You are on page 1of 8

upelji Edina, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske

VRSTE PRESUDA U UPRAVNOM SPORU


UVODNE NAPOMENE U upravnom sporu sud odluuje o zakonitosti konanih upravnih akata kojima republiki organi uprave i republike upravne organizacije i organi jedinice lokalne samouprave u optini i gradu, preduzea i ustanove i druga pravna lica koja vre javna ovlatenja rjeavaju o pravima i obavezama fizikih i pravnih lica ili drugih stranaka u pojedinanim upravnim stvarima. Kada odluuje meritorno tj. kada spor okonava donoenjem odluke o zakonitosti osporenog upravnog akta sud donosi presudu, za razliku od procesnog odluivanja kada donosi rjeenje. Odluke (presudu i rjeenje) sud donosi po sudiji pojedincu ili u sjednici vijea, a ukoliko nae da je to potrebno zbog sloenosti ili radi boljeg razjanjenja upravne stvari sud moe rijeiti da se odri usmena rasprava. Raspava moe da se odri i na prijedlog neke od stranaka ( lan 25 Zakona o upravnim sporovima, u daljem tekstu: ZUS). Raspravom, a i vijeanjem i glasanjem rukovodi predsjednik vijea. Vijee je sastavljeno od troje sudija, a odluke se donose veinom glasova ( lan 26 ZUS-a). SADRAJ PRESUDE lanom 33 ZUS-a propisano je da: Presuda, odnosno rjeenje sadri: naziv suda, broj i datum akta koji se tubom osporava, uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijea, lanova vijea, odnosno sudije pojedinca i zapisniara, oznaenje stranaka i njihovih zastupnika, kratko oznaenje predmeta spora i dan kad je presuda, odnosno rjeenje doneseno, izreku i obrazloenje. Izreka mora biti odvojena od obrazloenja. U presudi se moraju cijeniti pravno relevantni navodi tube. Izvornik presude, odnosno rjeenja potpisuju predsjednik vijea odnosno sudija pojedinac i zapisniar. Presuda, odnosno rjeenje izdaje se strankama u ovjerenom prepisu. Ovom odredbom odreeni su bitni elementi odnosno sadraj presude, kao i sastavni dijelovi, a to su: uvod, izreka i obrazloenje. Uvod (zaglavlje) sadri naziv suda, oznaenje predsjednika i lanova vijea, odnosno sudije pojedinca i zapisniara, oznaenje stranaka i njihovih zastupnika, kratko oznaenje predmeta spora i dan kad je presuda donesena uz naznaku da li je donesena na sjednici vijea ili usmenoj raspravi. Pored ovih elemenata koje zakon nalae, u uvodnom dijelu mogu se navesti i drugi podaci, broj i datum akta koji se tubom osporava uz oznaenje organa koji ga je donio, kod oznaavanja stranaka treba navesti adresu stanovanja, ako se radi o fizikom licu, a ako se radi o pravnom licu treba navesti sjedite pravnog lica, ime i prezime zakonskog zastupnika. Izreka presude predstavlja donesenu odluku i mora biti jasna i razumljiva, dok obrazloenje sadri injenine i pravne razloge na kojima se zasniva odluka navedena u izreci. Pouka o pravnom sredstvu se ne navodi iz razloga to protiv presude donesene u upravnom sporu nije predviena mogunost izjavljivanja albe kao redovnog pravnog lijeka, odnosno predviena je samo izuzetno

(lan 34. ZUS-a). Izvornik presude potpisuju predsjednik vijea odnosno sudija pojedinac i zapisniar, a strankama se dostavlja u ovjerenom prepisu. VRSTE PRESUDA lanom 31 ZUS-a, propisano je da: Sud rjeava spor presudom. Presudom se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana. Ako se tuba uvaava, presudom se upravni akt ponitava i rjeava upravna stvar u sluajevima iz lana 29.stav 2. i 3. ovog zakona i drugim sluajevima predvienim ovim zakonom. Takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. Kad je tuba podnesena na osnovu lana 17. ovog zakona, a sud nae da je opravdana, presudom e uvaiti tubu i naloiti nadlenom organu da donese odgovarajuu odluku u roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana dostavljanja presude. Ako sud poniti upravni akt, a ako priroda stvari to dozvoljava i ako rezultati postupka pruaju pouzdan osnov za to, moe presudom rijeiti upravnu stvar. Takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. Ova odredba, u stavu 1, ima u vidu meritorno rjeavanje upravnog spora, kada se spor okonava donoenjem odluke o zakonitosti osporenog upravnog akta, tzv. spor ograniene jurisdikcije. Pri takvom odluivanju, kako je odreeno u stavu 2 citirane odredbe, sud moe tubu da odbije ili da je uvai, pa prema tome donosi presudu kojom se tuba odbija ili presudu kojom se tuba uvaava. Ako se tuba uvaava, istovremeno se i ponitava upravni akt i tada sud ima mogunost ( pod zakonom propisanim uslovima) da donese i presudu u tzv. sporu pune jurisdikcije , tj. da osim to poniti osporeni upravni akt, da presudom rijei predmetnu upravnu stvar. Takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. Ako je tuba podnosena u smislu odredbe lana 17 Zakona o upravnim sporovima (ZUS), tzv. spor zbog utanja administracije, sud donosi presudu kojom se takoe tuba uvaava, ali se tuenom organu nalae donoenje akta. Sud takoe donosi presudu i kada rjeava o zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke, a i o prijedlogu za ponavljanje postupka. Kada rjeava o zahtjevu za vanredno preispitivanje, sud presudom zahtjev odbija ili uvaava. Ako se zahtjev uvaava, presudom se moe ukinuti ili preinaiti sudska odluka protiv koje je podnesen zahtjev. Kada sud rjeava o prijedlogu za ponavljanje postupka, donosi presudu kojom prijedlog odbija ili dozvoljava ponavljanje postupka. Ako dozvoljava ponavljanje postupka, odluuje istovremeno i o ranijoj odluci kojom je okonan postupak ije se ponavljanje trai i stavlja tu odluku van snage u cjelini ili djelimino.

Presuda kojom se tuba odbija Presudom kojom se tuba odbija, se konstatuje da je upravni akt zakonit i potvruje njegova valjanost. Takvom presudom, upravni akt postaje pravosnaan, a to svojstvo stie i presuda, to proizilazi iz odredbe lana 34 ZUS-a, po kojoj se protiv presude donesene u upravnom sporu ne moe izjaviti alba, to znai da takva presuda moe biti pobijana samo vanrednim pravnim lijekovima. Izreka te presude glasi: Tuba se odbija, kao neosnovana. Presuda kojom se tuba uvaava Presudom kojom se tuba uvaava, istovremeno se ponitava osporeni upravni akt. Takva presuda donosi se uglavnom kada osporeni akt sadri takve nedostatke koji spreavaju ocjenu njegove zakonitosti ili ga ine nitavim. Nedostaci koji spreavaju ocjenu zakonitosti su esto formalno pravne prirode, kada upravni akt ne sadri sve one elemente koje treba da sadri prema odredbama lana 194 i 197 Zakona o optem upravnom postupku ( u daljem tekstu: ZOUP). Nedostatak obrazloenja je najei nedostatak takvog akta, ali ima i situacija kada je dispozitiv nejasan, neodreen ili nepotpun te kontradiktoran obrazloenju. Nitavost upravnog akta, propisana je odredbom lana 252 ZOUP-a i na istu sud pazi po slubenoj dunosti ( lan 30 stav 2 ZUS-a), ali bez obzira na to, nema mogunost da takav akt oglasi nitavim, ve samo da takav nedostatak konstatuje i da izvri njegovo ponitavanje ( odredba stava 2 lana 31 ZUS-a). Izreka presude u takvom sluaju glasi: Tuba se uvaava i osporeni akt ponitava Govorei o presudi kojom se tuba uvaava i osporeni akt ponitava, namee se pitanje da li je mogue i djelimino ponitenje osporenog akta, kada je tuba djelimino osnovana ili kada se tubom pobija upravni akt u samo jednom dijelu. Zakonom to nije posebno odreeno. Sudska praksa prihvata djelimino ponitenje upravnog akta i u izreci presude, samo onda kada je i dispozitiv osporenog upravnog akta formulisan tako da to omoguuje, tj. kada se on sastoji iz vie dijelova, taaka, stavova i slino, koji predstavljaju samostalne cjeline. To e biti u pravilu kada je osporeni akt konaan u prvom stepenu ili kada drugostepeni organ, odluujui po albi, izmjeni prvostepeno rjeenje ili ga poniti i sam rijei upravnu stvar, jer se u tim sluajevima u dispozitivu drugostepenog upravnog akta rjeava o samom predmetu upravnog postupka. Meutim u situaciji kada je osporenim upravnim aktom samo rjeavano o osnovanosti albe pa dispozitiv tog akta glasi: alba se odbija ili alba se uvaava i ponitava prvostepeno rjeenje sudska praksa uglavnom ne ide na djelimino ponitavanje takvih rjeenja, ali se sada u praksi pojavljuju i drugaija rjeenja, a i ZUS sadri dovoljno odredaba iz kojih se moe izvesti odreeni zakljuak kako o mogunostima, tako i obavezi suda da upravni akt poniti u dijelu u kojem je osporen ili u dijelu u kojem je tuba osnovana. Na ovakav zakljuak upuuju odredbe lana 15 i 18 ZUS-a, kojima se odreuje da se upravni spor pokree tubom i ta sadri tuba, kao i odreenje u kom pravcu i obimu se predlae ponitenje upravnog akta. Prema tome tuilac je u upravom sporu ovlaen da pokrene upravni spor i da odredi granice ispitivanja upravnog akta koji je predmet tog spora. U situaciji kada se tubom trai ponitenje upravnog akta u cjelini, a sud nae da je tuba djelimino osnovana i tada bi bio duan i ovlaten da osporeni akt poniti samo u tom dijelu u kom je tubu ocijenio osnovanom, a u odnosu na ostali dio, da tubu odbije kao neosnovanu. Takva obaveza proizilazi iz odredbe lana 31 stav 2 ZUS-a jer ona govori o odbijanju tube kao neosnovane, to znai da se tuba moe odbiti u cjelini samo ako je kao takva i ocijenjena. Do djeliminog ponitavanja upravnog akta, a s obzirom na sve navedeno, moe doi samo onda kada je mogue izdvajanje tog dijela upravnog akta tj. ako se upravni akt sastoji iz vie zahtjeva stranke, iz vie prava ili obaveza ili vie dijelova odreenog prava odnosno obaveza koje se mogu izdvojiti i samostalno evidentirati. To je najei sluaj u stvarima iz 3

oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja gdje se kao sporno moe istovremeno javiti, recimo pitanje visine penzije i pitanje poetka ostvarivanja tog prava. U takvoj situaciji, kada se tuba djelimino uvaava i osporeni akt djelimino ponitava ili kada se i tubom zahtjeva ponitenje samo jednog dijela osporenog akta, izreka presude je komplikovanija. Kako e tada glasiti izreka, a da bude jasna i razumljiva, zavisi i od toga kako je sainjen dispozitiv osporenog akta. Kada drugostepeni organ, odluujui po albi, poniti prvostepeno rjeenje i sam rjei upravnu stvar ili kada mijenja prvostepeno rjeenje, tada e i dispozitiv drugostepenog rjeenja sadravati odluku o svim zahtjevima ili dijelovima zahtjeva stranke. Ista je situacija kada drugostepeni organ djelimino poniti prvostepeno rjeenje i u tom dijelu vrati predmet na ponovno odluivanje, a u ostalom dijelu albu odbije. U takvom sluaju, ako se tubom upravni akt osporava u cjelosti, a sud nae da je tuba djelimino osnovana, izreka presude glasi: Tuba se djelimino uvaava i ponitava taka 1 dispozitiva osporenog akta. U preostalom dijelu tuba se odbija kao neosnovana. Ukoliko dispozitiv osporenog akta nije sastavljen od vie stavova, izreka presude bi tada glasila: Tuba se djelimino uvaava i osporeni akt ponitava u dijelu kojim je rjeeno o... Ako se i tubom upravni akt osporava u samo jednom dijelu, a sud nae da je tuba osnovana, izreka presude glasi : Tuba se uvaava i ponitava taka 1 dispozitiva osporenog akta, ili ... u dijelu kojim je rjeeno o... Na ovakav nain mogue je izvjesnim prilagoavanjem izreku presude stilizovati i djelimino ponititi osporeni akt i u sluaju kada je osporenim aktom alba odbijena. Bitno je da je upravnim aktom rjeavano o vie samostalnih prava ili obaveza stranke. Presuda u sporu pune jurisdikcije Citirana odredba, nadalje u stavu 3. regulie sluaj ponitavanja upravnog akta i rjeavanje same upravne stvari u sporu pune jurisdikcije, kada sud u smislu lana 29. stav 2 i 3 ZUS-a, na odranoj raspravi, injenino stanje nae drugaijim od onog utvrenog u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka uinjene od strane upravnog organa. Takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. U takvoj situaciji, za razliku od navedenih, izreka presude ima dva dijela, prvi, odluka po tubi, tj. uvaavanje tube i ponitenje upravnog akta i drugi, kojim sud odluuje o samoj upravnoj stvari, odnosno o albi, izjavljenoj protiv prvostepenog rjeenja ili ukoliko je alba iskljuena odluuje o zahtjevu stranke ili po slubenoj dunosti. Kada rjeava upravnu stvar, sud ima sva ovlatenja kao upravni organ umjesto koga rjeava, pa prema tome moe albu odbaciti ili odbiti, moe ponititi prvostepeno rjeenje i sam rjeiti upravnu stvar. Ima miljenja da sud ne moe samo ponititi prvostepeno rjeenje i predmet vratiti na ponovni postupak, jer se time ne rjeava upravna stvar, s obzirom da bi prvostepeni organ trebao da rjeava predmetnu upravnu stvar. Meutim kada se nezakonitost ogleda upravo u tome to je rjeenje o obavezi stranke doneseno, iako za to nije bilo osnova, presudom e uvaiti tubu i ponititi osporeni akt i prvostepeno rjeenje. Time je ta upravna stvar rjeena, jer ne treba donositi novo rjeenje. Mogunost odluivanja suda u sporu pune jurisdikcije regulisana je i u stavu 5 ove odredbe, takoe uz pretpostavku da osporeni akt treba ponititi, ali za razliku od prethodnog, bez provoenja rasprave i ukoliko to dozvoljava priroda stvari i rezultati postupka pruaju pouzdan osnov da se presudom rijei upravna stvar. Uslov da rezultati postupka pruaju pouzdan osnov, se odnosi na utvreno injenino stanje, koje bi trebalo da je pravilno i potpuno utvreno ili nesporno da bi dolo do odluivanja suda u sporu pune jurisdikcije, a povreda zakona koja bi bila razlog za ponitenje osporenog akta se sastoji u pogrenoj primjeni materijalnog prava. To odgovara i svrsi ove odredbe da se ubrza rjeavanje spornog odnosa, ali je za ovako postupanje potrebno ispunjenje i drugog uslova, da to dozvoljava priroda upravne stvari. U sluajevima kao npr. izdavanja putnih isprava i sl., sud nee biti u mogunosti donijeti presudu u sporu pune jurisdikcije i ako rezultati postupka pruaju pouzdan osnov, jer to ne dozvoljava priroda ove upravne stvari. I u ovom sluaju, kao i u 4

prethodnom, a kada su ispunjeni uslovi za donoenje presude u sporu pune jurisdikcije, sud ima sva ovlatenja kao upravni organ umjesto koga rjeava, pa tako moe presuditi i o dijelu upravne stvari, a i kad je osporeni akt zasnovan na slobodnoj ocjeni organa, jer tada ocjenu vri sud, a takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. U oba sluaja izreka presude glasi: Tuba se uvaava, osporeni akt ponitava i predmetna upravna stvar rjeava: alba tuioca izjavljena protiv rjeenja ..........(prvostepenog organa) broj: ........ od .......... godine se uvaava, to rjeenje ponitava i usvaja zahtjev tuioca za ......... ili ........ utvruje se da NN( tuilac) ima pravo na ...... ili Tuba se uvaava, osporeni akt ponitava i predmetna upravna stvar rjeava: alba tuioca izjavljena protiv rjeenja ..........(prvostepenog organa) broj: ........ od .......... godine se uvaava, to rjeenje ponitava ili ........ predmet vraa prvostepenom organu na ponovni postupak i odluivanje. Ova presuda u svemu zamjenjuje poniteni akt. Shodno navedenom, presuda kojom se tuba uvaava i osporeni akt ponitava predstavlja presudu o zakonitosti osporenog akta, dok presuda donesena u sporu pune jurisdikcije predstavlja rjeavanje konkretne upravne stvari u kojoj je povrijeen zakon. Presuda u tzv. sporu zbog utanja uprave U stavu 4 ove zakonske odredbe regulisano je postupanje suda u tzv. sporu zbog utanja uprave i odreeno da sud ukoliko nae da je tuba opravdana, presudom tubu uvaava i nalae tuenom organu da u roku od 30 dana donese odgovarajuu odluku. Za razliku od ostalih naprijed navedenih sluajeva u kojima sud uvaava tubu ukoliko je tuba osnovana, ovdje je za takvo postupanje potrebno da je tuba opravdana, iz razloga to je za ocjenu osnovanosti tube potrebna injenina graa, koja u ovakom sporu ne postoji, upravo zbog utanja upravnih organa, pa sud ne moe da se izjasni o osnovnosti tube. Podaci kojima sud u ovom sporu moe raspolagati (zahtjev stranke, injenice ukoliko su utvrivane u prvostepenom postupku i dr.) dovoljni su za ocjenu opravdanosti tube. Ukoliko je tuba neopravdana, ista se odbija. Mogunost suda da ocjeni da li je postupanjem tuenih organa povrijeeno pravo na tetu tuioca je bitno smanjena i u zavisnosti je od injeninog osnova kojim raspolae, a koji se razlikuje kada imamo sluaj utanja oba organa tj. nedonoenja rjeenja po zahtjevu i po albi stranke u odnosu na sluaj utanja samo drugostepenog organa tj. nedonoenja rjeenja po albi stranke. Kod utanja oba organa svoju ocjenu o opravdanosti ili neopravdanosti tube sud zasniva na navodima tuioca u zahtjevu, albi i tubi i na eventualnim dokazima koje je tuilac priloio. U takvim sluajevima se najee tuba mora uvaiti i tuenom organu naloiti da utvrdi sve potrebne injenice, da tuiocu omogui uee u postupku i da primjenom odgovarujeeg materijalnog propisa donese odgovarajuu odluku u propisanom roku. Mogunost odbijanja tube u ovoj situaciji je veoma rijetka, kao npr. kada je iz navoda tube jasno da organ kojem je podnesen zahtjev nije nadlean za rjeavanje, pa bi organ bio duan da zahtjev odbaci zbog nenadlenosti, a kako se kod ove vrste spora pretpostavlja da je o zahtjevu negativno rjeeno, to onda nema povrede zakona i tuba je neopravdana. U sluaju utanja samo drugostepenog organa je u odnosu na injenino stanje neto drugaija situacija, jer sud raspolae injenicama utvrenim u prvostepenom postupku na kojima moe da zasnuje svoju ocjenu, pa u situaciji kada je injenimo stanje pravilno i potpuno utvreno, sud e ispitati samo da li je pravilno primjenjen materijalni propis, pa u zavisnosti od utvrenog moe tubu da odbije ili da je uvai. Izreka presude glasi: Tuba se uvaava i slijedom toga nalae tuenom da u roku od 30 dana od dana prijema ove presude, donese rjeenje po albi tuioca izjavljenoj zbog

nedonoenja rjeenja po zahtjevu tuioca za ......... ili ...... donese rjeenje po albi tuioca izjavljenoj protiv rjeenja ................. ( prvostepenog organa) broj:........... od .......... godine ili ............ donese rjeenje po zahtjevu tuioca za .......... Presude po zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke lanom 40 ZUS-a, propisano je da: Sud presudom odbija ili uvaava zahtjev iz lana 35 ovog zakona (zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke). Presudom kojom se zahtjev iz stava 1 ovog lana uvaava sud moe ukinuti ili preinaiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Ako sud ukine sudsku odluku, predmet vraa okrunom sudu ija je odluka ukinuta. Shodno navedenoj odredbi, kada sud odluuje meritorno o zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke, uvijek odluuje presudom, bez obzira da li se zahtjevom pobija odluka u vidu presude ili rjeenja. Istovjetno kao i kod odluivanja o tubi, sud ima dvije mogunosti, da zahtjev odbije ili da ga uvai. Presudu kojom se zahtjev odbija, tako glasi i izreka, sud donosi ako utvrdi da je zahtjev neosnovan. Na taj nain potvruje da je pobijana odluka pravilna i zasnovana na zakonu. Presudom se zahtjev uvaava ukoliko je osnovan, a moe se ukinuti ili preinaiti sudska odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Kako e postupiti kada je zahtjev osnovan ZUS-om nije odreeno, to znai da to zavisi od ocjene suda. U praksi pobijanu odluku bi trebalo ukinuti uvijek kada je ista donesena uz povredu pravila postupka koje su uticale na njenu zakonitost i kada je potrebno da sud ija se odluka pobija ponovo razmotri sporna injenina ili pravna pitanja prema shvatanju nadlenog suda o njihovoj pravnoj relevantnoti. Do takve situacije dolazi kada se sud nije izjasnio o odreenim injeninim ili pravnim pitanjima ili ako se o njima izjasnio, pogreno ocjenjujui njihovu pravnu relevantnost. Ukoliko su izjanjavanje i ocjena suda o osnovanosti tube potpuni, ali se ne mogu prihvatiti kao pravilni u pogledu spornih injeninih ili pravnih pitanja, pobijanu odluku bi trebalo preinaiti. Preinaavajui pobijanu odluku, nadleni sud rjeava o tubi na nain propisan u lanu 31 ZUS-a sa svim ovlatenjima, koja ima sud kada rjeava po tubi. Izreka presude glasi: Zahtjev su uvaava, preinaava se presuda Okrunog suda u ........... broj........ od........... godine tako da se tuba odbija kao neosnovana ili ........ tako da se tuba uvaava i osporeni akt ponitava ili Zahtjev se uvaava, ukida se presuda Okrunog suda u ........... broj........ od........... godine i predmet vraa tom sudu na ponovni postupak. Kao i prilikom rjeavanja po tubi, sud ima mogunost, da kada je to potrebno, tj.kada je zahtjev djelimino osnovan, da zahtjev uvai u tom dijelu i shodno tome i odlui o tom dijelu pobijane presude. Izreka takve presude glasi: Zahtjev se djelimino uvaava, preinaava se presuda Okrunog suda u ........... broj........ od........... godine u dijelu kojim se odnosi na..............tako da se tuba u tom dijelu odbija kao neosnovana. U preostalom dijelu zahtjev se odbija ili Zahtjev se djelimino uvaava, preinaava se presuda Okrunog suda u ........... broj........ od........... godine tako da se tuba odbija kao neosnovana u dijelu kojim se pobija zakonitost osporenog akta kojim je tuiocu priznato pravo na starosnu penziju u iznosu od ....... mjeseno.

U preostalom dijelu, koji se odnosi na datum poetka isplate penzije, odreen tim aktom, zahtjev se odbija. Presude po prijedlogu za ponavljanje postupka lanom 46 ZUS-a propisano je da: Po isteku roka za odgovor po prijedlogu, sud presudom rjeava o prijedlogu za ponavljanje postupka. Ako se ponavljanje dozvoli, stavie se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimino. Ranije procesne radnje na koje ne utiu razlozi za ponavljanje nee se ponavljati. Presudom kojom se ponavljanje dozvoljava rjeie se o glavnoj stvari. Ovom odredbom regulisano je meritorno odluivanje suda o prijedlogu za ponavljanje postupka, kome sud pristupa, kako je to regulisano u stavu 1 ove odredbe, po isteku roka za odgovor na prijedlog i kada prijedlog moe da odbije ili da dozvoli ponavljanje. Pri takvom odluivanju sud takoe, kao i u prethodnom sluaju, uvijek donosi presudu, bez obzira da li se prijedlogom trai ponavljanje postupka okonanog presudom ili rjeenjem. Presudu kojom se odbija prijedlog za ponavljanje, tako glasi i izreka, sud donosi kada razlog, koji je podnosilac prijedloga naveo, nije pravno relevantan i ne moe dovesti do ponavljanja postupka, iako spada u zakonske razloge ponavljanja. Na primjer, ako je upravni spor okonan rjeenjem kojim se tuba odbacuje kao neblagovremena, pa stranka trai ponavljanje na osnovu potvrde pote, da je tubu prije isteka roka predala putem pote, ali obinom poiljkom, to je zakonski razlog ponavljanja ( novi dokaz) ali nije pravno relevantan i ne moe dovesti do ponavljanja, jer se kao dan predaje tube sudu rauna samo dan kada je tuba predata potom preporuenom poiljkom. Presudu kojom se dozvoljava ponavljanje postupka, sud donosi kada utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani u odredbi lana 41 i 42 ZUS-a i u toj situaciji stavie van snage u cjelini ili djelimino raniju odluku suda u zavisnosti od toga u kom obimu je predloena izmjena odluke (lan 44 stav 2 taka 4 ZUS-a) i rijeiti i o glavnoj stvari (predmetu upravnog spora) tj. o osporenom aktu i izvriti ocjenu njegove zakonitosti, bez obzira u kojoj fazi je dolo do ponavljanja postupka. Izreka takve presude u pravilu ima tri dijela: prvi u kome se uvaava prijedlog za ponavljanje postupka i ponavljanje dozvoljava; drugi u kome se stavlja van snage ranija odluka suda i trei u kome se rjeava o glavnoj stvari odnosno rjeava o tubi ili o pravnom sredstvu u zavisnosti u kojoj fazi sudskog postupka je dolo do ponavljanja. Izreka presude glasi: Uvaava se prijedlog tuioca za ponavljanje postupka okonanog presudom Okrunog suda u ........ broj: ...... od........ godine i ponavljanje dozvoljava. Presuda Okrunog suda u ........ broj: ........od ......... godine stavlja se van snage. Tuba se uvaava i osporeni akt ponitava.

KORITENA LITERATURA: Komentar Zakona o upravnim sporovima (ZUS) sa sudskom praksom,Vera Bai i mr. Zoran Tomi, Slubeni list SFRJ Beograd 1985 godine Komentar ZUS-a, prof.dr. Slavoljub Popovi i Jovanka Savinek, Savremena administracija dd Beograd 1997 godine Upravni spor sa komentarom ZUS-a i sudskom praksom, Miomir Barovi, Slubeni glasnik Beograd 2004 godine Pravo upravnog spora, , prof.dr Mirjana Raenovi, Pravni fakultet Univerziteta u Banjaluci, 2010 godine Komentar ZUS-a Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Brko Distrikta, Strahinja urkovi. Privredna tampa doo Sarajevo, 2010 godine.

Dana: 13.12.2010. godine