedlog Agencije za dravnu upravu, na razdoblje od pet godina. Radna mjesta dravnih slubenika u republikim organima uprave su: a) pomonik ministra, tajnik ministarstva, rukovoditelj republike uprave i republike upravne organizacije, b) zamjenik i pomonik rukovoditelja republike uprave, republike upravne organizacije, glavni republiki inspektor i tajnik u Agenciji, c) inspektor, d) interni revizor, e) f) g) h) struni savjetnik, rukovoditelj unutarnje organizacijske jedinice, vii struni suradnik i struni suradnik.

U vjetiza upoljavanje i zasnivanje radnog odnosa i postupak izbora rijeeni su na isti nain kao u zakonu Federacije Bi l i , uz neznatne i nebitne razlike.

179

MATO TADI

Popunjavanje upranjenih radnih mjesta Popunjavanje upranjenih radnih mjesta dravnih slubenika vr i se iz reda uposlenika, i to: a) aktom o postavljenju vritelja dunosti do 90 dana, b) internim oglaavanjem, c) napredovanjem u slubi, d) rasporeivanjem i e) premjetanjem. Akt o postavljenju vritelja dunosti na razdoblje do 90 dana donosi Vlada u sluaju razrjeenja dravnog slubenika, bez provedbe postupka javnog natjeaja. Upranjeno radno mjesto dravnog slubenika moe se popuniti i putem internog oglasa. Objava internoga oglasa vri se na oglasnoj ploi republikog organa uprave i na Internet-stranici Vlade, odnosno Agencije. Upranjeno radno mjesto dravnog slubenika moe se popuniti i napredovanjem u slubi. Dravni slubenik napreduje premjetajem na neposredno vie radno mjesto dravnog slubenika i prelaskom u vii platni razred. Osnova za napredovanje dravnog slubenika je ocjena rada, postojanje slobodnog radnog mjesta i radno iskustvo potrebno za napredovanje. Dravni slubenik moe biti privremeno rasporeen u istom republikom organu uprave na radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi, be z njegove suglasnosti, zbog potreba posla ili poveanog obujma poslova, a najdue est mjeseci u tijeku dvije godine. Dravni slubenik moe biti privremeno upuen u drugi republiki organ uprave u istom mjestu rada, na radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi, bez njegove suglasnosti, zbog potreba posla ili poveanog obujma poslova, ako se o tome sporazumiju rukovoditelji tih organa. Trajanje radnog odnosa, razrjeenje postavljenih dravnih slubenika, ocjenjivanje i napredak dravnih slubenika, struno osposobljavanje i usavravanje, te struni ispit za rad u upravi rijeeni su na isti nain. Pripravnici i pripravniki sta, kao i volonteri, rijeeni su takoer na isti nain. Odgovornost dravnih slubenika Dravni slubenik moe odgovarati disciplinski i materijalno. Kaznena, odnosno prekrajna odgovornost ne iskljuuje disciplinsko kanjavanje za isto djelo koje je bilo predmet kaznenog, odnosno prekrajnog postupka, bez obzira na to je li dravni slubenik osloboen kaznene, odnosno prekrajne odgovornosti. Disciplinska i materijalna odgovornost, kao i prestanak radnog odnosa, na isti su nain ili s nebitnim razlikama rijeeni u zakonu Federacije BiH i Republike Srpske, s tim to se novana kazna,prema ovom zakonu, moe izrei u rasponu od 20 do 30% od plae i to u trajanju od est mjeseci. Prava dravnih slubenika pri promjeni u organizaciji organa uprave Promjena u organizaciji republikog organa uprave moe uslijediti u sluaju: ukidanja republikog organa uprave ili njegovog razdvajanja ili spajanja sa drugim republikim organom uprave, promjene nadlenosti i promjene u njegovoj unutarnjoj organizaciji. Ako republiki organ uprave bude ukinut, a njegov djelokrug poslova ne preuzme nijedan republiki organ uprave, dravni slubenici iz ukinutog republikog organa uprave postaju nerasporeeni.

180

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Ako drugi ili novi organ uprave preuzima poslove ili dio poslova iz nadlenosti ukinutog republikog organa uprave, preuzima i dravne slubenike koji su radili na preuzetim poslovima, rjeenjem koje donosi rukovoditelj republikog organa uprave koji preuzima djelokrug poslova republikog organa uprave koji se ukida. U sluaju razdvajanja ili spajanja dva ili vie republikih organa uprave u novi republiki organ uprave, svi dravni slubenici imaju status nerasporeenih do donoenja novog pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, a poslije se dravni slubenici rasporeuju na odgovarajua radna mjesta. Ako se dravni slubenik koji je ostao nerasporeen u roku od tri mjeseca ne rasporedi na radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi u istom ili drugom republikom organu uprave, proglaava se vikom na temelju kriterija koje donosi Vlada, na prijedlog Agencije, te uz pribavljeno miljenje nadlenog sindikata. Dravnom slubeniku koji je proglaen vikom pripada pravo na: a) dokup staa, sukladno Zakonu o mirovinsko -invalidskom osiguranju ili b) otpremninu, sukladno Posebnom kolektivnom ugovoru za uposlenike u organima uprave. Odluivanje o pravima i dunostima dravnih slubenika O pravima i dunostima dravnog slubenika rjeenjem odluuje rukovoditelj organa, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. Pri odluivanju o pravima i dunostima dravnog slubenika primjenjuju se pravila opeg upravnog postupka, ako ovim il i posebnim zakonom nije drukije odreeno. Dravni slubenik ima pravo podnijeti prigovor i u sluaju kada rukovoditelj organa u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva ne odlui o pravu ili obvezi na koje se zahtjev odnosi. Ako rukovoditelj organa u utvrenom roku ne odlui o podnesenom prigovoru ili ako dravni slubenik nije zadovoljan odlukom povodom podnesenog prigovora, dravni slubenik se moe obratiti Odboru za albe, u roku od 15 dana od dana prijema, odnosno isteka roka u kojem je trebalo odluiti o podnesenom prigovoru. Rjeenje Odbora je konano i protiv njega se moe, u roku od 30 dana od dana dostave rjeenja, pokrenuti spor pred nadlenim sudom. Dravni slubenik se moe za zatitu svojih prava obratiti sindikatu. Centralni registar kadrova i planiranje upoljavanja dravnih slubenika Nain izrade i sadraj kadrovskog plana utvrdit e Agencija. Republiki organi uprave mogu osnovati posebnu unutarnju organizacijsku jedinicu za voenje kadrovske politike ili sistematizirati posebno radno mjesto. Agencija putem Centralnog registra kadrova vodi centralnu kadrovsku evidenciju, koja slui za upravljanje kadrovima i drugim potrebama u oblasti radnih odnosa. Centralna kadrovska evidencija vodi se kao informatika baza podataka. Republiki organi uprave duni su dostaviti podatke za centralnu kadrovsku evidenciju u roku od osam dana od dana nastanka podataka. Podaci upisani u centralnu kadrovsku evidenciju dostupni su rukovoditeljima i drugim osobama koje odluuju o pravima i dunostima dravnih slubenika i upravnim inspektorima. Svaki dravni slubenik ima pravo na uvid u one podatke iz centralne kadrovske evidencije koji se na njega odnose. Odredbe ovog zakona o podacima koji se upisuju u centralnu kadrovsku evidenciju o dravnim slubenicima primjenjuju se i na namjetenike.

181

MATO TADI

Odbor dravne uprave za albe Odbor ima status neovisnoga organa ije su nadlenosti utvrene ovim zakonom. Odbor ima predsjednika i dva lana. Predsjednika i lanove Odbora imenuje Vlada na temelju javnog natjeaja na razdoblje od etiri godine s mogunou ponovnog izbora. Predsjednik, lanovi Odbora i ostali uposlenici nemaju status dravnoga slubenika, a prava iz radnoga odnosa ostvaruju sukladno opem propisu o radu. Pravila postupka i nain odluivanja povodom albe ureuju se poslovnikom koji donosi Odbor, a objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srpske". Sukladno ovom zakonu i podzakonskim propisima, Odbor odluuje u drugom stupnju o albama koje se odnose na statusna pitanja dravnih slubenika, i to na zahtjev: a) dravnog slubenika, b) sudionika javnog natjeaja i c) republikog organa uprave u kojem dravni slubenik obavlja svoju dunost Pod statusnim pitanjem dravnog slubenika podrazumijeva se zasnivanje radnog odnosa, rasporeivanje, ocjenjivanje, napredovanje, disciplinska i materijalna odgovornost i prestanak radnog odnosa. Odluke Odbora su konane i protiv njih se moe pokrenuti spor pred nadlenim sudom. Namjetenici Radna mjesta namjetenika reguliraju se uredbom Vlade. Za popunu slobodnog radnog mjesta namjetenika potrebno je da je radno mjesto utvreno pravilnikom i da je njegovo popunjavanje sukladno donesenom kadrovskom planu. O pravima i dunostima namjetenika rjeenjem odluuje rukovoditelj organa. Namjetenik ima pravo na plau, naknade i druga primanja prema zakonu kojim se ureuju plae za dravne slubenike. Na prava i dunosti namjetenika primjenjuju se opi propisi o radu, kolektivni ugovor i odredbe koje se odnose na prava i dunosti dravnih slubenika, dio koji se odnosi na ocjenjivanje, dio koji se odnosi na struno usavravanje i osposobljavanje, dio koji se odnosi na odgovornost dravnih slubenika, prestanak radnog odnosa, prava pri promjeni organizacije organa uprave, planiranja i upravljanja kadrovima u organima uprave, te centralni registar iz ovog zakona. Nadzor nad primjenom ovog zakona i kaznene odredbe Nadzor nad provedbom ovog zakona vri ministarstvo nadleno za poslove uprave putem upravne inspekcije. Poslovi nadzora odnose se na usklaenost pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta sa zakonom i podzakonskim propisima, zakonitost provedbe internog oglasa i javnog natjeaja, zakonitost rasporeivanja, premjetaja i napredovanja dravnih slubenika, pravodobnost i pravilnost dostavljanja podataka koji se upisuju u Centralni registar dravnih slubenika (kadrova), usklaenost popunjavanja radnih mjesta s kadrovskim planom, kao i na druga pitanja u svezi s radnim odnosom u republi kim organima uprave. Novanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u republikom organu uprave.

182

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

II.2.6. ZAKON O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU 2 Uvodne napomene - temeljne odredbe

2 "Slubeni glasnik RS" br. 106/05. 20/07, 113/07, 33/08, 1/09, 71/09, 106/09 i 118/09

Doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje Sredstva za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja osiguravaju se uplatom doprinosa i iz drugih izvora utvrenih ovim zakonom, a osnovice i stopa za obraun doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje utvruju se zakonom. Obveznik je duan doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje uplatiti za sve zaposlene radnike osiguranike, prilikom isplate plaa i drugih primanja po osnovi rada na koja se, sukladno zakonu, plaa doprinos. Fond vodi evidenciju i vri kontrolu obraunavanja i plaanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Mirovinski sta - sta osiguranja i sta sa uveanim trajanjem U sta osiguranja rauna se vrijeme koje je osiguranik proveo poslije navrene 15. godine ivota u obveznom i dobrovoljnom osiguranju, kao i sta koji je dokupljen sukladno zakonu. Sta osiguranja s uveanim trajanjem rauna se osiguranicima koji su radil i puno radno vrijeme: 1) sa tjelesnim oteenjem od najmanje 70%; 2) kao vojni invalidi od 1 do VI grupe; 3) kao civilni invalidi rata od I do VI grupe; 4) kao slijepa osoba, osoba oboljela od distrofije i srodnih miinih i neuromiinih oboljenja, paraplegije, cerebralne i djeje paralize i multiple skleroze, kao i osiguraniku koji je ostvario novanu naknadu za pomo i njegu za vrijeme trajanja radnog odnosa, bez obzira na postotak tjelesnog oteenja. Ovakav sta se rauna kao sta od 15 mjeseci. Sta osiguranja s uveanim trajanjem rauna se i osiguraniku koji radi na naroito tekim i za zdravlje tetnim radnim mjestima, ili u odreenim djelatnostima na naroito tekim poslovima i na poslovima na kojima poslije navravanja odreenih godina ivota osiguranik ne moe uspjeno obavljati svoju profesionalnu djelatnost. Stupanj uveanja staa osiguranja ovisi o teini tetnosti rada, odnosno prirodi posla, i moe iznositi najvie do 50%. Poseban sta U poseban sta u dvostrukom trajanju rauna se: 1) pripadniku oruanih snaga bive SFRJ - vrijeme uea u oruanim sukobima na teritoriju Hrvatske poslije 17. kolovoza 1990. godine; 2) pripadniku Vojske Republike Srpske i pripadniku Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske - vrijeme neposredne ratne opasnosti i ratnog stanja na teritoriju Bosne i Hercegovine poslije 4. kolovoza 1991. godine; 3) pripadniku Vojske i pripadniku Ministarstva unutarnjih poslova bive Republike Srpske Krajine - vrijeme uea u oruanim sukobima na teritoriju bive SFRJ p oslije 4. kolovoza 1991. godine, pod uvjetom da imaju prebivalite na teritoriju Republike; 4) graaninu Republike - vrijeme uea u antifaistikoj i oslobodilakoj borbi tijekom 20. stoljea kao pripadniku srpske, crnogorske, Vojske u otadbini i Jugoslavenske vojske. Ovim osobama rauna se u poseban sta u dvostrukom trajanju i vrijeme provedeno u zarobljenitvu, kao i vrijeme provedeno na lijeenju i medicinskoj rehabilitaciji zbog posljedica bolesti ili povreda zadobivenih u oruanim sukobima i zarobljenitvu. Dokup staa Za osiguranika koji ne ispunjava uvjete propisane za ostvarivanje prava za starosnu mirovinu, poslodavac, odnosno sam osiguranik, moe dokupiti nedostajui sta, ako tim staem ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu, a najvie tri godine. Dokup staa moe se vriti godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. U mirovinski sta
183

MATO TADI

rauna se samo ono vrijeme dokupljenog staa za koje su obveze po toj osnovi uplaene u cijelosti. Matina evidencija Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske vodi matinu evidenciju o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Matina evidencija ustrojava se i vodi prema jedinstvenim metodolokim naelima, unoenjem podataka u matinu evidenciju prema Jedinstvenom kodeksu zaporki, koji donosi Fond. Struna sluba Fonda je obvezna, godinu dana prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu, obavijestiti pismeno osiguranika, na njegov zahtjev, o inje nicama relevantnim za ostvarivanje tog prava, radi uvida o registriranim podacima u matinoj evidenciji. Fond je duan osiguraniku, na njegov zahtjev, izdati uvjerenje o podacima unesenim u matinu evidenciju. Ovo uvjerenje ima karakter javne isprave. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i uvjeti za njihovo ostvarenje Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, prema ovom zakonu, su: 1) za sluaj starosti - starosna mirovina; 2) za sluaj invalidnosti - invalidska mirovina, prekvalifikacija ili dokvalifikacija i rasporeivanje, odnosno zaposlenje na drugom odgovarajuem poslu, kao i pravo na novanu naknadu po osnovi koritenja prava na prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili rasporeivanja, odnosno zapoljavanja na drugom odgovarajuem poslu, ili po osnovi ekanja na rasporeivanje, odnosno zaposlenje na drugom radnom mjestu; 3) za sluaj smrti osiguranika, odnosno korisnika osobne mirovine -obiteljska mirovina. Starosna mirovina, uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu Pravo na starosnu mirovinu stjee osiguranik kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja. Osiguranik koji nema 20 godina staa osiguranja stjee pravo na starosnu mirovinu kad navri 65 godina ivota i najmanje 25 godina mirovinskog staa. Osiguranik koji navri 40 godina staa osiguranja stjee pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine ivota. Osiguranik kojem je utvren poseban sta u dvostrukom trajanju stjee pravo na starosnu mirovinu kad navri 40 godina mirovinskog staa, bez obzira na godine ivota. Izuzetno od uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu, osiguranik -ena, ako to zahtijeva, stjee pravo na starosnu mirovinu kad navri 60 godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja ili kad navri 35 godina staa osiguranja, bez obzira na godine ivota. Osiguranik koji je proveo najmanje 15 godina efektivnog rada na naroito tekim i za zdravlje tetnim poslovima stjee pravo na starosnu mirovinu pod uvjetom daje navrio 55 godina ivota i najmanje 30 godina mirovinskog staa. Prava po osnovi invalidnosti - pojam invalidnosti Invalidnost, u smislu ovog zakona, postoji kada se utvrdi da je kod neke osobe, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom boleu, povredom izvan rada ili boleu, koje se ne mogu otkloniti lijeenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, nastao gubitak ili smanjenje sposobnosti za rad na radnom mjestu na koje je bila rasporeena na dan ocjenjivanja radne sposobnosti. Smanjenje sposobnosti za rad postoji kada osiguranik s radnim naporom koji ne ugroava njegovo zdravstveno stanje moe, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije, raditi na drugom radnom mjestu sa punim radnim vremenom. Gubitak sposobnosti za rad kod osiguranika postoji kad se utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban za svoj posao niti za drugi posao s punim radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Povreda na radu Povredom na radu smatra se svaka povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikim ili kemijskim djelovanjem, povreda prouzrokovana
184

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

Kao i prethodna dva zakona, i ovaj e biti izloen u skraenoj verziji zbog dva razloga: prvo, ispitivai ispituju iz ovog zakona samo dio koji se odnosi na vrste mirovine i vrste mirovinskog staa, a drugo, instituti su isti kao i u zakonu Federacije BiH. Kao i u zakonu Federacije, i ovim zakonom ustanovljava se obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje i ureuju prava i obveze po osnovi tog osiguranja. Ovim zakonom ustanovljava se i mogunost da se osobe koje nisu obuhvaene obveznim osiguranjem osiguraju na mirovinsko i invalidsko osiguranje, tzv. dobrovoljno osiguranje. Obvezno osiguranje Osiguranicima, u smislu ovog zakona, smatraju se osobe koje su obvezno osigurane na mirovinsko i invalidsko osiguranje u Fondu, te osobe kojima je, sukladno ovom zakonu, priznato svojstvo osiguranika u dobrovoljnom osiguranju. Obvezno su osigurani na mirovinsko i invalidsko osiguranje: 1) osobe u radnom odnosu; 2) osobe koje samostalno obavljaju zanatsko-poduzetniku djelatnost; 3) osobe koje obavljaju vjersku dunost ili vjersku slubu. Dobrovoljno osiguranje Osoba koja obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje i osoba koja nije obvezno osigurana na mirovinsko i invalidsko osiguranje moe se dobrovoljno osigurati na mirovinsko i invalidsko osiguranje, ako: 1) na dan podnoenja zahtjeva za prijem na osiguranje ima navrenih najmanje 15 godina ivota; 2) ima opu zdravstvenu sposobnost; 3) ima prebivalite na teritoriju Republike. Utvrivanje svojstva osiguranika Svojstvo osiguranika u mirovinskom i invalidskom osiguranju utvruje Fond, i to: na temelju prijave osiguranja koju podnosi poslodavac; na temelju prijave osiguranja koju podnosi organizacija za zapoljavanje; na temelju prijave osiguranja koju podnosi osiguranik; na temelju prijave osiguranja koju podnosi nadleni organ vjerske zajednice; na temelju zahtjeva za prijem u osiguranje, prijave osiguranja i odgovarajuih dokaza o ispunjavanju uvjeta za stjecanje svojstva osiguranika koju podnosi osoba za koju se utvruje svojstvo osiguranika. Prijava osiguranja za utvrivanje svojstva osiguranika podnosi se u roku od osam dana od dana stjecanja osnove prema kojoj se osigurava.

naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva povreda uzrono vezana za obavljanje poslova na odreenom radnom mjestu, odnosno za djelatnost po osnovi koje povrijeena osoba ima svojstvo osiguranika prema ovom zakonu. Povredom na radu smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno, na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno radi obavljanja djelatnosti po osnovi koje je osiguran. S povredom na radu izjednaena je povreda; 1) zadobivena za vrijeme sudjelovanja u oruanim sukobima na teritoriju Bosne i Hercegovine pripadnika Vojske Republike Srpske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova Republike, kao i druge povrede i oboljenja koja su nastala kao posljedica vrenja poslova i zadataka u oblasti obrane i uvjeta ivota u zarobljenitvu.
185

UPRAVNO 1 RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

186

MATO TADI

MATO TADIC

188

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

2)

koju su graani Republike kao pripadnici Jugoslavenske armije zadobili za vrijeme oruanih sukoba na teritoriju Hrvatske.

Profesionalne bolesti Profesionalne bolesti, u smislu ovog zakona, odreene su bolesti koje su kod osiguranika nastale kao posljedica dueg neposrednog utjecaja procesa rada i uvjeta rada na odreenim poslovima ili djelatnostima. Listu profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti pojavljuju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvruje ministarstvo nadleno za poslove mirovinskog i invalidskog osiguranja. Ocjenjivanje radne sposobnosti Utvrivanje invalidnosti i drugih osnova za stjecanje i ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vre organi vjetaenja Fonda. Organe vjetaenja Fonda, nain i postupak vjetaenja i kontrole utvruje Fond opim aktom, sukladno zakonu. Invalid rada, prema ovom zakonu, osiguranik je koji je na temelju invalidnosti stekao pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ili pravo na rasporeivanje na drugi odgovarajui posao, odnosno zaposlenje prema preostaloj radnoj sposobnosti ili pravo na invalidsku mirovinu. Prava po osnovi preostale sposobnosti za rad Osiguranik kod kojeg postoji preostala sposobnost za rad ima pravo: 1) na rasporeivanje na odgovarajue radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajue zaposlenje; 2) na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju; 3) na odgovarajue novane naknade, sukladno ovom zakonu. Ova prava osigurava poslodavac i to do stjecanja uvjeta za mirovinu ili rasporeivanja prekvalifikacijom na drugo radno mjesto. Invalidska mirovina - uvjeti za stjecanje prava Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik: 1) kod kojeg je nastao gubitak sposobnosti za rad, gubitak sposobnosti za obavljanje djelatnosti po osnovi kojom je osiguran ili gubitak sposobnosti za privreivanje; 2) kod kojeg je utvrena preostala sposobnost za rad, uz prethodnu prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, ali mu se ne osigura pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju zato to je na dan nastanka invalidnosti stariji od 55 godina ivota. Obiteljska mirovina - lanovi obitelji koji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu U sluaju smrti osiguranika ili korisnika starosne i invalidske mirovine, pravo na obiteljsku mirovinu, pod uvjetima utvrenim ovim zakonom, stjeu: 1) udovica, odnosno udovac; 2) razvedeni suprunik, ako mu je odlukom suda utvreno pravo na izdravanje; 3) dijete, roeno u braku ili izvan braka, usvojeno dijete ili pastore; 4) otac i majka, ouh i maeha, usvojitelj osiguranika ili korisnika osobne mirovine, koje je osiguranik ili korisnik osobne mi rovine izdravao do svoje smrti; 5) dijete bez oba roditelja ili dijete koje ima jednog ili oba roditelja koji su potpuno i trajno nesposobni za rad, koje je osiguranik ili korisnik osobne mirovine izdravao do svoje smrti. lanovi obitelji koji su pravomono m presudom osueni za umiljajno kazneno djelo liavanja ivota osiguranika ili korisnika

189

MATO TADIC

osobne mirovine ne mogu stei pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi njihove smrti. Obiteljskim domainstvom smatraju se suprunici i njihova djeca (roena u braku i izvan braka, usvojena i pastorad), otac i majka, ouh i maeha, usvojitelj i usvojenik. lan obitelji umrlog osiguranika ili korisnika osobne mirovine stjee pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je osiguranik na dan smrti ispunjavao uvjete propisane ovim zakonom za stjecanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu; 2) ako je umrli na dan smrti bio korisnik osobne mirovine. Udovica stjee pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je na dan suprugove smrti navrila 45 godina ivota; 2) ako je na dan suprugove smrti bila potpuno nesposobna za privreivanje ih ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana suprugove smrti; 3) ako je poslije suprugove smrti ostalo jedno ili vie djece koja ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu po tom suprugu, a udovica obavlja roditeljske dunosti prema toj djeci. Ako udovici pravo na obiteljsku mirovinu prestane prije navrene 45. godine ivota, moe ponovno ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu kad navri 45 godina ivota. Udovica koja do suprugove smrti nije navrila 45 godina ivota, ali je imala navrenih 40 godina ivota, stjee pravo na obiteljsku mirovinu kad navri 45 godina ivota, a prije ako postane potpuno nesposobna za privreivanje. Udovac stjee pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je na dan suprugine smrti navrio 55 godina ivota; 2) ako je na dan suprugine smrti bio potpuno nesposoban za privreivanje, ili ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine poslije suprugine smrti; 3) ako je poslije suprugine smrti ostalo jedno ili vie djec e koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po tom suprugu, a udovac obavlja roditeljsku dunost prema toj djeci. Ako udovcu pravo na obiteljsku mirovinu prestane prije navrene 55. godine ivota, moe ponovno ostvariti pravo kad navri 55 godina ivota. Udovac koji u tijeku koritenja prava po ovoj osnovi navri 55 godina ivota zadrava trajno pravo na obiteljsku mirovinu. Udovac koji do suprugine smrti nije navrio 55 godina ivota, ali je imao navrenih 50 godina ivota, stjee pravo na obiteljsku mirovinu kad navri 55 godina ivota. Udovac koji je do suprugine smrti ili do prestanka prava na obiteljsku mirovinu navrio 50 godina ivota stjee pravo na obiteljsku mirovinu prije navrenih 55 godina ivota ako postane potpuno nesposoban za privreivanje. Pravo na obiteljsku mirovinu stjee i suprunik iz razvedenog braka, ako mu je pravomonom sudskom odlukom utvreno pravo na izdravanje. Pravo na obiteljsku mirovinu stjee lan obitelji koji nije u radnom odnosu, odnosno koji nije poduzetnik. Dijete stjee pravo na obiteljsku mirovinu i pravo mu pripada do navrene 15. godine ivota, a ako je na redovnom kolovanju, za sve vrijeme kolovanja, ali najkasnije do navrene 26. godine ivota. U vrijeme sluenja vojnog roka djetetu se isplauje 50% mirovine. Obiteljska mirovina odreuje se: 1) poslije smrti osiguranika - od invalidske mirovine koja bi osiguraniku pripadala za sluaj gubitka sposobnosti za rad; 2) poslije smrti korisnika osobne mirovine - od mirovine koja je umrlom pripadala na dan smrti. Pravo na osobnu i obiteljsku mirovinu pripada od dana kada su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava koji su propisani ovim zakonom. Ako je zahtjev za ostvarivanje prava na

190

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

starosnu i obiteljsku mirovinu podnesen nakon ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava, pravo na isplatu mirovine pripada od dana podnoenja zahtjeva, ako je podnositelj ispunjavao uvjete za stjecanje prava na taj dan. Izuzetno, pravo na isplatu mirovine pripada od dana smrti osiguranika ili korisnika osobne mirovine, ako je zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu podnesen u roku od 60 dana od dana smrti. Pokretanje postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog ili invalidskog osiguranja Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja moe ostvariti osoba kojoj je, prema odredbama ovog zakona, utvreno svojstvo osiguranika. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koja osigurava Fond ostvaruju se na nain utvren ovim zakonom i propisima o opem upravnom postupku. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koja osigurava poslodavac ostvaru ju se na nain utvren opim aktom poslodavca, sukladno propisima o radnim odnosima i ovom zakonu. Postupak za ostvarivanje prava na starosnu i invalidsku mirovinu pokree se na zahtjev osiguranika. Zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu moe s e podnijeti nakon prestanka osiguranja. Postupak za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu pokree se na zahtjev lana obitelji umrlog osiguranika, odnosno lana obitelji umrlog korisnika osobne mirovine. Postupak za utvrivanje mirovinskog staa pokre e se na zahtjev osiguranika, odnosno korisnika mirovine, kao i na zahtjev lana obitelji umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine. Postupak za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu i za utvrivanje mirovinskog staa pokree se i na z ahtjev osobe koja smatra da ispunjava uvjete za ostvarivanje prava utvrenih ovim zakonom, ako je osoba imala svojstvo osiguranika prema ranijim propisima. Ponovno utvrivanje mirovine Korisniku starosne ili invalidske mirovine koji zasniva radni odnos ili otpone obavljati djelatnost po osnovi koje je obvezno osiguran odredit e se, na njegov zahtjev, novi iznos mirovine prema novoj mirovinskoj osnovi i ukupnom mirovinskom stau, pod uvjetom da je naknadno navreni sta osiguranja dui od godine dana. Korisniku mirovine koji podnese zahtjev za izmjenu ranijeg rjeenja o pravu, na temelju injenica koje su nastupile poslije donoenja rjeenja o priznavanju prava na mirovinu, pravo pripada od prvog dana narednog mjeseca kad je korisnik mirovine podnio zahtjev za pokretanje postupka. Isplata po osnovi prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja Mirovina i ostala novana primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja utvruju se u mjesenom iznosu i isplauju se unazad, u tekuem mjesecu za protekli mjesec. Dospjela primanja koja nisu mogla biti isplaena zbog okolnosti koje je prouzrokovao korisnik primanja ne mogu se naknadno isplatiti. Fond je obvezan korisniku prava isplaivati mirovinu, bez obzira na mjesto prebivalita ili boravka. Isplata mirovine u inozemstvo vri se sukladno odredbama meunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, a u sluaju kad sporazum nije zakljuen, isplata se vri prema naelu reciprociteta. Korisnik prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja obvezan je, u roku od osam dana, prijaviti svaku injenicu koja je od utjecaja na koritenje ili obujam prava. Korisnik mirovine kojem se mirovina isplauje izvan Republike, bez obzira na nain isplate, obvezan je na kraju kalendarske godine dostaviti Fondu potvrdu o ivotu. Prestanak prava Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prestaju smru korisnika prava, s tim to se mirovina koja pripada za mjesec u kojem je nastupila smrt korisnika mirovine isplauje lanovima obitelji umrlog za cijeli mjesec. Prava iz mirovinskog i inval idskog

191

MATO TADIC

osiguranja prestaju i u sluaju kad se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava.

lanu obitelji kod kojeg u tijeku koritenja prava na obiteljsku mirovinu zbog nastalih promjena vie ne postoje uvjeti za koritenje prava, pravo na obiteljsku mirovinu prestaje od dana nastale promjene, bez obzira na to kad je pokrenut postupak. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prestaju i na zahtjev korisnika prava, od prvog narednog dana nakon podnoenja zahtjeva za prestanak prava, bez obzira na razlog, ako u zahtjevu nije naveden datum za prestanak prava. Pravo na obiteljsku mirovinu prestaje udovici mladoj od 45 godina, odnosno udovcu mlaem od 55 godina ivota, koji stupe u brak, izuzev ako pravo na obiteljsku mirovinu nisu ostvarili zbog potpune nesposobnosti za privreivanje. Postupak za rjeavanje i zatita prava O pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i o utvrivanju mirovinskog staa odluuje Fond. U postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja u Fondu se osigurava dvostepenost. Protiv prvostupanjskog rjeenja moe se izjaviti alba organu odreenom opim aktom Fonda. alba ne odlae izvrenje rjeenja, izuzev u sluaju kad se albom pobija utvrena invalidnost i opasnost od nastanka invalidnosti. Protiv rjeenja Fonda donesenog povodom albe, te rjeenja donesenog u vrenju revizije, moe se podnijeti tuba nadlenom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja rjeenja. Organi i struna sluba Fonda Organi Fonda su upravni odbor, nadzorni odbor i ravnatelj. Fondom upravlja Upravni odbor. Upravni odbor Fonda sastoji se od devet lanova, ukljuujui i predsjednika. Pet lanova Upravnog odbora imenuje se iz reda osiguranika, a etiri iz reda korisnika mirovine. Nadzor nad radom i poslovanjem Fonda vri Nadzorni odbor. Nadzorni odbor Fonda sastoji se od tri lana, ukljuujui i predsjednika. Dva lana Nadzornog odbora imenuju se iz reda osiguranika, a jedan iz reda korisnika mirovine. Ravnatelj Fonda zastupa i predstavlja Fond u odnosima sa treim osobama, rukovodi radom i poslovanjem Fonda i radom strune slube Fonda, odgovara za zakonitost rada Fonda i obavlja druge poslove, sukladno zakonu i Statutu Fonda. Za ravnatelja Fonda moe biti imenovan diplomirani pravnik ili diplomirani ekonomista s pet godina radnog iskustva na rukovodeim poslovima. Ravnatelja Fonda imenuje i razrjeava Vlada putem javnog natjeaja, prema postupku propisanom zakonom. Imenovanje ravnatelja Fonda vri se na vrijeme od etiri godine. Predsjednika i lanove Upravnog odbora i predsjednika i lanove Nadzornog odbora Fonda imenuje i razrjeava Vlada putem javnog natjeaja. Imenovanje se vri na vrijeme od etiri godine, s tim da mogu biti razrijeeni i prije isteka vremena na koje su imenovani. Kaznene odredbe Za prekraje iz ovog zakona pravna osoba se moe kazniti u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 KM, a odgovorna fizika osoba od 100,00 do 3.000,00 KM.

192

MATO TADI

PROGRAM PRAVOSUDNOG ISPITA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. UPRAVNO PRAVO

1.1. ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Ovaj zakon je obraen u dijelu dravnog programa pod tokom 1.2.1., pa upuujem na taj tekst. 1.2. ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU3 Uvodne napomene i ope odredbe U dravnom programu je predstavljen Zakon o upravnom postupku na razini drave, pod tokom 1.1.2., koji je u sutini isti kao i ovaj, s tim daje ovaj zakon prilagoen ureenju Federacije BiH, pa, budui da su instituti isti, samo e se dati krai pregled ovog federalnog zakona, a u svemu ostalom upuujem na dio teksta obraen pod tokom 1.1.2. dravnog programa. Ovaj zakon regulira postupanje organa uprave Federacije Bosne i Hercegovine i organa uprave kantona, kao i gradskih i opinskih slubi za upravu i drugih organa kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima graana, pravnih osoba ili drugih stranaka. Kantoni mogu donositi dopunska pravila sukladno ovom zakonu. Pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno federalnim zakonom urediti drukije nego to su ureena ovim zakonom. Naela postupka su ista kao i u dravnom zakonu. Stvarna i mjesna nadlenost Stvarna i mjesna nadlenost je neto drukija s obzirom na sloeno ureenje Federacije BiH. Ona se, u biti, u upravnom postupku odreuje prema propisima kojima se ureduje odreena upravna oblast ili prema propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa. Mjesna nadlenost se odreuje prema federalnim propisima kojima su ureene federalne jedinice (kantoni) Federacije, kao i prema propisima o teritorijalnoj podjeli opina i prema propisima o organizaciji federalnih i kantonalnih organa uprave, odnosno prema gradskim i opinskim propisima o organizaciji gradskih i opinskih slubi za upravu. Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno je nadlean federalni i kantonalni organ uprave, odnosno gradska i opinska sluba za upravu, ako zakonom ili odlukom gradskog, odnosno opinskog vijea nije odreena nadlenost drugog organa. Federalni organi uprave rjeavaju u prvom stupnju u onim upravnim stvarima iz iskljuive nadlenosti Federacije i zajednike nadlenosti Federacije i kantona, koje su federalnim zakonom stavljene u nadlenost tih organa, osim pitanja koja su federalnim
3 "Slubene novine Federacije BiH" br. 2/98 i 48/99

3? 2^3

MATO TADI

zakonom prenesena na kantonalne organe uprave, odnosno gradske i opinske slube za upravu, kao i u upravnim stvarima iz nadlenosti kantona koje su zakonom kantona prenesene na federalne organe uprave. Kantonalni organi uprave rjeavaju u prvom stupnju u upravnim stvarima koje su kantonalnim zakonom stavljene u nadlenost kantonalnih organa uprave i u upravnim stvarima koje su federalnim zakonom prenesene na kantonalne organe uprave. Gradske, odnosno opinske slube za upravu rjeavaju u prvom stupnju u upravnim stvarima iz oblasti uprave i samouprave koje su statutom grada, odnosno opine i propisom gradskog, odnosno opinskog vijea stavljene u nadlenost gradskih, odnosno opinskih slubi za upravu, kao i u upravnim stvarima koje su federalnim i kantonalnim zakonom prenesene u nadlenost tih slubi. Mjesna nadlenost se odreuje: 1) u stvarima koje se odnose na nekretninu - prema mjestu gdje se nekretnina nalazi; 2) u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog organa, poduzea (drutva), ustanove ili druge pravne osobe - prema mjestu njihovog sjedita. U stvarima koje se odnose na djelatnost poslovnih jedinica pravnih osoba, nadlenost se odreuje prema sjeditu poslovne jedinice; 3) u stvarima koje se odnose na voenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u odreenom mjestu -prema sjeditu radnje, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja; 4) u ostalim stvarima - prema prebivalitu stranke. Kad postoji vie stranaka, nadlenost se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalite u Federaciji, nadlenost se odreuje prema mjestu njezinog boravita, a ako nema ni boravita, onda prema mjestu njezinog posljednjeg prebivalita, odnosno boravita u Federaciji. Ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti prema nekom od navedenih kriterija, ona se odreuje prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka. U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov, ili u kojima je povod za voenje postupka nastao na brodu ili zrakoplovu, mjesna nadlenost se odreuje prema matinoj luci broda, odnosno matinom pristanitu zrakoplova. Ako bi istodobno bila mjesno nadlena dva ili vie organa, nadlean je onaj organ koji je prvi pokrenuo postupak, ali se mjesno nadleni organi mogu sporazumjeti koji e od njih voditi postupak. Svaki mjesno nadleni organ izvrit e na svom podruju one radnje postupka koje ne trpe odlaganje. Svaki organ pazi po slubenoj dunosti u tijeku ci jelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost. Sukob nadlenosti Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organizacijskih jedinica federalnih organa uprave koje se nalaze izvan sjedita federalnog organa uprave, a osnovane su sa zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti federalnog organa uprave, rjeava federalni organ uprave iz ije nadlenosti obavljaju poslove te organizacijske jedinice. Sukob nadlenosti u upravnom postupku na razini Federacije rjeava: 1) izmeu federalnih organa uprave, izmeu federalnih organa uprave i federalnih ustanova, kao i izmeu federalnih ustanova - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine; 2) izmeu organa uprave dva ili vie kantona - Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine;

3? 2^3

MATO TADI

3)

4)

izmeu institucija koje imaju javne ovlasti s podruja dva ili vie kantona, kao i sukobe nadlenosti izmeu tih institucija i federalnih organa uprave -Vrhovni sud Federacije; izmeu federalnih organa uprave i federalnih ustanova i kantonalnih organa uprave i kantonalnih ustanova, kao i federalnih i kantonalnih institucija koje imaju javne ovlasti - Vrhovni sud Federacije.

Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu vlada dva ili vie kantona, odnosno izmeu Vlade Federacije i vlade kantona, rjeava Vrhovni sud Federacije. Sukob nadlenosti u upravnom postupku u kantonu rjeava: 1) izmeu kantonalnih organa uprave, izmeu kantonalnih organa uprave i kantonalnih ustanova, kao i izmeu kantonalnih ustanova - vlada kantona; 2) izmeu kantonalnih institucija koje imaju javne ovlasti i kantonalnih organa uprave i kantonalnih ustanova - najvii sud kantona. Sukob nadlenosti u upravnom postupku u opini rjeava: 1) izmeu opinskih slubi za upravu, izmeu opinskih slubi za upravu i opinskih ustanova, kao i izmeu opinskih ustanova - opinski naelnik; 2) izmeu opinskih slubi za upravu dvije ili vie opina - najvii sud kantona; 3) izmeu institucija koje imaju javne ovlasti s podruja dvije ili vie opina, kao i sukobe nadlenosti izmeu tih institucija i opinskih slubi za upravu - najvii sud kantona; 4) izmeu opinskih naelnika dvije ili vie opina, odnosno izmeu opinskog naelnika i vlade kantona - najvii sud kantona. Sukob nadlenosti u upravnom postupku u gradu rjeava: 1) izmeu gradskih slubi za upravu, izmeu gradskih slubi za upravu i gradskih ustanova, kao i izmeu gradskih ustanova - gradonaelnik; 2) izmeu gradskih slubi za upravu i opinskih slubi za upravu - najvii sud kantona; 3) izmeu gradskih institucija koje imaju javne ovlasti, kao i sukobe nadlenosti izmeu tih institucija i gradskih slubi za upravu i gradskih ustanova - najvii sud kantona. Posebni sluajevi dostavljanja pismena a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku Ako vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom predmetu, dostavljanje se za sve njih vri tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako stranka ima vie punomonika, dovoljno je da se dostavljanje izvri samo jednom od njih. b) Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena Stranka moe ovlastiti odreenu osobu kojoj se imaju vriti sva dostavljanja za nju. Kad stranka pismeno obavijesti o toj ovlasti organ koji vodi postupak, taj organ je obvezan sva dostavljanja vriti ovom punomoniku (punomonik za primanje pismena). Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci. Dostavljanjem pismena punomoniku za primanje pismena smatra se da je dostavljanje izvreno stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno. U pismenu koje se dostavlja punomoniku za primanje pismena oznait e se sve osobe za koje se dostavljanje vri. c) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim osobama

3? 2^3

MATO TADI

Dostavljanje pismena organima vlasti, poduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim osobama vri se predajom pismena slubenoj osobi, odnosno osobi odreenoj za primanje pismena tih organa, odnosno pravnih osoba, ako za pojedine sluajeve nije drukije propisano. d ) Dostavljanje pismena ostalim osobama Fizikim osobama i pravnim osobama u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim organizacijama i osobama u Federaciji koje uivaju diplomatski imunitet, dostavljanje pismena se obavlja preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, ako meunarodnim ugovorima nije drukije odreeno. Dravljanima Federacije koji se nalaze u inozemstvu dostavljanje izvoda iz matinih knjiga, svjedodaba, diploma, uvjerenja, potvrda i drugih pismena izdanih na zahtjev stranke moe se obavljati neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena moe se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih predstavnitava Bosne i Hercegovine u inozemstvu. Vojnim osobama, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom, rijenom, pomorskom i zranom saobraaju dostavljanje pismena se moe vrit i i preko njihove komande, odnosno organa ili pravne osobe u kojima su zaposleni, a osobama lienim slobode dostavljanje pismena se vri preko uprave ustanove u kojoj se nalaze. e) Dostavljanje pismena javnim priopenjem Ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje pismena e se izvriti javnim priopenjem na oglasnoj ploi organa koji je pismeno izdao. Smatra se daje dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15 dana od dana isticanja priopenja na oglasnoj ploi, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Osim objavljivanja na oglasnoj ploi, organ moe objaviti priopenje u novinama, odnosno drugim sredstvima javnog informiranja ili na koji drugi uobiajeni nain. j) Odbijanje prijema pismena Ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva, bez zakonskog razloga odbije da primi pismeno, ili to uini osoba zaposlena u organu, poduzeu (drutvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi ili u odvjetnikom uredu, odnosno ako to uini osoba koju su za prijem pismena odredili naselje, grupa osoba i dr., dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili radnom mjestu gdje je ta osoba zaposlena ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposlena. To e se zabiljeiti na dostavnici. g ) Promjena stana Kad stranka ili njezin zakonski zastupnik u tijeku postupka promijene svoje prebivalite ili stan, duni su o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak. Ako oni to ne uine, a dostavlja i nakon istraivanja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vre pribijanjem pismena na oglasnoj ploi organa koji vodi postupak. Rokovi i povrat u prijanje stanje Rokovi i povrat u prijanje stanje rijeeni su isto kao u dravnom zakonu. Skraeni postupak Organ moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na podlozi kojih se moe utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na podlozi opepoznatih injenica ili injenica koje su organu poznate;

3? 2^3

MATO TADI

2)

3)

4)

ako se stanje stvari moe utvrditi na podlozi slubenih podataka kojima organ raspolae, a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njezinih prava, odnosno pravnih interesa; u sluaju kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na podlozi injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju, ali su injenice ili okolnosti uinjene vjerojatnim, a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti; kad je rije o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgaati, a injenice na kojima rjeenje treba biti utemeljeno su utvrene ili bar uinjene vjerojatnim.

Posebni ispitni postupak Posebni ispitni postupak se provodi kad je to potrebno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su znaajne za razjanjenje stvari ili radi davanja strankama mogunosti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese. Tijek ispitnog postupka odreuje, prema okolnostima pojedinog sluaja, slubena osoba koja vodi postupak, pridravajui se odredaba ovog zakona i propisa koji se odnose na stvar o kojoj je rije. Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, davati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zatiene interese, a slubena osoba je obvezna to omoguiti. Stranka moe iznositi injenice koje mogu utjecati na rjeenje stvari i pobijati tonost navoda koji se ne slau s njezinim navodima. Ona ima pravo da sve do donoenja rjeenja dopunjuje i objanjava svoje tvrdnje, a ako to ini poslije odrane usmene rasprave, duna je da opravda zbog ega to nije uinila na raspravi. Dokazivanje injenice na podlozi kojih se donosi rjeenje utvruju se dokazima. Kao dokazno sredstvo upotrijebit e se sve to je podesno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju, kao to su: isprave, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije, svjedoci, izjava stranke, vjetaci, uviaj. Rjeenje - organ koji donosi rjeenje Na podlozi injenica utvrenih u postupku, organ nadlean za rjeavanje donosi rjeenje o stvari koja je predmet postupka. Kad o stvari rjeava kolegijalni organ, on moe rjeavati kad je prisutno vie od polovine njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako zakonom ili drugim propisima nije odreena naroita veina. Glede rjeavanja upravne stvari u okviru organa izvrne vlasti, primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako posebnim propisima koji ureduju ta pitanja o kojima rjeenje donosi organ izvrne vlasti nije drukije odreeno. Zakljuak Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka, kao i u onim pitanjima u kojima je ovim zakonom predvieno da se donosi zakljuak, i drugim pitanjima u svezi s provedbom postupka, a koja se ne rjeavaju rjeenjem. Pravni lijekovi - redovni pravni lijek - alba Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe.

3? 2^3

MATO TADI

Tuitelj, pravobranitelj i drugi organi, kad su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albu protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na tetu javnog interesa. Pravo albe protiv prvostupanjskih rjeenja federalnih organa uprave i federalnih ustanova ureduje se federalnim zakonom iz odgovarajue upravne oblasti. Pravo albe protiv prvostupanjskih rjeenja kantonalnih organa uprave i ustanova, koja se donose na temelju zakona kantona, ureduje se zakonom kantona iz odgovarajue upravne oblasti. Protiv rjeenja domova Parlamenta Federacije i zakonodavnog tijela kantona, odnosno gradskog i opinskog vijea, kao i rjeenja Vlade Federacije i vlade kantona, donesenog u prvom stupnju, ne moe se izjaviti alba. Ako protiv prvostupanjskih rjeenja iz ovog lanka alba nije doputena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor u nadlenom sudu. alba mora biti doputena protiv svih prvostupanjskih rjeenja u kojima je zakonom iskljuen upravni spor. Nadlenost organa za rjeavanje o albi Ako je u prvostupanjskom upravnom postupku rjeavano na temelju statuta ili propisa opinskog vijea, u okviru iskljuivih prava i dunosti opine, o albi protiv tih rjeenja u drugom stupnju rjeava opinski organ odreen statutom opine, odnosno or gan odreen propisom opinskog vijea. Ako je u prvostupanjskom upravnom postupku rjeavano na temelju statuta ili propisa gradskog vijea, u okviru iskljuivih prava i obveza grada, u drugom stupnju protiv tih rjeenja rjeava gradski organ iz odgovarajue upravne oblasti odreen statutom grada, odnosno organ odreen propisom gradskog vijea. Protiv prvostupanjskih rjeenja opinskog naelnika i gradonaelnika, odnosno opinskih i gradskih slubi za upravu, koja su u upravnom postupku donesena na temelju kantonalnog zakona ili drugog kantonalnog propisa, u drugom stupnju rjeava nadleni kantonalni organ iz odgovarajue upravne oblasti, ako kantonalnim zakonom nije utvrena nadlenost drugog organa. Protiv prvostupanjskih rjeenja opinskog naelnika i gradonaelnika, odnosno opinskih i gradskih slubi za upravu, koja su u upravnom postupku donesena na temelju federalnog zakona ili drugog federalnog propisa, u drugom stupnju rjeava nadleni federalni organ uprave iz odgovarajue upravne oblasti, ako federalnim zakonom nije utvrena nadlenost drugog organa. O albi protiv prvostupanjskih rjeenja kantonalnih organa uprave i ustanova donesenih na temelju zakona i drugih propisa kantona rjeava nadleni organ kantona odreen zakonom kantona. O albi protiv prvostupanjskih rjeenja kantonalne uprave, odnosno kantonalne ustanove, koje se nalaze u sustavu kantonalnog organa uprave, rjeava kantonalni organ uprave u ijem se sastavu nalazi ta uprava, odnosno ustanova O albi protiv prvostupanjskih rjeenja organizacijskih jedinica kantonalnih organa uprave i kantonalnih ustanova, koje su osnovane izvan sjedita kantonalnog organa uprave i kantonalne ustanove, sa zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti kantonalnog organa uprave i kantonalne ustanove, rjeava kantonalni organ uprave i kantonalna ustanova kojoj pripada ta organizacijska jedinica. O albi protiv prvostupanjskih rjeenja kantonalnih organa uprave i kantonalnih ustanova donesenih na temelju federalnih zakona i drugih federalnih propisa rjeava nadleni federalni organ uprave, odnosno federalna ustanova iz odgovarajue upravne oblasti.

3? 2^3

MATO TADI

O albi protiv prvostupanjskih rjeenja federalne uprave, odnosno federalne ustanove, koje se nalaze u sastavu federalnog organa uprave, rjeava federalni organ uprave u ijem se sastavu nalazi ta uprava, odnosno ustanova. O albi protiv prvostupanjskih rjeenja organizacijskih jedinica federalnih organa uprave i federalnih ustanova, koje su osnovane izvan sjedita federalnog organa uprave i federalne ustanove, sa zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadle nosti federalnog organa uprave i federalne ustanove, rjeava federalni organ uprave i federalna ustanova kojima pripada ta organizacijska jedinica. O albi protiv prvostupanjskih rjeenja federalnih organa uprave i federalne ustanove rjeava federalni organ odreen federalnim zakonom. O albi protiv prvostupanjskog rjeenja koje donosi poduzee (drutvo), ustanova ili druga pravna osoba rjeava organ odreen statutom, odnosno drugim opim aktom tih pravnih osoba, ako zakonom nije propisano da o albi rjeava drugi organ. O albi protiv prvostupanjskog rjeenja institucije koja ima javne ovlasti rjeava organ odreen statutom te institucije, ako zakonom kojim je dana javna ovlast nije propisano da o albi rjeava organ uprave, odnosno drugi organ. alba protiv rjeenja se podnosi u roku od 15 dana, ako zakonom nije drukije odreeno. Rok za albu za svaku osobu i za svaki organ kojima se rjeenje dostavlja rauna se od dana dostavljanja rjeenja. U albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, te naziv or gana koji ga je donio, broj i datum rjeenja. Dovoljno je da alitelj u albi izloi u kojem je pogledu nezadovoljan rjeenjem, ali albu ne mora posebno obrazloiti. U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alitelj duan obrazloiti zbog ega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku. alba se neposredno predaje ili alje potom organu koji je donio prvostupanjsko rjeenje. Radprvostupanjskog organa povodom albe, rjeavanje drugostupanjskog organa, alba kad prvostupanjsko rjeenje nije doneseno u zakonskom roku (utnja administracije), rok za donoenje rjeenja povodom albe i dostavljanje drugostupanjskog rjeenja isto su ureeni kao u dravnom zakonu. Izvanredni pravni lijekovi Obnova postupka: Ovaj pravni lijek je isto ureen kao i u dravnom zakonu. Osobiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u svezi s upravnim sporom, zahtjev za zatitu zakonitosti, ponitavanje i ukidanje rjeenja prema pravu nadzora, ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke, izvanredno ukidanje rjeenja i proglaavanje rjeenja nitavnim rijeeni su na isti nain kao i u dravnom zakonu. Pitanja izvrenja rjeenja i zakljuka su isto rijeena kao i u dravnom zakonu. Mjere za provoenje zakona Mjere za provoenje ovog zakona djelomino su iste kao i u dravnom zakonu, meutim, postoji strukturalna razlika zbog sloenog ureenja Federacije BiH. Institucije koje imaju javne ovlasti ne mogu u upravnom postupku koji one vode same primjenjivati prisilne mjere privoenja ili dovoenja, nego e se ta institucija obratiti kantonalnom organu uprave nadlenom za poslove ope uprave, radi primjene te prinudne mjere, ako federalnim, odnosno kantonalnim zakonom nije odreen drugi organ. Na traenje institucije koja ima javne ovlasti, taj kantonalni organ je ovlaten primijeniti predvienu prisilnu mjeru privoenja, odnosno dovoenja, ako se utvrdi daje to nuno radi provedbe postupka. Nadleni organ je duan odgovoriti u roku od pet dana, a ako to ne

3? 2^3

MATO TADI

uini, organ-javna institucija koja je traila pomo uloit e prigovor Federalnom ministarstvu pravde u roku od osam dana od isteka roka od pet dana. Ovaj organ duan je odluiti o prigovoru u roku od tri dana od prijema prigovora. Osobe koje rade u organima Federacije, odnosno kantona, polau struni ispit prema federalnim propisima koji se odnose na polaganje strunog ispita slubenika federalnih organa uprave. Rukovoditelji federalnih i kantonalnih organa uprave, a u gradu -gradonaelnik i u opini - opinski naelnik, odnosno rukovoditelji institucija koje imaju javne ovlasti, odgovorni su za pravilnu i dosljednu primjenu ovog zakona, a naroito su odgovorni da se upravne stvari rjeavaju u zakonom propisanim rokovima. Nadlena upravna inspekcija ima pravo zahtijevati pokretanje postupka odgovornosti u nadlenom organu protiv rukovoditelja organa uprave, odnosno rukovoditelja institucije koja ima javne ovlasti, koji propuste vrenje dunosti iz ovog zakona. U gradu je gradonaelnik, a u opini opinski naelnik obvezan jedanput godinje podnijeti pismeno izvjee gradskom, odnosno opinskom vijeu o rjeavanju upravnih stvari u upravnom postupku u okviru svih gradskih, odnosno opinskih slubi za upravu. Kantonalni organi uprave i upravne ustanove obvezni su da godinje izvjee 0 rjeavanju upravnih stvari u upravnom postupku iz svoje nadlenosti podnesu kantonalnoj vladi, a federalni organ uprave i federalne ustanove izvjee podnose Vladi Federacije. Federalni ministar pravde propisuje, po potrebi, obrasce za pozive, dostavnice, nareenja za privoenje, odnosno dovoenje, zapisnike, zapisnike u vidu knjiga, kao i za druge akte u upravnom postupku za potrebe federalnih organa uprave i federalnih ustanova i federalnih institucija koje imaju javne ovlasti. Rukovoditelj kantonalnog organa uprave nadlenog za opu upravu propisuje, po potrebi, obrasce za potrebe kantonalnih organa uprave i upravnih ustanova, kantonalnih institucija koje imaju javne ovlasti i za gradske i opinske slube za upravu. Nadzor nad provoenjem zakona i kaznene odredbe Nadzor nad provoenjem ovog zakona u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama i drugim federalnim organima, u federalnim institucijama koje imaju javne ovlasti i u kantonalnim organima uprave i gradskim i opinskim slubama za upravu, u pitanjima u kojima ti organi, slube i institucije u upravnom postupku rjeavaju o upravnim stvarima na temelju federalnog zakona ili drugog federalnog propisa, vri Federalno ministarstvo pravde. Nadzor nad provedbom ovog zakona u kantonalnim organima uprave i kantonalnim ustanovama, i drugim kantonalnim organima, u gradskim i opinskim slubama za upravu, kao i institucijama koje vre javne ovlasti na temelju kantonalnog zakona, u pitanjima u kojima organi, slube i institucije u upravnom postupku rjeavaju o upravnim stvarima na temelju kantonalnog zakona 1 drugog kantonalnog propisa, kao i propisa opinskog i gradskog vijea, vri kantonalni organ uprave nadlean za poslove pravosua. Ovaj zakon propisuje niz prekraja za nepotivanje pojedinih odredaba ovog zakona. Prekrajna novana kazna se kree u rasponu od 1.000,00 do 8.000,00 KM za pravne osobe, odnosno institucije, a od 150,00 do 1.200,00 KM za odgovornu fiziku osobu u instituciji ili pravnoj osobi. 1.3. ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA4 Uvodne napomene i temeljne odredbe

4 "Slubene novine Federacije BiH" broj 9/05

3? 2^3

MATO TADI

U dravnom programu se nalazi Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (1.1.3). Ovaj zakon regulira pitanje pokretanja upravnog spora pred Sudom BiH u odnosu na akte institucija BiH, dok Zakon o upravnim sporovima u Federaciji BiH regulira pitanje pokretanja upravnog spora u okviru Federacije BiH, protiv akata institucija Federacije, odnosno kantona, grada i opine. Instituti su isti, ali je razlika u nadlenim sudovima za postupanje povodom tube u upravnom sporu. Stoga, da se ne bi ponavljao, ovaj zakon e ovdje biti izloen u skraenoj verziji, a za sve to nije ovdje izloeno upuujem na isti dravni zakon koji je obraen u dravnom programu pod tokom 1.1.3. Dakle, radi ostvarivanja sudske zatite prava graana, gospodarskih i drugih drutava, ustanova i drugih pravnih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine, kantonu, gradu i opini, te radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odluuju o zakonitosti akata kojima organi uprave i slube za upravu u opini i gradu, odnosno gospodarska i druga drutva, ustanove i druge pravne osobe koje imaju javne ovlasti, rjeavaju o pravima i obvezama pojedinaca i pravnih osoba u pojedinanim upravnim stvarima. Pravo pokretanja upravnoga spora ima pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeeno koje pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na Zakonu, te pod istim uvjetima pojedinac ili pravna osoba koji su sudjelovali u upravnom postupku radi zatite svojih prava ili pravnih interesa (zainteresirana osoba). Upravni spor moe pokrenuti i nadleni pravobranitelj kada je upravnim aktom povrijeen Zakon na tetu Federacije, kantona, grada ili opine koju on, prema zakonu, zastupa, kao i u drugim sluajevima odreenim ovim Zakonom. Upravni spor moe pokrenuti i ombudsman, a i intervenirati u postupku koji je u tijeku kad u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da su upravnim aktom povrijeeni ljudsko dostojanstvo, prava i slobode pojedinca zajameni Ustavom Fede racije Bosne i Hercegovine i instrumentima navedenim u aneksu toga Ustava. Presude sudova donijete u upravnim sporovima obvezne su. Nadlenost suda u upravnim sporovima Upravne sporove rjeava kantonalni sud, i to prema sjeditu prvostupanjskoga tijela, odnosno njegove organizacijske jedinice. U upravnim sporovima sudi sudac pojedinac. Iznimno, u sloenim predmetima upravnoga spora sudi se u vijeu od tri suca, o emu odluuje predsjednik vijea za upravne sporove. Sukob nadlenosti izmeu kantonalnih sudova glede rjeavanja upravnoga spora rjeava Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Upravni spor - akti protiv kojih se on moe voditi Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnoga akta kojim je nadleno tijelo rjeavalo o izvjesnom pravu ili obvezi pojedinca ili pravne osobe u kojoj upravnoj stvari. Upravni spor moe se pokrenuti protiv upravnoga akta koji je donijet u drugom stupnju ili protiv prvostupanjskoga upravnog akta, ako Zakonom nije doputena alba na taj akt u upravnome postupku. Upravni spor se moe pokrenuti i kada nadleno tijelo o zahtjevu, odnosno o albi stranke nije donijelo odgovarajui upravni akt u upravnome postupku, i da se stranka prethodno pisano obratila nadlenoj upravnoj inspekciji koja u roku od 30 dana nije postupila povodom njezinog zahtjeva. Upravni spor se ne moe voditi: 1) 2) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan upravnoga spora; protiv akata donesenih u stvarima o kojima se prema izriitoj odredbi Zakona ne moe voditi upravni spor;

3? 2^3

MATO TADI

3)

u stvarima o kojima izravno, na temelju ustavnih ovlasti, odluuju domovi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ili predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i jedan od dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno zakonodavno tijelo kantona, osim kada je nadleno tijelo pri donoenju upravnoga akta prekorailo granice svoje nadlenosti ih upravni akt nije donijelo izravno na temelju ustavnih ovlasti.

Tuena strana u upravnome sporu je tijelo iji se upravni akt pobija. Tuba, u pravilu, ne sprjeava izvrenje upravnoga akta protiv kojega je podnijeta. Na zahtjev tuitelja, tijelo nadleno za provedbu izvrenja pobijanog upravnog akta odgodit e izvrenje do donoenja sudske odluke, ako bi izvrenje nanijelo tuitelju tetu koja bi se teko mogla popraviti, a odgoda nije protivna javnome interesu, niti bi se odgodom nanijela vea nenaknadiva teta protivnoj stranci. Uz zahtjev za odgodom mora se priloiti dokaz o podnijetoj tubi. Povodom svakog zahtjeva nadleno tijelo mora donijeti rjeenje najkasnije u roku od tri dana od primitka zahtjeva za odgodom izvrenja. O odgodi izvrenja upravnoga akta protiv kojega je podnijeta tuba moe odluiti i nadleni sud kojem je tuba podnijeta, ako to pisano zatrai tuitelj. Ovaj zahtjev tuitelj moe podnijeti samo ako prethodno nije traio odgodu izvrenja rjeenja u organu uprave. Postupak povodom upravnog spora Upravni spor pokree se tubom. Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnoga akta stranci koja podnosi tubu, a ako im akt nije dostavljen, tubu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostave upravnoga akta stranci u iju je korist upravni akt donijet. Tuba se predaje nadlenome sudu izravno ili mu se alje potom preporueno, a moe se izjaviti i u zapisniku u nadlenom sudu ili ma kojem drugom sudu. Ako u upravnome postupku drugostupanjsko tijelo nije u roku od 30 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donijelo rjeenje povodom albe stranke protiv prvostupanjskoga rjeenja, a ne donese ga ni povodom zahtjeva upr avne inspekcije kojoj se stranka obratila, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. Na isti nain stranka moe postupiti i kada, povodom njezinog zahtjeva, prvostupanjsko tijelo u upravnome postupku nije donijelo rjeenje protiv i jeg akta zakonom nije doputena alba. Ako u upravnome postupku prvostupanjsko tijelo protiv ijeg je akta alba doputena nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donijelo rjeenje povodom zahtjeva, stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostupanjskome tijelu. Protiv rjeenja drugostupanjskoga tijela stranka moe pokrenuti upravni spor, a moe ga pokrenuti i ako drugostupanjsko tijelo ne donese rjeenje u propisanome roku. U tubi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim ako nesumnjivo ukazuju na to da je injenino stanje oito drukije od onoga koje je utvreno u upravnome postupku i pod uvjetom da tuitelj prui dokaze o tome kako ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti, odnosno predloiti do okonanja upravnoga postupka. Svaka stranka duna je dokazati injenice na koje se poziva. Za odbacivanje tube ili obustavu postupka vrijede ista pravila kao u dravnom zakonu. O upravnim sporovima sud rjeava nejavno, po sucu pojedincu ili u sjednici. Ako stranka u sporu zatrai da prisustvuje nejavnome rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava, sud je duan izvijestiti stranke i zainteresirane osobe, ako ih ima, o datumu nejavnoga rjeavanja i njihovu pravu da tome rjeavanju prisustvuju, o dnosno odrati usmenu raspravu javno. Sud, u pravilu, rjeava spor na podlozi injenica koje su utvrene u upravnome postupku. Zakonitost pobijanog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube i pri tome je vezan razlozima tube.

3? 2^3

MATO TADI

Ako sud povodom zahtjeva iz tube utvrdi daje pobijani upravni akt nitavan, ponitit e ga, a ako su razlozi nitavnosti sadrani i u prvostupanjskome upravnom aktu, ponitit e i taj akt. Kada odluuje u vijeu, sud donosi presudu, odnosno rjeenje veinom glaso va sudskoga vijea. O vijeanju i glasovanju vodi se posebni zapisnik, koji potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Vijeanje i glasovanje obavlja se bez prisutnosti stranaka. Sud rjeava spor presudom. Presudom se tuba uvaava ili odbija kao neutemelj ena. Ako se tuba uvaava, presudom se upravni akt ponitava i rjeava upravna stvar, ili e sud presudom uvaiti tubu, ponititi upravni akt i odrediti u kojem e smislu nadleno tijelo donijeti rjeenje. Ako sam rjeava, takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. U sluajevima u kojima se ne odluuje presudom, sud donosi rjeenje. Presuda, odnosno rjeenje sadri: oznaenje suda, broj i datum, uvod koji obuhvaa ime i prezime predsjednika vijea, lanova vijea, odnosno suca pojedinca i zapisniara, oznaenje stranaka i njihovih zastupnika, kratko oznaenje predmeta spora i dan kada je presuda, odnosno rjeenje donijeto, izreku i obrazloenje. Izreka mora biti odvojena od obrazloenja. U presudi se moraju ocijeniti svi navodi tube. Izvornu presudu, odnosno rjeenje potpisuju predsjednik vijea i zapisniar, odnosno sudac pojedinac ako je donio odluku bez nazonosti stranaka ili nejavno. Presuda, odnosno rjeenje se izdaje strankama u ovjerenu prijepisu. Protiv odluke donijete u upravnome sporu ne moe se izjaviti alba. Zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke i postupak povodom zahtjeva Protiv pravomone odluke kantonalnoga suda donijete u upravnome sporu stranka moe podnijeti zahtjev za izvanrednim preispitivanjem sudske odluke Vr hovnome sudu Federacije ili kantonalnom sudu. Vrhovnome sudu Federacije stranka moe podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje zbog povrede federalnoga zakona ili drugog federalnog propisa ili zbog povrede pravila federalnoga zakona o postupku, koja j e mogla biti od utjecaja na rjeenje stvari putem kantonalnog suda. Kantonalnom sudu stranka moe podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje zbog povrede kantonalnoga zakona ili drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede pravila federalnoga zakona o postupku, koja je mogla biti od utjecaja na rjeenje stvari. Zahtjev za izvanredno preispitivanje ne moe se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje. Zahtjev se moe podnijeti u roku od 30 dana od dana dostave stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. O zahtjevu za izvanredno preispitivanje odluuje nadleni sud u vijeu od tri suca. Zahtjev sadri oznaenje sudske odluke ije se preispitivanje predlae, kao i razloge i obujam u kojem se predlae preispitivanje te odluke. Nadlean je onaj sud koji je inae nadlean za postupanje u ovoj upravnoj stvari. Kantonalnom sudu protiv ije odluke je podnijet zahtjev tueno tijelo duno je, na njegov zahtjev, najkasnije u roku od osam dana dostaviti sve spise predmeta koje je kantonalni sud duan proslijediti Vrhovnome sudu Federacije u roku od tri dana po primitku predmeta, ako je zahtjev podnijet tome sudu. Nadleni sud presudom odbija ili uvaava zahtjev. Presudom kojom zahtjev uvaava nadleni sud moe ukinuti ili preinaiti sudsku odluku protiv koje je podnijet zahtjev. Ako Vrhovni sud Federacije ukine sudsku odluku, predmet vraa kantonalnom sudu ija je odluka ukinuta, a ako kantonalni sud ukine sudsku odluku predmet vraa vijeu,

3? 2^3

MATO TADI

odnosno sucu pojedincu ija je odluka ukinuta. Taj sud, odnosno vijee ili sudac pojedinac duni su izvesti sve postupovne radnje, raspraviti pitanja na koja im je ukazao nadleni sud i donijeti odgovarajuu odluku. Ponavljanje postupka Postupak okonan presudom ili rjeenjem nadlenoga suda ponovit e se na zahtjev stranke: 1) ako stranka dozna za nove injenice ili nade ili stekne mogunost upotrijebiti nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju da su te injenice, odnosno dokazi bih iz nijeti ili upotrijebljeni na raspravi u ranijem sudskom postupku; 2) ako je do odluke suda dolo uslijed kaznenoga djela suca ili uposlenika suda, ili je odluka isposlovana prijevarnom radnjom zastupnika ili punomonika stranke, njegova protivnika ili protivnikova zastupnika ili punomonika, a takva je radnja kazneno djelo; 3) ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u kaznenoj ili graanskoj stvari, a ta je presuda kasnije ukinuta drugom pravomonom sudskom odlukom; 4) ako je isprava na kojoj se temelji sudska odluka lana ih lano preinaena, ili ako je svjedok, vjetak ili stranka, prilikom sasluanja pred sudom dao laan iskaz, a odluka suda se temelji na tom iskazu; 5) ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu; 6) ako stranci, odnosno zainteresiranoj osobi nije bila dana mogunost sudjelovanja u upravnome sporu. Ponavljanje e se dopustiti samo ako stranka, bez svoje krivnje, nije bila u stanju te okolnosti iznijeti u ranijem postupku. Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka doznala za razlog ponavljanja. Ako je stranka doznala za razlog ponavljanja prije okonanja postupka u sudu, ali taj razlog nije mogla upotrijebiti u tijeku postupka, ponavljanje se moe traiti u roku od 30 dana od dana dostave sudske odluke. Nakon proteka pet godina od pravomonosti sudske odluke ponavljanje se ne moe traiti. Ponavljanje postupka pokree se tubom. O tubi za ponavljanje postupka rjeava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka, i to sudac pojedinac koji nije sudjelovao u donoenju te odluke. U tubi se mora naroito navesti: 1) presuda ili rjeenje donijeto u postupku ije se ponavljanje trai; 2) zakonski temelj ponavljanja i dokazi, odnosno okolnosti koje ine vjerojatnim postojanje toga temelja; 3) okolnosti iz kojih proizlazi daje tuba podnijeta u zakonskome roku i ime se to dokazuje; 4) u kojem smislu i u kojem opsegu se predlae izmjena presude, odnosno rjeenja donesenog u postupku ije se ponavljanje trai. O tubi za ponavljanje postupka sudac pojedinac odluuje bez odravanja rasprave. Sud e odbaciti tubu rjeenjem ako utvrdi da je tubu podnijela neovlatena osoba ili da tuba nije pravodobna ili da stranka nije uinila barem vjerojatnim postojanje zakonskoga temelja za ponavljanje. Nakon isteka roka za odgovor na tubu, sud presudom rjeava o tubi za ponavljanje postupka. Ako se ponavljanje postupka dopusti, stavit e se izvan snage ranija sudska odluka u cijelosti ili djelomino. Ranije postupovne radnje na koje ne utjeu razlozi ponavljanja postupka nee se ponavljati. Presudom kojom se ponavljanje postupka doputa rijeit e se i

3? 2^3

MATO TADI

o glavnoj stvari. Protiv odluke suda donijete povodom tube za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi. Pravne lijekove moe podnositi i ombudsman kada u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nade da su sudskom odlukom povrijeeni ljudsko dostojanstvo, prava i slobode utvreni Ustavom Federacije i instrumentima aneksa tog Ustava. Postupak zatite sloboda i prava pojedinca zajamenih Ustavom Federacije BiH Pojedinac ija su prava ili temeljne slobode zajameni Ustavom Federacije i instrumentima aneksa tog Ustava povrijeeni konanim pojedinanim aktom nadlenoga tijela, ima pravo zahtijevati zatitu tih prava i sloboda u nadlenom sudu, sukladno ovome Zakonu, ako nije osigurana druga sudska zatita. O zahtjevima za zatitu sloboda i prava pojedinaca zajamenih Ustavom Federacije rjeava kantonalni sud. Podnoenje zahtjeva za zatitu sloboda i prava zajamenih Ustavom Federacije, kao i rjeavanje tog zahtjeva u okviru suda, obavlja se sukladno slobodnoj primjeni odredaba ovoga Zakona koje se odnose na upravni spor. O zahtjevima sud odluuje rjeenjem. Pojedinac ija su prava i slobode povrijeeni podnosi zahtjev nadlenome kantonalnom sudu. U zahtjevu za zatitu zbog nezakonite radnje navodi se: radnja, mjesto i vrijeme kada je ona uinjena, tijelo, odnosno pravna osoba kod koje je ta radnja uinjena, podaci o slubenoj osobi, odnosno odgovornoj osobi koja je touinila, dokazi o tome, kao i zahtjev za otklanjanjem zapreke ili ogranienja slobode ili prava koje se pobija nezakonitom radnjom. Zahtjev zbog nezakonite radnje moe se podnijeti sve dok radnja traje. O zahtjevu za zatitu zbog nezakonite radnje odluuje kantonalni sud. Sud povodom zahtjeva postupa hitno i na nain kojim se, uvajui temeljna naela postupka, sudska odluka ima donijeti im prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Kada sud nade daje zahtjev utemeljen, donijet e rjeenje kojim e zabraniti daljnje injenje nezakonite radnje. U protivnome, odbit e zahtjev rjeenjem. Protiv ovakvog rjeenja ne moe se izjaviti alba, ali se moe podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnome sudu Federacije u roku od osam dana od dana dostave rjeenja stranci. Kaznene odredbe Novanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj institucija koja ima javne ovlasti ako povrijedi pojedine odredbe ovog zakona, a odgovorna fizika osoba kaznit e se za prekraj u iznosu od 200,00 do 800,00 KM. 1.4. ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE5
5 "Slubene novine Federacije BiH" br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06, 61/06 i 52/09

9. Federalno ministarstvo zdravstva, 10. Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti 11. Federalno ministarstvo kulture i sporta, 12. Federalno ministarstvo trgovine, 13. Federalno ministarstvo prostornog ureenja, 14. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, 15. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta. 16. Federalno ministarstvo okolia i turizma. Ustavni sud Federacije BiH donio je presudu U-29/09 od 28. rujna 2010. godine, kojim je utvrdio da odredbe lanka 15. i 16. ovog Zakona nisu sukladne Ustavu Federacije BiH. Radi

3? 2^3

MATO TADI

Temeljne odredbe Ovim zakonom osnivaju se federalna ministarstva, federalne uprave i federalne upravne organizacije, utvruje njihov djelokrug i ureuju druga pitanja od znaaja za njihovu organizaciju i funkcioniranje. Poslove uprave iz okvira nadlenosti Federacije vre federalna ministarstva, federalne uprave i federalne upravne organizacije. Federalna ministarstva su: 1. Federalno ministarstvo unutarnjih poslova - Federalno ministarstvo unutranjih poslova, 2. Federalno ministarstvo pravde, 3. Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija, 4. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, 5. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, 6. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, 7. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, 8. Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata -Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilakog rata,

se o odredbama koje se odnose na Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti i Federalno ministarstvo kulture i sporta. U sastavu Federalnoga ministarstva unutarnjih poslova nalazi se Federalna uprava policije koja vri operativne poslove policije iz nadlenosti Federalnoga ministarstva unutarnjih poslova utvrene posebnim zakonom. U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu koji vri strune i druge poslove iz nadlenosti Federacije koji se odnose na: utvrivanje unutarnje organizacije federalnih ministarstava i drugih tijela federalne uprave s ciljem unapreenja njihovog rada i organizacije i osiguranja uinkovitog rukovoenja; uvoenje suvremenih tehnikih metoda i sredstava rada u organe i tijela uprave (informatiko -dokumentacijski sustav); ureivanje naina ostvarivanja prava i dunosti slubenika i namjetenika iz radnih odnosa, plaa i drugih naknada u opim aktima ministarstva i drugih tijela federalne uprave, te suradnja sa nadlenim sindikatom u odnosu na rjeavanje tih pitanja. U sastavu Federalnog ministarstva financija - Federalnog ministarstva finansija su: Porezna uprava, Carinska uprava i Financijska policija. Porezna uprava vri upravne i druge strune poslove utvrene zakonom. Carinska uprava vri upravne i druge strune poslove utvrene zakonom. Financijska policija vri upravne i druge strune poslove utvrene zakonom. U sastavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije su Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju. U sastavu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija su Federalna direkcija za civilno zrakoplovstvo - Federalna direkcija za civilnu avijaciju i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i odravanje autocesta. U sastavu Federalnog ministarstva zdravstva je Federalna uprava za zatitu od zraenja i radijacijsku sigurnost. U sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta - Federalno ministarstvo kulture i porta nalazi se Zavod za zatitu spomenika. U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva nalaze se Federalna uprava za umarstvo i Federalni zavod za zatitu bilja u poljoprivredi.

3? 2^3

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA

MATO TADI

Samostalne federalne uprave su: 1. Federalna uprava civilne zatite, 2. Federalna uprava za geodetske i imovinskopravne poslove, 3. Federalna uprava za inspekcijske poslove. Samostalne federalne upravne organizacije su: 1. Federalni zavod za statistiku, 2. Federalni hidrometeoroloki zavod, 3. Arhiv Federacije, 4. Federalni zavod za programiranje razvoja 5. Federalna direkcija robnih rezervi, 6. 7. 8. 9. Federalni zavod za agropedologiju, Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Federalni agromediteranski zavod Mostar, Federalni zavod za geologiju.

Upravne organizacije imaju svojstvo pravne osobe, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Sjedite federalnih ministarstava, uprava i upravnih organizacija Sjedite federalnih ministarstava, federalnih uprava i federalnih upravnih organizac ija je u Sarajevu. Izuzetno, sljedea federalna ministarstva i federalne upravne organizacije imaju sjedite u Mostaru: Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Federalno ministarstvo kulture i sporta. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta. Federalni agromediteranski zavod Mostar. Rukovoenje federalnim ministarstvima, upravama i upravnim organizacijama Rukovoenje federalnim ministarstvima, federalnim upravama i federalnim upravnim organizacijama vri se na nain predvien Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Unutarnja organizacija federalnih ministarstava, federalnih uprava i federalnih upravnih organizacija utvruje se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji, koji priprema i podnosi Vladi Federacije na suglasnost rukovoditelj ministarstva (ministar), rukovoditelj samostalne uprave ili upravne organizacije. 1.5. ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Obraen u dijelu dravnog programa pod tokom 1.2.2. 1.6. ZAKON O DRAVLJANSTVU BOSNE I HERCEGOVINE Obraen u dijelu dravnog programa pod tokom 1.1.6. 1.7. ZAKON O VIJEU MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE Obraen u dijelu dravnog programa pod tokom 1.1.4.

208

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA ______________________

II. RADNO PRAVO

ILI.ZAKON ORADU Obraen u dijelu dravnog programa pod tokom 11.2.1. II.2.ZAKON O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU Obraen u dijelu dravnog programa pod tokom 11.23. 1.3. ZAKON O DRAVNOJ SLUBI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Obraen u dijelu dravnog programa pod tokom 11.2.2. 1.4. ZAKON O NAMJETENICIMA U ORGANIMA DRAVNE SLUBE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE6 to se ureuje ovim zakonom - temeljne odredbe Ovim Zakonom se ureuju radnopravni status namjetenika u organima dravne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i opina, poslovi koje obavljaju namjetenici, plae, naknade i druga prava, dunosti i odgovornosti iz radnog odnosa i druga pitanja koja se odnose na radnopravni status namjetenika u organima dravne slube u Federaciji. Na radnopravni status namjetenika u organima dravne slube primjenjuje se Zakon o radu i drugi opi propisi o radu i kolektivni ugovori, osim u pitanjima koja su ureena ovim Zakonom. Namjetenici organa dravne slube imaju pravo, prema svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, te se u njega ulaniti, sukladno statutu ili pravilima tog sindikata, kao to imaju pravo sukladno zakonu trajkati. Tko su namjetenici - poslovi namjetenika Namjetenici su osobe koje obavljaju poslove iz nadlenosti organa dravne slube koji su funkcionalno povezani sa poslovima osnovne djelatnosti iz nadlenosti tih organa utvrenih propisom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i koji neposredno doprino se mogunosti pravilnog i uinkovitog obavljanja poslova osnovne djelatnosti u cijelosti. To su, ustvari, dopunski poslovi osnovne djelatnosti i poslovi pomone djelatnosti. Dopunski poslovi osnovne djelatnosti odnose se na odreene struno-operativne, informacijsko-dokumentacijske, raunovodstveno-materijalne i administrativno-tehnike poslove, a poslovi pomone djelatnosti odnose se na operativno-tehnike i pomone poslove. Vlade kantona mogu svojim propisom utvrditi dopunske poslove osnovne djelatnosti i poslove pomone djelatnosti iz nadlenosti kantonalnih, gradskih i opinskih organa dravne slube, koji nisu obuhvaeni propisom Federacije. Radna mjesta namjetenika s opisom poslova i uvjetima za njihovo vrenje utvruju se u pravilniku o unutarnjem ustroju organa dravne slube.
6 "Slubene novine Federacije BiH" br. 49/05 i 16/08

209

MATO TADI

Dunosti i prava namjetenika su u sutini ista kao i kod dravnih slubenika. Odluivanje o pravima i dunostima namjetenika O pravima, dunostima i odgovornostima namjetenika iz radnog odnosa odluuje rukovoditelj organa dravne slube, osim kada je ovim Zakonom ili drugim propisima utvreno da o nekom pitanju odluuje drugi organ, s tim to o pravima, dunostima i odgovornostima namjetenika u opinskim i gradskim organima dravne slube odluuje opinski naelnik, odnosno gradonaelnik. Rjeenjem se odluuje o pravima, dunostima i odgovornostima namjetenika, a za donoenje i dostavljanje rjeenja namjeteniku primjenjuju se odgovarajue odredbe Zakona o upravnom postupku. Protiv rjeenja namjetenik ima pravo, u roku od 15 dana od dana primitka rjeenja, uloiti albu Odboru dravne slube za albe iz Zakona o dravnoj slubi. Rjeenje Odbora za albe doneseno povodom albe je konano. Protiv rjeenja Odbora donesenog povodom albe moe se pokrenuti upravni spor u nadlenom sudu u roku od 30 dana od dana primitka tog rjeenja. Medijator dravne slube predvien Zakonom o dravnoj slubi djeluje kao posrednik u svim pitanjima koja se odnose na radnopravni status namjetenika. Rasporeivanje i postavljenje namjetenika na ra dno mjesto Rukovoditelj organa dravne slube rjeenjem rasporeuje i postavlja namjetenika na odgovarajue radno mjesto za koje ispunjava sve uvjete utvrene u pravilniku o unutarnjem ustroju organa dravne slube. Kada u organu dravne slube postoji upranjeno radno mjesto namjetenika, rukovoditelj tog organa prvo razmatra moe li se na to radno mjesto premjestiti namjetenik koji se nalazi na slinom radnom mjestu u okviru organa dravne slube. Taj premjetaj se moe izvriti prema potrebi slube ili na zahtjev namjetenika. Prilikom odluivanja o premjetanju namjetenika na upranjeno radno mjesto u obzir se uzimaju ocjene rada koje je namjetenik dobivao na radnom mjestu na kojem se nalazi, kao i njegovo ukupno zalaganje i rezultati rada koje je postigao na svom radnom mjestu. O premjetanju se donosi rjeenje. Odluivanje o prijemu namjetenika u radni odnos O potrebi prijema namjetenika u radni odnos odluuje rukovoditelj organa dravne slube, u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namjetenika utvrenih u pravilniku o unutarnjem ustroju organa dravne slube. Prilikom odluivanja o prijemu novih namjetenika u radni odnos, rukovoditelj organa dravne slube obvezan je voditi rauna da prijemom osigura razmjernu zastupljenost konstitutivnih naroda: Bonjaka, Hrvata, Srba i ostalih u organu dravne slube, koja se temelji na popisu stanovnitva iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede. Popuna upranjenog radnog mjesta putem internog oglaavanja Popuna upranjenog radnog mjesta u organu dravne slube se prvo vri putem preuzimanja namjetenika iz drugog organa dravne slube o emu se objavljuje interni oglas. Interni oglas objavljuje rukovoditelj organa dravne slube. Oglas se objavljuje na oglasnim ploama svih organa dravne slube ili na drugi pogodan nain koji osigurava upoznavanje zainteresiranih kandidata sa oglasom. Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namjetenici iz organa dravne slube svih razina vlasti u Federaciji. Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja.

210

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA ______________________

Popuna upranjenog radnog mjesta putem javnog oglaavanja Ako se upranjeno radno mjesto namjetenika ne moe popuniti putem internog oglasa, onda se popuna tog radnog mjesta vri putem javnog oglaavanja. Javni oglas objavljuje se u najmanje tri razliita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom podruju Federacije. Javni oglas sadri ope uvjete iz ovog Zakona i posebne uvjete utvrene u Pravilniku o unutarnjem ustroju organa dravne slube za radno mjesto koje se popunjava. Rok prijave na javni oglas ne moe biti krai od 15 dana raunajui od dana objavljivanja oglasa. U radni odnos u organ dravne slube na radno mjesto namjetenika moe biti primljena osoba koja ispunjava sljedee ope uvjete: 1) da je dravljanin Bosne i Hercegovine, 2) da je punoljetna, 3) da ima opu zdravstvenu sposobnost za vrenje poslova radnog mjesta, 4) da ima vrstu i stupanj kolske naobrazbe potrebne za vrenje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutarnjem ustroju organa dravne slube, 5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otputena iz organa dravne slube kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, 6) da nije obuhvaena odredbom lanka IX 1. Ustava Bosne i Hercegov ine (da osobu nije kaznio Meunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju). Za rad na pomono-tehnikim i pomonim poslovima u organu dravne slube, radni odnos moe zasnovati i osoba sa navrenih 15 godina ivota. Rukovoditelj organa dravne slube odluuje o prijemu namjetenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete iz javnog oglasa. Namjetenik stupa na posao nakon to rjeenje o prijemu u radni odnos postane konano. Kandidati koji nisu primljeni u radni odnos, a ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa, predstavljaju priuvnu listu uspjenih kandidata i ta se lista uva do isteka probnog rada za primljenog kandidata i koristi se pod uvjetima da se donese rjeenje o prestanku radnog odnosa primljenog namjetenika. Kandidat koji nije primljen u radni odnos ima pravo, nakon primitka obavijesti o izboru primljenih kandidata, na obavijest, odnosno rjeenje o prijemu u radni odnos, izjaviti albu Odboru za albe u roku od osam dana od dana prijema rjeenja, odnosno obavijesti. Rjeenje Odbora za albe doneseno povodom albe je konano. Odredbe Zakona o dravnoj slubi koje se odnose na izvanjski premjetaj dravnih slubenika u organ dravne slube primjenjuju se i na namjetenike u organima dravne slube. Probni rad Namjetenici koji se primaju u radni odnos putem javnog oglasa podlijeu obvezi probnog rada koji traje tri mjeseca. Neposredni rukovoditelj jedinice prati rad namjetenika tijekom trajanja probnog rada i daje ocjenu o njegovim strunim sposobnostima koje je pokazao na probnom radu. Ocjena se daje pisano i mora biti obrazloena. Ocjena rada moe biti zadovoljavajua ili nezadovoljavajua. Ako je ocjena zadovoljavajua, rukovoditelj organa dravne slube donosi rjeenje kojim potvruje postavljenje namjetenika na radno mjesto, a ako je ocjena nezadovoljavajua, u tom sluaju se donosi rjeenje o prestanku radnog odnosa tog namjetenika. To rjeenje se donosi uz prethodno dobavljeno miljenje sindikata, ako su

211

MATO TADI

namjetenici tog organa dravne slube organizirani u sindikat, a ako nije lan sindikata, dobavlja se miljenje medijatora dravne slube. Iznimno se namjeteniku iji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajuom ocjenom moe, na njegov zahtjev i uz dobavljeno miljenje sindikata, odnosno medijatora dravne slube, produiti probni rad za jo tri mjeseca sa utvrenim zahtjevima koje namjetenik treba ispuniti tijekom produenog probnog rada, o emu rukovoditelj organa dravne slube donosi rjeenje. U sluaju kada se donese rjeenje o prestanku radnog odnosa namjetenika jer nije zadovoljio na probnom radu, rukovoditelj organa dravne slube prima u radni odnos sljedeeg kandidata s priuvne liste i tog kandidata postavlja na to radno mjesto. Primljeni namjetenik podlijee probnom radu. Radni odnos na odreeno vrijeme Za obavljanje izvanrednih ih privremenih ili povremenih poslova ili poslova iji se obujam privremeno i nepredvieno poveao, a koji nisu trajnije prirode, zasniva se radni odnos na odreeno vrijeme, u razdoblju od najdue dvije godine, dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova. Ovi poslovi postoje onda kada njihovo vrenje po svojoj prirodi traje odreeno vrijeme i kada zbog toga ne postoje uvjeti da se za obavljanje tih poslova otvori radno mjesto za radni odnos na neodreeno vrijeme u Pravilniku o unutarnjem ustroju organa dravne slube. Ako u organu dravne slube postoji upranjeno radno mjesto namjetenika na kojem se prema opisu poslova tog radnog mjesta obavljaju privremeni ili povremeni poslovi, u tom se sluaju za obavljanje tih poslova ne moe zasnovati radni odnos na odreeno vrijeme. Radni odnos na odreeno vrijeme se moe zasnovati i u sluaju zamjene odsutnog namjetenika koji traje do povratka odsutnog namjetenika na posao. Struni ispit Namjetenici koji se nalaze na radnim mjestima na kojima se oba vljaju dopunski poslovi osnovne djelatnosti podlijeu obvezi polaganja strunog ispita. Namjetenici vie kolske naobrazbe iz organa dravne slube na svim razinama vlasti u Federaciji i namjetenici srednje kolske naobrazbe iz federalnih i kantonalnih o rgana dravne slube, struni ispit polau pred povjerenstvom kojeg imenuje federalni ministar pravde, a namjetenici srednje kolske naobrazbe iz opinskih i gradskih organa dravne slube, struni ispit polau pred povjerenstvom kojeg imenuje rukovoditel j kantonalnog organa uprave nadlenog za poslove uprave. Struni ispit se sastoji iz provjere znanja iz podruja koja su potrebna za obavljanje poslova iz nadlenosti organa dravne slube koji se odnose na poslove namjetenika. Ocjena rada Rad namjetenika podlijee radnom ocjenjivanju svake godine i obvezno se vri u sijenju za prethodnu kalendarsku godinu, s tim da se ne ocjenjuju namjetenici koji su u kalendarskoj godini radili manje od est mjeseci. Ocjena rada temelji se na rezultatima rada koje namjetenik postigne u ostvarivanju poslova predvienih opisom radnog mjesta na kojem se nalazi i ciljevima koje je za dano vremensko razdoblje utvrdio rukovoditelj organa dravne slube. Ocjena rada moe biti ne zadovoljava, zadovoljava, uspjean i naroito uspjean. Nezadovoljavajua ocjena mora biti posebno obrazloena. Rukovoditelj organa dravne slube utvruje ocjenu rada rjeenjem, na prijedlog neposredno nadreenog rukovoditelja jedinice, a ako jedinica ne postoji, ocjenu rada rukovoditelj daje samostalno. Ocjena rada se utvruje prema rezultatima rada koje je

212

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA ______________________

namjetenik postigao u tijeku godine pravodobnim, pravilnim, zakonitim i strunim obavljanjem svih poslova svog radnog mjesta. Primjerak rjeenja o ocjeni rada ulae se u osobni dosje namjetenika, a drugi primjerak dostavlja namjeteniku. Namjeteniku koji je u posljednje dvije uzastopne godine dobio ocjenu rada ne zadovoljava, prestaje radni odnos u organu dravne slube, o emu se donosi rjeenje. To rjeenje donosi se uz prethodno dobavljeno miljenje sindikata, odnosno medijatora dravne slube. Pripravnici Osoba koja se prvi put zapoljava nakon zavrene kole prima se u radni odnos u organ dravne slube u svojstvu pripravnika radi strunog osposobljavanja za samostalan rad u struci. Prijem pripravnika u radni odnos vri se putem javnog oglasa. Pripravnik s e prima u radni odnos na razdoblje trajanja pripravnikog staa koji za pripravnike srednje kolske naobrazbe iznosi est mjeseci, a za pripravnike vie kolske naobrazbe devet mjeseci i jo tri mjeseca po isteku staa u kojem pripravnik polae struni isp it. Pripravnik koji uspjeno poloi struni ispit postavlja se bez javnog oglasa na radno mjesto namjetenika svoje struke, ako u organu dravne slube ima upranjeno odgovarajue radno mjesto namjetenika, i ako postoji potreba za popunom tog radnog mjesta, a ako ne postoji takvo radno mjesto, tom pripravniku prestaje radni odnos u organu dravne slube, o emu rukovoditelj organa dravne slube donosi posebno rjeenje. Prekobrojnost Prekobrojnost namjetenika moe nastati kao posljedica preustroja ili sma njenja poslova organa dravne slube ili njihovog ukidanja, a koji se nakon tih promjena ne mogu rasporediti na odgovarajue radno mjesto namjetenika u organu dravne slube koji je preuzeo poslove organa koji je zbog tih promjena prestao sa radom. Rukovoditelj organa dravne slube proglaava namjetenika prekobrojnim, sukladno ovom Zakonu i kolektivnom ugovoru, uz prethodno dobavljeno miljenje sindikata, a ako namjetenici nisu organizirani u sindikat, u tom se sluaju miljenje dobavlja od medijatora dravne slube. Radnopravni status namjetenika koji je proglaen prekobrojnim rjeava se na sljedei nain, i to: 1) rasporedom na slino radno mjesto u okviru istog organa dravne slube, ako postoji upranjeno takvo radno mjesto, 2) premjetanjem u drugi organ dravne slube iste ili razliite razine vlasti na isto ili slino radno mjesto, ako postoji upranjeno takvo radno mjesto, 3) ukoliko premjetanje nije mogue, namjeteniku se nudi prijevremeno umirovljenje sukladno zakonu, ako takva mogunost postoji, 4) ukoliko prijevremeno umirovljenje nije mogue, rukovoditelj organa dravne slube donosi rjeenje o prestanku radnog odnosa prekobrojnog namjetenika. Namjetenik za kojega je doneseno rjeenje o prestanku radnog odnosa ima pravo na otpremninu i na naknadu za sluaj nezaposlenosti, sukladno zakonu kojim je ureeno pitanje nezaposlenosti. Plae namjetenika i poveanje plae po osnovi rezultata rada, plae za vrijeme godinjeg odmora, plaenog dopusta i bolovanja Namjetenik ima pravo na plau utvrenu za radno mjesto za koje je postavljen.

213

MATO TADI

Osnovna plaa namjetenika utvruje se tako to se polazna osnovica za plau pomnoi sa koeficijentom platnog razreda u koji je rasporeeno radno mjesto namjetenika i poveava po osnovi radnog staa namjetenika, sukladno kol ektivnom ugovoru. Polazna osnovica za obraun plaa namjetenika u svim organima dravne slube svih razina vlasti u Federaciji je jedinstvena, a ini je polazna osnovica za obraun plaa dravnih slubenika koja se utvruje na nain propisan Zakonom o dravnoj slubi. Koeficijente za platne razrede namjetenika utvruju sljedei organi, i to: 1) za namjetenike iz federalnih organa dravne slube utvruje Vlada Federacije na usuglaen prijedlog federalnog ministra pravde i federalnog ministra financija; 2) za namjetenike iz kantonalnih organa dravne slube utvruje vlada kantona na usuglaen prijedlog rukovoditelja kantonalnog organa dravne slube nadlenog za poslove uprave i za poslove financija; 3) za namjetenike iz opinskih, odnosno gradskih organa dravne slube utvruje opinsko, odnosno gradsko vijee na prijedlog opinskog naelnika, odnosno gradonaelnika. Namjetenik stjee pravo na poveanje plae svake kalendarske godine pod sljedeim uvjetima, i to: kada u prethodnoj godini bude ocijenjen ocjenom "o sobito uspjean" ima pravo na poveanje plae u iznosu od 5% do 10% od visine osnovne plae radnog mjesta na koje je postavljen; kada u prethodnoj godini bude ocijenjen ocjenom "uspjean" ima pravo na poveanje plae do 5% od osnovne plae utvrene za to r adno mjesto. Za namjetenike koji rade na radnim mjestima na kojima se obavljaju poslovi kod kojih postoje posebni uvjeti rada koji su tetni za zdravlje moe se utvrditi pravo na poseban dodatak u visini do 20 % od osnovice. Namjetenik ima pravo na punu plau za vrijeme koritenja godinjeg odmora i plaenog dopusta i za prvih 42 dana odsutnosti sa posla zbog bolesti ili invalidnosti kao i za vrijeme suspenzije, ako posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom za pojedine od tih sluajeva nije drukije odreeno. Pravilnik o plaama i naknadama Rukovoditelj organa dravne slube je obvezan donijeti pravilnik o plaama i naknadama. Pravilnik se donosi sukladno ovom Zakonu, podzakonskim propisima i kolektivnom ugovoru. Namjetenik ima pravo na naknadu za: 1) trokove prijevoza na posao i s posla, 2) ishranu za vrijeme rada, 3) regres za godinji odmor, 4) sluaj tee bolesti namjetenika ili lana njegove ue obitelji ih za sluaj smrti lana ue obitelji i namjetenika kada naknada pripada lanovima njegove obitelji, 5) trokove za edukaciju, 6) jubilarne nagrade, 7) otpremninu pri odlasku u mirovinu. Uvjeti za ostvarivanje naknada utvruju se propisom Vlade Federacije koji se za ove naknade donosi za dravne slubenike na temelju Zakona o dravnoj slubi. Visinu naknada kolektivnim ugovorom ugovaraju sindikat, Vlada Federacije i vlade kantona. Pravo na otpremninu u sluaju prekobrojnosti Kada namjeteniku prestane radni odnos zbog prekobrojnosti, pripada mu pravo na otpremninu koja iznosi:

214

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA ______________________

1)

2)

za radni sta manji od est godina - est njegovih plaa ostvarenih na radnom mjestu u organu dravne slube u kojem se nalazi na radu u trenutku prestanka radnog odnosa, za radni sta dui od est godina - otpremnina se poveava za jo est mjesenih plaa, s tim da se to poveanje rauna pojedinano za svaku narednu navrenu kalendarsku godinu.

Za namjetenike koji imaju vie od 12 godina radnog staa otpremnina iznosi 12 njegovih plaa koje je ostvario u organu dravne slube u kojem se nalazi na radu. Otpremnina iz ovog lanka se isplauje odmah kada rjeenje o prestanku radnog odnosa zbog prekobrojnosti postane konano. Radno vrijeme, godinji odmor, plaeni i neplaeni dopust Radno vrijeme namjetenika u organima dravne slube iznosi 40 sati u tjednu, a rasporeuje se na najmanje pet radnih dana. Raspored radnog vremena namjetenika je isti kao radno vrijeme dravnih slubenika u organima dravne slube. Namjetenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 18, a najvie 30 radnih dana, s tim to se duina godinjeg odmora svakog namjetenika, sukladno kolektivnom ugovoru, utvruje pravilnikom o radnim odnosima organa dravne slube. Duinu i raspored koritenja godinjeg odmora utvruje rukovoditelj organa dravne slube, a koristi se na temelju rjeenja koje donosi taj rukovoditelj. U duinu godinjeg odmora se ne uraunavaju dani tjednog odmora (subota i nedjelja) i dani dravnih blagdana i bolovanja, osim ako subota prema rasporedu tjednog radnog vremena predstavlja radni dan. Namjetenik ima pravo na plaeni dopust do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, koji se moe koristiti pod uvjetima utvrenim kolektivnim ugovorom. Namjetenik ima pravo na neplaeni dopust u trajanju i pod uvjetima utvrenim kolektivnim ugovorom. Disciplinska odgovornost - zajednike odredbe Namjetenici disciplinski odgovaraju za povredu slubene dunosti. Odgovornost za izvrenje kaznenog djela ili prekraja ne iskljuuje disciplinsku odgovornost, pod uvjetom da takvo djelo istodobno predstavlja povredu slubene dun osti. Oslobaanje od kaznene odgovornosti, odnosno prekraja ne predstavlja oslobaanje od odgovornosti za povredu slubene dunosti, ako je izvreno djelo zakonom propisano kao povreda slubene dunosti. Namjetenik odgovara disciplinski za povrede slubene dunosti utvrene ovim ih drugim zakonom ili podzakonskim propisom Vlade Federacije, odnosno propisom vlade kantona. Povrede slubene dunosti Povrede slubene dunosti mogu biti lake i teke. Lake povrede slubene dunosti su: 1) uestalo kanjenje na posao ili raniji odlazak sa posla bez odobrenja, 2) naputanje posla tijekom radnog vremena bez odobrenja ili zbog neopravdanih razloga, 3) neuredno uvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije, 4) neopravdan izostanak sa posla dva dana uzastopice ili tri dana tijekom jednog mjeseca,

215

MATO TADI

nepriopavanje organima dravne slube o sprijeenosti dolaska na posao due od jednog dana bez opravdanih razloga. Teke povrede slubene dunosti namjetenika predstavljaju povrede slubene dunosti utvrene za dravne slubenike u Zakonu o dravnoj slubi. 5) Disciplinske mjere, disciplinske kazne i disciplinski postupak Za poinjene povrede slubene dunosti namjeteniku se mogu izrei sljedee disciplinske mjere i disciplinske kazne, i to: 1) za lake povrede slubene dunosti izriu se disciplinske mjere: opomena, javna opomena. 2) za teke povrede slubene dunosti izriu se disciplinske kazne: globa u iznosu do 40% od osnovne plae namjetenika u razdoblju do est mjeseci, suspenzija prava na poveanje plae u razdoblju od najvie dvije godine, prestanak radnog odnosa u organu dravne slube. Disciplinski postupak protiv namjetenika zbog povrede slubene dunosti pokree se na zahtjev rukovoditelja organa dravne slube. Zahtjev se podnosi onda kada rukovoditel j organa dravne slube dozna ili doe do podataka da je namjetenik poinio povredu slubene dunosti. Svaki namjetenik koji raspolae podacima da je odreeni namjetenik poinio povredu slubene dunosti moe podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka i ona mora biti obrazloena. Prijava se podnosi rukovoditelju organa dravne slube. Zahtjev za pokretanjem disciplinskog postupka podnosi se prvostupanjskom disciplinskom povjerenstvu. Uz zahtjev se prilau i dokazi, ako se s njima raspolae. Pokretanje i voenje disciplinskog postupka protiv namjetenika zastarijeva u rokovima koji su predvieni za pokretanje i voenje disciplinskog postupka protiv dravnih slubenika na temelju Zakona o dravnoj slubi. Prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski postupak za disciplinsku odgovornost namjetenika provodi se shodnom primjenom pravila disciplinskog postupka koja su utvrena propisom Vlade Federacije za disciplinsku odgovornost dravnih slubenika na temelju Zakona o dravnoj slubi. Izricanje disciplinskih kazni Disciplinske kazne se izriu rjeenjem. Zakljukom se obustavlja postupak, odbacuje prijedlog za pokretanje postupka zbog povrede slubene dunosti i odluuje o drugim radnjama koje se tiu disciplinskog postupka. Na prvostupanjsku odluku (rjeenje i zakljuak) prvostupanjskog povjerenstva moe se izjaviti alba drugostupanjskom disciplinskom povjerenstvu. alba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana primitka rjeenja, odnosno zakljuka. Rjeenje drugostupanjskog povjerenstva donesenog povodom albe je konano. Rukovoditelj organa dravne slube izvrava konana rjeenja donesena u disciplinskom postupku. Sredstva od globa izreenih u disciplinskom postupku se unose u proraun iz kojeg se financiraju organi dravne slube. Organi za voenje disciplinskog postupka Prvostupanjsko povjerenstvo, koje rukovoditelj organa dravne slube imenuje rjeenjem, vodi prvostupanjski disciplinski postupak zbog povrede slubene dunosti, uz dobavljeno miljenje sindikata, odnosno medijatora dravne slube, ako u organu dravne slube nije organiziran sindikat.

216

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA ______________________

Prvostupanjsko povjerenstvo ima predsjednika i dva lana koji se imenuju na razdoblje od dvije godine. Povjerenstvo odluuje u punom sastavu, a odluke donosi veinom glasova. Drugostupanjski postupak vodi drugostupanjsko povjerenstvo. Drugostupanjsko povjerenstvo imenuje Vlada Federacije za namjetenike iz federalnih organa dravne slube, a vlade kantona za namjetenike iz kantonalnih, opinskih i gradskih organa dravne slube, na razdoblje od dvije godine. Drugostupanjska povjerenstva nadlena su, i to: 1) drugostupanjsko povjerenstvo koje imenuje Vlada Federacije nadleno je rjeavati povodom albi namjetenika iz federalnih organa dravne slube koje se izjave na prvostupanjska rjeenja, odnosno zakljuke koje donose prvostupanjska povjerenstva iz federalnih organa dravne slube, 2) drugostupanjsko povjerenstvo koje imenuje vlada kantona nadleno je rjeavati povodom albi namjetenika iz kantonalnih, opinskih i gradskih organa dravne slube, koje se izjave na prvostupanjska rjeenja koja donose prvostupanjska povjerenstva iz kantonalnih, gradskih i opinskih organa dravne slube. Kazneni postupak Ako se protiv namjetenika pokrene kazneni postupak na temelju istih injenica koje su predviene za disciplinsku odgovornost, svi pokrenuti disciplinski postupci protiv tog namjetenika se suspendiraju (obustavljaju) do okonanja kaznenog postupka. Ukoliko se namjetenik u kaznenom postupku oslobodi odgovornosti: 1) vraa se na svoje ranije radno mjesto i njegov osobni dosje ne smije sadravati informacije o kaznenom postupku niti podatke o preventivnoj suspenziji u svezi sa tim postupkom, disciplinske kazne se ne mogu poduzeti na temelju istih injenica prema kojima je namjetenik osloboen u kaznenom postupku.

2)

Ukoliko se optuba za kazneno djelo namjetenika odbije, disciplinski postupak se moe poduzeti na temelju istih injenica. Ukoliko se namjetenik protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak proglasi krivim i osudi, u tom sluaju injenice koje je utvrdio nadleni sud obvezuju organ dravne slube, odnosno disciplinsko povjerenstvo koje vodi disciplinski postupak protiv tog namjetenika. Preventivna suspenzija Ako se protiv namjetenika pokrene kazneni postupak, rukovoditelj organa dravne slube je obvezan tog namjetenika odmah suspendirati u sluajevima: 1) ako se protiv namjetenika pokrene kazneni postupak za kazneno djelo poinjeno u vrenju slubene dunosti, 2) ako se namjetenik nalazi u pritvoru. Ako se protiv namjetenika pokrene kazneni postupak, rukovoditelj organa dravne slube moe tog namjetenika suspendirati u sluajevima: 1) ako je protiv namjetenika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se prema zakonu moe izrei kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina, 2) ako je namjetenik zateen u izvrenju kaznenog djela za koje se prema zakonu moe izrei kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina, 3) ako postoje dokazi koji ukazuju na izvrenje kaznenog djela. Prava namjetenika u sluaju preventivne suspenzije su: 1) namjetenik koji je suspendiran prima puni iznos svoje plae, 2) disciplinski postupak se suspendira sve dok se ne donese pravomona presuda nadlenog suda.

217

MATO TADI

Suspendiranje namjetenika se vri rjeenjem koje donosi rukovoditelj organa dravne slube po slubenoj dunosti. Protiv rjeenja namjetenik ima pravo izjaviti albu drugostupanjskom povjerenstvu u roku od osam dana od dana primitka rjeenja. Izjavljena alba ne odlae izvrenje rjeenja. Drugostupanjsko povjerenstvo je obvezno odluiti o albi najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka albe. Rjeenje drugostupanjskog povjerenstva doneseno povodom albe je konano. Odgovornost za materijalnu tetu Namjetenik je obvezan nadoknaditi materijalnu tetu koju, u svezi s vrenjem slubenog posla, poini namjerno ili iz krajnje nepanje. Odgovornost za materijalnu tetu rjeava se na nain i pod uvjetima koji su propisani za materijalnu odgovornost dravnih slubenika u Zakonu o dravnoj slubi. Prestanak radnog odnosa Namjeteniku prestaje radni odnos u organu dravne slube u sljedeim sluajevima, i to: pisanim sporazumom izmeu namjetenika i rukovoditelja organa dravne slube - na dan utvren sporazumom, 2) namjetenikovim dobrovoljnim pisanim otkazom - na dan utvren u otkazu, s tim da taj dan ne moe biti predvien u roku kraem od sedam dana od dana podnoenja otkaza, ukoliko se ne dogovori drukije sa rukovoditeljem organa dravne slube, 3) kod radnog odnosa na odreeno vrijeme - istekom posljednjeg dana roka koji je utvren za rad na odreeno vrijeme, ako se namjetenik i rukovoditelj organa dravne slube ne sporazumiju o ranijem prestanku radnog odnosa, 4) navravanjem godina ivota propisanih zakonom, odnosno navravanjem 40 godina mirovinskog staa, 5) gubitkom dravljanstva Bosne i Hercegovine - na dan pravomonosti rjeenja o gubitku tog dravljanstva, 6) stjecanjem dravljanstva druge drave protivno Ustavu Bosne i Hercegovine i njezinim zakonima - na dan pravomonosti akta o stjecanju tog dravljanstva, 7) nezadovoljavajuom ocjenom probnog rada - na dan konanog rjeenja o prestanku radnog odnosa po toj osnovi, 8) dvije uzastopne negativne ocjene rada - na dan konanog rjeenja o prestanku radnog odnosa po toj osnovi, 9) ako je osuen za kazneno djelo i zbog izdravanja kazne zatvora mora biti odsutan s rada due od est mjeseci - na dan stupanja na izvrenje kazne zatvora, 10) na temelju izreene disciplinske kazne prestanka radnog odnosa u organu dravne slube - na dan kada rjeenje o disciplinskoj kazni postane konano, 11) kad nadleni organ mirovinsko-invalidskog osiguranja utvrdi daje trajno i potpuno nesposoban za rad - na dan kada akt o trajnoj nesposobnosti postane konaan, 12) kada se utvrdi da je prilikom prijema u radni odnos ili u tijeku trajanja radnog odnosa u organu dravne slube podnio lane ili kri votvorene javne isprave ili dao lane izjave - na dan kada se utvrdi da su te isprave lane ili krivotvorene, odnosno izjave lane. 1) O prestanku radnog odnosa zbog bilo kojeg razloga donosi se rjeenje. Rjeenje o prestanku radnog odnosa donosi rukovoditelj organa dravne slube. Protiv rjeenja o prestanku radnog odnosa moe se, u roku od 15 dana od dana primitka rjeenja, uloiti alba Odboru za albe. Uloena alba odlae izvrenje rjeenja. Rjeenje Odbora za albe doneseno povodom albe je konano.

218

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA ______________________

Nadzor nad primjenom zakona i kaznene odredbe Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona vri Federalno ministarstvo pravde, s tim da nadzor nad odredbama ovog Zakona koje se odnose na plae i naknade vri Federalno ministarstvo financija. Primjena ovog zakona na druge organe i slube Odredbe ovog Zakona shodno se primjenjuju i na namjetenike koji taj status imaju u strunim i drugim slubama organa zakonodavne vlasti, organima izvrne vlasti, ombudsmanima, organima sudske vlasti, tuiteljstvima, pravobraniteljstvima, ustanovama za izvrenje kaznenih sankcija, zatvorima i organima za prekraje na svim razinama vlasti u Federaciji, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Krenjem pojedinih odredaba ovog zakona ini se prekraj za koji rukovoditelj organa moe biti kanjen novanom kaznom u iznos od 800,00 do 3.000,00 KM.

PRILOZI

1. Izvod iz Programa pravosudnog ispita na razini Bosne i Hercegovine iz Upravnog i Radnog prava "Slubeni glasnik BiH" broj 50/10 UPRAVNO PRAVO A) GRADIVO I PRAVNI IZVORI 1. Gradivo i pravni izvori na razini drave 1.1. Zakon o upravi ("Slubeni glasnik BiH" br. 32/02 i 102/09), 1.2. Zakon o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH" br. 29/02,12/04, 88/07 i 93/09), 1.3. Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 19/02, 88/07 i 83/08), 1.4. Zakon o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), 1.5. Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), 1.6. Zakon o dravljanstvu Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 13/99, 41/02,6/03,14/03,82/05,43/09 i 76/09) - samo odredbe o stjecanju i prestanku dravljanstva. 2. Gradivo i pravni izvori na razini entiteta 2.1. Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovini ("Slubene novine Federacije BiH" broj 35/05), 2.2. Zakon o republikoj upravi ("Slubeni glasnik RS" br. 118/08 i 11/09), 2.3. Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH" br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), 2.4. Zakon o Vladi Republike Srpske ("Slubeni glasnik RS" broj 118/08), 2.5. Zakon o upravnoj inspekciji ("Slubeni glasnik RS" broj 1/09). Napomena: U dijelu koji se odnosi na gradivo i pravne izvore iz entiteta, ispitiva je duan prilagoditi pitanja propisima koji su vaei na teritoriju s kojega dolazi kandidat ili gdje je obavio praksu kao uvjet za polaganje pravosudnog ispita. B) PRIJEDLOG LITERATURE 1. Dr. Pero Krijan, Komentar Zakona o upravnom postupku, OSCE, 2002. godina, 2. Dr. Petar Kuni, Upravno pravo - opi i posebni dio, Pravni fakultet Banja Luka,

219

MATO TADI

3.

Prema izboru kandidata.

RADNO PRAVO A) GRADIVO I PRAVNI IZVORI 1. Gradivo i pravni izvori na razini drave 1.1. Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 26/04, 7/05 i 48/05), 1.2. Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH" br. 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07,43/09 i 8/10). 2. Gradivo i pravni izvori na razini entiteta 2.1. Zakon o radu ("Slubene novine Federacije BiH" br. 43/99, 32/00 i 29/03), 2.2. Zakon o radu - preieni tekst ("Slubeni glasnik RS" broj 55/07), 2.3. Zakon o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH" br. 29/03,23/04,39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 77/06), 2.4. Zakon o dravnim slubenicima ("Slubeni glasnik RS" broj 118/08), 2.5. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Slubene novine Federacije BiH" br. 29/98,49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09), 2.6. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju - preieni tekst ("Slubeni glasnik RS" br. 106/05, 20/07, 113/07, 33/08, 1/09, 71/09, 106/09 i 118/09). Napomena: U dijelu koji se odnosi na gradivo i pravne izvore iz entiteta, ispitiva je duan prilagoditi pitanja propisima koji su vaei na teritoriju s kojega dolazi kandidat ili gdje je obavio praksu kao uvjet za polaganje pravosudnog ispita. B) 1. 2. PRIJEDLOG LITERATURE Prema izboru kandidata, Izvod iz Programa pravosudnog ispita na razini Federacije Bosne i Hercegovine iz Upravnog i Radnog prava "Slubene novine Federacije BiH", broj 47/10

UPRAVNO PRAVO A) GRADIVO I PRAVNI IZVORI 1. Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 35/05), 2. Zakon o upravnom postupku ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), 3. Zakon o upravnim sporovima ("Slubene novine Federacije BiH", broj 9/05), 4. Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ("Slubene novine Federacije BiH", br. 58/02,19/03,38/05,2/06,8/06 i 61/06), 5. Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03 i 2/06 i 8/06), 6. Zakon o dravljanstvu Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 4 /97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03 i 82/05) - samo odredbe o stjecanju i prestanku dravljanstva Bosne i Hercegovine i 7. Zakon o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07,81/07, 94/07 i 24/08). B) PRIJEDLOG LITERATURE 1. Komentar Zakona o upravnom postupku, dr. Pero Krijan, OSCE, 2002. godine 2. Komentar Zakona o upravnim sporovima, dr. Pero Krijan, OSCE, 2002. godine i

220

UPRAVNO I RADNO PRAVO PREMA PROGRAMU PRAVOSUDNOG ISPITA ______________________

3.

Po izboru kandidata.

RADNO PRAVO A) GRADIVO I PRAVNI IZVORI 1. Zakon o radu ("Slubene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03), 2. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Slubene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01,73/05, 59/06 i 4/09 ) - samo odredbe o vrsti mirovina, uvjetima stjecanja i vrste staa, 3. Zakon o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i 4. Zakon o namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 49/05), B) PRIJEDLOG LITERATURE Po izboru kandidata.

221