ODGOVORI IZ SOCIOLOGIJE 1) Pojam i predmet sociologije?

Sociologija je teorijsko empirijska znanost koja izuava: - cjelokupnost drtvenog ivota, drutvene grupe, drutvene strukture, drutvene pojave i oblike ljudske svijesti, koristei rezne metode de inirajui zakonitosti razvoja cjeline drutva! ") Osnovna svojstva znanstvenog zakona? #snovna svojstva znanstvenog zakona su: opost, objektivnost, uzronost, iskustvena povjerljivost i nepovjerljivost, odnosno relativna stalnost! $) Ka smislu ovjekove spoznaje? %ednom rijeju , kljuno pitanje se vezuje za ono to je is&odite i utoite svega, za ono to je centralna kategorija: 'og, (riroda, ovjek! #d izbora is&odine kategorije zavisi i karakter odgovora na apostro irana pitanja! )) Znaaj sociologije za svakodnevno iskustvo? *! +uki! ,onstatira da znaaj sociologije za praktinu djelatnost, za postizanje sree ljudi jo vei od prirodni& nauka! -ovjek je u tolkoj mjeri savladao prirodu da bi mogao srenije ivjeti no to ivi da je bar u priblinoj mjeri savladao i drutvo!.e/utim upravo drutvena mu sti&ija onemoguava da koristi sve rezultate do koje su stigle prirodne nauke! 0) Odnos sociologije i folozofije? 1ri su bitna aspekta gdje se dodiruju sociologija i ilozo ija: ontoloki, gnoseoloki i metodoloki! 2ilozo ija omoguuje sociologiji da ne ostane na razini proste deskripcije drutveni& pojava, ve da se moe izdii na nivo nji&ovi& uopavanja odnosno teorijski& generalizacija! 3) Odnos sociologije i historije? 4 &istorija i sociologija pruavaju ljudsko drutvo! 5istorija istruje i oobjanjava konkretne drutvene pojave prolost, a sociologija objanjava nji&ove zajednike i ope karakteristike te zakonitosti razvoja u sadanjosti 6) Odnos sociologije i pedagogije? Sociologija omoguava pedagogiji da lake prepozna i odredi pedagoke metode pomou koji& e najlake postii drutveno postavljene ciljeve odgija i obrazovanja! 7) Odnos sociologije i psihologije? #bje istrauju enom socijalizacije, s tom razlikom to je za socijalnu psi&ologiju primarno znaenje psi&iki& momenata, dok je za sociologiju to seundrano, sociologija u prvi plan stavlja drutvenu dimenziju socijalizacije! 8) Misao o drutvu u antiko doba? .isao o drutvu u 9! doba isticali su (laton 9ristotel! +jude tj! :rutvo su podijelili na &elene i ostale;berbere) i smatrali su da trebaju vladati posebni zakoni za prve i druge! #ni su iznijeli s&vatanje o drutvu, dravi, ovjeku! 1<) Misao o drutvu bn !aldun? #n uoava odre/ena pravila u nastajanju i razvoju &istoriji proli& drutava! =opavajui ono to je svojstveno i zajedniko svakom drutvu, on ormulira zakoon o ciklinom razvoju politiki& organizacija drutva! ( onjemu svako drutvo poinje kao nomdsko da bi preko razvoja socijalizacije ormiralo kao dinastija i drava! 11) "azvoj socioloke misli u #i!? *azvoj socioloke misli u 'i5 im dosta slinosti sa razvojem ove misli u ostalim evropskim zemljama! = srednjovijekovnom bosanskom drutvu postoje znaajni radovio drutvenoj stvarnosti u 'osni! (ovelja 'ana ,ulina i druge povelje i dokumenti jasno svjedoe o razvoju ukupne socijalne misli tog doba 'i5! 1") Misao o drutvu !asana K$P$? *aspravljajui o o strukturi drutva (ruak na tipino socioloki nain navodi da svako drutvo tipino sainjavaju etiri stalea! Strukturni slojevi prema (ruaku jesu: stale za mo, stale za pero, stale za poljoprivredu, stale za zanastvo i trgovinu!

1$) Pozitivizam u sociologiji? >lavni predstavnik pozitivizma je #gist ,omt koji je djelovao u prvoj polovini 18! st! (oznat je po tome to je to je izvrio klasi ikaciju znanosti, smatrajii da postoji est disciplina: matematika, astronomija, izika, &emija, biologija te socijalna izika koju e kasnije imenovati sociologijom! ?astupao je stav da su znanstveno valjane samo one spoznaje koje su zasnovane na analizi stvarne tj! @mprijske gra/e odnosno pozitivno utvr/eni& injenica! 1)) Mehanistika kola u sociologiji? #va kola spada u red najstariji& socioloki& kola #vdje se drutvo tretira kao me&aniki stroj iji dijelovi obavljaju zadane unkcije pri emu se misli na pojedince i grupe! (redstavnici: Ail erd (ereta, :ord 'erkleB!!! 10) %eografska kola u socijologiji? #va kola je speci ina po tome to drutvo i karakter njegovog razvoja nastoji objsniti kao rezultat djelovanja klimatski&, geogra ki&, kon iguracijski& i dr tzv, zemljini& aktora! 13) #iologizam u sociologiji? #va kola se javlja kao posljedca znaajni& otkria u prirodnom znanostima posebno u biologiji! :arvin je u prvi plan stavljao vie protu prvaca me/u kojima je najpoznatiji: organcistiki, socijaldarvinistiki i rasistiki! 16) Psiholoke teorije o drutvu? %avljaju se polovinom "<! st ! najpoznatiji predstavnici individualnog psu&ologizma spadaju .aC Aeber, Sigmund 2reud, dok u predstavnike kolektivnog psi&ologizma spada @mil :irkem! Socioloki psi&ologizam pokuava objasniti drutvo i pojave u njemu na osnovu djelovanja psi&iki& inilaca putem uzajmni& dodira!! 17) Misao o drutvu %$ lebona? #n se zadrao na analizi socijalne evolucije, ponaanju gomile, revolucije! #n upotrebljava pojam rasna dua! Dacionalni karakter je nastao evolucijom odluujui je aktor nastanka nacije! (si&ike karaktristike gomile su: izuzetna emocionalanost, slab intelekt, podlonost sugestijama i kolektivnim predsatvama, um gomile nije identian prosjenom umu i sklonost nasilju! 18) &litistike teorije o drutvu? 1eoretiari elitizma pokuali su utemeljiti i opravdati vladavinu manjine nad veinom, a time i nejednakost me/u ljudima! (o njima masa je intelektualni moralana socijalna kao i u svakom drugom pogledu nesposobna za upravljanje pa kao takva treba da bude podlona uticaju i moi elitistike manjine! "<) Marksistika teorija o drutvu? .arksizam se zalae za ukidanje gospodarstva jedne klase tj za za eliminiranje klasne podvojenosti, &egemonije jedni& naspram drugi& ljudi! ,arl .arks utemeljitel ovog uenja zalagao se za jedinstvo teorije i prakse! .arksizam je nastao kao pokuaj da se odgovori na kljuno pitanje epo&e , kako je mogua revolucija te koji je to &istorijski subjekt sposoban da je realizira! (redstavnici: .arC Aeber, 2rdiri& @nglas, Eladimir 4li =ljanov, +enjin!!! "1) 'unkcionalizam u sociologiji? Spada me/u najdominantnije savremene teorije o drutvu! (redstavnici su 'ranislaF .alinoFski, *etkli 'raun!! #ni smatrju da ni jedno drutvo ne bi moglo egzistirati kao organizacioni sistem odnosa, ukoliko izme/u njegovi& dijelova ne bi postajao unkcionalni sklad! (rema 1alkotu (arsonsu drutveni sistem se de inira u smislu mnotva individualni& aktera koji djeluju jedni na druge u odre/enoj situaciji traei da zadovolji svoje potrebe! "") (trukturalizam? Se javio sredinom ezdesati& godina dvadesetog st! >lavni utemeljai su .iel 2uko, ,lod- +evi Stros i +uj 9ltiser! >lavni pravac strukturalizma usmjeren je ka egzistencijalizmu a preko njega na odre/ene oblike &umanizma! #snovna teorijsko- metodoloka polazita strukturalizma su: jezik je najstarija struktura a lingvistika temelj svim drgim drutvenim znanostima, ljudi najee nisu svjesni drutveni& ponaanja, sva drutva se nalaze na istom nivou i pojam strukture proizilazi iz unaprijed navedeni& stavova!

"

"$) (imboliki interakcionizam? ,ao teorijski pravac nastje pod uticajem pragmetizma, enemoloke kole i ikake sociololoke kole! #snovna odrednica ovog uenja stavljanje akcenta na interakciju izme/u ovjeka i drutva! +judi reagiraju s&odno znaanjima koje podrazumijevaju nji&ove akcije i relacije koja oni pridaju!(o 5aralambosu simboloki inerakcionizam karakterizira:stav da ljudska bia djeluju natemelju znaenja koja propisuju predmetima i doga/ajima, stav da znaenja izviru iz procesa interakcije, da su znaenja rezultat interpretativin& postupaka! ")) Kritika teorija drutva? #snivai ove teorije su .aC 5ork&ejmer, 1eodor Aiesgrund 9dorno, @ric& 2romm, 5rerbert .arkus! #ni analiziraju pitanje uticaje savremene te&nike i plitike organizacije na sudbinu i poloaj linosti, njezine individualnosti i slobode! "0) zazovi savremene socioloke misli? Sociologija nesmije sebi dopustiti da bude pasivni sudionik i naknadni tuma ti& procesa, ve se mora nametnuti kao nji&ov kririko aktivni kreator! "3) Metode u sociologiji? (od metodom istraivanja obino se podrazumijeva skup istrumenata i pstupaka koji se primjenjuju u istraivakom radu! .etode dijelimo u tri osnovne grupe! = grupu grupu spadaju:pomone metode, u drugu grupu posebne znastvene metode i treu grupu ine osnovne zdravstvene metode! "6) Osnovne faze znastvenog istr)ivanja su? #dre/ivanje predmeta i &ipotetikog okvira istraivanja, izrada plana istraivnja, prikupljanje podataka, sre/ivanje i kasi iciranje dobiveni& podataka, znanstveno objanjenje i provjeravanje! "7) (ocioloko odre*enje pojma drutva? "8) %urvieva hipologizacija globalnog drutva? $<) Zajedniki elementi globalnog drutva? $1) +rutvenost? %e svojstvo sposobnost uspostavljanja ciljni& smisleni& veza, odnosa i interakcija me/u odre/enim subjektima! Sposobnost ljudi da stupaju u drutvene odnosekako bi se ralizirali kao linosti i ivjeli kao ljudi jeste drutvenost! :rutvenost je sadrajnost relacija izme/u drutveni& inilaca! $") ,ovjek? %e sloen obie koje se nemoe cjelovito izraziti ni jednim svojim parcijalitetom odnosno pojedinanom speci inu! #n je ogranien prirodnom nunou ali je ogranienai mo njegovog du&a da obu&vati , s&vati, i prisvoji, svlada prirodu! Svoju bitnost izraava praktinim i svjesnim odnosima, slobodnim izborom mogunosti za postiznaje ciljeva i drutvenom komunikacijom! $$) Pojam i vrste drutvenih pojava? :rutvena pojava je povezano , svjesno djelovanje ljudi ili drutveni& grupa koja rezultira novim drutvenim sadrajima koji mogu biti materijalne i du&ovne naravi! (ostoje dvije vrste drutveni& pojava: drutveni procesi i drutvene tvorevine! $)) Pojam drutvene grupe? :rutvena grupa je jedan od osnovni& oblika ispoljavanja drutvenog ivota kao i jedan od osnovi& pojmova socijologije! $0) +rutvena struktura? :rutvena struktura je relativno stabilna i dinamina cjelina sastavljena od drutveni& odnosa izme/u i unutar ti& elemenata te nji&ovog me/udjelovanja kao drutvene cjeline! $3) Pojam i vrste socijalizacije? Socijalizacija je sloeni interaktivni odnos pojedinca i drutva vezan za proces usvajanja znanja, stavova, vrijednosti i normi, obrazaca ponaanja, naop&odni& za sudjelovanje linosti u drutvenom ivotu! :ijelimo je na primarnu i sekundarnu! = sekundranu spadaju: anticipativna, razvojna, obrnuta i politika! $6) Kritrij za klasifikaciju drutvenih grupa? = naoj sociolokoj literaturi najee se susree podjla na globalne;rod, pleme, narod nacija) i parcijalne;porodica, klasa, sloj partija)!

$7) %urvieva klasifikacija drutvenih grupa? >urvi je ponudio 10! kriterija za klasi iciranje drutveni& grupa: sadraj;uni unkcionalne, multi unkcionalne, unkcionalne), obim;zbijene, srednje, iroke), trajanje;privremene, trajne), ritam;spor, srednji, brzi), stepen disperzije;iji su lanovi rasuti po itavoj teritoriji, grupe koje se povremeno okupljaju, i stalno okupljene grupe), nain ormiranja;dobrovoljni i prinudni), nain pristupanja;otvorene zatvorene), stepen ekserorizacije, unkcije, usmjerenost, nain proimanja, stepen zdruivosti, nain prinu/ivanja, vodee naelo organizacije, tepen jedinstva! $8) Podjela drutvenih grupa? = sociolokoj znanosti se vnajee se upotrebljava podjela grupa na parcijalne i globalne! = parcijalnim se odvija ogranian broj drutveni& unkija, a u globalnim odvijaju se svi drutveni procesi! )<) Pojam i historijski razvoj porodice? (orodica je drutvene grupa koju karakterizira zajedniko prebivanje ekonomsku saradnju i razmnoavanje! ,roz &istoriju je porodica prola kroz etiri dominantna oblika: porodica krvnog srodstva, porodica punalua, porodica parova, i monogavna porodica! )1) Osnovna obilje)ja porodice? =niverzalnost,zajednost, primarnost u socilijaziranju linosti, psi&osocijalna povezanost lanova i seksualnost! )") 'unkcije porodice? Svaka porodica ima pet osnovni& unkcija: seksualno reproduktivna, emotivno psi&oloka, ekonomsko zatitna, odgojno obrazovna i socilijazirajua! Sve unkcije porodice jedna drugu uslovljavaju, nadopunjuju i odre/uju! )$) Problemi u razvoju savremene porodice? Su sljedee: porodica postaje privatnija u odnosu na drutvo, pojaana invidualnost me/u lanovima porodice, reduciranje unkcija porodice, smanjenje broja lanova, rastua stopa razvoda brakova, izmijenjen poloaj ene, povean broj samaki& porodica, sve vei broj vanbrane djece i ko&abicija kao stilGbranogG ivota! ))) Pojam dr)ave? :rava je institucionalni oblik javne vlasti, regulator odnosa izme/u pojedinani& i opi& interesa, na teritoriju tano odre/enom dravnom granicom! :rava javno vlast, kao opi interes drutva, provodi razvijenom mreom institucija organizacija, koristei zakonom propisanu iziku primjenu! )0) -eorijske koncepcije o dr)avi? .oemo i& svrstati u etiri teorijske koncepcije: teoloku, idealistiko-subjektivistiku, ugovornu i materijalistikopozitivistiku!1eoloke koncepcije o dravi bile su naroito zastupljene u srednjem vijeku! )3) -ipovi i oblici dr)avaH .onar&ija je jedna od najstariji& oblika organiziranje drave! 1o je oblik drave u kome je sva vlast koncentrirana u instituciji monar&a!*epublika je tako/er jedan od stariji& oblika dravnog ure/enja! #blik ure/enja drave suprotan je monar&iji! Eezana je za volju naroda i podrazumijeva vlast veeg ili manjeg dijela naroda! 1ipovi: :emokratski tip, jednostavni, sloeni, unitarni, ederacija i kon ederacija! )6) Organizacija dr)avne vlasti? :ravnaa vlast ma koliko snana i autoritativna nije monolitna i jednodimenzionalna, ona se realizira na ve nivoa dravne strukture i &ijerar&iskog ustrojstva te obu&vata razliite oblike privredno kulturni& djelatnosti! (odijeljenja je na zakonodavnu i sudsku vlast! )7) +rutvene institucije organizacija? :rutvene institucije su relativno trajni obrasci ponaanja sa tano odre/enom drutvenom vrijednou i ulogom! :rutvene organizacije su svjesno uspostavljane drutvene tvorevine radi postizanja odre/eni& ciljeva! )8) #iokratija i tehnokratija? 'iokratija predstavlja poseban drutveni sloj koji se pro esionalno bavi poslovima, rukovo/enja, upravljanja i organiziranja u drutvenoj

administraciji i dr! velikim &ijerarkiskim organizacijama! 1e&nokratija: se javlja kao posljedica narastanja uloge i moi, upravljaki& struktura kao to su menaderi, razne te&nokratske i te&nobirokratske strukture! :o toga je dolo u azi kapitalizma te dravnog socijalizma! 0<) Pojmovno odre*enje nacije? Dacija je jedan od najsloeni& kolektivni& kolektivni& identiteta iji nastanak i razvoj ine najznaajnija pitanja razvoja savremeni& drutveni& odnosa i procesa kao to su osnos drutveni& grupa unutar nacuije te odnos nacija prema drugim nacijama! 01) -orijske generalizacije o naciji? Su:subjektivno idealistike, unkcionalistike, etatistike, kibernersko komunikacijske, materijalistiko pozitivistike i islamska misao! 2unkcionalistika torija nacije po (arsonsu nacija se javlja kao asocijacija gra/ana! Stein *okkan vnaciju de inira kao asocijaciju gra/ana i kao kulturnu zajenicu! 4slamska misao o naciji- islam se obraa ovjeku kao inividui a isto tako upuuje ga na zajednicu kojoj pripada! 1o se vidi u svim njegovim priopisima i vjerskim i svjetovnim! 0") Odnos nacije i dr)ave? #dnos nacije i drave nije jednosmijeran nacije i drave posmatrane kao drutveni odnos me/usobno se uslovljavaju tj, nji&ov inerakcijski odnos je uvijek uzrono posljedian u oba smijera! 0$) Odnos nacije i religije? #dnos izme/u nacije i religije nije pravolinijski uvijek na istom &orizontalnom nivou, ve je taj odnos interakcijski isprepletan na razlitim nivoima i stepena intenziteta u zavisnosti od stepena razvijenosti svake od navedeni& pojava! 0)) "eligijski faktor u uobliavanju nacija u #i!? .e/ureligijski i me/uetniki odnosi u 'i5 ne ine jedinstvenu speci iku 'i5 samo danas ve su to bili u itavom povijesnom toku razvoja bosanskog drutva!= 'i5 imamo tri svjetske religije istovremeno kao i tri socijalna kulturna i idejna realiteta! *eligijski aktor u 'i5 ne zanemaruje tradiciju,obiaj, jezik! 00) Obrasci nacionalanih pokreta? Dacionalni pokreti kao i drugi pokreti predstavljaju izraz klektivne volje veine lanova nacionalne zajednice! #ni su iskazivali veu elju za nacionalnom samostalnou slobodnom i nacionalnom neuzvjesnou! 03) .acija i nacionalizam? Dacionalizam je pojam koji je pratio i prati razvoj nacije i nacionalni& pokreta! = poetnoj azi ormiranja nacionalizam je oznaavao pokret gra/anske klase! :anas se pod ovim terminom podrazumijeva mnotvo negativni& ideoloki& nedemokratski& ovinistiki& i drutveno reakcionarni& sadraja!Dacionalizam je doktrina kojo se propovijeda nacinalna iskljuivost i odvajanje od drugi& naroda!