3.

PODJELA CESTA Javnom cestom smatra se cesta od opeg znaenja za javni promet koja zadovoljava sve uvjete to ih utvruju Osnovni zakon o cestama i ostali pcopisi. Uz razvoj motornih vozila i graenja cesta s vremenom su postale izrazite pojedinosti po kojima se ceste meusobno razlikuju. Prema Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama, ceste se mogu podijeliti: - prema drutveno-gospodarskom znaenju i - prema vrsti prometa kojemu su namijenjene. Prema svojim osobinama, cestc se mogu podijeliti na razne vrsti, od kojih emo ovdje navesti podjelu; - prema svrsi i prometnom znaenju, - prema veliini motornog prometa i - prema terenu kojim cesta prolazi.

3.1. Podjela cesta prema drutveno-gospodarskom znaenju Prema drutvcno-~ospodarskom znaeniu ceste se dijele na: - ma istralne . g... .... . ....s - re ionalne i , - lokalne. Ma istralne ceste su medunarodne i javnc ceste koje povezuju vee gradove i vanija gospodarska podruja Republike, odnosno vanija gospodarska podruja u Rcpublici. One se dovezuju na~ medunarodne ceste. ~Regionalne ceste su javne ceste koje povezuju gospodarska podruja u Republici ili podruja koja su posebno vana za Republiku. One povezuju relativno bliska gospodarska podruja i u isto vrijeme obavljaju distribuciju prometa i napajanje magistralnih~ cesta. ~okalne ceste su javne ceste koje povezuju sela i naselja na podru~u opine ili su vane za podruje opine. Te ceste pripadaju uim regionalnim podrujima i u kompetenciji su - komunalnihJ zajednica. Temeljem Prijedloga novog Zakona o javnim cestama predlae se ceste Republike Hrvatskc razvrstati i imenovati na sljedei nain: ~I dravne ccste I. upanijske ceste IL lokalne ceste. Ostatak cestovnc mree Rcpublike I-Irvatske moe se podijeliti na: Lkomunalne ceste 2~~. ostale ceste. I. DRAVNE CESTE Mreu dravnih cesta ine ceste koje povezuju cjelokupni prostor Republike I-Irvatske i integriraju ga u europsku mreu cesta, a namijenjene su promctu na vclikim daljinama. Temcljna mjerila . ~~ 2. autoc lua tc._i_ brzc _ccstc ' ~ 3. ceste koje medusobno_ povezuju istonu, sjevernu, sredinju, zapadnu i junu IIrvatsku 4.1. ceste koje povezuju glavni grad Zagreb s glavnim gradovima susjednih drava odnosno integriraju cestovnu mreu Hrvatske u meunarodnu mreu cesta 4.2. ceste koje integriraju cestovnu mrcu I-Irvatske u medunarodnu mreu cesta, odnosno povezuju glavni grad Zagreb sa znaajnim regionalnim sreditima susjednih drava preko glavnih graninih prijelaza (primjericc gradovi vei od 300 000 itelja) 5. ceste koje povezuju ,grad- Zagreb sa srcditima upanija ..,._._,. _ 6. ceste koje povezuju-- sredita upanija mcdusobno i gradove s ~`1c jlom~ni ministrativnim funkcijama upanija

7. ceste koje povezuiu sr.edita upanija s veim regionalnim sreditima susjednih drava (primjerice gradovi vci od 100 000 itelja) 8. ceste_koje ove ju turistika podruja mcdusobno i integriraju ih u mreu cesta Republike IIrvatskc i europsku mreu cesta 9. ceste koje medusobno povczuju granine prijelaze unutar pograninog podruja.

II. ZUPANIJSKE CESTE _----upanijske ceste povezuju naselja i lokalitcte unutar upanije i integriraju cjelokupni prostor upanije u mreu ccsta Republike Hrvatske. U ovu skupinu mogu se svrstati cestc u skladu s utvrdenim mjerilima. Temeljna mjcrila l. ceste^ koje--po.v.czuju sredita upanije s gradovima 2. ccstc kojc ovczu'u_gradove mcdusobno 3. ceste koie povezuju sredite upanije s opinskim sreditima 4. ceste ko'e ovezuju opinska sredita medusobno 5. ceste ~e.-psvezuju susjedna opinska sredita s opinskim sreditima u susjednim upanijama.

III. LOKALNE CESTE Lokalne ceste povezuju naselja i lokalitete unutar opine i integriraju cjelokupni prostor opine u mreu cesta Republike I-irvatske. U ow skupinu mogu se svrstati ceste u skladu s utvrenim mjerilima. Temeljna mjerila l. ceste koje povezuju sredite opine s nascljima s vie od 50 stanovnika unutar opine 2. ceste koie povezuju naselja s vie od 50 stanovnika meusobno 3. ceste u ~radovima i naseljima namijenjene prometu unutar njih ili ~unutar izgraenog podruja. Ostatak cestovne mrec Republike Hrvatske moe se podijeliti na dvije skupine cesta: l. Komunalne ceste U komunalne ceste pripadaju one ceste koje povezuju naselja s manje od 50 stanovnika kao i svc ceste i povrine unutar naselja na kojima se ne odvija javni promct vozila: - ceste koje povezuju nasclja s manje od 50 stanovnika _ - _bicikli ti~~...~.~, - ep~ ake zone , - ~~eake staze. 2. Ostale ceste U ostale ceste pripadaju sve ceste na kojima se ne odvija javni promet vozila i pjeaka, nego ih iskljuivo koristi privatna osoba ili odreena gospodarska djelatnost u ijoj je nadlenosti i gospodarenje tim cestama: - umske ceste - poljoprivredneMceste_~ ...~...~...-_ - vodoprivredne ceste ....w,..r.............-.-.-------...~-.. - osobne i privatne ceste..~^,. 3.2. Podjela cesta prema vrsti prometa kojemu su namijenjene Prema vrsti prometa cestc se dijcle na: - ceste za iskljuivo motorni promet i - ceste za mjeoviti promet. U ceste za iskljuivo motorni promet pripadaju autoceste i ostale ceste za motorni promet koje imaju monolitan kolnik. Autoceste su najvii razred javnih cesta. To su ceste

namijenjene iskljuivo brzom motornom proinetu. Na njima vlada reim neprekinutih prometnih tokova. Taj reim s visokim stupnjem sigurnosti, udobnosti i brzine ostvaruje se udobnim konstruktivnim rjeenjima. Ceste za motorni ~ promet imaju veliku prometnu vanost. Na njima je doputen samo promet motornih vozila. U te ceste pripada veina magistralne cestovne mree a i najoptereenije dionice regionalnih cesta. Ceste za mjeoviti promct namijenjene su kretanju svih vrsti cestovnih vozila i ostalih sudionika u prometu, tj. za motorna i zaprena vozila, bicikliste, pjeake itd. Ceste ovoga ranga projektiraju se prema kriterijima koji proistjeu iz vozno-dinamikih znaajki najbrojnije vrsti promcta.

3.3. Podjela cesta prema svrsi i prometnom znaenju Prema ovoj vrsti podjcle ceste se dijele na: - europske ceste za daleki promct, - ceste za daleki promet, - ceste za brzi promet, - zemaljske ceste, - turistike ceste, - ceste za specijalne svrhe i - gradske ceste. Europskc c_c_ste za dalcki promet su glavne ceste na naem kontinent 0 prolaze kroz vie od dvadeset drava i njihova je duljina vie od 50 000 km. Projektiranje i gradenje tih cesta odreeno je meunarodnim propisima. Ccste za dalcki promet povczuju glavna srcdita to sc nalaze u podiuju-~i'zave. Ceste za hrzi promet gradc sc u gusto naseljenim podrujima s velikim promctom. To su ccste velikog uinka i slue za svladavanje brzog~ promcta na tom podruju. Zemaljskc ceste slue za svladavanje prome~ta izmedu gradova na veim ili manji podrujima. Tu_ isti~. ~kc~ccst~ sluc, uglavnom, za povczivanje naselja i turistikih srcdita. Ccste_sa specijalnom svrhom sluc nekoj poscbnoj namjeni. Tu pripadaju industrijskc p ljoljlske, um e ccstc itd. Gradske ulice sluc promctu na ucm podruju grada. __ .. _ .,._-........_... 3.4. Podjela cesta prema veliini motornog prometa Prema veliini motornog prometa, izraenog prosjenim godinjim dnevnim prometom (PGDP), tj. brojcm motornih vozila koji se na kraju planiranog razdoblja oekujc na cesti tijekom 24 sata, ceste se dijcle u pet razreda (tablica 2).

U prvi razrcd pripadaju autoceste na kojima optereenje~ uglavnom mora biti vee od IS 000 vozilaldan, s vie od 2000 teretnih vozila. Planirano razdobljc za novogradnje je dvadcset godina, a za rekonstrukcije postojee ccste 520 godina.

3.5. Podjela cesta prema terenu kojim prolaze Prcdjcli kroz koje prolazi ccsta mogu biti: - ravni (I), - breuljkasti (II), . - brdoviti (III) i - planinski (IV).

Ravni nizinski prcdjeli imaju blagc nagibc tcrcna i na maloj su nadmorskoj visini. Na brculjkatom terenu su blage padine i nadmorska visina od 200 do 300 metara. Na brdovitim prcdjclima padine su znatno strmije, vcc su nadmorskc visinc, a visinske