You are on page 1of 39

FOURIEROVI REDOVI I

INTEGRALI
Mr. sc. Tatjana Stanivuk Pomorski fakultet u Splitu
Uvod

Jean-Baptiste Joseph Fourier (1768-
1830), francuski fiziar i matematiar, uveo
je u analizu Fourierov red i Fourierov integral

Fourierov red je jedan od najvanijih alata
za rjeavanje obinih i parcijalnih
diferencijalnih jednadbi
Fourierovim redom mogue je aproksimirati skoro sve
funkcije kao sumu sinusa i kosinusa




Budui da su funkcije sinusa i kosinusa periodike
funkcije, proizlazi da je i funkcija koja se aproksimira
Fourierovim redom periodika funkcija.





( ) ( )
0
1
( ) ( cos sin ) (1)
2
n n
n
a
f x a nx b nx

=
= + +

Aproksimacija funkcije
Fourierovim redom
( ) ( ) f x T f x + =
( ) ( ) f x nT f x + =
Periodike funkcije
Za funkciju f(x) kaemo da je periodika ako je
definirana za sve realne x i ako postoji neki pozitivni broj
T takav da je

za sve x. Tada se broj T naziva period od f(x).

Ako je n bilo koji cijeli broj i vrijedi


za svaki x tada je svaki umnoak nT takoer period
funkcije.
Pretpostavimo da je f(x) periodika funkcija s periodom
2 koja se moe razviti u trigonometrijski red



Za takvu funkciju f(x) elimo odrediti koeficijente
pripadajueg reda (a
0
, a
n
i b
n
).

( ) ( )
0
1
( ) ( cos sin ) (1)
2
n n
n
a
f x a nx b nx

=
= + +

Odreivanje koeficijenata
Fourierovog reda
Integriranjem obiju strana izraza (1) od do imamo




Nakon integriranja dobivamo prvi koeficijent Fourierova
reda


Na slian nain odreujemo koeficijente a
1
, a
2
,...



( ) ( )
0
1
( cos sin ) .
2
n n
n
a
f(x) dx a nx b nx dx
t t
t t

=

(
= + +
(
(

} }
0
1
. a f(x) dx
t
t
t

=
}
Odreivanje koeficijenata
Fourierovog reda
Mnoenjem obiju strana jednadbe (1) s vrijednou
cos(mx), gdje je m bilo koji pozitivni cijeli broj, te
integriranjem na intervalu od do , dobijemo
jednadbu



Integriranjem lan po lan dobijemo
( ) ( ) ( ) ( )
0
1
cos ( cos sin ) cos .
2
n n
n
a
f(x) mx dx a nx b nx mx dx
t t
t t

=

(
= + +
(
(

} }
( )
1
cos 1, 2,....
m
a f(x) mx dx m
t
t
t

= =
}
Odreivanje koeficijenata
Fourierovog reda
Na kraju odreujemo b
1
, b
2
,.... Ako pomnoimo (1) sa
sin(mx), gdje je m odreeni pozitivni cijeli broj i
integriramo od do imamo


Integriranjem lan po lan konano dobijemo
( ) ( ) ( ) ( )
0
1
sin ( cos sin ) sin .
2
n n
n
a
f(x) mx dx a nx b nx mx dx
t t
t t

=

(
= + +
(
(

} }
( )
1
sin 1, 2,....
m
b f(x) mx dx m
t
t
t

= =
}
Odreivanje koeficijenata
Fourierovog reda
Saetak: Koeficijenti
Fourierovog reda s periodom 2
Zamjenom n umjesto m dobijemo koeficijente Fourierovog
reda za periodike funkcije s periodom 2 :

t
( )
( )
0
1
1
cos 1, 2,...
1
sin 1, 2,...
n
n
a f(x) dx
a f(x) nx dx n
b f(x) nx dx n
t
t
t
t
t
t
t
t
t

=
= =
= =
}
}
}
t
Dakle, za zadanu periodiku funkciju f(x) s periodom
2 moemo izraunati koeficijente a
n
i b
n
te
napraviti trigonometrijski red



Ovaj se red zove Fourierov red funkcije f(x), a
pripadni koeficijenti zovu se Fourierovi koeficijenti
funkcije f(x).
( ) ( )
0 1 1
cos sin ... cos sin ...
n n
a a x b x a nx b nx + + + + + +
Fourierov red. Fourierovi
koeficijenti
Opi oblik reda


Koeficijenti reda


0
1
2 2
( ) ( cos sin ).
2
n n
n
a n n
f t a t b t
T T
t t

=
= + +

2
0
2
2
2
2
2
1
2 2
cos , 1, 2,...
2 2
sin , 1, 2,...
T
T
T
n
T
T
n
T
a f(t) dt
T
n t
a f(t) dt n
T T
n t
b f(t) dt n
T T
t
t

=
= =
= =
}
}
}
Fourierov red periodikih funkcija
s periodom razliitim od 2
t
Periodika funkcija s periodom T izmeu
takoer je periodika s periodom T izmeu a i a+T, pa
se granice integracije mogu pomaknuti na 0 i T.




2 2
T T
i
Fourierov red periodikih funkcija
s periodom razliitim od 2
t
Za funkciju g(x) kaemo da je parna ako vrijedi

za svaki x.

Za funkciju h(x) kaemo da je neparna ako vrijedi

za svaki x.

Umoak dviju parnih ili neparnih funkcija je parna
funkcija, a umnoak parne i neparne funkcije je neparna
funkcija.
) ( ) ( x g x g =
) ( ) ( x h x h =
Parne i neparne funkcije
Ako je f(x) parna funkcija vrijedi



Ako je f(x) neparna funkcija vrijedi



Funkcija cos(nx) je parna dok je sin(nx) neparna
funkcija.
0
( ) 2 ( ) . f x dx f x dx
t t
t
=
} }
( ) 0. f x dx
t
t
=
}
Koeficijenti Fourierovog reda
parnih i neparnih funkcija
Ako je f(x) parna funkcija koristimo kosinusni
Fourierov red


s koeficijentima:


2
0
0
2
0
4
,
4 2
cos , 1, 2,... ,
0 .
T
T
n
n
a f(x) dx
T
n x
a f(x) dx n
T T
b
t
=
= =
=
}
}
0
1
2
( ) cos
2
n
n
a n
f x a x
T
t

=
= +

Koeficijenti Fourierovog reda
parnih funkcija
Ako je f(x) neparna funkcija koristimo sinusni
Fourierov red



s koeficijentima:


0
2
0
0 ,
4 2
sin , 1, 2,... .
n
T
n
a a
n x
b f(x) dx n
T T
t
= =
= =
}
1
2
( ) sin
n
n
n
f x b x
T
t

=
=

Koeficijenti Fourierovog reda
neparnih funkcija
Fourierov red neperiodikih
funkcija
Neku neperiodiku funkciju definiranu na cijelom
podruju od x koja je vana na intervalu od o do T
moemo aproksimirati Fourierovim redom na intervalu
od o do T ako zanemarimo aproksimaciju funkcije izvan
tog intervala. Budui je ponaanje funkcije izvan
intervala zanemareno, moemo redefinirati ponaanje
funkcije izvan intervala, radi lakeg raunanja.

Redefiniranje funkcije vrimo reflektiranjem intervala
zadane funkcije ili oko x-osi ili oko y-osi tj. funkciju f(x)
zadanu na intervalu moemo po volji produiti u
susjedni interval i to na dva naina:





| |
0,T
( ) f x
| |
, 0 T

- razvojem po kosinusu tj. graf funkcije produimo
simetrino s obzirom na y-os. Na taj nain proirujemo
funkciju kao parnu periodiku funkcije s periodom 2T, te e
se Fourierov red sastojati samo od kosinusnih lanova
(raunamo ),
- razvojem po sinusu tj. graf funkcije produimo simetrino
s obzirom na x-os. Na taj nain proirujemo funkciju kao
neparnu funkciju s periodom 2T, te e se Fourierov red
sastojati samo od sinusnih lanova (raunamo


Izriito, ako nam je, u zadatku, zadano da funkciju
razvijemo ili po sinus ili po kosinus funkcijama, moramo
raditi po formulama za neparnu odnosno parnu funkciju.



0
, 0
n n
a i a b =
,
n
b
)
0
0 .
n
a a = =
Fourierov red neperiodikih
funkcija
Kao prvo treba provjeriti interval zadan u zadatku. Interval
moe biti:
1. simetrian, npr.

2. nesimetrian, npr.

1. Kod simetrinog intervala moramo provjeriti da li je
funkcija na tom intervalu parna ili neparna.



| | | |
1 1
, , 1,1 , , ...
2 2
t t
(

(

Postupak za rjeavanje
zadataka
| | | | | |
0, , 0,10 , , 0 ... t t
Postupak za rjeavanje
zadataka
Ako imamo parnu funkciju koristimo kosinusni Fourierov
red


s koeficijentima:


2
0
0
2
0
4
,
4 2
cos , 1, 2,... ,
0 .
T
T
n
n
a f(x) dx
T
n x
a f(x) dx n
T T
b
t
=
= =
=
}
}
0
1
2
( ) cos
2
n
n
a n
f x a x
T
t

=
= +

Postupak za rjeavanje
zadataka
Ako imamo neparnu funkciju koristimo sinusni Fourierov
red


s koeficijentima:

0
2
0
0 ,
4 2
sin , 1, 2,... .
n
T
n
a a
n x
b f(x) dx n
T T
t
= =
= =
}
1
2
( ) sin
n
n
n
f x b x
T
t

=
=

Postupak za rjeavanje
zadataka
2. Kod nesimetrinog intervala tj. kad zadana funkcija na
tom intervalu nije ni parna ni neparna, Fourierov red je
oblika


s koeficijentima:


0
2
,
2 2
cos , 1, 2,... ,
2 2
sin , 1, 2,... .
b
a
b
n
a
b
n
a
a f(x) dx
T
n x
a f(x) dx n
T T
n x
b f(x) dx n
T T
t
t
=
= =
= =
}
}
}
0
1
2 2
( ) ( cos sin )
2
n n
n
a n n
f x a x b x
T T
t t

=
= + +

Funkciju f (x) = x razviti u Fourierov red na intervalu


_______________________________________________
Zadani interval je simetrian pa ispitujemo parnost zadane
funkcije:
neparna funkcija

Dakle, a
o
= a
n
= 0 i tj.


, . t t
( ) ( ) f x x f x = =
2
0
4 2
sin ,
T
n
n x
b f(x) dx
T T
t
=
}
0 0
4 2 2
sin sin( )
2 2
n
n x
b x dx x nx dx
t t
t
t t t
= = =
} }
Primjer 1

( )
( )
( )
0
0
0
0
sin( )
1
( cos( ))
2 cos( ) cos( )
cos
2 cos( ) 1 2 1 1
cos( ) sin( )
cos
2 2
cos
u x dv nx dx
du dx v nx
n
x nx nx
uv vdu dx
n n
n
n
nx dx nx
n n n n n
n
n
n n
t
t
t
t
t
t t
t t
t t
t t
t
t
= =
(
(
= =
(
= =

| |

= = =
|
|
\ .
| | | |

= + = +
| |
\ . \ .
| |
= =
|
\ .
} }
}
Primjer 1, nastavak



Moemo provjeriti kako se na ponaa za parne i
neparne n - ove:
- neparne brojeve prikazujemo u obliku ,
pa je


- parne brojeve prikazujemo u obliku , pa je





( )
cos nt
,
:
( )
2 1 n+
| |
0, ne +
( ) ( ) ( )
cos cos 2 1 cos , cos3 , cos5 ... 1 n n t t t t t = + = =
( )
2n | |
0, ne +
( ) ( ) ( )
cos cos 2 cos0, cos2 , cos4 1 n n t t t t = = =
cos( ) ( 1)
n
nt =
Primjer 1, nastavak
Primjer 1, nastavak

Dakle,


pa je Fourierov red oblika




ili






1
2 ( 1) 2
( 1)
n
n
n
b
n n
t
t
+

= =
1
1
1 1 1
2 2( 1)
( ) sin ( 1) sin sin( ) .
n
n
n
n n n
n x n x
f x b nx
L n n
t t
t
+

+
= = =

= = =

sin 2 sin3
( ) 2 sin ... .
2 3
x x
f x x
| |
+
|
\ .
Primjer 2
Razviti po sinus funkcijama, u Fourierov red, funkciju
na intervalu .
_____________________________________________
Sinus je neparna funkcija, pa je neparno produimo u
susjedni interval . Tada je a
o
= a
n
= 0 i

2
( ) f x x = | |
0,t
2
2
0 0
2
2
0
4 2 4 2
sin sin
2 2
sin( )
2
sin( )
1
2 ( cos( ))
T
n
n x n x
b f(x) dx x dx
T T
u x dv nx dx
x nx dx
du xdx v nx
n
t
t
t t
t t
t
= = =
(
= =
(
= = =
(
= =
(

} }
}
| |
, 0 t
Primjer 2, nastavak
( ) ( )
2
0
0
2
0
0
2
2
0
2
2
0
2 cos( ) 2
cos( )
2 cos( ) 2 sin( ) 1
sin( )
2 ( 1) 2
sin( )
2 ( 1) 2 1
cos
n
n
x nx
x nx dx
n n
n x nx
nx dx
n n n n
nx dx
n n
nx
n n n
t
t
t
t
t
t
t
t t
t
t
t
t
t
| |
| = + =
|
\ .
| |
| |

= + = |
|
|
|
\ .
\ .
| |

= =
|
\ .
| |
= =
|
\ .
}
}
}
Primjer 2, nastavak
( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( )
2
3
0
2
3
2
3
2 ( 1) 2
cos
1
2 2
cos( cos(0)
1
2 2
1 1 .
n
n
n
n
nx
n n
n
n n
n n
t
t
t
t
t
t
t
t
| |
= + =
|
\ .
| |

= + = |
|
\ .
| |

= + |
|
\ .



Gledamo kako se na koeficijent ponaa za parne i
neparne n - ove:
- neparne brojeve prikazujemo u obliku ,
pa je




- parne brojeve prikazujemo u obliku , pa je





,
:
( )
2 1 n+
| |
0, ne +
( )
( )
( )
( ) ( )
2 2 1
2 1
2 1
3
2
3 3
2 ( 1) 2
1 1
2 1
2 1
2 4 2 8
2 1 2 1
2 1 2 1
n
n
n
b
n
n
n n
n n
t
t
t t
t
t
+
+
+
| |

= + = |
|
+
+
\ .
| |
= = |
|
+ +
+ +
\ .
( )
2n
| |
0, ne +
2
2
2
.
2
n
b
n n
t t
t
| |
= =
|
\ .
Primjer 2, nastavak



Fourierov red je zbroj suma parnih i neparnih lanova:


,
:
( ) ( )
( )
3
1 1
2 8
sin 2 sin(2 1) .
2 1
2 1 n n
f x nx n x
n n
n
t t
t

= =
| |
= + + |
|
+
+
\ .

Primjer 2, nastavak
Primjer 3
Razviti u Fourierov red u intervalu funkciju


_______________________________________________


, t t
( )
( )
2
0
2 2 4 4
4 2 ,
2 2
2 2 4
cos cos
cos sin
b
a
b
n
a
a f(x) dx x dx x dx
T
n x
a f(x) dx x nx dx
T T
u x du dx
n x
v nx dx
n
t t
t t
t
t
t
t
t t t
t
t

= = = = =
= = =
= =
(
(
= =
(
= =
(

} } }
} }
}
0 0,
( )
4 0 .
za x
f x
x za x
t
t
< s

=

s <

Primjer 3, nastavak

( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
2 2
0 0
0
1
2
0 0
1 1
4 4 4
sin s , 0,
2 2 1
sin 4 sin
4
sin
sin s
1
4 4
s sin 4 , 0.
n
b
n
a
n
x nx co nx n
n n n
n x
b f(x) dx x nx dx
T T
u x du dx
x nx dx
n x
v nx dx co
n
xco nx nx n
n n n
t t
t
t
t
t t
t t t
t
t
t
t t

+

= + = =
= = =
= =
(
(
= = =
(
= =
(

= + = =
} }
}
}
Primjer 3, nastavak

( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
1
2
1 1
1
2
1 1
1 1 1
4
cos 4 sin
cos 2 1 1
8
4 sin .
2 1
n n
n n
n
k n
f x nx nx
n n
k x
nx
n
k
t
t
t
t
+

= =
+

= =

= + + =

= +



Primjer 4
Izraunati sumu reda razvijajui u Fourierov red
funkciju na intervalu
______________________________________________
Grafiki prikaz funkcije f(x) simetrian je u odnosu na
pravac . U pitanju je parna funkcija, pa je
za

( ) cos f x x =
| |
0, . t
( )
2 2
2
0
0
0 0
2 2
0 0
4 4 4 4
cos sin ,
4 2 4
cos cos cos 2
T
T
n
a f(x) dx x dx x
T
n x
a f(x) dx x nx dx
T T
t
t
t
t t t
t
t
= = = =
= = =
} }
} }
( )
2
1
1
4 1
n
n
n

2
x
t
=
0
n
b =
. n N e
Primjer 4, nastavak

( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
2
0
2 2
0 0
2
0
4 1
cos 2 cos 2
2
2
cos 1 2 cos 1 2
2 1 1
sin 1 2 sin 1 2
1 2 1 2
2 1 1
sin 1 2 sin 1 2
1 2 2 1 2 2
x nx x nx dx
n xdx n xdx
n x n x
n n
n n
n n
t
t t
t
t
t
t
t t
t
= + + =
| |
|
= + + =
|
|
\ .
| |
= + + =
|
+
\ .
| |
= + + =
|
+
\ .
}
} }
Primjer 4, nastavak

( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( )
( )
( )
2
2 2
2 1 1
sin sin
1 2 2 1 2 2
2 1 1
s s
1 2 1 2
1 1 1 1 2 1 1 2
2 2
1 2 1 2 1 4
2 1 1 2 1 2 4 1
4 1 4 1
n n n n
n n
n n
n n
co n co n
n n
n n
n n n
n n
n n
t t
t t
t
t t
t
t t
t t
| |
| | | |
= + + =
| | |
+
\ . \ .
\ .
| |
= + =
|
+
\ .
| |
+ +
| = + = =
|
+
\ .
+ +
= = =

Primjer 4, nastavak
Za x = 0
( )
( )
( )
2
1
2
1
2
1
1
2 4
1
4 1
1
4 2
1
4 1
1
2
4 1 4
n
n
n
n
n
n
n
n
n
t t
t t
t

HVALA
NA
PANJI