You are on page 1of 176

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA
BATINE
2003-2009

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ministarstvo kulture i sporta

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Herzegovine, Sarajevo 719:726/727|(497.6)2003-2008 Zatita kulturne i graditeljske batine: 2003.-2009. Sarajevo: Federalno ministarstvo kulture i sporta/porta, 2010. 172 str.: ilustr. / 28 cm + 4 DVD ISBN 978-9958-11-119-8 COBISS.BH-ID 17860870

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009. SADRAJ

PISMO UREDNITVA UMJESTO UVODA

......................................................................... ...............................................................................

5 6 8 9

RIJE RECENZENTA ............................................................................... KRITERIJI ZA DODJELU SREDSTAVA .......................................................

OBJEKTI KULTURNE BATINE 2003. 2008. ........................................ 13 1. Unsko-sanski kanton............................................................... 15 2. Posavski kanton...................................................................... 27 3. Tuzlanski kanton .................................................................... 31 4. Zeniko-dobojski kanton ....................................................... 43 5. Bosanskopodrinjski kanton ................................................... 55 6. Srednjobosanski kanton ........................................................ 61 7. Hercegovako-neretvanski kanton ........................................ 79 8. Zapadnohercegovaki kanton ................................................ 107 9. Kanton Sarajevo ..................................................................... 117 10. Kanton 10 .............................................................................. 137 JAVNI OBJEKTI 2003. 2008. ............................................................. 149 OBJEKTI BATINE I PROGRAMI EDUKACIJE 2009.- 2010. .................... 159 AKTIVNOSTI MINISTARSTVA KULTURE 2003. 2010. .......................... 163
3

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

IZDAVA ZA IZDAVAA REDAKCIJA

Federalno ministarstvo kulture i sporta Federalno ministarstvo kulture i porta Gavrilo Grahovac Ministar kulture i sporta/porta Prof .dr. Muhamed Hamidovi Lidija Mii, dipl ing. arh. Angela Petrovi, dipl ing. arh. Prof. dr. Dubravko Lovrenovi Dr. Adnan Busuladi Adis Bakra, redatelj Kurt&Plasto Jadranka Bradari imunac Azer Alii, dipl. ing. arh. Mr. Lamija Abdijevi Azra Hadi, dipl. ing. arh. Amra Hadihasanovi, slikar Adila Hadimuhamedovi, dipl. ing. arh. Alma Ferizbegovi, dipl. ing. arh. Ferhad Mulabegovi, dipl. ing. arh. Nurudin Puilo, dipl. ing. arh. Robert Stergar, dipl. ing. arh. Nataa ahinovi, historiar umjetnosti Denana aran, dipl. ing. arh. Samira Agi Zdenko abrilo, dipl. ecc Azra Hajro-Lojo, slikar Davor Hemrekovi Emina Haimbegovi arh.teh. Violeta Kovaevi Ornela Rezonovi Refresh Production d.o.o. 1000 Hercegtisak d.o.o.

RECENZENTI

DIZAJN I DTP LEKTOR STRUNI SARADNICI NA OBNOVI GRADITELJSKOG NASLIJEA


4

TEHNIKA REDAKCIJA

IZVRNA PRODUKCIJA TIRA TAMPA

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009. PISMO UREDNITVA


Potovani, Pred Vama se nalazi Monografija radova pod nazivom Zatita batine 2003.2009., neobina, pisana i jedinstvena audio-vizualna dokumentaciona graa o kulturnim, historijskim, arhitektonskim i etnografskim vrijednostima raznolikog i brojnog naslijea Federacije Bosne i Hercegovine. U ovom periodu obnove i traganja za prioritetima, s ciljem preventivne ili trajne zatite spomenika, obnovu esto nije bilo mogue raditi planski, jer je novca za ovakvu vrstu aktivnosti uvijek bilo nedovoljno. Federalno ministarstvo kulture i sporta je u periodu 2003.2008. godina za zatitu kulturne batine obezbijedilo u Budetu Federacije Bosne i Hercegovine 34.000.000,00 KM. Radi usporedbe, navodimo podatak da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine putem ovog ministarstva, u 2002. godini, ukupno za kulturu i zatitu kulturnog naslijea izdvojilo svega 200.000,00 KM. Izrada projektne dokumentacije konzervacije, restauracije, adaptacije, rekonstrukcije, rehabilitacije i revitalizacije spomenika, kao i struni nadzor pri svim navedenim aktivnostima, odvijao se preko Zavoda za zatitu spomenika Federacije BiH, koji je u sastavu ovog ministarstva. Povod za tampanje Monografije je prezentacija radova iz oblasti zatite i ouvanja kulturno-historijskog naslijea za period od est godina. Federalno ministarstvo kulture i sporta je prihvatilo ponueni projekt producentske kue Refresh, sa kojim su se oni prijavili na Javni poziv za dodjelu sredstava iz Budeta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Komisija Ministarstva je prihvatila projektnu ideju ove producentske kue i angairala ih da audio-vizualnom metodom (knjiga + DVD) pripreme dokument o uraenom poslu, za period 2003. 2008. godina, o zalaganju, portvovanosti i kreativnoj sposobnosti Federalnog ministarstva kulture i sporta i Zavoda za zatitu spomenika. Na stranicama Monografije se nalazi i pregled dodijeljenih sredstava za objekte kulturne batine i programe edukacije za 2009. i 2010. godinu. Predmeti Monografije u vidu ilustriranih izloaka su svjedoci prolog vremena i uraenog posla. Nebrigom i nedovoljnom educiranou ili nedostatkom strunog kadra iz ove oblasti, kontinuirano nestaje duhovni i materijalni identitet brojnih prolih i ivuih naroda, njihovih kultura, obiaja i skladnog ivljenja. Strogom oku uvara batine nije moglo promai unitenje bogate kulturne batine, pa se posegnulo za strunim, naunim, internacionalnim i priznatim metodama zatite i obnove, u autentinom obnavljanju izgleda ponuenih izloaka prezentiranih u Monografiji, koji su preuzeti iz bogatog vlastitog arhiva i izvedenih projekata strunog i naunog tima Sektora za operativno-tehniku zatitu Zavoda za zatitu spomenika. Redakcija 5

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009. UMJESTO UVODA

Nakon to se pod dojmom ratne destrukcije koja je teko pogodila kulturnu batinu Bosne i Hercegovine o kulturnom naslijeu, esto opravdano, ponekad i po inerciji, uglavnom govorilo u negativnom kontekstu sa naglaskom na nedostatku novca i potrebi veega angamana odgovornih institucija, sazrele su okolnosti da se pogleda i na drugu stranu ''medalje''.Tu drugu stranu ilustrira jedna izuzetno vrijedna knjiga koja egzaktnim jezikom brojki i slika kulturnu batinu Federacije Bosne i Hercegovine vie nepredstavlja, kako se to uglavnom uobiajilo kao ''katalog'' ruevina podesan ponajprije za rezignaciju i ''mudre'' dosjetke ''da bi neto trebalo uraditi'' Ako se za jednu knjigu odreenog anra uope moe rei da sadri sve ono to je relevantno, onda je to bez sumnje primjenjivo na ovu knjigu. Njezin sadraj podijeljen je na pet veih tematskih cjelina poevi od kriterija za dodjelu sredstava i liste objekata kulturne batine obnovljenih sredstvima Federalnog ministarstva kulture izmeu 2003. i 2008. godine, preko popisa javnih objekata iz istog perioda do objekata kulturne batine i programa edukacije za 2009. i 2010. godinu te drugih aktivnosti ministarstva. Dalje slijedi poimenini pregled svih objekata po kantonima sa konkretnim novanim sredstvima uloenim u projekte njihove izgradnje, sanacije, obnove i opremanja. Ovaj dio knjige pokazuje da se aktivnosti ministarstva nisu ograniavale samo na spomenike kulture nego da su znaajne iznose za svoj rad takoer dobile institucije poput biblioteka, kulturnoinformacionih centara, raznih nevladinih udruenja, galerija, muzikih kola i turistikih parkova. Posebnu dokumentarnu vrijednost predstavlja iscrpan popis nacionalnih spomenika kulturno-historijskog naslijea, spomenika prirode, ustanova kulture i programa edukacije te sakralnih objekata popraen tabelom iznosa novanih sredstava uloenih u projekte njihove sanacije i rehabilitacije. U okviru tematske cjeline posveene aktivnostima ministarstva (2003.-2010.) slijedi pregled djelatnosti vezanih za manifestaciju pod naslovom Dani evropskog naslijea u BiH. Ovaj pregled zavrava poduim popisom zaslunih institucija i pojedinaca kojima je izmeu 2004. i 2009. dodijeljena Povelja za doprinos u ouvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijea. Pratei materijal knjige predstavljaju etiri DVD-a koja sadre bogatu audio-vizualnu grau razvrstanu po odreenim kantonima u izradi producentske kue Refresh, koja je, nakon prijave na Javni poziv za dodjelu sredstava iz Budeta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, realizirala ovaj zamani i vrijedni projekt. Sve kompleksne poslove na izradi projektne dokumentacije, konzervacije, restauracije, adaptacije, rekonstrukcije, rehabilitacije i revitalizacije spomenike batine obavio je Zavod za zatitu spomenika Federacije BiH u sastavu Ministarstva kulture i sporta. Poimenino navedeni struni saradnici Zavoda angairani na obnovi graditeljskog naslijea, na elu sa direktoricom Lidijom Mii, zasluuju iskrene kolegijalne estitke za uraeni posao.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

Nezaobilazna je u svemu tome uloga resornoga ministra, dopremijera u Vladi Federacije BiH, Gavrila Grahovca, iji se ''rukopis'' inventivnost, preciznost i sposobnost rukovoenja raspoznaje u pozadini projekata prezentiranih u ovoj knjizi. Tokom dva mandata na mjestu ministra kulture i sporta (2003.-2010.) ministar Grahovac je svojim angamanom i autoritetom presudno pridonio tome da upravo to ministarstvo po ostvarenim rezultatima i prisutnosti u javnosti postane jedno od vodeih. Sve to dodatno dobiva na znaaju kada se zna da kod nas, i ne od juer, vlada pogrena filozofija prema kojem izdvajanje za kulturu svoje mjesto obino nalazi na kraju liste prioriteta. Svojim nainom plasiranja potreba i voenja ministarstva aktualni ministar je podigao ne samo svijest o mijenjanju takvoga defenzivnog stava nego i ugled ove institucije koja je u vremenskom periodu od 2003. do 2008. za spomeniku batinu i sline projekte izdvojila za nae prilike gotovo nevjerovatnih 34.000.000,00 KM. Knjiga o kojoj je rije predstavlja ne samo dokument jednog vremena nego i dragocjenu audio-vizualnu grau o tipoloki raznolikim spomenicima koji pokrivaju irok vremenski dijapazon od prahistorije do najnovijih vremena. Ona ponovo aktualizira raspravu o kulturnoj batini kao jednom od vanih razvojnih resursa Bosne i Hercegovine. Ovaj put meutim u izrazito pozitivnom ozraju. 7

Prof. dr. Dubravko Lovrenovi

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009. RIJE RECENZENTA

Knjiga koja je pred nama predstavlja svojevrstan pregled najvanijih aktivnosti koje je u periodu od gotovo sedam godina imalo Federalno ministarstvo kulture i sporta, a to se odnosi na zatitu, prezentaciju i istraivanje mnogobrojnih objekata kulturne i graditeljske batine Federacije BiH. Uvid u sam sadraj monografije dokazuje vrlo reprezentativan broj lokaliteta, kulturno-historijskih spomenika, objekata, graditeljskih cjelina koje su bile predmetom angamana resornog ministarstva. U toku navedenog perioda Federalno ministarstvo je bilo prisutno na 256 lokacija. Ono to posebno treba pozdraviti jest audio-vizuelna prezentacija grae koja predstavlja sastavni dio monografije. Lista izloenih lokaliteta i objekata svjedoi o prolim vremenima, ali i neumitnom procesu devastacije bogate kulturno-historijske batine. Federalno ministarstvo kulture i sporta kroz mnogobrojne aktivnosti zatite ali i podrke razliitim kulturnim manifestacijama bilo je prisutno na podruju svih 10 Kantona Federacije BiH. Pored objektivnih okolnosti, u velikom broju sluajeva unitavanje spomenike batine rezultat je nebrige lokalnih vlasti, nepostojanja svijesti stanovnitva, nedostatkom osposobljenog kadra i nedovoljnom informiranou. Upravo izlaenje ove reprezentativne monografije treba biti poticaj afirmaciji i nastanku angamana svih na zatiti, prezentaciji i naalost esto i bukvalnom spaavanju bogate batine nae zemlje. Intenzivnim i kontinuiranim radom, javnost, pa ak ni sami akteri, esto nemaju predstavu o obimu i vrsti obavljenog posla. Zbog toga je tampanje jedne ovakve publikacije iznimno bitno kao dokument koji ostaje dokazom rada, ali i okvirom u kojem se treba kretati u buduem periodu. Na temelju svega iznijetog, preporuujem tiskanje ovog vrijednog djela, kao najreprezentativnijeg svjedoka uraenog.

Doc.dr.sci. Adnan Busuladi

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

KRITERIJI ZA DODJELU SREDSTAVA

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

10

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

Transfer za obnovu kulturnog i graditeljskog naslijea


Opi kriteriji za raspodjelu sredstava tekuih transfera:
kvalitet kandidiranih programa i projekata i njihov doprinos podizanju opeg nivoa u oblastima zatite kulturnog i graditeljskog naslijea, kulture i sporta; doprinos angairanju i afirmaciji mladih u oblastima zatite kulturnog i graditeljskog naslijea, kulture i sporta; doprinos uspjenom prezentiranju i afirmaciji Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u svijetu; nastavak realizacije zapoetih projekata; ravnomjerna regionalna i nacionalna zastupljenost; podrka djelatnostima koje podstiu povratak i odrivost povratka izbjeglih i raseljenih osoba u Federaciji BiH; sufinansiranje od strane dravnih organa i Republike Srpske; podrka programima i projektima koji imaju potporu lokalne zajednice i obezbijeeno sufinansiranje.

11

Posebni kriteriji:
vrijednost objekta (historijska, umjetnika, arhitektonska, kulturna, duhovna, prostorna); stanje objekta (preliminarna zatita, konzervacija, sanacija, restauracija i revitalizacija); prioritet i neophodnost radova u skladu sa stanjem objekata koji imaju status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine; zatita i ouvanje pokretnih i nematerijalnih kulturno-historijskih dobara; nastavak i realizacija zapoetih projekata.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

12

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

OBJEKTI KULTURNE BATINE 2003. - 2008. GODINA

13

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

14

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

1. UNSKO-SANSKI KANTON

15

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

16

1. UNSKO-SANSKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


STARI GRAD OSTROAC
Stari grad sa istaknutim zamkom pripada skupini vlastelinskih utvrda, pominje se 1286. godine, izvorno nazvan Comunitatis Ostrocenzis (na peatu). Osmanlije ga zauzimaju 1577. godine i formiraju sjedite ostroake kapetanije. Sjeverni dio grada je iz srednjeg vijeka nazivan narodni, a srednji i juni dio, iz osmanskog doba, gospodski. Posjedovao je damiju, a oko 1900/02. godine sagraen je neogotiki zamak sa sobama opremljen bogatim stilskim namjetajem, umjetnikim slikama, muzikim instrumentima i bibliotekom. Koriten je do 1942. godine kada je uniten, a od 1969. je pretvoren u Umjetniku koloniju.

1. UNSKO-SANSKI KANTON
CRKVA SV. ANTE PADOVANSKOG
Katolika crkva sv. Ante Padovanskog u Bihau sagraena je 1891. godine. Bombardovana je i sruena u Drugom svjetskom ratu. Sauvan je toranj i dio zidova crkve. Karakteristina je za crkve graene u 19. vijeku kao trobrodna crkva sa elementima romanike, gotike i baroka sa bogatim pilastrima i vijencima. Toranj je raen sa tri etae i visine je oko 50m.

17

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MUSALA U KAMENGRADU
Na ulasku u Kamengrad situirana je Musala koju je prema pisanim dokumentima i predanju podigao sultan Fatih II, vjerovatno 1463. godine, na mjestu gdje je klanjao dumu. Pripada tipu bajramske musale gdje su se molitve obavljale za vrijeme dva bajrama. Vie puta je ruena i obnavljana, a nakon ruenja 1942. godine, nekvalitetno i nestruno je obnovljena od strane lokalnog stanovnitva. U autentinom obliku sauvan je jedino mihrab.

18

1. UNSKO-SANSKI KANTON
MUZEJ PRVOG ZASJEDANJA AVNOJ-A
Biva zgrada enskog samostana sagraena 1939. godine u Bihau, posluila je za odravanje Prvog zasjedanja AVNOJ-a 26. i 27. novembra 1942. godine. Iste godine od 27. do 29. decembra u toj zgradi je odran Prvi kongres USAOJ-a.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

GROBNICA HRVATSKOG PLEMSTVA


Grobnica hrvatskih velikana, uz crkvu sv. Ante, tipa sarkofaga, obloena je vertikalnim ploama dekorisanim u srednjovjekovnim, geometrijskim i floralnim motivima i sa uklesanim grbom grada Bihaa.

1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARI GRAD KLJU
Srednjovjekovni utvreni grad situiran je uz obalu rijeke Sane. Prvi put se pominje u dokumentima iz 1363. godine, a kasnije se pominje i podgrae Podklju. Po tadanjoj hijerarhiji gradova bio je kraljevski grad. Pripadao je upi Mrenskoj (ili Banici), sanskoj upi. Osmanlije ga zauzimaju 1463. godine. Sagraen je na okomitom, stjenovitom grebenu koji dominira kljukom kotlinom i predstavlja jedinstven primjer bosanskih srednjovjekovnih longitudinalnih fortifikacija na uzvisini. Kompleks grada sainjavaju stariji kraljevski srednjovjekovni dio, osmanski grad Tabori i isturena kula Ljubica.

19

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

KAPETANOVA KULA
Kula je situirana na lijevoj obali Une u blizini ostataka bihake tvrave. Nije tano utvrena godina izgradnje. Sagraena je svakako prije 1592. godine i datira iz perioda kada je Biha bio pod hrvatskom vlau. Prilikom ruenja starog grada 1890/91. godine, od tri kule sauvana je Kapetanova kula. Spada u arhitektonski tip kapetanskih kula u kojima su oni stanovali i sa posadom uvali granicu. Osim prostorija za stanovanje imala je i tamnicu. Od dolaska austrougarske vlasti kula je sluila kao zatvor.

20

1. UNSKO-SANSKI KANTON
CRKVA BLAENE DJEVICE MARIJE
Katolika crkva Blaene Djevice Marije sagraena je u 14. vijeku, a prvi tragovi katolianstva na ovim prostorima seu iz 13. vijeka, kada je u Bosanskoj Krupi bio Franjevaki samostan.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

STARI GRAD BOSANSKA KRUPA


Pominje se krajem 18. vijeka kao utvrda na desnoj obali Une, podignuta na kamenitoj stijeni.

1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARI GRAD TODOROVO
Srednjovjekovni grad Todorovo (Novi Grad) situiran je u selu Todorovu, stotinjak metara lijevo uz cestu Peigrada u Vrnograu, nazvan po katelanu Zrinjskom Mihajlu Deli Todoru. Bio je pod zatitom knezova blagajskih, a kasnije je pripadao Ivanu Karloviu i Nikoli Zrinjskom. Zauzimaju ga osmanlije 1578. godine.

21

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

STARI GRAD VRNOGRA


Kasnosrednjovjekovni utvreni grad Vrnogra sagraen je na sjevernom obronku Pehovog brda i pripadao je porodici Krei. Sagraen je oko 1456. godine. Od 1563. do 1638. godine esto je mijenjao gospodare. Osmanlije su ga popravile i naselile 1636. godine. Karlovakim mirom (1699.) Austro-Ugarska je pristala da grad ostane u vlasti porte i do 1838. godine bio je u dobrom stanju.

22

1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARI GRAD BUIM (AVA)
Jedan od najljepih srednjovjekovnih fortifikacija u Pounju, juno od Buima, prvi put se pominje u dokumentima oko 1251. godine kao mjesto u kome je izdata jedna povelja, bio je u posjedu Martina Frankopana i Keglevia do 1495. godine. Osmanlije ga zauzimaju 1576. i ukljuuju u sastav krupske kapetanije i pod upravu bihakog sandaka. U graevinsko fortifikacijskom i arhitektonskom smislu jasno se mogu izdvojiti dvije graditeljske faze: stariji, unutranji grad na najdominantnijoj poziciji terena, sagraen najkasnije u drugoj polovini 14. vijeka, i mlai, spoljanji grad iz 15. vijeka (1484.). U dvoritu, u blizini cisterne, osmanlije su izgradile damiju na temeljima srednjovjekovne crkve sv. Klimenta iz 1334. godine.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

KUA NURIJE POZDERCA


Stambeni objekt porodice Pozderac nalazi se u Cazinu. Poznata gradska porodica je kuu dala opini Cazin. Kua predstavlja nain ivljenja karakteristine gradske porodice. To je spratni objekt sa magazom. Krov je etverovodni, pokriven indrom sa bondruk zidovima malterisanim i kreenim u bijelo i meuspratnom drvenom konstrukcijom.

1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARI GRAD PODZVIZD
Iznad sela Podzvizda nalaze se ostaci starog odbrambenog objekta iz srednjeg vijeka i osmanskog perioda. Po tragovima (okrugle kule) jasno se vidi da je grad nastao u 13. vijeku, a sagraen je na predhistorijskoj gradini. Zaposjedali su ga Turci i zauzeli oko 1670. godine. Za vrijeme njihove vlasti je temeljito popravljen. Bio je u sastavu krupske i ostroake kapetanije. Ulaz u grad je na istonoj strani, a iznad njega straanica. Iznad straarnice je drvena damija.

23

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

CRKVA SV. PREOBRAENJA


Hram Preobraenja Gospodnjeg u Bosanskoj Bojni u opini Velika Kladua, sagraen je 1880. godine a osveen 1883. godine. Nalazi se u Eparhiji bihako-petrovakoj.

24

1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARA DRVENA DAMIJA U BUIMU
Damija se nalazi u podnoju srednjovjekovnog Starog grada Buima. Objekt je sagraen oko 1838. godine. Prvougaonog je oblika sa 414 m2 korisnog prostora (225 m2 prizemlje+162 m2 mahfil) i predstavlja veu drvenu graevinu. Ono po emu je ova damija karakteristina je konstruktivni drveni sistem, veza stupova i greda.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

CRKVA ROENJA PRESVETE BOGORODICE


Pravoslavna crkva Roenja Presvete Bogorodice u Bosanskoj Krupi sagraena je i osveena 1882. godine. Nalazi se u podgrau Starog grada u neposrednoj blizini druga dva sakralna objekta, katolike crkve i damije. Ikonostas i zidno oslikavanje 1929. godine radio je poznati bosanskohercegovaki slikar Roman Petrovi.

1. UNSKO-SANSKI KANTON
GRADSKA DAMIJA U BOSANSKOJ KRUPI
Damija je locirana nedaleko od tvrave Starog grada u Bosanskoj Krupi. Nije poznato ko je osniva damije niti tana godina izgradnje. Damija datira vjerovatno s kraja 18. vijeka jer ima elemente graevina iz osmanskog perioda. Objekt damije je vie puta obnavljan. Iznad ulaza sauvan je kratak zapis o obnovi damije iz 1908. godine. Uz damiju se nalazi manje groblje.

25

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

STARI GRAD OSTROVICA


Stari grad Ostrovica nalazi se na lijevoj obali rijeke Une, iznad Kulen Vakufa. Tvrava se sastoji od etiri kule i dvije tabije.

26

1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARI GRAD CAZIN
Graditeljska cjelina stari grad Cazin kao utvrda potie iz perioda kasnog srednjeg vijeka. Ima osnovu nepravilnog kvadrata sa povrinom oko 2200 m2. Gornji plato na kojem se nalazi damija danas je ureen kao parkovski prostor

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

2. POSAVSKI KANTON

27

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

28

2. POSAVSKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MUZEJ VRATA BOSNE


Toliki samostan potie iz druge polovine 19. vijeka. Sadanja zgrada samostana podignuta je 1923. godine, a 1986. zapoeta je gradnja novog samostana. Stara samostanska zgrada koristi se za biblioteku i muzej. U muzeju se, izmeu ostalog, nalazi nekoliko umjetnikih slika nepoznatih majstora iz 18. vijeka, kale s poetka 16. vijeka, te Biblija iz 1651. godine. Biblioteka broji oko 10.000 svezaka.

2. POSAVSKI KANTON
CRKVA USPENJA PRESVETE BOGORODICE
Crkva Silaska sv. Duha osveena je 1911. godine. Sagradio ju je svetenik Jovan Risti. Unitena je u Drugom svjetskom ratu 1944., a renovirana 1968. godine. Generalno je obnovljena 1991. i posveena Uspenju Presvete Bogorodice. Od crkvenog inventara sauvana je knjiga pjesama na staroslavenskom Pentikostar iz 1881. godine.

29

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MALA VIJENICA
Zgrada Beledije ili Male vijenice u Odaku sagraena je 1903. godine od strane Austro-Ugarske Monarhije.

30

2. POSAVSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN POTOANI
Franjevaki samostan nalazi se u opini Odak. Samostan posjeduje bogat biblioteki fond.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

3. TUZLANSKI KANTON

31

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

32

3. TUZLANSKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


STARI GRAD SREBRENIK
Srednjovjekovno utvrenje Srebrenik (Sotto Srebrenich), kasnije poznat kao stari zamak, smjeten na obroncima planine Majevice, pominje se iza 1332. godine. Jedno vrijeme pripadao je srebrenikoj nahiji, a od 1701. godine gradaakoj kapetaniji. Dananji ouvani kameni ostaci zidova ukazuju na izvanredno poznavanje gradnje na nepristupanim dijelovima uzvienja. Grad posjeduje tri prostorne cjeline od kojih su najbolje ouvane one iz osmanskog perioda, osim najsjevernije kule, koja potie iz srednjeg vijeka. Gradom dominira kapi-kula sa viseim mostom.

3. TUZLANSKI KANTON
VLADIANSKI DVOR
Mitropolitova palata Vladiin dvor, iju izgradnju je novano pomagala Zemaljska vlada, sagraen je 1913. godine po projektima Rudolfa Tonniesa i Jana Pokornog. U dvoru je smjeten stan mitropolita kao i bogat biblioteki fond domaih i svjetskih autora. U sklopu dvora je formiran i izlobeni prostor sa eksponatima vrijednih pokretnih sakralnih elemenata kulturne batine.

33

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

HUSEJNIJA DAMIJA
Husejnija ili damija Husein-kapetana Gradaevia situirana je ispod same gradske kapije. Osniva damije je Husein-kapetan Gradaevi, Zmaj od Bosne, posljednji gradaaki kapetan. Sauvani tarih-natpis nad ulazom datira izgradnju damije u 1826. godinu. U kompleksu uz damiju se nalaze: groblje, biblioteka Fadil-pae i esma u blizini. Damija predstavlja transformirani tip jednoprostorne podkupolne damije sa graditeljskim iskustvom lokalnih neimara i motivima domae ornamentike, iz doba turskog baroka u BiH.

34

3. TUZLANSKI KANTON

KAPELA GOSPE LIPNIKE


Kapela (svetite) Gospe Lipnike, Lipnica Srednja datira s kraja 17. vijeka gdje je bilo staro molitvite. U njemu se nalazi stara Gospina slika iz Gradovrkog samostana.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

TURALI BEGOVA DAMIJA


Turalibegova ili Poljska damija sagraena kao drveno unutranjo-podkupolna graevina spada u rijetki spomenik takve gradnje iz 1572. godine, situirana u blizini kapije u Polju. Zbog slijeganja tla pretrpjela je znatna oteenja, ukruivana je u temeljima i nadziivana. Munara je sa pomjerenim centralitetom, ime je izgubila autentini izgled.

3. TUZLANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN SV. PETRA APOSTOLA
Franjevaki samostan projektovao je prof. Zlatko Ugljen. Samostan posjeduje bogata pokretna kulturna dobra.

35

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DJEVOJAKA PEINA
Pri ulazu u peinu nalazi se vie graviranih crtea u kamenoj masivi koji prikazuju dva konjanika ispred kojih se nalaze ivotinje konj i jelen vjerovatno su predstavljale dogaanja iz lova. Peina je znaajna kao narodni memorijalno prirodni spomenik.

36

3. TUZLANSKI KANTON
ARHEOLOKI LOKALITET KICELJ
Prilikom kopanja rovova za odbranu grada Tuzle u aprilu 1992. godine otkrivena je nekropola na brdu Kicelj, na kojoj je pronaeno neolitsko sojeniko naselje na ijem su podruju podizana naselja i iz rimskog, srednjovjekovnog i osmanskog perioda. U jednom od grobova uz skelet su pronaena dva para bronzanih naunica. Tipolokom analizom naunica i rekognosciranjem lokaliteta pretpostavlja se da bi nekropola mogla datirati iz ranog srednjeg vijeka.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DELII DAMIJA
Nema preciznih podataka o izgradnji Delii ili Donje damije. Smatra se da je nastala u vrijeme austrougarske uprave u BiH, oko 1900. godine. Damija pripada tipu pravougaonih damija sa unutranjim mahvilom, etverostrenim krovom i drvenom munarom. Oko damije se nalazi manji harem.

3. TUZLANSKI KANTON
STARI GRAD GRADAAC
Srednjovjekovna utvrda na lokalitetu Gradina u naselju Gradaac, prvi put se pominje u pisanim dokumentima oko 1461. godine pod imenom Graac. Bila je osmanska tvrava sa kompleksom feudalnog dvorca. U srednjem vijeku utvrda sa okolinom pripadala je oblasti Usora i upi Nenavite i bila njeno sredite. Najstariji dijelovi utvrenja su na junoj strani prostranog platoa, iznad luno povijenog korita rjeice Gradanice gdje su sluajno otkriveni primjerci keramike iz perioda od 13. do 15. vijeka. Prema slubenom popisu iz 1833. godine imala je 25 topova razliite veliine. Naputena je 1878. godine.

37

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

AUSTRIJSKA POTA
Okruna pota, kasnije Narodna biblioteka, sagraena je oko 1901. godine, u duhu historicizma. U arhitektonskom smislu ovaj objekt je najznaajniji iz austrougarskog perioda. Nosivi zidovi su od kamena, a pregradni od opeke. Krovna konstrukcija je drvena, a krov pokriven crijepom. Kapiteli stupova raeni su kao improvizacija dorskog i jonskog stila.

38

3. TUZLANSKI KANTON
SOKO DAMIJA
Damija je smjetena neposredno uz srednjovjekovni grad Soko na kamenoj stijeni. Istraivanja su potvrdila da je 30-tih godina 16. vijeka, prvobitni vlastelinski dvor pretvoren u crkvu, koja je sada islamski vjerski objekt. U funkciji crkve objekt slui do velikog tursko-austrijskog rata 1683.-1699. godine. Mjetani Sokola 1934. godine obnovili su damiju koja je bila u funkciji do 1980. godine.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

ARHEOLOKI LOKALITET ZAKETUA


Iznad sela Straa nalazi se prahistorijska gradina na lokalitetu Grabovik Zaketue gdje su pronaeni prvi primjerci keramike iz kasnog bronzanog i starijeg eljeznog doba u velikim koliinama. Podruje jo nije dovoljno istraeno.

3. TUZLANSKI KANTON
RUSOV MLIN
Na lijevoj obali rijeke Oskove, pored puta ivinice-Banovii, vie od jednog vijeka melje stara vodenica, Rusov mlin. Ime je dobila po Omeru Kahrimanoviu, koji je veliki dio svog ivota proveo u Rusiji. Mlin je jedan od rijetkih na ovom podruju koji je sauvan od propadanja.

39

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

NEKROPOLA STEAKA IVINICE


Nadgrobni spomenici su iz perioda kasnog srednjeg vijeka. Sauvana su etiri steka u obliku sanduka i sarkofaga, koja su dislocirana. Jedan od steaka je ukraen figuralnom predstavom uz natpis.

40

3. TUZLANSKI KANTON
CRKVA SV. JURIJA
Gradnja katolike crkve sv. Jurija u Morananima, MZ Ljubae kod Tuzle zapoeta je 1903. godine. Crkva je graena do 1913. godine i nikad nije bila zavrena. upa sv. Jurija geografski pokriva veliko podruje od Ozrena do Drine.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

STARA DAMIJA U PIONICI


Damija u pionici je najstariji objekt na ovom podruju, nastao izmeu 1820. i 1827. godine. Pripada tipu damija sa otvorenim trijemom, etverovodnim krovom i drvenom munarom. Molitveni prostor i ulazni trijem povezani su strmim krovom u jednu cjelinu.

3. TUZLANSKI KANTON
CRKVA USPENJA PRESVETE BOGORODICE
Saborni hram Uspenja presvete Bogorodice u Tuzli graen je u periodu od 1874. do 1882. godine po nacrtu inenjera Antona Linardovia. Uz hram je zatieno i vrijedno pokretno naslijee.

41

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

42

3. TUZLANSKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON

43

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

44

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DAMIJA U KRALJEVOJ SUTJESCI


Damija je sagraena u lokalnom graditeljskom maniru, etvrtaste osnove sa drvenim krovom iz kojeg izlazi drvena munara. Locirana je na lijevoj obali rijeke Trstionice. Osnovana je prema predanju od strane Mehmeda II El-Fatiha u 15. vijeku i smatra se prvom sagraenom damijom u Bosni.

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
STARI GRAD VISOKI
Utvreni kraljevski grad Visoki pominje se oko 1355. godine, nalazi se na brdu Grad (Visoica) iznad dananjeg grada Visoko, ranije pripadao upi Bosna, kasnije u sastavu bosanskog sandaka i visoke nahije. Osim vojno-odbrambene funkcije bio je povremeno sjedite bosanskih kraljeva i vlastele, stalno sjedite velikog bosanskog kneza, a dolaskom Turaka 1463. godine utvrda je velikim dijelom razorena i do danas nije obnavljana. Pripada tipu starih srednjovjekovnih bosanskih geomorfolokih prototipova utvrda na uzvienju, izduene pravougaone kompaktne osnove koja prati oblik i veliinu zaravnatog hrbata brda. Struktura zidova je graena od netesanog kamena krenjaka u krenom malteru. Neposredno uz zidine postojala je trasirana stara antika i srednjovjekovna cesta.

45

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

CRKVA SV. ILIJE PROROKA


Pravoslavna crkva sv. Ilije Proroka situirana je u novom dijelu grada Maglaja. Datira iz austrougarskog perioda. Gradnja objekta poela je 1906. godine, a zavrena i osveena 1908. Objekt spada u jednobrodne crkve tipa saetog upisanog krsta. Sagraena je u pseudobizantskom stilu, karakteristinim za sakralne objekte pravoslavne provinijencije sa kraja 19. i poetka 20. vijeka.

46

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
STARI GRAD BOBOVAC
Srednjovjekovni utvreni grad Bobovac bio je stono mjesto bosanskih vladara. Pominje se 1350. godine. Graen je od kasne antike do osmanskog perioda sa tri arheoloka sloja: prahistorijska gradina, kasnoantiki kastrum i srednjovjekovni utvreni grad. Arhitektonsko-graevinsku aglomeraciju ine etiri prostorno-strukturalne cjeline: brani-kula sa kompleksom utvrenog vladarskog dvora, bedemom ozidano dvorite sa sistemom isturenih kula; kompleks sakralnih objekata, crkvica na vjetakoj zaravni, malo naselje sa zanatskim radionicama unutar bedema; dva manja naselja izvan gradskih bedema i srednjovjekovno groblje. Osmanlije su prvi put ugrozili Bobovac 1459. godine, a 1463. godine zauzeli. Bobovac je imao dvije palate, veliku za prijem poslanstava i drugu manju za kraljevsku porodicu, koja je bila na gornjoj terasi i dobro utvrena. Evidentiran je gotski stil, stupovi sa kapitelima, ukraeni ljiljanima.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


FRANJEVAKI SAMOSTAN KRALJEVA SUTJESKA
Samostan se nalazi na desnoj obali Trstionice, u podnoju brda Teevo, uz konzervirane arheoloke ostatke srednjovjekovnog dvora bosanskih kraljeva, dvorske kapele sv. Grgura, nedaleko od srednjovjekovnog kraljevskog grada Bobovca. Prvi put se pominje 1375. godine, a vie puta je ruen, obnavljan i dograivan. Sadanji izgled datira iz 1890. godine, sagraen po projektu Ivana Holca. Istu sudbinu imala je i crkva sv. Ivana Krstitelja. Novi objekt crkve sagraen je 1908. godine prema projektu arhitekte Josipa Pl. Vancaa koju je oslikao slikar Marko Antonini. U kripti crkve uva se sarkofag iz 15. vijeka, pretposljednjeg bosanskog kralja. Samostan raspolae brojnim arhivskim dokumentima, inkunabulama, starim knjigama, zbirkama slika kao i metalnim i tekstilnim predmetima umjetnikog zanata. Biblioteka je po fondu starih knjiga jedna od najvrjednijih u Bosni i Hercegovini.

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
EMINAGIA KUA
Tip gradskog stambenog objekta, nazvan po porodici Eminagi, znaajan za kulturu stanovanja u Srednjobosanskoj regiji. Vrijeme izgradnje nije poznato, pretpostavlja se da je iz perioda ranog 19. vijeka. Predstavlja generirani arhitektonski tip sa funkcionalnim troetano rasporeenim prostorima za boravak viegeneracijske porodice, odvojenim dijelom za vlasnika i poslugu, te kuhinjom, magazom za stoku i konje, pokaldrmljenim dvoritem-avlijom, ulaznom kapijom, lociran na padinskom terenu, neposredno uz centar gradske arije. Od 1980. godine bio je naputen, a danas saniran i pretvoren u gradski muzej.

47

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

TABAKA DAMIJA
Pretpostavlja se da je sagraena u doba kada se u Visokom razvio i osnaio tabaki esnaf, najvjerovatnije u prvoj polovini 17. vijeka. Esnafska damija kao jednostavan objekt etvrtaste osnove, rad lokalnih majstora dunera zidana od erpia uz mjestiminu upotrebu kamena. Iz etverovodnog krova izvedena je drvena munara.

48

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
MANASTIRSKA CRKVA SV. TROJICE
Manastirska crkva sv. Trojice u Vozui potie iz 16. vijeka, pominje se kao manastir Vozua u dokumentima iz 1617. godine. Obnovljen je u periodu od 1856. do 1859. godine. Uz manastirsku crkvu 1894. godine dograen je zvonik zidan od kamena i pokriven indrom.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

STARI GRAD MAGLAJ


Utvreni grad se pominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Sigismunda, izdatoj pod Maglajem 1408. godine, vjerovatno pri povratku iz pohoda protiv kralja Tvrtka II. Bio je u funkciji do 1878. godine kada je izgubio strateki znaaj i postepeno postao naputeni grad. Osim uobiajenih zgrada za smjetaj vojske u okviru zidina nalazi se i sahat-kula.

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
STARA DRVENA CRKVA SA ZVONIKOM
upna crkva sv. Arhanela Mihaila sagraena je u autohtonom maniru 1819. godine locirana na istom mjestu stare crkve i blagoslovljena iste godine. Oslikavanje tematizira vegetabilni ornament iz 1822. godine. Danas najstariji ouvani objekt rimokatolike sakralne arhitekture u BiH.

49

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

STAMBENA KUA POD VRANDUKOM


U defteru iz 1469. godine pominje se podgrae srednjovjekovnog grada Vranduka za koje se vjeruje da je imalo odlike naselja gradskog tipa. Ispod Vranduka je postojao han 1785. godine, a od poetka 19. vijeka bila su tri hana. Stambeni objekti u podnoju Vranduka uglavnom su graeni u bondruk-sistemu, sa visokim kamenim podzidom, preteno na dva sprata.

50

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
KURUMLIJA DAMIJA
Damiju kamenih zidova od lokalnog pjeara sa centralnim podkupolnim prostorom i tri kupolice iznad sofa sagradio je vakif Kalavun Jusuf-paa Budimlija u drugoj polovini 16. vijeka. Poznata kao Kurumlija, obnovljena je vie puta od 1867. godine do danas. Harem sa grobljem i damiju opasuje kameni zid, a sa vanjske strane je uzidana esma. Proporcijski damijski ansambl zajedno sa munarom predstavlja jednu od najljepih damija u BiH. Graditelj je posebnu panju posvetio modularnom sistemu veliine blokova kamena pjeara, dekorativnim stataktitima i unutranjem ureenju kamene konstrukcije mahvila, pandantifa i arabesnkog slikarskog ureenja kupole. Portal ulaznog dijela je zanimljivo ukraen, skladnih proporcija i dekora.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DAMIJA U PODGORI
Podkupolna damija centralnog tipa iz osmanskog perioda 17. vijeka, predstavlja autohtoni neimarski primjer proizvoda kao najmanje graevine ovoga tipa pod etvorovodnim krovom i sa kamenom munarom. Modul damije je arhaian, vjerovatno bez uticaja klasinog stilskog izraza.

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
STARI GRAD TEANJ
Prvi put se pominje 1461. godine, osniva i vrijeme izgradnje su nepoznati. Pripadao je bosanskoj srednjovjekovnoj upi Usora, a sve do dolaska osmanlija pripadao oblasti bosanskog kraljevstva. Preuzet je 1520. godine uz uspostavu vojne posade sa dizdarom. Pripadao je teanjskoj nahiji i kadiluku, a u 18. vijeku bio je sjedite kapetanije. Naputen je 1840. godine. Arhitektonskograditeljsku strukturu kompleksa ine dvije prostorne cjeline u bliskoj funkcionalnoj vezi: Gornji grad (srednjovjekovni utvreni grad), a kasnije Donji grad i prigradsko naselje varo, dananji Teanj. Brojni fragmenti keramike i ostaci fortifikacijske arhitekture iz srednjeg vijeka i doba osmanske uprave potvruju kontinuitet i slojevitost lokaliteta.

51

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

ARHEOLOKI LOKALITET MILI


Dananje selo Arnautovii kod Visokog (Mili) posjeduje ostatke kamenih temelja crkava sv. Kuzme i Damjana (12. vijek) i sv. Nikole (14. vijek). Prema historijskim izvorima oko 1340. godine, bosanski ban Stjepan II Kotromani osnovao je franjevaki samostan u Milima i tom prilikom dao izgraditi novu crkvu sv. Nikole, u kojoj je, 1377. godine krunisan za bosanskog kralja Tvrtko I Kotromani, gdje mu je jedno vrijeme bila i grobnica.

52

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN VISOKO
Samostan sv. Bonaventure je sagraen na lokalitetu Mile kod Visokog poetkom 14. vijeka. Nekoliko puta naputan, ruen i obnavljan. U kompleksu se nalazi zgrada gimnazije sagraena 1912. godine i sjemenite. Samostan posjeduje bogatu zbirku likovne umjetnosti, profesorsku knjinicu i lapidarij sa bogatom arheolokom zbirkom. Od rimskih spomenika sakupljenih u Visokom i okolini najvrjednija je Batonova ploa, voe ilirskog plemena Desijata, isklesana u kristalastom dolomitu.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

FERHAD-BEGOVA DAMIJA
Gazi Ferhad-begova damija (Ferhad elebija) ili arijska damija sagraena je 1564. godine od strane istog osnivaa, vjerovatno je trebala biti presvoena kupolom. Devastirana je u pohodima princa Eugena Savojskog, oko 1697. godine kada je zapaljena cijela arija, a temeljito obnovljena 1786. godine. Nad ulazom u damiju sauvan je hronogram i odnosi se na obnovu damije 1882/83. godine. Iz tog vremena potie minber, urs i musandera.Uz damiju se nalazi harem i grob Ferhad-bega u kamenom sarkofagu.

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
UPNA CRKVA SV. MIHOVILA ARHANELA
Nova upna crkva sv. Mihovila Arhanela sagraena je u periodu 1854.-1869. godine. Crkva je jednobrodna sa dva identina tornja. Karakteristika za ovu crkvu je konstrukcija stropa koja je savladana u rasponu od 16 m bez dodatih stupova. Crkva batini mnogo spomenika pokretne kulturne batine, oltari, glavni i pomoni, propovjedaonica.

53

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

ZAVIAJNI MUZEJ VISOKO


Zaviajni muzej lociran je u centru Visokog. Iza neugledne zgrade muzeja smjetena je velika vrijednost naena i iskopana na lokalitetu opine. Artefakti naeni na lokalitetu Okolita, Starog grada Visoki, Motra, Mila i drugih arheolokih lokaliteta izloeni su u ovom muzeju.

54

4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
UZEIR-BEGOV KONAK
Uzeir-begov konak u Maglaju je stambeni objekt bogate maglajske porodice Uzeirbegovia. Sagraen je 1875. godine. Objekt je isti predstavnik gradske stambene arhitekture manjih mjesta; ima sloene osnove sa vrlo istim oblicima.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON

55

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

56

5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

STARA ELJEZNIKA STANICA PRAA


Stara eljeznika stanica u Prai sagraena je u vrijeme Austro-Ugarske, uz kolosjek uskotrane pruge Sarajevo Viegrad i u funkciji bila je do 01. 08. 1978. godine. Serijski tip objekata bosanskog arhitektonskog sloga.

5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON
SINAN BEGOVA DAMIJA
U Goradu su postojale dvije damije Sinan-bega Sijeria, koje se pominju jo u 18. vijeku. Jedna je stradala u Drugom svjetskom ratu, a druga je bila postojea damija Sinan-bega Sijeria, koja prema popisu Islamske vjerske zajednice datira iz 1600. godine. Na damiji nije sauvan tarih. Potpuno je obnovljena ime je izmjenjen njen prvobitni izgled. Od stare damije danas je ostala jedino munara, dok je zgrada damije iz temelja obnovljena 1961. godine.

57

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

CRKVA SILASKA SV. DUHA NA APOSTOLE


Od ostataka crkve iz srednjeg vijeka zidana je dananja pravoslavna crkva sv. Duha poznata kao crkva sv. Trojice, osveena 1937. godine. U Drugom svjetskom ratu od crkve su ostali samo zidovi. Crkva je djelimino obnovljena 1945. godine, nova crkvena kua sagraena je 1967. Crkva je generalno obnovljena 1977. godine i sagraen je parohijski dom.

58

5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON
SEMIZ ALI-PAINA DAMIJA
Mahalska ili Husein-paina damija situirana je nedaleko od bive eljeznike stanice u Prai, podignuta u drugoj polovini 16. vijeka, ispred koje se do 1943. godine nalazio adrvan. Damija u prvobitnom obliku nije sauvana, osim munare. erefe munare je od kamenih ploa sa majstorski isklesanim arabeskama. Uz Mahalsku damiju situirano je Semiz Ali-paino turbe.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


ARHEOLOKI LOKALITET PANORAMA
Prilikom izvoenja radova na polaganju betonskih cijevi za regulaciju vodotoka Kolijevke, u naselju Panorama u Goradu, nailo se na grobne konstrukcije, pet grobnih komora sa ostacima skeleta koji su oteeni prilikom izvoenja radova. Dio ovog lokaliteta, nekadanji Rasadnik, ve je ranije arheoloki tretiran. Poodmakli stupanj urbanizacije onemoguava poduzimanje sistematskih iskopavanja pa su strunjaci, na osnovu historijske grae i pronaenog arheolokog pokretnog materijala, dugmad od bronze, ove grobove datirali u period 14. i prve polovine 15. vijeka.

5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON
SEMIZ ALI-PAINO TURBE S HAREMOM
Turbe je locirano 10 m od istoimene damije. Objekt je graen u 16. vijeku. Pripada tipu zatvorenih turbeta sa kupolom. Promjer kupole iznosi 5,0 m, a visina turbeta je 7,20 m.

59

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

60

5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON

61

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

62

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

UPA SV. IVE KRSTITELJA


U dananju katoliku upnu crkvu u Podmilaju ugraena je kao kapela manja srednjovjekovna crkva istog gotikog stila. Od stilskih osobina jo su vidljivi gotiki svod i prozori u apsidi, dok je lijepi gotiki portal preneen u Franjevaki samostan u Jajcu, gdje se i sada nalazi. U ovakvom stanju i sa navedenim elementima crkva predstavlja relativno najbolje sauvani spomenik gotike u BiH.

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
STAMBENI OBJEKTI U KREEVU
Kompleks predstavlja sauvanu urbanu srednjovjekovnu matricu razvoja varoi prepoznatljive strukture i danas. Glavna ulica pokaldrmljena, irine do 6,0 m, s obje strane imala je poredane poslovno-stambene kue pa se tako formirala arija, tj. trgovaki dio. S obje strane raen je trotoar koji se zvao korkaluk du kojeg je tekla voda. Od nekadanje gornje arije i objekata sa elementima stare bosanske arhitekture s avlijama, tarabama, epencima, pokrovima od indre, magazama i esmama ostalo je nekih petnaestak objekata i samo jedan duan sa epencima, sada kua Josipe akoti.

63

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DAMIJA U ENKOVIIMA
Stara damija sagraena je prije 400 godina to potvruju arhaine forme damije. Po tipu spada u damije sa etverovodnim krovom sa drvenom munarom. Damiju su gradili domai majstori.

64

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
CRKVA PRESVETE BOGORODICE
Pravoslavna crkva Presvete Bogorodice sagraena je 1935. godine u stilu srpskih srednjovjekovnih manastira. Projektant je bio arhitekt Milo Miladinovi.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


FRANJEVAKI SAMOSTAN KREEVO
Samostan sa crkvom sv. Katarine smjeten je na izvornom lokalitetu po obronku Ina planine, zapadno od naselja Kreevo, na lijevoj obali rijeke Kreevice. Sagraen u drugoj polovini 14. vijeka, vie puta ruen i obnavljan, posljednji put 1895. godine. Samostanska crkva sagraena u sklopu kompleksa u drugoj polovini 14. vijeka, vie puta je ruena i obnavljana, posljednji put 1970. godine. Samostan posjeduje bogate zbirke arhivske i biblioteke grae, ali i zbirku likovnih djela gdje se uva i rukopisna ostavtina fra Grge Martia, vrlo znaajna za prouavanje historije BiH.

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
STARI GRAD JAJCE
Kraljevski grad Jajce prvi put se pominje u pisanim dokumentima 1396. godine. Pripadao je srednjovjekovnoj upi Pliva, koju je 1366. godine u posjed dobio Hrvoje Vuki Hrvatini, veliki vojvoda - herceg splitski i gospodar grada Jajca. U Hrvojevo doba Jajce je dostiglo vaan politiki i kulturni znaaj. Pred kraj dravne samostalnosti (kraj 14., poetak 15. vijeka), bio je stolno mjesto bosanskih kraljeva, Stjepana Tomaa i Stjepana Tomaevia. Zbog odbijanja plaanja danka sultanu, Mehmed II Fatih odluuje da 1463. poe u osvajaki pohod na bosansku dravu. Maarsko-hrvatski kralj Korvin ubrzo vraa Jajce kao i ostale tvrave oko Vrbasa, formirajui Jajaku banovinu sve do 1527/28. godine, kada su ovi krajevi doli pod osmansku vlast.

65

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DAMIJA HANDANIJA
Handanija, Handan-agina ili arijska damija sagraena je 1617. godine, a osniva damije je Handan-aga, koji je slijedio u nainu gradnje sandak-bega Jahja-pau. Autohton primjer damije sa unutranjim podkupolnim prostorom pod etvorovodnim krovom sa mahfilom du tri zida na dva reda stupova, i s kamenom munarom, vitkih proporcija, poligonalnog trupa na etvrtastom postolju.

66

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
MUZEJ DRUGOG ZASJEDANJA AVNOJA
Objekt Drutveni dom Sokolskog drutva u Jajcu sagraen je 1936. godine. Sluio kao gimnastika sala u kojoj su prikazivane i kino predstave. Ta zgrada predstavlja prvorazredni spomenik novije historije jer je u njoj odrano Drugo zasjedanje AVNOJ-a. Od 1953. je Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


STARI GRAD PRUSAC
Biograd - Prusac - Ak-hisar (Ak=bijel, hisar=grad tur.) - kod istoimenog naselja je srednjovjekovni utvreni vlasteoski grad. Osniva i vrijeme izgradnje nepoznati. Naziv Biograd potie od bjeline kamena kojim je grad zidan. Pominje se u tursko-ugarskom mirovnom ugovoru iz 1503. godine. Na lokalitetu su konstatovana tri ranija arheoloka sloja: naselja iz kasnog eneolita kojeg karakterie mjeavina elemenata vinanske kulture i elemenata jadranskog neolita, kasnog bronzanog i eljeznog doba kojeg karakterie kulturna povezanost sa odgovarajuim slojevima nalazita Pod kod Bugojna.

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN FOJNICA
Samostan sa crkvom sv. Duha, vjerovatno iz druge polovine 14. vijeka vie puta je ruen i obnavljan, posljednji put je dograivan 1940. godine. Prvobitno je bio lociran na lokalitetu Pazarnice, danas zvano Crkvina. Crkva je sagraena u sklopu prvog samostana, vie puta ruena, posljednji put obnovljena 1889. godine. Danas je samostan Fojnica lociran na lokalitetu Kri. Projekt za novu crkvu povjeren je arhitekti Josipu Pl. Vancau, u saradnji sa arhitektom Karlom Parikom. Crkva je izvedena u neorenesansnom stilskom slogu kao trobrodna bazilika sa polukrunom apsidom i impozantnom kupolom na presjecitu glavnog broda i narteksa. Posjeduje bogatu zbirku dokumenata od znaaja za franjevaku ali i opu historiju BiH. Biblioteka posjeduje inkunabule, dokumenate ispisane pismom bosanica i rukopise na arapskom i turskom jeziku. Vrijedna je Ahdnama iz 1463. godine, koju je Mehmed Fatih dao fra Anelu Zvizdoviu, tadanjem gvardijanu samostana za slobodu ispovijedanja katolike vjere i graenja franjevakih samostana.

67

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

SREDNJOVJEKOVNA UTVRDA KREEVO


Ostaci srednjovjekovnog utvrenog grada gdje su se nalazili dvori bosanskih vladara. Poznato podgrae Kreeva (Sotto Crisgnevo) pomenuto je 1420. godine.

68

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
ESME SULTAN DAMIJA
Damija je podignuta vjerovatno 1749/50. godine, osnovana od strane aukog ehaje Emir Mustafe. Po predanju bolesnoj Esmi-sultaniji astrolozi prorekoe da e ozdraviti ako napravi tri zadubine, te tako ona sagradi ovu damiju i dva mosta na Vrbasu. Sauvani tarih iz 1749/50. godine ukazuje da je ranije na ovome mjestu postojala damija Mir Mustafe ehaje. Objekt je centralnog podkupolnog tipa koji je posljednji sagraen na ovim prostorima.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

STARI GRAD TRAVNIK


Stari grad Travnik pominje se relativno kasno. Iako je u srednjem vijeku postojala tvravagrad, nastala u vrijeme bosanske samostalnosti smjetena na uzvisini, posjedovala je stalnu posadu, damiju, tabije i obvojne zidine. Na lokalitetu su konstatovani tragovi prahistorijske gradine iz bronzanog ili eljeznog doba, ostaci kasnosrednjovjekovnog utvrenog grada i osmanska tvrava. Do glavne kapije vodi drveni most, preko hendeka (opkopa), nekada bio visei most. Naputen je 1878. godine, a danas slui kao turistika destinacija i prostor za kulturne manifestacije.

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN GUA GORA
Gradnja samostana zapoela je 1856., a zvanino zavrena 1860. godine u naselju Gua Gora na obroncima Vlaia. Idejni zaetnik gradnje crkve i samostana je ugledni biskup fra Marijan unji ije je tijelo nakon smrti 1860. balzamirano i pokopano u samostanskoj crkvi. Crkva je sagraena prema projektima majstora Cecilijana iz Trogira a obnovljena je 1897. godine, po planu arhitekte Josipa Pl. Vancaa, kada je dobila dva zvonika u neoromanikom stilu.

69

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

VODENICE NA PLIVI
Izmeu Velikog i Malog Plivskog jezera nalazi se dvadesetak vodenica. Vodenice ve dugo ne melju ito ali su se odrale kao turistika atrakcija. Radi dalje turistike ponude tampan je vodi o kulturno-historijskoj batini Jajca.

70

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
CRKVA SV. MARIJE SA TORNJEM SV. LUKE
Sagraena kao samostanska propovjednika franjevaka crkva krajem 14. vijeka, stradala je u poarima, osobito izmeu 1654. i 1832. godine. U strukturi objekta prepoznatljive su tri graditeljske faze: romanika crkva, gotika crkva i damija. Danas je totalno devastirani objekt.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


MIRALEM-BEGOVO TURBE
Turbe iz 18. vijeka, smjeteno je u najstarijem dijelu Donjeg Vakufa uz, u narodu poznatu Miralemovu damiju. U ovom turbetu su sahranjeni Miralem Mehmed-paa (1800.) i njegov sin Muhamed (1783.-84.). Mehmed-paa Miralem je 1775. godine krae vrijeme zastupao bosanskog valiju. Od 1786. do 1789. bio je kliki mutesarif, a 1789. godine postao je bosanski vezir i tu slubu obavljao samo mjesec dana. Miralemovi niani, poput onih u Travniku, klesani su u baroknom stilu carigradske klesarske kole. Turbe je znaajno zbog svoje arhitektonske i kulturno-historijske vrijednosti budui da su u njemu sahranjene historijske linosti Bosne. Epitaf se odlikuje kaligrafskom i dokumentarnom vrijednou. Pisan je u prozi na turskom jeziku krupnim i lijepim nesh pismom.

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
KATAKOMBE
samom objektu nema pisanih historijskih podataka. Pretpostavlja se da je ovo zdanje podignuto u 15. vijeku, kao porodina grobnica i hram Hrvoja Vukia i grobnica vojvodske porodice Hrvatinia.

71

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

ANTIKO KREEVO
Na vie gradina u okolini Kreeva naeni su dokazi eksploatacije i prerade ruda, a u Kreevskom polju tragovi rimske arhitekture. Kao rudarska oblast, podruje je bilo naseljeno u prahistorijsko i u rimsko doba.

72

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
GOSPINO SVETITE U OVAREVU
U zavjetno svetite Gospino vrelo, gdje se nalazi mala kapelica iz 1923. godine hodoaste vjernici na blagdan Male Gospe. Poetkom devedesetih godina zapoela je ovdje izgradnja zavjetne crkve koja je otvorena i blagoslovljena u septembru 2008. godine.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

KRLAKOVA KUA
Kua je sagraena pred sam kraj 18. vijeka. Locirana je u starom dijelu arije ispod citadele. Ovaj stambeni objekt predstavlja primjerak tradicionalne jajake kue. Karakteristike su jednostavnost tlocrta, prizemlje i sprat sa akcentom na strme drvene krovove pokrivene indrom ili pocinanim limom.

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
ZGRADA FINANCIJA
Graena u vrijeme Austro-Ugarske uprave kao Zgrada financija u kojoj je djelovala i enska struna kola. Pretpostavlja se da je sagraena 1882. godine. Objekt ima orijentaciju sjever-jug sa ulazima na sjevernoj i istonoj strani. Pokrivena je veoma strmim, alpskim krovom. Zidana je kamenom i opekom, pokrivena crijepom.

73

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

KATOLIKI KOLSKI CENTAR PETRA BARBARIA ISUSOVAKA GIMNAZIJA


Zgrada Katolikog kolskog centra u Travniku sagraena je 1882. godine. U njoj se nalazila velika travnika gimnazija koju je osnovao biskup tadler i koja je bila u vlasnitvu Sarajevske nadbiskupije sve do 1945. godine. Jedan dio zgrade je vraen Nadbiskupiji 1998. godine i od tada djeluje Katoliki kolski centar Petra Barbaria. U njemu se nalaze i djeluju osnovna kola, gimnazija, sjemenite i internat.

74

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN SV. LUKA
Franjevaki samostan sv. Luke sagraen je 1885. godine. Muzej ovog samostana zvanino je otvoren za javnost 1905. godine. U muzeju se nalazi vrijedna etnografska zbirka, zbirka arheolokih artefakata iz rimskog, starokranskog i srednjovjekovnog perioda te sarkofag posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaevia. Samostan posjeduje vrijednu biblioteku i bogat arhiv sa rukopisima iz osmanlijskog perioda i poznatih kulturnih franjevakih djelatnika.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

ARHEOLOKI LOKALITET STUDENA ESMA


Na lokalitetu Studena esma u opini Donji Vakuf pronaen je objekt za koji se pretpostavlja da je crkva iz kasnog antikog razdoblja, te osam skeletnih ostataka u grobnici zidanoj na svod. Na tom lokalitetu je vjerovatno bilo groblje u doba Rimljana.

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA
Katolika crkva sv. Ivana Krstitelja u Brnjacima sagraena je 1967. godine. Uz nju je podignuta i dvorana za vjeronauk.

75

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

TEKIJA I TURBE U VUKELJIIMA


Nedaleko od Fojnice, u selu Vukeljii, u predjelu ivii smjetena je tekija nakibendijskog reda koju je sredinom 18. vijeka osnovao i podigao ejh Husein Zuki. Podaci o izgradnji nalaze se na spoljanjem zidu. Na brijegu iznad tekije u iviima nalazi se malo groblje sa tri turbeta. Tekija je rad domaih majstora.

76

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
DAMIJA HASANA KJAFIJE PRUAKA
Damiju je 1612. godine sagradio Hasan Kjafija Pruak jedan od najznaajnijih uenjaka i kadija, ne samo u Bosni, nego u cijelom osmanskom carstvu iz perioda 17. vijeka. Damija je sastavni dio kompleksa koji ine medresa, tekija i turbe Hasana Kjafije Pruaka.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MITREJ
Mitrej u Jajcu je antiki sakralni spomenik. Sagraen je vjerovatno u 4. vijeku n.e. Kult nepobjedivog boga Sunca Mitre se irio po svim provincijama Rimskog carstva pa se tako ostaci svetita pojavljuju u Jajcu.

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON

77

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

78

6. SREDNJOBOSANSKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON

79

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

80

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MOST U KONJICU
Kameni most sa vielunim presvoavanjem rijeke sagraen je oko 1682. godine, na mjestu bive Karaoz-begove drvene uprije. Djelimino je poruen 1945. godine. Bio je vaan komunikacioni prijelaz preko rijeke Neretve na putnom pravcu sjever-jug BiH. Iako sagraen znatno kasnije, iza mosta Mehmed-pae Sokolovia u Viegradu, podsjea na ovu graditeljsko-stilsku maniru i strukturalni koncept. Danas je potpuno autentino obnovljen i slui istoj svrsi.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
UPRIJSKA DAMIJA
Damija Hadi Alije Hadisalihovia (ili uprijska) sagraena je 1736. godine na mjestu malog zdanja uz lijevu obalu rijeke Bregave. Damija posjeduje malu, proporcijski skladnu munaru, izvedena je u autohtonom graditeljskom maniru. U haremu se nalazi atrnja za vodu i adrvan.

81

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

OBJEKTI STARE JEZGRE U MOSTARU


Projekt obnove krovova u staroj jezgri Mostara tradicionalnom kamenom krovnom ploom.

82

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
GROB I HAVRA MOE DANONA
Rabin Moe Danon, kao vrhovni rabin Jevrejske zajednice u BiH izabran je na dunost 1815. godine. Na vrhu nadgrobnika uklesan je natpis na starohebrejskom jeziku. Oko njegovog nadgrobnog spomenika ureeno je zemljite i sagraen objekt sastajalita havre. Pored groba Moe Danona na ovom prostoru su kasnije podignuta jo dva groba u kojima su sahranjena dva vojnika Jevreja koji su umrli u Stocu, a u nedostatku jevrejskog groblja tu su sahranjeni.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MANASTIR ITOMISLII
Pravoslavni manastir itomislii sa crkvom posveenom Blagovijestima prema pouzdanim podacima datira iz 15. vijeka i to moda samo crkva srednjovjekovne vlasteoske porodice Hrabrena. Kao manastir ustrojen je u 16. vijeku, a obnovitelj mu je Milisav HrabrenMiloradovi 1563. godine, koji je takoer bio iz sela itomislia. Oko crkve, utvrenom kanonskom tipologijom lociran je i graen ansambl, manastirski objekti (konak i kola). Za vrijeme Drugog svjetskog rata manastirski konak je bio spaljen.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
TVRAVA POITELJ
Autentino ouvana fortifikacijska cjelina, srednjovjekovni grad i naselje Poitelj u srednjem vijeku pripadao je upi Dubrava i bio je administrativno-upravni centar. Prvo pominjanje datira iz 1444. godine, osmanlije ga zauzimaju 1471. godine, i njihov ostaje do kraja 17. vijeka. Prije 1698. godine, Poitelj je znatno proiren i ojaan veim odbrambenim sistemom, obzidan perimetralnim zidovima koji su zatvarali unutranje dvorite u kojemu su: etvrtasta kula, dvije tabije, Dizdareva kua, hambar, tvravska damija i vodena kula (atrnja sa ulazom i pristupom vodi stepenicama), dvije velike kapije i dvoja mala vrata. Srednjovjekovni dijelovi utvrde su uklopljeni i raspoznatljivi u kasnijim osmanskim pregradnjama i dogradnjama. Bio je sjedite kadiluka (1782.-1879.) i poiteljske kapetanije (1713.-1835.), sa posadom i dizdarom funkcionirao je do 1835. godine. Sadanji izgled grada potie iz tog perioda. Izgubivi strateki znaaj, grad je naputen. Danas je poznata turistika destinacija sa ugostiteljskim objektima i Likovnom kolonijom. Vie stambenih objekata je obnovljeno na autentian nain.

83

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

CRKVA SV. TROJSTVA


Katolika crkva sv. Trojstva u Blagaju sagraena je 1908. godine u austrougarskom periodu. Stil je neoromaniki. Karakteristino za crkvu je da su je gradili bunjevaki Hrvati. 1933. godine dograen je zvonik.

84

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
PEINA VJETRENICA
Vjetrenica je najvea peina (do sada) u BiH. Ulaz u peinu nalazi se u sjevernom podnoju brda Gradac na 268 m.n.v. Ime je dobila po interesantnoj meteorolokoj pojavi tako to u ljetno doba iz njene unutranjosti struji hladan zrak, a zimi u peinu. Ova pojava se javlja zato to su ljeti temperature zraka izvan peine znatno vie nego u njoj, a zimi je nia nego u unutranjosti. Veoma je znaajna sa geolokog, geomorfolokog, hidrolokog, kao i biospeleolokog stanovita. Peina obiluje mnogim razliito obojenim sigastim formama, jezerima, rijetkom i endemnom florom, vodenim bogatstvom, ukrasima, rijetkom faunom (ovjejom ribicom), mnogim dvoranama. Duina do sada ispitanih kanala iznosi oko 8.000 m. Meu jezerima posebno mjesto zauzima malo jezero na 1.050 m sa velikim bijelim slivom Orgulje a na 1.285 m je veliko jezero, dugo 250 m, iroko 40 m i dubine do 2 m. Od dvorana istie se Zlatna dvorana.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DAMIJA U SEONICI
Damija je sagraena u Gornjoj mahali (Gornjoj Seonici) 1880. godine za koju postoji vakufnama. Objekt je bio dugo u ruevnom stanju, avan funkcije je od 1920. godine. Predstavlja autohtoni tip gradnje sa elementima prijelaznog hercegovako-bosanskog obrasca karakteristinog po etvorovodnom krovu. Drvena munara je osmougaonog presjeka i proiren zatvorenim erefetom s otvorima ukraenim profiliranim lukovima.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
NEKROPOLA STEAKA RADIMLJA
Lokalitet Radimlja u Vidovom polju posjeduje srednjovjekovnu nekropolu sa ukupno 133 kamena steka, lijepo klesana i relativno dobro ouvana. Kao nekropola spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda postojanja bogumilstva u BiH. Brojni steci datiraju iz 15. i 16. vijeka, od kojih su ukraena 63 primjerka, najvie krstae, a onda sljemenjaci. Meu ukrasima se istiu povijene trolisne lozice i tordirane vrpce, pravougaoni titovi sa maevima, krstovi, zatim predstave ljudskih i ivotinjskih figura, te scene lova, kola i turnira, a postoje i motivi arkada, frizovi od cik-cak linija, spiralno povijene loze sa grozdovima i dr. Pojedinane muke figure imaju uzdignutu ruku sa relativno velikom akom i prstima. Na pet natpisa se nalaze tekstovi koji pominju poznate historijske linosti od Radoja iz porodice Miloradovia-Hrabrena, do Radoja Vukovia, Vukca Napetovia, Vlaa Vlahovia, i nekog Stipana. Zabiljeena su i trojica majstora: Miogost, Ratko Brativoji i Bolain Bogavi.

85

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

KOMPLEKS VELAGIEVINE
Kompleks je sagraen 1776. godine od porodice Velagi (tri brata, tri cjeline). Jedan je od najstarijih i jedini ouvani stambeni kompleks orijentalno-mediteranske islamske arhitekture.

86

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
BISKUPIJA U VUKODOLU
Na lokalitetu Vukodol, na izlazu iz Mostara prema itluku, situiran je kompleks stare biskupske rezidencije. ini ga nekoliko objekata, plasiranih na terasasto denivelisani teren, meusobno povezanih stazama, stepenicama te visokim kamenim zidovima. Dominantni arhitektonski element u prostornoj kompoziciji kompleksa je zgrada stare biskupske rezidencije. Objekt je 1847/48. godine sagradio fra Rafo Barii (podaci o gradnji i graditelju nalaze se na kamenoj ploi iznad ulaza), a ve 1852. poinje sa radom i prva puka osnovna kola. Fra Franjo Milievi 1872. godine osniva prvu tampariju u Hercegovini, ije su se prostorije nalazile u okviru kompleksa Stare biskupije.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


KAJTAZOVA KUA
U mahali Luka nalazi se Kajtazov sokak u kome je nastao stambeni objekt Kajtazove kue, longitudinalnog oblika podijeljena priblino na dva jednaka dijela, sjeverni intimni haremluk i juni gostinjski selamluk. Na oba dijela ima u prvom spratu isturen oak-doksat, te itav niz veih i manjih soba i nusprostorija. Sjeverni dio ima u prizemlju dobro ouvanu starinsku kuhinju mutvak. Unutranjost kue je bogato obloena rezbarijama u drvetu po vratima, na okvirima prozora, musanderama i dolafima, kao i na stropovima i potpornim stupovima. U sobama su sauvani stari kamini za loenje vatre i grijanje prostorija.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN RAMA-IT
Franjevci su podigli samostan u Rami najvjerovatnije u 15. vijeku. 1914. godine ramski franjevci su poeli izgradnju novog samostana po nacrtu Franje Holtza. Crkva je blagoslovljena 1903. godine i najprije je posveena sv. Pavlu, a kasnije Blaenoj Djevici Mariji. Po nacrtu Vinka Grabovca 1986. godine je sagraen novi dio samostana. Danas je taj dio samostana rekonstruiran i u njemu se nalazi muzej gdje je predstavljen ivot stanovnika ramskog kraja. U prostorijama samostana iz 1930. godine izloena je bogata zbirka likovne umjetnosti, a u dvoritu samostana su skulpture modernih umjetnika. Samostan posjeduje i biblioteku sa 10.000 naslova.

87

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

PARTIZANSKO GROBLJE
Partizansko spomen-groblje sagraeno je 1965. godine, a projektirao ga je prof. Bogdan Bogdanovi. Posjedovalo je 661 memorijalnu plou i spada u jedno od najreprezentativnijih memorijalnih kompleksa ove vrste u BiH.

88

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
PODGRADSKA DAMIJA
Objekt situiran na lijevoj obali Bregave, pravougaone osnove sagraen u autohtonom maniru i pod uticajem mediteranske arhitekture (nazivaju je i Burina) koju je sagradio Hadi Salih Bura 1732/33. godine. Vremenom dotrajalu obnovio je Ali-paa Rizvanbegovi. Damija je odraz kombinacije profane i sakralne namjene. Prostor za molitvu se nalazi na spratu, a u prizemlju su duani izmeu zidanih stupova spojenih lukovima (prema konceptu slina arenoj u Travniku).

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

CRKVA SV. VASILIJA OSTROKOG


Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostrokog u Blagaju je sagraena u austrougarskom periodu, u eklektikom stilu. Raena je od 1892.-1893. godine, kao jednobrodna crkva sa pripratom, naosom i oltarskim prostorom. Posebno vrijedan ikonostas i ikone iz 15. i 16. vijeka potpuno su unitene. Zvonik je dograen 1936. godine.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
ATELJE SAFETA ZECA
Sanacija i adaptacija stambenog objekta u zatienoj ambijentalnoj cjelini Poitelja. Namjena je slikarski atelje.

89

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

UPNI URED UZDOL


upa Uzdol osnovana je 1856. godine. Tri godine kasnije sagraena je crkva sv. Ivana Krstitelja, jedina u to vrijeme u ramskom kraju. Tokom Prvog svjetskog rata postojea je crkva bila oteena, stoga je druga sagraena 1927. godine. Nova crkva je sagraena 1985. godine, pored stare koja je i do danas sauvana.

90

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
BANJA NA MUSALI-MTM
Zgrada gradskog (javnog) kupatila banja na Musali sagraena je 1914. godine po projektima Miroslava Loosea i Rudolfa Tonniesa. Funkcionalna organizacija unutranjeg prostora slina je antikim termama i turskim kupatilima (hamami) sa rekreativnim prostorima. Centralni prostor sa bazenom pravougaonog oblika presvoen je bavastim svodom i perforacijama na polukupoli. Dekoracija i oblik dvorane bazena su skladni i estetski lijepi primjeri tadanjeg stilskog pokreta iz perioda secesije na ovim prostorima. Danas u toj zgradi djeluje Mostarski teatar mladih.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

TEKIJA U BLAGAJU
Prirodna graditeljska cjelina Tekije nalazi se na izvoru rijeke Bune. Ansambl tekije sagraen je odmah po uspostavljanju osmanske vlasti a najkasnije oko 1520. godine. Smjetena je u prirodnom ambijentu i posjeduje 7 initelja koji su povezani i ine tekiju a to su: kua, stepenite, voda, stijena,vrelo, grob i peina.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
TURKOVIA KUA
Turkovia kua situirana je na poetku Zagrad-mahale u Podgrau, u Stocu. Datira iz osmanskog perioda. Tana godina izgradnje nije poznata. Pretpostavlja se da je kua sagraena u periodu izmeu 17. i 19. vijeka. Turkovia kua ima tri sprata sa izboenim okom (kao balkon) na ulicu.

91

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DAMIJA U LIZOPERCIMA
Objekt se nalazi na desnoj obali Jablanikog jezera. Pretpostavlja se da je sagraena oko 1530. godine. Zastrta je runo izraenim ilimima sa prepoznatljivim bosanskim motivom.

92

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
TVRAVA HERCEG STJEPANA
Stari grad Blagaj na Buni ili epan grad, prvi put opisan 948. godine, uvrtava se meu najstarije utvrde srednjeg vijeka gdje je u Podgrau kralj Tvrtko 1382. godine izdao jednu povelju. Osmanlije ga zauzimaju 1465. i dva puta obnavljaju, od 1830. godine je naputen. U strukturalnom smislu predstavlja jedinstvenu i kompaktnu unutranju prostornu cjelinu sa nizom prateih objekata. Zanimljiv je i jedinstven pristupni dio sa kapi-kulom. Na lokalitetu su konstatovana tri arheoloka sloja: prahistorijska gradina, kasnoantika utvrda i srednjovjekovni grad sa trgovako-zanatskim podgraem.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

PRAVOSLAVNO GROBLJE BJELUINE


Staro pravoslavno groblje na Bjeluinama u Mostaru nastalo je 1835. godine. Nadgrobne spomenike radili su domai majstori od izvornog klesanog kamena tenelije. U izradi nadgrobnih spomenika zapaa se uticaj bizantske kulture, te uticaj graditeljevog oblikovanja po uzoru na ruske i grke majstore, sa epitafima na staroslavenskom jeziku. U ovom groblju sahranjivani su svi mostarski i hercegovaki znaajni pravoslavni dostojanstvenici, vladike i protojereji.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
ARIA KUA GALERIJA BRANKA OTRE
Stambeni objekt iz osmanskog perioda smjeten u centru grada, jugozapadno od Careve damije. Prema natpisu na kamenoj ploi kraj samog ulaza u kuu sagraena je 1734. godine. Porodina predaja tvrdi da je ovdje stanovao Smail-kapetan ari, znaajna linost za Stolac u osmanskom periodu, a koji je tu sagradio i jednu damiju 1714. godine. Graena je od kamena sa ispupenim fugama, sa vratima na polukruni luk i doksatom na spratu koji ima muepke poput dvokrilnih prozora.

93

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MOGORJELO
Vila rustica Mogorjelo nastala u periodu izmeu 1. i 5. vijeka, na lokaciji Viii, jedan je od najznaajnijih arheolokih lokaliteta rimskog doba u BiH, po tretmanu pripada tipu utvrenog kastruma. Pravougaone je osnove na ijim uglovima se nalaze tornjevi za zatitu ulaznih vrata na svakoj strani vile. Objekt je skoro potpuno uniten poetkom 5. vijeka n.e., za vrijeme dolaska Zapadnih Gota. Krajem istog vijeka tu je sagraena ranokranska bazilika, iji ostaci uz rimske stabmene objekte postoje i danas.

94

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN MOSTAR
Jo u 15. vijeku fratri su sagradili svoj samostan na podruju Mostara. Dananja zgrada samostana sagraena je1892. godine, a crkva 1872. Samostanska biblioteka posjeduje bogat fond razliite literature koja je pohranjena na razliitim vrstama zapisa i to na papiru, mikrofilmovima, CD-ovima, audio i video kasetama. Sav materijal je rasporeen u posebno namijenjene regale i opremu a prostori su prilagoeni potrebnim temperaturnim uvjetima i vlanosti zraka.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

UZUNOVIKA DAMIJA
Damija Ismail-kapetana aria locirana na jugoistonoj periferiji Stoca sagraena je tokom 1741. godine. Uz damiju, u haremu, nalazi se adrvan i atrnja.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
HELENSKI GRAD DAORSON
Naselja na Gradini u Oaniima kod Stoca otkrivena su jo 1891. godine. Na lokalitetu se naziru ruevine kua manjih gospodarskih zgrada i stepenita. Na platou ispred utvrenja nalazio se gradski trg, ostaci javnih zgrada, ogromna cisterna i drugi objekti. U bogati arheoloki materijal spadaju brojni bronzani i srebrni novii. Na bronzanom noviu predstavljen je portret nepoznatog vladara a na drugoj strani grki natpis Daorson. Pojava imena Daorson potvruje svjedoanstva starih pisaca o tome da su Daorsi ivjeli oko Neretve, ali dozvoljava i pretpostavku da se stari grad na Oaniima zvao Daorson.

95

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

BEGOVINA
Objekti u kompleksu Begovine sagraeni su krajem 18. i poetkom 19. vijeka, a gradili su ih Rizvanbegovii u doba afirmacije ove porodice hercegovakih feudalaca koji su bili stolaki kapetani. Kompleks Begovina sastoji se od desetak stambenih kua i gospodarskih objekata. Meusobno su povezani kapijama i potocima Bregave. Tu je i kameni most na pet lukova duine 30 m. Vodu iz Bregave hvata sistem kanalia koji je razvode po cijelom kompleksu.

96

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
CRKVA SV. TROJICE
Na lokalitetu Painovac u Mostaru 1873. godine sagraena je Saborna crkva. To je za ono doba bila najvea pravoslavna crkva u BiH. Prvi radovi na izgradnji ove crkve poeli su 15. marta 1863. godine i trajali su deset godina, dovrena je u jesen 1873. godine. Posveena prazniku sv. Trojice.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

UPNI URED SV. IVANA KRSTITELJA


Franjevci su u Konjicu sagradili prvi samostan i crkvu jo u drugoj polovini 14. vijeka. Dananja upna crkva u Konjicu je sagraena 1895/97., a uz nju novi samostan 1939/40. godine. Samostan raspolae arheolokom, etnolokom i umjetnikom zbirkom koje su izloene u muzeju samostana.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
HAN I HAMAM
Stari hamam sagraen je oko 1665. godine, ozidan od kamena i presvoen sa dvije kupole i dva bavasta svoda. Naputen je poetkom 19. vijeka. Voda je za hamam dovoena iz Neretve, pomou kola od rezervoara (u obliku tornja). Od tornja do hazne voda je tekla unkovima. Han je takoer graen od kamena i pokriven kamenim ploama. Kamini na izvjesnim odstojanjima sluili su za okupljanje grupa putnika. Konji su ostajali u istom prostoru (u sredinjem dijelu).

97

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


VLADIKIN DVOR
Palata Mitropolije ili Vladikin dvor locirana je na istonoj strani Mostara, na terasastoj poziciji iznad stare arije, a ispod Saborne crkve. Sagraen je prema projektu arhitekte Karla Parika, izmeu 1904. i 1910. godine. Pripada stilu floralne secesije sa lijepim likovnim sadrajem, ukraenom fasadom tzv. koljka i bazenom fontane u dnu stepenita. Stilsku vrijednost imaju i kasetirana drvena krila portala. Znaajnu ulogu u dekoraciji fasade imaju floralni motivi iroki friz od akantusovog lia, arhivolta od tordiranog akantusa i vijenac. Lijepa dekoracija je i ornament od krugova nastalih prepletanjem traka.

98

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
STAMBENI KOMPLEKS BIEVI-LAKIA
Stambeni kompleks situiran uz lijevu obalu rijeke Neretve predstavlja znaajno arhitektonsko ostvarenje krako-mediteranskog tipa izgradnje porodinih kua iz 17. vijeka. Karakterie ga visoka ambijentalna vrijednost, akcentirana atraktivno i jedinstveno rijeenim doksatom velikim okom, po kojemu se kompleks naziva jo i Bievia okom. Oslonjen na dva kamena stupa visine osam metara, dominira ovim dijelom rijene fasade. Unutarnji prostori definirani su prema tadanjoj kulturi stanovanja i imaju efektno funkcionalan enterijer.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

ROZNAMEDI EFENDIJINA MEDRESA


Najvea medresa u Mostaru, sagraena oko 1612. godine, sruena je 1944. ali i danas postoje ostaci zidova. Devet manjih priblino kvadratnih soba za uenike ini jedan krak medrese, a dvije vee prostorije za predavanje formiraju drugi krak. Trijem sa stupovima povezuje oba kraka i okruuje unutranje dvorite sa adrvanom, najveim i najljepim u Mostaru.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
CRKVA SV. STJEPANA
Katolika crkva sv. Stjepana u erinu sagraena je oko 1867. godine. Sa dobivenim sredstvima izvedeni su potrebni radovi, tekue odravanje na zvoniku i ulaznim vratima u crkvu.

99

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MOST NA BREGAVI U KLEPCIMA


Sagraen oko 1570. godine od strane hercegovakog sandak-bega Mustafe u kamenu. Postoje indicije da je na istom mjestu bio ranije sagraen drumski most jer se nalazi neposredno uz tragove rimskog puta.

100

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
DABRICA DAMIJA
Damiju je sagradio Sefer-aga Begovi 1661. godine u Dabrici, na sjevernom dijelu stolake opine. Prostorna kompozicija sa etvrtastom munarom, upotreba kamena i zatvorene forme sa malo otvora stvaraju specifian likovni izraz karakteristian ambijentalnoj arhitekturi Hercegovine.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

RODNA KUA ALIJE ISAKOVIA


U selu Bitunja kod Stoca, poetkom 20. vijeka sagraena je rodna kua Alije Isakovia. Kua u kojoj se rodio poznati bh. knjievnik nakon adaptacije e sluiti kao muzej.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
CRKVA U KRUEVU SA STECIMA
upna crkva sv. Ilije Proroka graena je od 1934. do 1936. godine. Graena je kao jednobrodna graevina sa zvonikom koji svojom bjelinom na zelenoj pozadini lokaliteta predstavlja vizuelni reper i dominantnu vertikalu u prostoru. Nekropola steaka nalazi se u neposrednoj blizini crkve i regionalnog puta Mostar-itluk. Na nekropoli se nalazi ukupno 119 steaka. Zastupljene su sve osnovne forme poloenih steaka ploe, sanduci i sarkofazi. Na stecima se nalaze i natpisi o historijskim linostima i feudalnoj vlasteli koji potiu, vjerovatno, iz 15. vijeka, a od dekorativnih elemenata na stecima su prepoznatljivi vodenice, rozete i nie.

101

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

LIKOVNA KOLONIJA U POITELJU


Stambeni kompleks Gravrankapetanovia u Poitelju sagraen je u periodu od 16. do 17. vijeka. Sredinom 20. vijeka bio je zaputen i u stanju propadanja. Godine 1961. zapoeta je adaptacija, a zavrena 1975. , kada je Gavrankapetanovia kua pretvorena u Likovnu koloniju Poitelj.

102

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
ALI-PAINA DAMIJA NA BUNI
Damija Ali-pae Rizvanbegovia sagraena 1848/49. godine posljednja je damija pod kupolom sagraena u Hercegovini za turske uprave. Ali-paa Rizvanbegovi je bio hercegovaki vezir, koji je upravljao Hercegovinom do svoje smrti. Linost legatora je od izvanrednog kulturno-historijskog znaaja za Hercegovinu.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

ARHEOLOKI LOKALITET MRAVINJAC


Na lokalitetu Mravinjac u mjestu elebii pronaeno je 27 srednjovjekovnih, cijelih i fragmentiranih grobnica. Radi se o grobnicama s kraja 14. ili poetka 15. vijeka. Podruje elebia i Lisiia, poznato je u nauci po znaajnim arheolokim nalazima iz svih perioda historije.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
RODNA KUA ZUKE DUMHURA
Kua je spratna i locirana u centru Konjica u kojoj je ivio poznati putopisac Zuko Dumhur. Adaptirana je i pretvorena u muzej i prostor okupljanja mladih Konjiana.

103

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DUAN U STOLAKOJ ARIJI


U samom jezgru stolake arije kao teitu javnog, vjerskog i trgovakog ivota na Tepi lociran je niz duana koji posjeduju osnovni modul gradnje, iako do danas nijedan nije sauvan u svom izvornom obliku.

104

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
ANTIKI PODVODNI LOKALITET DESILO
Mnogobrojni arheoloki lokaliteti, locirani po rubovima Hutova blata, svjedoe o kontinuitetu ivota od prahistorije do srednjeg vijeka. Prvi popis tih lokaliteta izvrio je arheolog dr. Karlo Pa jo 1906. godine. Od davnina u selu Bajovcima postoji legenda o nekom starom potopljenom gradu, pa su mjetani potaknuti tom legendom samostalno istraivali lokalitet Desilo. Godine 1971. mjetani su izvadili 12 amfora sa ouvanim drkama i grlom bez dna, kada su primijetili i ostatke drvenog amca monoksila (gr. monos = sam i ksilon = drvo). Podvodna ispitivanja vrena su 1972. godine, kada se pokualo ustanoviti zbog ega je tako veliki broj amfora potopljen.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MEDLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE PROZOR


Sredstva su usmjeravana za saniranje i adaptaciju oteenih dijelova sakralnih objekata svih konfesija.

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
PARK PRIRODE HUTOVO BLATO
Na jugu Hercegovine u tipinom krakom ambijentu, sa lijeve strane rijeke Neretve, nalazi se Hutovo blato, jedinstvena submediteranska movara u Evropi. Poznata je od davnina kao zelena oaza sa obiljem vode u kojoj je uvjete za ivot naao veliki broj biljnih i ivotinjskih vrsta. Movara je interesantna i znaajna sa omitolokog, ihtiolokog, znanstvenog, ekolokog i turistikog stajalita. Hutovo blato se smatra jednim od najveih zimovalita ptica na podruju Evrope.

105

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MANASTIRSKA CRKVA VAVEDENJA BOGORODICE


Manastirska crkva Vavedenja Bogorodice u Zavali nalazi se u Popovom polju 3 km od Ravnog; datira s poetka 16. vijeka. Pripada grupi hercegovakih zasvoenih crkava sa bonim prislonjenim lukovima. To je jednobrodna crkva sa obostrano polukrunim apsidama. Karakteristino za ovu crkvu je to da je njena cijela poduna sjeverna strana prislonjena uz stijenu.

106

7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
SAHAT-KULA
Sahat kula u Prozor-Rami locirana je uz arijsku damiju. Sagraena je 1700. godine. U osnovi kula je kvadratne osnove 4,0 x 4,0 m. Visoka je oko 20 m. Zidana je od kamena.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON

107

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

108

8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


FRANJEVAKA KUA VIR
Na lokalitetu Luke situirana je kua franjevaca koja se u pisanim izvorima prvi put pominje 1623. godine. Neimarski je znalaki sagraena u podnoju impozantne i atraktivne klisure, koja dominira dolinom rjeice Riine u ijoj se blizini nalazi mala kapela, za koju se pretpostavlja da je postojala ve u 15. vijeku. Objekt je veim dijelom ukopan u teren, manjih gabarita, pravougaone osnove, zidan kamenom. Ulaz u kapelu akcentiran je monolitnim kamenim nadvojem. Daljnjim istraivanjem obogatit e se historiografski podaci o ovom kraju, koji bi upotpunili pejsa.

8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
STARI GRAD LJUBUKI
Ljubuki se po prvi put pominje 1452. godine, za vrijeme rata izmeu Hercega Stjepana i njegovih sinova Vladislava i Vlatka. Te se godine Herceg sklonio u ovaj grad, pa je poznat i kao Tvrava Hercegov grad. U junu 1463. godine Turci su zauzeli ovaj grad ali su ga jo prije 18. jula preoteli od njih Hercegovi sinovi. Godine 1465/66. Ljubuki je ponovo doao u turske ruke i drali su ga sve do 1851. Turci su ovaj grad znatno proirili. Oko kule Hercegue sagradili su grad sa dvije tabije, straarnice, dva hambara, tri atma sobe, pekaru i razne druge zgrade.

109

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


FRANJEVAKA GALERIJA IROKI BRIJEG
1979. godine otvorena je samostanska riznica u koju su bile smjetene slike starih majstora, umjetniki oblikovano crkveno posue i predmeti, stare knjige i liturgijsko ruho, a postav je uredio dr. uro Basler. 1990. godine sagraena je zgrada u kojoj je otvorena Galerija kroz koju su prole izlobe velikih slikara od Vlahe Bukovca, Celestina Medovia, Eugena Vidovia, preko Karla Afana de Rivere, Ede Murtia do Virgilija Nevistia, Antuna Cetina, Ante Sardelia, Josipa Botterija Dinija, Matka Trebotia, Vatroslava Kulia i umjetnika mlaeg narataja. Uz Galeriju je povezano i osnivanje Akademije likovnih umjetnosti Mostarskoga sveuilita.

110

8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
NEKROPOLA STEAKA BLIDINJE
U okviru parka prirode Blidinje nalazi se nekropola steaka na lokalitetu stoarskog naselja u Dugom polju. Po brojnosti, zastupljenosti formi i raznolikosti ornamentalne i figuralne reljefne plastike, predstavlja znaajnu nekropolu steaka u BiH.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


MUZEJ I GALERIJA SAMOSTANA HUMAC
Objekti samostana nastali uporedo sa objektom crkve, kao i kod svih slinih kompleksa, izgraivani su skromnije, bez nekih veih arhitektonskih vrijednosti, jer takvih zahtjeva nije bilo ni od strane investitora crkve. Njegovu vrijednost daleko nadmauje, u spomenikom smislu, bogata muzejska zbirka sa arheolokim predmetima koji datiraju iz dugog vremenskog perioda, od prahistorije do kasnog srednjeg vijeka i osmanskog perioda. U samostanu na Humcu osnovan je prvi muzej u BiH, 1884. godine koji posjeduje bogatu zbirku arheolokih nalaza, izmeu ostalih i Humaku plou pisanu bosanicom iz 10. ili 11. vijeka, koja se odnosi na crkvu sv. Mihovila. Pored muzeja postoje i bogate zbirke biblioteke i arhivske grae, koje nisu znaajne obzirom na kasnije osnivanje samostana. Posebnu vrijednost humakog samostana ine stari zlatni oltari iz sredine 17. vijeka, nastali izmeu 1650. i 1670. godine.

8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
VODOPADI KRAVICE I KOUA
Vodopad Kravica na rijeci Trebiat je hidroloka rijetkost u sklopu rezervata ambijentalne zatite, izvanredne prirodne ljepote. Rijeka Trebiat pada sa visine od 20 m, a u irini od 40-70 m, zavisno od vodostaja, te ini velianstven vodopad izvanredne prirodne ljepote. Vodopad Koua na Trebiatu takoer je zatien kao hidroloka prirodna rijetkost. Njegova atraktivnost zavisi od doba godine, odnosno koliine vode, pa je u zimsko i proljetno doba najljepi. Okolina je bogata biljnim pokrovom autohtonih botanikih vrsta.

111

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

FRANJEVAKI MUZEJ U KUI OCA MOJEGA


Obnova knjinice i muzeja uz staru crkvu.

112

8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
DAMIJA ALI-BEGA KAPETANOVIA
Sagraena je izmeu 1856. i 1858. godine. Pripada jednoprostornim damijama sa otvorenim trijemom. Natkrivena je atorastim krovom koji sakriva drvenu kupolu. Kamena munara je sagraena odvojeno od damije.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

FRATARSKA UPNA KUA U ERIGAJU


Franjevci, rodom iz Hercegovine dobili su doputenje Svete Stolice da mogu graditi crkvu i samostan u Hercegovini i da mogu iz Kreeva nastaviti novicijat u Hercegovini. U erigaj, sjedite tadanje upe Blato, stigli su 1844. godine, te se nastanili u skromnoj kuici tadanjeg upnika. Za upnu kuu u erigaju vee se gradnja crkve u irokom Brijegu i osnivanje Provincije hercegovakih franjevaca.

8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
KOERINSKA PLOA
Nadgrobna ploa Vignja Miloevia sa nekropole u Koerinskom polju uzidana je u kuu rimokatolikog upnog ureda u Koerinu. Ploa je duga oko 150 cm, iroka oko 40 cm. Natpis je pisan izmeu 1404. i 1411. godine.

113

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

RIMSKI LOGOR GRAINE


U blizini Franjevakog samostana Humac, na lokalitetu Graine, otkopani su ostaci rimskog vojnog logora, koji se obino naziva Bigeste. O est vijekova rimskog vladanja svjedoe pronaeni vrevi, svjetiljke, vaze, novii, nakit, alat, oruje i drugi brojni materijalni ostaci.

114

8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
ARHEOLOKA ZBIRKA SV. STJEPANA PRVOMUENIKA
Pod vodstvom fra Ante Maria osnovana je arheoloka zbirka sv. Stjepana Prvomuenika 2000. godine, a 2001. je i pravno zaivjela. Svrha zbirke je istraivanje, prezentiranje i zatita izvanredno zanimljivih arheolokih lokaliteta na groblju, uz staru crkvu, te iznad groblja. Do sada je obnovljena i zatiena stara upna crkva iz 1856. godine, te brojni stariji nalazi, naprimjer krstionica iz 4. do 6. vijeka i ostaci kasnoantike crkve.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

UPA VELJACI
upa Veljaci se pominje ve 1599. godine i najstarija je nahijska upa. 1846. godine sagraena je nova prostrana kuu s kapelicom. upna crkva je sagraena tek 1958. godine.

8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON

115

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

116

8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

9. KANTON SARAJEVO

117

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

118

9. KANTON SARAJEVO

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


ZEMALJSKI MUZEJ BIH
Landes museum Zemaljski muzej osnovan je 1888. godine kao prva i najstarija muzejska, kulturna i naunoistraivaka institucija u BiH. Kompleks zgrada koncipiran je po paviljonskom principu sa etiri paviljona (arheologija, etnografija, priroda i biblioteka sa upravom), a graeni su od 1909. do 1912. godine po projektu Karla Parika. Zgrade muzeja kreirane su u stilu i elementima visoke renesanse i historicizma. Motivi enterijera etnografskog odjela se oslanjaju na drvorezbarsku tradiciju preuzetu iz bh. arhitekture. Arhitekt Josip Pospiil uradio je izvedbene nacrte za enterijer etnografskog odjela, a kiparske radove uradili su kipari Jung i Ruse iz Bea.

9. KANTON SARAJEVO
STARI JEVREJSKI HRAM
Il Kal Grandi (Veliki ili Stari hram) sagraen je oko 1580. godine. Prvobitni izgled nije poznat jer je gorio u poaru 1697. godine, u pohodu Eugena Savojskog i 1788. godine kada su stradali krov i stupovi, obnovljen je 1821. godine. Sluio je namjeni do aprila 1941. godine, kada je opljakan i devastiran. Za vrijeme Drugog svjetskog rata jedno vrijeme je sluio kao zatvor za Jevreje. Dijelom je rekonstruiran 1957. godine, a od 1966. pretvoren u Muzej Jevreja BiH.

119

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

VIJENICA
Sagraena je u doba Austro-Ugarske, u periodu od 1892. do 1896. godine i to prema idejnom rjeenju arhitekte Karla Parika. Projekt je preivio izmjene u izgledu fasada a u dispoziciji nije imao velike promjene. Trougaona tlocrtna kontura sa maurskim stilskim elementima sagraena je za potrebe vijenika, a vremenom je pretvorena u Nacionalnu biblioteku.

120

9. KANTON SARAJEVO
SABORNA CRKVA
Sagraena 1868. godine kao neobarokna arhitektonska stilska graevina sa elementima bizantijskog graditeljstva i posveena je Presvetoj Bogorodici. U osnovi trobrodna bazilika i pet kupola sa geometrijom osnove u vidu upisanog krsta. Zvonik je sagraen 1872. godine.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


BIJELA TABIJA
Vjerovatno je nastala oko 1550. godine, a poruena u vrijeme izgradnje Vratnike utvrde od osmanlija. Smatra se da je na istom mjestu ranije bila srednjovjekovna tvrava. Projekt mogueg izgleda utvrde iz 17. vijeka izradio je arhitekt Alija Bejti. Tvrava je bila pravougaone osnove sa etiri kule na uglovima, kvadratne osnove i petom iznad ulazne kapije. Ovaj izgled datira s kraja 14. ili poetka 15. vijeka, kada se primjeuje izmjena njenog izgleda. U toku su temeljna arheoloka istraivanja i zatita zidova. Prof. Zlatko Ugljen izradio je idejni prijedlog rekonstrukcije cijelog kompleksa koji je u razmatarnju.

9. KANTON SARAJEVO
DESPIA KUA
Kua Hadi Makse Despia je tipian primjer generiranog objekta. Nalazi se u bivoj mahali Latinluk. Sastoji se od podruma, jedne sobe u prizemlju i jedne na spratu (dananje lijevo krilo) a drugi dio posjeduje podrum, jednu sobu u prizemlju i jednu na spratu. Prema tadanjim obiajima obje kue povezuje divanhana pod zajednikim krovom. Time je formiran dananji srednji dio, a trei dio kue (dananje desno krilo) sagradio je Nikolin sin Jovo; sastoji se od velike sobe u prizemlju i od jedne sobe na spratu. Vrijednost objekta nije u njenom spoljanjem izgledu, koji nije autentian, nego enterijeru. Posebno je poznata "velika soba" koja je bila prvo domae pozorite u Sarajevu i BiH uope.

121

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

NACIONALNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA BIH


Narodna i univerzitetska biblioteka osnovana je 1945. godine. Posjeduje bogat fond knjiga domae i svjetske knjievnosti i strune literature.

122

9. KANTON SARAJEVO
KATEDRALA SRCA ISUSOVA
Rimokatolika katedrala Srca Isusova sagraena je 1889. godine po projektu Josipa Pl. Vancaa. Projektovana je u duhu rane gotike, ali svojim proporcijama i dimenzijama nosi oznake neoromanike. Stupovi koji nose krino-rebrasti svod imaju gotike kapitele. Nad timpanonom (portalni dio) je reljefna kompozicija sv. Trojstva koju je izveo zagrebaki kipar Dragan Morak, po nacrtu Alexandra Seitza.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

SPOMEN PARK VRACA


Memorijalni kompleks Park Vraca, smjeten je uz austrougarsku zidanu utvrdu. Danas je Spomen park preureen i posveen jedinicama narodnooslobodilake vojske iz Drugog svjetskog rata i poginulima u toku osloboenja grada Sarajeva kao i rtvama faistikog terora. Kompleks tretira prostor utvrde i obzidanog poluatrijalnog dvorita sa centralnim spratnim dijelom u kome se nalazi stalna muzejska postavka Svjedoanstva o borbi Sarajeva. Autor arhitektonskog rjeenja je arhitekt Vladimir Dobrovi.

9. KANTON SARAJEVO
STARA PRAVOSLAVNA CRKVA
Crkva sv. Arhanela Mihaela i Gavrila spada u najbolje sauvane srednjovjekovne bosanske crkve na ovim prostorima. Obzirom na tlocrtne karakteristike objekta, kao tip trobrodne bazilike sa tornjem, smatra se da potie iz perioda prije dolaska osmanlija, odnosno, da je postojala ve u 14. ili 15. vijeku. Po vanjskom gabaritu i tlocrtnoj osnovi objekt je pravougaone forme. Unutranjost obiluje izvanrednim primjercima drvoklesarskog i kamenorezakog umijea. Posebno je vrijedan ikonostas iz 1674. godine.

123

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


SABURINA KUA
Graditeljski kompleks sagraen je u prvoj polovini 18. vijeka za staru esnafsku porodicu Sabura. Kompleks se sastoji od dva dijela - haremluk (ensko odjeljenje) i selamluk (muko odjeljenje). Svako odjeljenje je imalo po dvije avlije, a u enskoj je bila velika magaza na sprat. itav kompleks bio je opasan visokim avlijskim zidom koji danas ne postoji. Objekt je jednostavne osnove i skladnog kompozicionog rjeenja. Sprat objekta posjeduje drveni dekorisani plafon ie, sa sofralukom, rezbarena vrata i musandere. Jo prije 1990. godine dobar dio rezbarija prenesen je u Zemaljski muzej Etnografsko odjeljenje: ieta, vrata, musandere i dr.

124

9. KANTON SARAJEVO
POVIJESNI INSTITUT BOSNE SREBRENE
Objekt iz perioda 1940/42. realiziran je po projektu arhitekte Lavrenia. Franjevci ga od 1997. godine poinju obnavljati s ciljem pretvaranja u Franjevaki meunarodni studentski centar i za zatitu pokretnog kulturnog blaga.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

KINOTEKA BIH
Objekt sagraen kao Radniki dom sindikata u Sarajevu, posjedovao je zanimljivu dispoziciju, zatvoreni i otvoreni prostori za radnike manifestacije i filmske predstave. Od osnivanja 1911. godine bio je centar svih radnikih akcija i pokreta u Sarajevu i BiH. Ranije Dom sindikata, kao vaan kulturni centar Sarajeva, transformiran je u novije vrijeme, odreeni prostori su opremljeni za projekcije filmova klasinih djela svjetske filmske umjetnosti.

9. KANTON SARAJEVO
AKENASKA SINAGOGA
Hram je sagraen 1902. godine po projektu Karla Parika, spada u tip trobrodne graevine sakralnog karaktera. Na uglovima vanjskog gabarita nalaze se etiri tornja presvoena kupolicama krukastog oblika koji uokviruju strukturni sklop graevine u cjelinu. Sinagoga, u arhitektonskom stilskom smislu, posjeduje elemente pseudomaurskog umjetnikog izraza.

125

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

UMJETNIKA GALERIJA BIH


Umjetnika galerija BiH osnovana je 1946. sa ciljem ouvanja umjetnikih djela domaih i stranih majstora, bh. likovnih umjetnika i djela savremene umjetnosti. U depoima se nalaze vrijedna djela koja bi trebala biti predmet konzervacije i prezentacije javnosti.

126

9. KANTON SARAJEVO
ALI-PAINA DAMIJA
Ali-paina damija u Sarajevu sagraena je kao centralna podkupolna graevina sa tri kupolice iznad sofa (trijem) 1560/61. godine u stilu klasine osmanske graditeljske manire. Spada meu ljepe sakralne objekte sa skladnim proporcijskim elementima pojedinih dijelova i cjeline.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

SPOMENIK BORCIMA NOR-A


Spomenik palim borcima NOR-a u Vogoi. Projektant je prof. Zlatko Ugljen.

9. KANTON SARAJEVO
CRKVA SV. JOSIPA
Katolika crkva sv. Josipa sagraena je 1940. godine po projektu Karla Parika kao dvobrodna bazilika sa dvije sakristije i dva oratorija u interpretaciji neoromanikog stila, razigranou masa i odnosom volumena. Predstavlja vrijedno arhitektonsko ostvarenje i gradski reper. Glavni mermerni oltar je dar pape Pija XII, u enterijeru su slike sv. Petra, sv. Andrije i vrijedni vitrai. U kripti crkve smjeten je Muzej upe.

127

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

MUZEJ KNIEVNOSTI I POZORINE UMJETNOSTI BIH


Muzej knjievnosti osnovan je 1961. godine a deset godina kasnije proirio je svoju djelatnost tako to je postao i pozorini muzej. 1992. godine otvara svoj izlobeni prostor, Galeriju Mak. U ovom muzeju se uva oko stotinu knjievnih i pozorinih zbirki sa preko 20.000 dokumenata, a bavi se i izdavakom djelatnou.

128

9. KANTON SARAJEVO
JEVREJSKO GROBLJE
Staro Jevrejsko groblje formira se od 1630. do zatvaranja 1966. godine. Kompleks se sastoji od oko 4.000 nadgrobnih spomenika, etiri spomen-obiljeja podignuta rtvama faistikog terora, nekoliko kenotafa i velikom akenaskom kosturnicom. Najstariji nadgrobnici sefarda izraeni su u jedinstvenom spoju tradicije steaka i judaizma, po emu su unikatni. Ovdje se nalaze karakteristini primjerci i sefarda i akenaza. Izuzetnu vrijednost nadgrobnika predstavlja njihova epigrafika. Ovo groblje predstavlja, iza prakog groblja, najvei jevrejski sepulkralni kompleks u Evropi. Istovremeno ono predstavlja jedan od najvrjednijih memorijalnih kompleksa u svijetu.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

HISTORIJSKI MUZEJ BIH


Objekt je sagraen poslije rata 1941.-1945. godine. Posjeduje bogat fond historijske pokretne i nematerijalne kulturne batine iz mlae historije naroda BiH.

9. KANTON SARAJEVO
DAMIJA FERHADIJA
Sagraena 1561/62. godine pod nazivom Ferhadija u Sarajevu, sa centralnom kupolom i tri kupolice iznad sofa. U enterijeru su umjetniki uraeni mihrab, minber, mahvil, a u eksterijeru zanimljivi kameni kapiteli zadrali su prvobitnu bogatu dekoraciju. Munara je sagraena po principu slojevitosti u dvije vrste kamena i vidljivo izraenim linijama stepeninih krakova. Stil slikarske dekoracije podsjea na autora koji je radio na Alada damiji u Foi, rumi tehnikom oslikavanja ornamenata 16. vijeka.

129

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

STARA ELJEZNIKA STANICA ILIDA


Stara eljeznika stanica na Ilidi sagraena u periodu 1889.-1903. predstavlja objekt tzv. bosanskog arhitektonskog stilskog sloga i jedna je od znaajnijih zgrada prve eljeznike pruge na junoj trasi (lokalno SarajevoIlida). Projekt je izveden u Graevnom odjeljenju Zemaljske vlade u Sarajevu od strane Franca Blaeka.

130

9. KANTON SARAJEVO
CRKVA SV. PREOBRAENJA
Pravoslavna crkva sv. Preobraenja sagraena je 1940. godine kao centralna podkupolna graevina. Arhitekta je bio Aleksandar Deroko.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI SARAJEVO


Ranija evangelistika crkva u Sarajevu iz 1899. godine, raena je po uzoru na neoromaniko-bizantijski arhitektonski stil sa centralnim podkupolnim prostorom i krilnim, dograenim dijelovima iz 1911. godine, po projektu arhitekte Karla Parika. Rekonstruirana je 1972. godine, arhitekt Vladimir Dobrovi. Te godine zgrada je adaptirana i dodijeljena Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, koja je prva likovna akademija u BiH.

9. KANTON SARAJEVO
SARA ISMAILOVA DAMIJA
Podkupolna damija centralnog tipa sa kamenom munarom uz masivni podzid, skladnih proporcija cjeline. Nastala je prije 1515. godine jer se pominje u Popisu bosanskog sandaka, a nalazi se u naseljenom dijelu grada u Donjoj sarakoj mahali.

131

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


VELIKE DAIRE
Daira, trgovako skladite sa zatvorenim dvoritem, formirano je prije 1776. godine, prvobitno sa devet magaza poredanih oko unutranjeg dvorita, pokrivenih zajednikim krovom. Svaka magaza je sa zasebnim vratima, bravom i halkom u dovratnicima od kamenih tesanaca i lijepo klesanim kamenim uokvirenim prozorima sa eljeznim demirima i kapkom. Dvorite je pokaldrmljeno rijenim oblutkom. Arhitekt Ahmed Duvi je 1952. godine realizirao projekt restauracije kompleksa u funkciju nacionalnog restorana, a danas slui kao otvoreni prostor Muzeja sevdaha.

132

9. KANTON SARAJEVO

CRKVA SV. SAVE


Pravoslavna crkva sv. Save u Blauju, opina Ilida, raena je po projektu arhitekte Augusta Butscha.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

HASTAHANA
Bolnica Gazi Husrev-begova vakufa, poznata kao Vakufska bolnica (hastahana) zavrena je 1866. godine. Posjedovala je po dva muka i enska odjela i predstavlja prvu bolniku ustanovu u BiH.

9. KANTON SARAJEVO

133

SAMOSTAN KARMEL
Samostan i crkva Bezgrene kraljice Karmele, lociran je na Stupu i u njemu su smjetene sestre Karmelianke.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


SVRZINA KUA
Svrzina kua je primjer bogate gradske stambene kue zasnovane po principima generiranja struktura. Graena je kao graditeljski kompleks od 17. do 18. vijeka u vlasnitvu porodice Gloo. Predstavlja najvrjedniji i jedini ouvani reprezent izuzetnih karakteristika stare stambene arhitekture u kome su sauvana muka i enska odjeljenja. U prizemlju su smjetene magaze, mutvak, hajati, halvat, halvati, kahve-odak, hudera, a na spratu ardaci i ardaii, divanhana i kamarija. Na objektu dominiraju okovi i doksati a u unutranjosti musandere, seije, te zemljana pe.

134

9. KANTON SARAJEVO

BIBLIOTEKA ZA SLIJEPA I SLABOVIDNA LICA BIH


Biblioteka posjeduje literaturu za slijepe i slabovidne osobe koju, radi lake upotrebe i pristupa, digitalizira.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

CAREVA DAMIJA
Careva damija sa Isa-begovom banjom sagraena je uz lijevu obalu Miljacke. Sagraena je oko 1565. godine kao podkupolna damija, raspona kupole 13 m. Graditeljsku cjelinu ine damija sa natkrivenim ulazom trijemom i trijemom sa dva trakta natkrivenog kolonadama, unutranjim dvoritem sa adrvanom i turbetom ejha Bistrigije. Posjeduje vrlo vrijedne slikarske dekoracije.

9. KANTON SARAJEVO
GAZI-HUSREV BEGOVA BIBLIOTEKA
U novom prostoru biblioteke, koja je sagraena u zatienoj jezgri Baarije, smjeteno je veliko blago pokretnog kulturnog stvaralatva. Biblioteka batini vrijedne arhivske primjerke literature, kao i veliki broj knjiga naih i svjetskih stvaralaca.

135

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

STARI GRAD DUBROVNIK


Stari grad Dubrovnik smjeten je na vrlo strmom i krevitom izdanku Huma u opini Ilija. Grad je nepravilnog oblika i prilagoen konfiguraciji terena. Dubrovnik se prvi put pominje u dubrovakom arhivu 1404. godine. Povrina grada iznosi 902 m? a debljina bedemskog zida je 1,40 1,50 m. Dubrovnik je utvrda koja je locirana na rasru puteva prema Visokom i Ilijau, te je imala sagraen jak odbrambeni sistem. Danas je grad u veoma loem stanju.

136

9. KANTON SARAJEVO
CRKVA PRESVETOG TROJSTVA
Katolika crkva Presvetog Trojstva u Sarajevu raena je po nacrtu arhitekte Josipa Pl. Vancaa koji je realiziran 1904. godine sa odlikama romano-gotike stilizacije i nekim elementima secesije. Crkva je jednobrodna graevina sa pravougaonim oblikom iji se unutranji prostor sastoji od 4 traveje koje su zasvoene krstastim svodovima koji se pruaju od korske galerije do svetita. Posjeduje jako vrijedne vitrae iz radionice Bea. Oltarski prostor je zavren polukrunom apsidom.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

KANTON 10

137

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

138

KANTON 10

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

CRKVA USPENJA PRESVETE BOGORODICE


Pravoslavna crkva u Prekaju posveena je Uspenju Presvete Bogorodice. Sagraena je izmeu 1883. i 1887. godine. Crkva je obnavljana vie puta u periodu izmeu 1905. i 1967. godine. Potpuno je obnovljena 2008. godine.

KANTON 10
SAHAT- KULA
Sahat-kula sagraena poslije 1660. godine, po predanju utemeljena je kada se proirivao Stari livanjski grad (druga polovina 17. vijeka). Objekt se nalazi na najistaknutijem uzvienju i sa damijom Glavica ini vrijednu arhitektonsko-urbanistiku kompoziciju kao zanimljiv akcent i veduta siluete Starog grada. Zvono je stavljeno 1479. godine i pripada radovima majstora iz perioda rane renesanse. Poslije dolaska Austro-Ugarske 1879. godine zvono je skinuto i do danas se nalazi u Franjevakom samostanu Gorica u Livnu. Sahat-kula je tada prestala sa radom, ali se objekt ouvao.

139

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DUDA DAFEROVA DAMIJA


Osniva damije je Duda Dafer, o kojem nema detaljnijih podataka. Pretpostavlja se da je Duda Dafer pripadao porodici Kopi. Damija je podignuta prije 1615. godine, kada je pominje putopisac Livnjak Hadi Jusuf, njezin mujezin. U putopisu Evlije elebije pominje se damija takoer kao impozantna. Spada u red najznaajnijih damija u regiji.

140

KANTON 10
STARI GRAD GLAMO
Iznad dananje varoice nalazio se srednjovjekovni grad Glamo, Biograd ili Biogradac, na ijim ruevinama su Turci izgradili novi fortifikacijski sistem. Danas su ostali samo ostaci dijela kule i zidova bedema ije se krune zidova konzerviraju.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

FRANJEVAKI MUZEJ I GALERIJA GORICA


U sklopu samostana Gorica i crkve sv. Petra i Pavla nalazi se i zgrada obnovljene stare kole koja je pretvorena u muzej. Na podu u prizemlju sauvale su se originalne klesane ploe veih dimenzija. Mala samostanska zbirka prerasla je u muzej u kojem se uvaju znaajne arheoloke i etnografske zbirke, arhivska graa i lapidarij. Samostan posjeduje i stalnu postavku slika Gabrijela Jurkia, koji je jedan dui period ivio u samostanu, u kojemu je i slikao.

KANTON 10
CRKVA USPENJA PRESVETE BOGORODICE
Pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice sagraena je 1859. godine. Trideset godina kasnije na mjesto starog drvenog zvonika postavljen je novi zvonik od tesanog kamena. Ova crkva je poznata po svojoj bogatoj riznici ikona, a najvie ikona nosi Bogorodiin lik. Ikone su stvarane u periodu od 15. do 19. vijeka, a radili su ih srpski, makedonski, grki, kritski, italokritski, i domai naivni ikonopisci.

141

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

LJUBUNIA KUA
Stambeni objekt prepoznatljive stambene arhitekture, karakteristian za hercegovako podneblje i za nain stanovanja hercegovake porodice.

142

KANTON 10
FRANJEVAKI SAMOSTAN TOMISLAVGRAD
Bazilika u Tomislavgradu graena je od 1924. do 1940. godine. Graena je u povodu 1.000 obljetnice krunidbe kralja Tomislava (925. 1925.), za kojega se dralo da je 925. okrunjen na Duvanjskom polju. Gradnja novog dijela samostana otpoela je u 2000. godini. Samostan ima bogatu arheoloku, etnoloku, sakralnu i umjetniku zbirku. Kao najznaajniji arheoloki nalaz izdvaja se Duvanjska ploa, koja prema sadraju natpisa datira iz 2. vijeka poslije Krista.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

ARHEOLOKI LOKALITET LITANI


Arheoloki lokalitet iz 3. vijeka. Rimsko naselje i nekropola. Od nekropole su sauvani ulomci nadgrobnih stela kao i urna sa natpisom.

KANTON 10
BALAGUA DAMIJA
Osniva Bali-aga Ljubuni sagradio je damiju oko 1586/87. godine. Spada u posebnu grupu hercegovakih damija, tipa jednoprostorne podkupolne damije nastale na tradiciji klasinog osmanskog stila modifikovanog lokalnim graditeljskim nainima izvedbe, dekoraciji i obiljejima.

143

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

CRKVA SV. DUHA


Pravoslavna crkva silaska sv. Duha na apostole, ili crkva sv. Trojice osveena je 1911. godine. Na tom mjestu je ranije postojao parohijski dom, a kasnije i prva kola u Glamou, gdje su svetenik i njegova supruga bili uitelji. U Drugom svjetskom ratu crkva je zapaljena a obnovljena je 1965. godine. Najnovija obnova je poela 2005. godine.

144

KANTON 10
ARHEOLOKI LOKALITET HALAPI
Rimsko naselje i svetite. Rimsko doba od 1. do 4. vijeka. Na ovom lokalitetu postojala je i kasnoantika crkva.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

UPNI URED SEONICA


1806. godine sagraena je prva upna kua u Seonici. upna kua je od tada jo tri puta nanovo graena, a dananji objekt je iz 1982. godine. Kao crkva se do 1920. koristila kapelica u upnoj kui, a za lijepa vremena mise i obredi su se slavili na mjesnim grobljima. Crkva je graena u periodu 1927.1929., a konano za slubu Boju blagoslovljena 1932. godine.

KANTON 10
CRKVA SV. CARA LAZARA
Pravoslavna crkva sv. Cara Lazara ili Lazarica podignuta je 1971. godine. Obnovljena je i osveena 2008. godine.

145

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

SPOMENIK NOENJE RANJENIKA


Autorski rad Antuna Augustinia izliven u bronzi, od 1950. godine nalazio se u gradskom parku u samom centru Livna. Spomenik je prikazivao dvojicu partizana kako nose svog ranjenog suborca.

146

KANTON 10
CRKVA SV. SAVE SRPSKOG
Saborni hram sv. Save Srpskog u Drvaru sagraen je 1940. godine. Bio je devastiran u Drugom svjetskom ratu, nakon ega je obnovljen. Najnovija obnova 2008. godine.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


STARI GRAD LIVNO
Srednovjekovna utvrda Livno, prema opisu Evlije elebije utvrivana je i popravljana 1659. godine za vrijeme valije Sejdi Ahmed-pae. Strukturu starog kompaktnog grada istie Veis-kula (ili Velika kula), zidovi (debljine 140 cm) koji se proteu od Dephane kule, a kod Velikih vrata (gvozdena kapija) je tophana uz koju je musala sa mimberom na Begluku. Posebno vaan dio ove srednjovjekovne kamene strukture je tzv. Mala kula (ili Klanac) i sjeverozapadno od Veis-kule Efrem-kula. Kompleks predstavlja simboliki grad-u-gradu jer su novi dijelovi savremenog grada integrirani neposredno uz njegovu strukturu.

KANTON 10

147

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

Pored navedenih 215 spomenika kulturne batine, u periodu 2003.-2008. godina, sredstva su izdvajana i za slijedee objekte:

Nacionalni spomenici:
Stara upna crkva u Posuju, Rimski zdenac-Studenac, Krage, steci, Srednjovjekovni steci Mramorje, Bulatovii, arijska damija u Prijedoru, Prapovijesna gradina Bagina strana, olaci, Muzej Bitka na Neretvi, Opina: Posuje, Opina: iroki Brijeg Opina: Kalesija, Opina: Prijedor, Sarajevo Jablanica 45.500,00 KM 3.250,00 KM 3.250,00 KM 100.000,00 KM 9.750,00 KM 16.000,00 KM

U periodu 2003.-2008. godina izdvajana su sredstva za izgradnju, sanaciju, obnovu i opremanje sakralnih objekata svih konfesija ija obnova ima poseban znaaj za povratak i ukupni kulturni ivot lokalnih zajednica: 148 Crkva i parohijski dom, upna i samostanska crkva Petrievac, Dershana u Murat-kapetanovoj medresi, Sarkofag ispred Ferhad-paine damije, Stara damija u Podvincima, Damija u Lugu, Lala-paina damija, Damija u Kutama, Crkva Presvete Bogorodice u ipovljanima, Crkva sv. Ilije u Donjem Detlaku, Damija Dragogradi, Damija u ujici, SPCO Veliki Radi, Franjevaki samostan Sovii, Svetite Majke Boije, Podruna crkva sv. Franje Asikog, Duice Rasno, Stara upna kua Gradina u Blizancima, Opina: apljina, Opina: Banja Luka, Opina: Gradaac, Opina: epe, Opina: Visoko, Opina: Prozor-Rama, Opina: Tomislavgrad, Opina: Prozor-Rama Opina: Bosanski Petrovac, Opina: Bosanski Petrovac, Opina: Ilija, Opina: Tomislavgrad, Opina: Bosanska Krupa, Opina: Jablanica, Opina: Olovo, Opina: iroki Brijeg, Opina: itluk, 30.000,00 KM 200.000,00 KM 10.000,00 KM 6.500,00 KM 13.000,00 KM 5.000,00 KM 5.000,00 KM 8.000,00 KM 20.000,00 KM 54.598,00 KM 30.000,00 KM 40.000,00 KM 15.000,00 KM 36.000,00 KM 39.000,00 KM 60.000,00 KM 40.000,00 KM

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

JAVNI OBJEKTI 2003. 2008.

149

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

150

JAVNI OBJEKTI 2003. 2008.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


Sredstva su usmjeravana i na javne objekte kao to su muzeji i domovi kulture koji u pojedinim sredinama FBiH predstavljaju jedine ustanove koje batine i uvaju pokretnu i nematerijalnu kulturnu batinu. To su ponegdje jedina mjesta u kojima je mogue kulturu pribliiti naem ovjeku. Za njih su izdvojena sredstva radi sanacije, adaptacije oteenih dijelova ili potpune rekonstrukcije.

JAVNI OBJEKTI 2003. 2008.


151

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

JAVNI OBJEKTI 2003. 2008.

152

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

JAVNI OBJEKTI 2003. 2008.

153

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

JAVNI OBJEKTI 2003. 2008.

154

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

JAVNI OBJEKTI 2003. 2008.

155

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

JAVNI OBJEKTI 2003. 2008.

156

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

JAVNI OBJEKTI 2003. 2008.

157

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


U periodu 2003.-2008. godina izdvajana su sredstva za izgradnju, sanaciju, obnovu i opremanje (domovi kulture, muzeji, galerije, arhivi, biblioteke i druge kulturne ustanove): Opa biblioteka epe Opina: epe, 2.535,00 KM Objekt Kulturno-informativni centar Tomislavgrad Opina: Tomislavgrad, 13.000,00 KM Omladinski centar Vijee mladih Jablanice Opina: Jablanica, 3.250,00 KM Prostor udruenja HKUD Sarajlije Opina: Tomislavgrad, 6.500,00 KM Prostor udruenja ROMANO LIL Opina: Zenica, 2.190,00 KM Centar za kulturu i edukaciju Visoko Opina: Visoko, 19.500,00 KM Gradski muziki centar Opine Gorade, Opina: Gorade, 13.000,00 KM Meunarodna galerija portreta Tuzla Opina: Tuzla, 19.500,00 KM Hrvatsko kazalite u Travniku Opina: Travnik, 26.000,00 KM Javna biblioteka Kladanj Opina: Kladanj, 8.450,00 KM Narodno pozorite u Tuzli Opina: Tuzla, 48.750,00 KM Javna biblioteka Alija Isakovi Gradaac Opina: Gradaac, 16.250,00 KM Galerija Likum Visoko Opina: Visoko, 22.750,00 KM Muzej istone Bosne Opina: Tuzla, 26.000,00 KM Spomen muzej Jovan Bijeli Opina: Bosanski Petrovac, 6.500,00 KM Muzej franjevaka udruga Masna Luka Opina: Posuje, 19.500,00 KM Muzej Hercegovine Opina: Mostar, 16.250,00 KM Muzej Unsko-sanskog kantona Opina: Biha, 13.000,00 KM Muzej i galerija Neum Opina: Neum, 9.750.00 KM Spomenik ena-rtva rata Opina: Tuzla, 6.500,00 KM Zaviajni muzej Travnik Opina: Travnik, 20.000,00 KM Teatar Kabare Tuzla Opina: Tuzla, 150.000,00 KM Osnovna glazbena kola Franjo S. Vilhar Opina: Livno, 28.000,00 KM Dom kulture Busovaa Opina: Busovaa, 50.000,00 KM Turistiki park Bijela Sarajevo, 20.000,00 KM Hercegovako selo u Ljubukom 13.000,00 KM

JAVNI OBJEKTI 2003. 2008.

158

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

OBJEKTI KULTURNE BATINE I PROGRAMI EDUKACIJE ZA 2009. I 2010. GODINU

159

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

160

OBJEKTI KULTURNE BATINE I PROGRAMI EDUKACIJE ZA 2009. I 2010. GODINU

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.


Pregled raspodjele sredstava za radove na ouvanju, konzerviranju i obnavljanju objekata kulturnohistorijskog i prirodnog naslijea te programe edukacije za 2009. i 2010. godinu:

Nacionalni spomenici kulturno-historijskog naslijea:


Stari grad Ostroac, Kapetanova kula, Manastir Rmanj, Mala vijenica, Franjevaki samostan Tolisa, Damija Kurumlija, upna crkva u Brekama, Dokanj, Turalibegova damija, Crkva sv. Ante, ejh Jujino turbe, Muzej Eparhije Zvorniko-tuzlanske, Stari grad Srebrenik, Stari grad Teanj, Franjevaki samostan Kraljeva Sutjeska, Saborni hram u Zenici, Trzanska damija, Crkva sv. Prokopija, Semiz Ali-paino turbe, Franjevaki samostan Kreevo, Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, Damija Hasana Kjafije Pruaka, Srpska pravoslavna crkva i dvor, Nekropola steaka Sovii, Stari grad Gabela, Franjevaki samostan Humac, Stari grad Ljubuki, Franjevaka udruga Masna Luka, Crkve sv. Pakala u Vitini, Saborna crkva u Sarajevu, Spomen park Vraca, Zemaljski muzej BiH, Nekropola steaka u Travniku Arheoloki lokalitet Halepii Konzervacija lokaliteta Podbila, Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, Brusa bezistan u Sarajevu, Franjevaki muzej i galerija Gorica, Franjevaki samostan Tomislavgrad, Partizansko groblje u Mostaru, Damija Podgora u Brezi, Ferhadbegova damija u Tenju, Crkva sv.Mihovila u Vareu, Crkva sv.Ilije Proroka u Kruevu, Biskupija u Vukodolu, Manastir Zavala, Pravoslavna crkva sv. Vasilija Velikog u Konjicu, Stari grad Jajce, Stari grad Vrnogra, Stari grad Klju, Stari grad Travnik Stambena kua brae umurija, Stambena Kua Alajbegovia u Pruscu Stambeni kompleks Velagievina Opina: Cazin, Opina: Biha, Opina: Biha, Opina: Odak, Opina: Oraje, Opina: Kladanj, Opina: Tuzla, Opina: Tuzla, Opina: Busovaa, Opina: Mostar, Opina: Tuzla, Opina: Srebrenik, Opina: Teanj, Opina: Kakanj, Opina: Zenica, Opina: epe, Opina: Visoko, Opina: Praa, Opina: Kreevo, Opina: Jajce, Opina: Donji Vakuf, Opina: apljina, Opina: Jablanica, Opina: apljina, Opina: Ljubuki, Opina: Ljubuki, Opina: Posuje, Opina: Ljubuki, Sarajevo, Sarajevo, Sarajevo, Opina: Posuje, Sarajevo, Sarajevo, Opina: Livno, Opina: Tomislavgrad, Opina: Mostar, Opina: Breza, Opina: Teanj, Opina: Vare, Opina: Mostar, Opina: Mostar, Opina: Ravno, Opina: Velika Kladua, Opina: Klju, Opina: Mostar 50.000,00 KM 82.000,00 KM 27.624,00 KM 25.000,00 KM 28.041,60 KM 80.000,00 KM 20.000,00 KM 115.000,00 KM 15.916,00 KM 20.000,00 KM 42.659,00 KM 50.000,00 KM 70.000,00 KM 108.193,29 KM 60.000,00 KM 25.000,00 KM 15.000,00 KM 18.394,00 KM 30.000,00 KM 30.000,00 KM 100.000,00 KM 70.000,00 KM 26.000,00 KM 16.183.50 KM 80.000,00 KM 60.000,00 KM 20.000,00 KM 30.000,00 KM 50.000,00 KM 86.495,59 KM 20.000,00 KM 15.000,00 KM 20.000,00 KM 20.000,00 KM 50.000,00 KM 40.000,00 KM 20.000,00 KM 18.379,40 KM 50.000,00 KM 105.000,00 KM 45.000,00 KM 30.000,00 KM 40.000,00 KM 30.000,00 KM 36.000,00 KM 15.000,00 KM 30.000,00 KM 30.000,00 KM 60.000,00 KM 30.000,00 KM 40.000,00 KM 25.000,00 KM 35.000,00 KM

161

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

Spomenici prirode:
Zatita podruja Staraa kao ugroenog stanita, Tragovima bosanskog kraljevstva, Park prirode Hutovo blato, Vrelo Bosne, Mlinice na rijekama Trebiat i Litica, Opina: Odak, Opina: apljina, Sarajevo, 10.000,00 KM 40.000,00 KM 80.000,00 KM 20.000,00 KM 50.000,00 KM

Ustanove kulture i programi edukacije:


Arhiv Tuzlanskog kantona, Opina: Tuzla, Zatita nematerijalne kulturne batine i manifestacija Dani evropske batine, Sarajevo, Edukacija uenika u svrhu zatite i ouvanja tradicionalnih zanata, Sarajevo, Sarajevo film festival, Sarajevo, Digitalna zatita i arhiviranje bh. tampe od 1866. do 2016., Sarajevo, Sredstva namijenjena za ouvanje pokretne batine u F BiH, Samostan bezgrene Kraljice Karmela, Sarajevo, eljeznika stanica u Prai, opina Pale-Praa Projekt Osjeti Sarajevo, Sarajevo, Proslava 800 godina franjevakog reda, Sarajevo, 15.000,00 KM 518.524,00 KM 75.000,00 KM 50.000,00 KM 55.000,00 KM 280.000,00 KM 50.000,00 KM 50.000,00 KM 60.000,00 KM 30.000,00 KM

Sakralni objekti:
162
Hram sv.Duha sa apostolima u Pei, Crkva sv. Juraja Morananina, Crkva sv. Ante, Vitina, Stara crkva Imena Marijina, Katedralna crkva, upna kua u erigaju, Franjevaki samostan sv. Petra i Pavla, Parohijski dom u Bosanskom Grahovu, Opina: Bos.Grahovo, Opina: Tuzla, Opina: Ljubuki, Opina: Kiseljak, Opina: Mostar, Opina: iroki Brijeg, Opina: Tuzla, Opina: Bosansko Grahovo, 35.000,00 KM 40.000,00 KM 13.452,80 KM 45.000,00 KM 50.000,00 KM 40.000,00 KM 50.000,00 KM 40.000,00 KM

Sredstva su usmjeravana i putem projekata za promociju kulturne batine, populariziranje i podizanje svijesti o njenom znaaju putem organiziranja izlobi, seminara, radionica za mlade, meunarodnu saradnju kao i Dane evropskog naslijea. Realizirani su: Projekt Tragovima bosanskog kraljevstva, Sarajevo, 96.250,00 KM Stari zanati Baarije, Sarajevo, 500.000,00 KM Projekt dodjele nagrade Mostar Pis, Mostar, 10.000,00 KM Projekt Prikupljanje historijske grae za muzej u Drvaru, 10.000,00 KM Projekt Uee na regionalnoj konferenciji muzejskih radnika u Prijepolju, 2.500,00 KM Projekt Uee studenata na Internacionalnoj radionici u Barceloni TETSAB 2008.godine, 5.920,00 KM Projekt Dani evropskog naslijea, Jajce, 67.000,00 KM Projekt Nae stolno mjesto Kraljeva Sutjeska, Kakanj, 6.500,00 KM Projekt Ouvanje obiaja identiteta i obnova objekata kulture, Srebrenik, 6.500,00 KM Projekt uvari starog zanata-tkanje-promocija i zatita kulturnog naslijea BiH, Tuzla, 6.500,00 KM Investicijski program za revitalizaciju objekata kulturno-historijskog naslijea, itluk, 26.000,00 KM Projekt Digitalna zatita i arhiviranje kulturno-historijskog blaga BiH, BH tampa 1866.-2016., Sarajevo, 202.000,00 KM Projekt DNK analize arheolokih uzoraka sa lokaliteta Desilo, Sarajevo, 19.500,00 KM Projekt Dani evropskog naslijea 2010., Tuzlanski kanton, 100.000,00 KM

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

AKTIVNOSTI MINISTARSTVA KULTURE 2003. 2009.

163

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

164

AKTIVNOSTI MINISTARSTVA KULTURE 2003. 2009.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

DANI EVROPSKOG NASLIJEA U BIH


Dani evropskog naslijea odrani su u Mostaru, Tuzli i Srebreniku, Velikoj Kladui i Bihau, Stocu i apljini, Jajcu-Travniku i Donjem Vakufu, Sarajevu. Manifestacije su realizirane u saradnji s lokalnim zajednicama, ustanovama kulture i kulturnim djelatnicima u lokalnim zajednicama. Manifestacija Dani evropskog naslijea 2004. godine odrana je u Mostaru povodom otvaranja Starog mosta.

165

Manifestacija Dani evropskog naslijea 2005. godine odrana je u Tuzli i Srebreniku; tema: Kulturna batina kao komunikacija.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

Manifestacija Dani evropskog naslijea 2006. godine odrana je u Velikoj Kladui, Bihau i Cazinu; tema: Odrivost Starih gradova.

166

Manifestacija Dani evropskog naslijea 2007. godine odrana je u Stocu i apljini; tema: Arheoloki lokaliteti u Hercegovini. U sklopu manifestacije odran je i simpozij sa temom Principi obnove i izgradnje sakralnih objekata primjena i odstupanje.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

Manifestacija Dani evropskog naslijea 2008. godine odrana je u Jajcu, Travniku i Donjem Vakufu; tema: Stari gradovi u dolini Lave i Vrbasa.

Manifestacija Dani evropskog naslijea 2009. godine odrana je u Sarajevu; tema: Nematerijalna kulturna batina. U sklopu manifestacije odran je okrugli sto o provoenju Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj batini.

167

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

168

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

Institucije koje su dobile Povelju za doprinos u ouvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijea u 2004. godini su: Drutvo za zatitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca Predsjednik drutva Slavko Mali ER-BU Ankara Direktor Burhan Cetin Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia Ministar Ramiz Mehmedagi PCU Jedinica za koordinaciju projekta obnove Starog mosta u Mostaru Direktor Rusmir ii Kantonalni zavod za zatitu za zatitu kulturnog i prirodnog naslijea Sarajevo Direktorica Velida eli emerli Komisija/Povjerenstvo za ouvanje spomenika Bosne i Hercegovine Predsjedavajui komisije dr. Dubravko Lovrenovi Fondacija "Kulturno naslijee bez granica" CHwB, vedska Predstavnica fondacije Tina Vik UNESCO Zamjenik Generalnog Direktora UNESCO-a Mounir BOUCHENAKI Zavod za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Mostar u ime Zijada Demirovia, direktora zavoda, Milada Elezovi Zavod za zatitu spomenika Direktor Dihad Pai 169

Istaknuti pojedinci, dobitnici Povelje za doprinos u ouvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijea u 2004. godini su: Mr. Tomislav Aneli, arheolog Nihad Bahtijarevi, slikar konzervator u Zavodu za zatitu spomenika Fuad Bali, raniji predsjednik Drutva banjalukih starina, predsjednik Bonjake zajednice kulture "Preporod", Banja Luka Dr. Alija Behmen, premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u periodu od 2001. do 2003. godine Ljubo Beli, dogradonaelnik Grada Mostara Edhem Biaki, premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u periodu od 1997. do 2001. godine Anto Buzuk, predsjednik Drutva za zatitu kulturnog naslijea, Kreevo Rusmir ii, direktor PCU Jedinice za koordinaciju projekta obnove Starog mosta u Mostaru

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

170

Jerej Dalibor eki, Srpsko-pravoslavna crkvena Optina Maglaj Dr. Muhamed Hamidovi, dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i direktor Zavoda za zatitu spomenika u periodu od 1993. do 2000. godine Hamdija Jahi, gradonaelnik grada Mostara Mr. Mustafa Jahi, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu Mr. Anton Kapel, speleolog geograf Miroslav Kapel, historiar i dokumentarist Fra Vendelin Karai, ravnatelj Franjevake galerije iroki Brijeg Zoran Mandlbaum, Jevrejsko/ idovska opina Mostar Ramiz Mehmedagi, ministar prostornog ureenja i okolia u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Aleksandar Ninkovi, struni savjetnik u Zavodu za zatitu spomenika Safet Oruevi, gradonaelnik i dogradonaelnik Grada Mostara u periodu od 1996. do 2001. godine Fra Jozo Peji, ravnatelj Akademije likovnih umjetnosti iroki Brijeg Tihomir Rozi, zamjenik direktora PCU Jedinice za koordinaciju projekta obnove Starog mosta u Mostaru Dr. Vjekoslava Sankovi Simi, efica Katedre za historiju i teoriju arhitekture na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Mesud Sari, maketar, Sarajevo Hadi Seid efendija Smajki, mostarski muftija Dr. Smail Tihi, profesor historije umjetnosti Neven Tomi, gradonaelnik i dogradonaelnik Grada Mostara u periodu od 2001. do 2003. godine Fra Bono Vrdoljak, v.d. ravnatelja Franjevakog muzeja i galerije Gorica Livno Mr. Anelko Zelenika, povjesniar umjetnosti Povelje su dodijeljene u Centru za kulturu u Mostaru.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009.

Dobitnici Povelje za doprinos u ouvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijea u 2005. godinu su: Milijana Okilj, dipl.ing.arh., Zavod za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijea Banja Luka Medlis Islamske zajednice Livno eljana Zovko, ambasadorica pri UNESCO-u Mostar Ismet Kasumovi Stari grad Ostroac Mr. Zilka Kujundi-Vejzagi, arheolog , Sarajevo Fra Mirko Majdandi, Franjevaki samostan sv. Duh - Fojnica Povelje su dodijeljene u Hotelu Tuzla u Tuzli. Dobitnici Povelje za doprinos u ouvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijea u 2006. godini su: doc. dr. Sabira Husedinovi Fra Ante Mari Zavod za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Kantona Sarajevo Povelje su dodijeljene u Hotelu Biha u Bihau. Dobitnici Povelje za doprinos u ouvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijea u 2007. godine su: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i Mr. Snjeana Vasilj, arheolog Povelje su dodijeljene u Hotelu Mogorjelo u apljini. Dobitnici Povelje za doprinos u ouvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijea u 2008. godine su: Fra Mato Topi, gvardijan Franjevakog samostana Rama-it Ferhad Mulabegovi, arhitekt konzervator Iguman Danilo Pavlovi, manastir itomislii Povelje su dodijeljene u Domu kulture u Jajcu. Dobitnici Povelje za doprinos u ouvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijea u 2009.godini su: Svetlana Baji Mr. Amila Smajovi Redakcija dokumentarnog programa Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine Ljiljana Beljkai - Hadidedi Turistika zajednica Federacije Bosne i Hercegovine Opina Kupres Kulturno umjetniko drutvo Biseri Bjelanice, abii Trnovo Povelje su dodijeljene u Sportskom centru Skenderija u Sarajevu. 171

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

ZATITA KULTURNE I GRADITELJSKE BATINE 2003. 2009. REFRESH PRODUCTION

REDITELJ: PRODUCENT: IZVRNI PRODUCENT: KOORDINATOR PRODUKCIJE: ASISTENT PRODUCENTA: MONTAA:


172

Mirela Trepani Ademir Kenovi Branko imunac Belma Buljina Sneana Mari Almir Kenovi Almir Djikoli Amel Djikoli Vladimir Divjak Samir Hrkovi Suvad olpa Elvira Karaica Arnes Dervievi Nedim Babovi

SNIMATELJI:

ORGANIZATORI: FINANSIJE: TEKSTOVE ITAO: TONSKI STUDIO:

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

SARAJEVO 2010.

Knjiga o kojoj je rije predstavlja ne samo dokument jednog vremena nego i dragocjenu audio-vizualnu grau o tipoloki raznolikim spomenicima koji pokrivaju irok vremenski dijapazon od prahistorije do najnovijih vremena. Ona ponovo aktualizira raspravu o kulturnoj batini kao jednom od vanih razvojnih resursa Bosne i Hercegovine. Ovaj put meutim u izrazito pozitivnom ozraju. Prof.dr. Dubravko Lovrenovi

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ministarstvo kulture i sporta