You are on page 1of 15

RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE

Nasljedno pravo ima dva osnovna znaenja, objektivno i subjektivno. U objektivnom smislu to je skup pravnih propisa koji ureuju nasleivanje, a u subjektivnom smislu oznaava konkretna ovlaenja odreenog lica, da na osnovu objektivnog nasljednog prava stekne odreena prava iz zaostavtine ostavitelja. Nasljedno pravo u svojoj dugoj istoriji je razvilo i posebnu terminologiju. Umrlo lice ija je imovina predmet nasleivanja naziva se ostavilac, de cujus, defunctus. Ukoliko je ostavitelj ostavio testament odnosno zavjetanje, onda se on naziva zavjetalac ili testator. renutak smrti ostavitelja, a to je ujedno i trenutak otvaranja naslijea, naziva se delacija. !movina ostavitelja ili testatora koja je podobna za nasleivanje, naziva se zaostavtina odnosno ostavina. "dredba u testamentu kojom se odreenom licu ostavlja tano odreeno pravo, naziva se isporuka ili legat, a lice u iju je korist takva odredba sainjena naziva se isporukoprimac ili legatar. Nasljednopravni propisi imaju dvije dimenzije, vremensku i prostornu.#remenska dimenzija znai da se zaostavtina raspravlja po propisima koji su va$ili u momentu smrti ostavitelja.%unova$nost testamenta , ugovora o do$ivotnom izdr$avanju i ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za $ivota se cijene po zakonu u vrijeme kada su ovi pravni poslovi poduzeti.Ustavno naelo o neretroaktivnosti zakona potuje se i u materiji nasljeivanja. %retpostavke za postojanje zaostavtine su& smrt ostavitelja i otvaranje nasljea ' delatio hereditatis(, a elementi koji se isto oznaavaju kao preduslovi ili uslovi su postojanje nasljednika i osnov pozivanja na naslijee.)o nasljeivanja dolazi uvijek kada postoji zaostavtina i kada se ovori naslijee ' delacija(, te e se tada uvijek nai lice*srodnik do dr$ave kao poslednjeg nasljednika, i postojati e osnov pozivanja na naslijee.!z ovog se izvodi zakljuak da su bitne pretpostavke za nasljeivanje, zaostavtina i delacija, postojanje nasljednika i osnov pozivanja na naslijee. renutkom smrti fizikog lica otvara se njegova zaostavtina, te je veoma znaajno odrediti momenat delacije, jer se prema njemu odreuje sastav zaostavtine, krug nasljednika odnosno njihovo postojanje, dostojnost, sposobnost, rokovi zastarjelosti za nasljednike tu$be.%otrebno je utvrditi ne samo dan, nego i as a po mogunosti i minutu smrti ostavitelja."vo ima krupnih posledica kod komorijenata, jer mala vremenska razlika je bitna.+od proglaenja nestalog lica za umrlo , sud e ukoliko sa sigurnou ne mo$e da odredi datum smrti uzeti kao datum smrti dan koji ono nije pre$ivjelo, a ako se ni to ne mo$e utvrditi datum njegove smrti smatrae se prvi dan po isteku zakonom propisanih rokova poslije kojih se nestalo lice mo$e proglasiti umrlim.

,aostavtinom se smatra skup prava i obaveza ostavitelja , njegova cjelokupna aktiva i pasiva podobna za nasljeivanje,a koja nije nekim posebnim propisima podvrgnuta drugaijim pravilima. %ostoje prava koja ne ulaze u zaostavtinu , pravo pree kupovine.,aostavtina je iri pojam od imovine ostavitelja jer u nju ulaze i neka neimovinska prava ostavitelja, autorska prava, i ine je imovina ostavitelja ' aktiva( i dugovi ostavitelja ' pasiva(.-ktiva i pasiva ine bruto zaostavtinu, a razlika izmeu njih se zove ista zaostavtina. .ogunost da pasiva bude vea od aktive oslobaa nasljednika da anga$uje svoja sredstva radi namirenja dugova ostavitelja jer on odgovara za dugove samo u visini vrijednosti naslijeene imovina.U zaostavtinu ulaze & stvarna prava, pravo svojine , slu$benosti, zaloge, pravo graenja, dr$avina, obligaciona prava, prava iz ugovora o kupoprodaji , depozitu, naknada tete, neosnovano bogaenje,autorska prava i prava iz industrijske svojine.%rava vezana za linost ostavitelja se gase njegovom smru, lina slu$nost itd. U sastav zaostavtine ne ulazi& imovina supru$nika steena po osnovu zajednikog braka,izdvajanje po nekom drugom osnovu /izluna tu$ba , imovina koja je prela na umrlog ugovorom o do$ivotnom izdr$avanju, izdvajanje u korist potomaka koji su privreivali zajedno sa ostaviteljem .0ica koja ispunjavaju navedene uslove , a ne spadaju u krug onih koje zakon ovlauje na tra$enje izdvajanja , mogu ovo zahtijevati samo u parninom postupku , trea lica. %redmete zaostavtine ne ine predmeti domainstva koji slu$e svakodnevnim potrebama potomcima , branom drugu i roditeljima ostavitelja , a nisu vee vrijednosti. i predmeti postaju zajednika svojina tih lica. OSTAVINKI POSTUPAK "stavinski postupak predstavlja skup procesnih radnji pred sudom koje imaju za cilj utvrivanje nasledno pravnih posledica ostaviteljeve smrti. 1udski postupak za raspravljanje zaostavtine ureen je ,akonom o vanparninom postupku. ,akonom o vanparninom postupku su ureena pravila u kojima redovni sudovi postupaju i odluuju o linim, porodinim, imovinskim i drugim pravnim stvarima koje se po tom ili drugom zakonu rjeavaju u vanparninom postupku2 njegove odredbe primjenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadle$nosti redovnih sudova za koje nije izriito odreeno da se rjeavaju u vanparninom postupku, ukoliko se ne odnose na zatitu povreenog ili ugro$enog prava niti se zbog uesnika u postupku mogu primjeniti odredbe ,akona o parninom postupku. .eutim, treba istai& poto je parnini postupak opti postupak za zatitu graanskih subjektivnih prava, to se njegova pravila, kao opta, primjenjuju u vanparninom postupku, a time i u ostavinskom postupku. 3azumije se da postoje i izvjesna odstupanja, vea ili manja, koja ine ostavinsku proceduru specifinom. !nae iostavinski postupak na kojoj je postavljen ,akon o vanparninom postupku ima dvije procesne cjeline&

a( prethodni postupak b( postupak za raspravljanje zaostavtine PREDMET POSTUPKA U ostavinskom postupku sud utvruje ko su naslednici ostavitelja, koja imovina ulazi u sastav njegove zaostavtine i koja prava pripadaju univerzalnim a koja singularnim supcesorima, i eventualno drugim licima. "stavinski sud ustvari ima tri osnovna zadatka& da utvrdi sastav zaostavtine, da utvrdi osnov nasleivanja ' zakonsko i testamentalno( da utvrdi ko su univerzalni supcesori 'naslednici u u$em smislu(, kao i njihove nasledne kvote, ko su singularni supcesori i eventualno neki drugi korisnici 'korisnici naloga( i koja prava pripadaju tim licima. U ostavarivanju ovih zadataka, utvrujui nesporno injenino stanje i rjeavajui pravna pitanja, ostavinski sud postupa po pravilima parninog postupka, kao optim, i po pravilima vanparninog postupka i u njegovim okvirima ostavinskog, kao posebnim pravilima 'le4 specijalis(. "stavinski postupak je dio ire cjeline koja se naziva vanparnini postupak, a ovaj je dio jjo ire cjelin koja se zove parnini postupak. 5ilj ovih postupaka je u krajnjoj liniji potpuno isti, a to je zatita i obezbjeenje graanskih subjektivnih prava i ovlaenja 'prije svega imovinskih ali i nekih neimovinskih prava(. o je razlog to su svi ovi postupci pro$eti u osnovi istim pravilima procedure, pa poto je parnini postupak najoptiji i najznaajni postupak za zatitu graanskih prava to se njegove norme, upravo kao pravilo, primjenjuju i u vanparninom, pa i u ostavinskom postupku. "tuda u ostavinskom postupku va$e sva pravila parninog postupka ' shodna primjena pravila ,akona o parninom postupku(, ukoliko ,akonom nije predvieno neto drugo. "stavinski postupak, razumije se ima i izvjesne specifinosti koje ponekad predstavljaju i znatna ostupanja od pravila parninog postupka.Najznaajnije razlike su sledee& %okretanje parninog postupka inicira ona stranka koja smatra da je neko njeno graansko pravo povreeno ili ugro$eno pojavljujui se u ulozi tu$ioca u sporu. Nasuprot tome ostavinski postupak od strane samog suda, po slu$benoj du$nosti 'e4 officio(, im nadle$ni sud sazna za injenicu delacije. "stavinski sud dobija od nadle$nog matiara smrtovnicu i po tom sam pokree postupak za raspravljanje zaostavtine. !pak, mogue je da sud i na drugi nain sazna za delaciju npr. -ko sama zainteresovana strana 'naslednik, legatar, izvrilac testamenta, povjerilac ili neko drugo lice( podnese relevantne dokaze o smrti ostavitelja. o naravno ne mjenja pravilo o oficijelnom karakteru kretanja ostavinske rasprave jer aktivnost zainteresovanih lica u pomenutom smislu predstavlja samo obavjetavanje suda o pravno relevantnim injenicama za pokretanje postupka, a u samom pokretanju postupka odluuje uvijek ostavinski sud 'prije nego to pokrene postupak, sud mo$e zatra$iti dodatne dokaze, izvriti odreene provjere slu$benim putem i sl(.

Na voenje parninog postupka utiu i stranke u postupku, naroito putem svojih dispozitivnih radnji / npr. %arnica e biti okonana odricanjem od tu$benog zahtjeva ili povlaenjem tu$be. U ostavinskom postupku pravilo je drugaije. Naime, ostavinski sud vodi pokrenuti postupak do kraja, do donoenja ostavinskog rjeenja. 3adnje stranaka ne mogu dovesti do okonanja ostavinskog postupka, ta vie stranke ne mogu uticati ni na tok ostavinskog postupka. "d pravila da se pokrenuti ostavinski postupak mora sprovesti po naelu oficijelnosti sve do kraja, odnosno do donoenja rjeenja o nasleivanju, postoje neki izuzeci. %rije svega ukoliko se utvrdi da ostavitelj nije imao nikakvu imovinu koja je podobna za nasleivanje, postupak se uopte nee voditi. )o takve situacije mo$e doi ne samo u sluaju kad je ostavitelj bio veoma siromaan, ve i u onim sluajevima kada je ostavitelja tako raspolagao imovinom da nije ostalo nita to bi ulo u sastav zaostavtine 'npr. ,akljuio je ugovor o do$ivotnom izdr$avanju kojim je je obuhvatio svoju cjelokupnu imovinu koju nije uveao sve do smrti(. 1 druge strane, ukoliko se utvrdi da u sastav zaostavtine ulaze samo prava na pokretnim stvarima, a naslednici ne zatra$e voenje ostavinskog postupka onda e ostavinski sud obustaviti postupak.. !pak u savremenim uslovima naslednici su esto prinueni da tra$e voenje ostavinskog postupka ak i u sluajevima kada u sastav zaostavtine ulaze samo pokretnosti 'npr. Novac na tekuem raunu ili tednoj knji$ici, stvari u sefu u banci, motorna vozila, oru$je i sl.(, jer se za prenos odgovarajuih prava u odreenim sluajevima zahtjeva pravosna$na sudska odluka 'ostavinsko rjeenje(. %ribavljanje i donoenje dokaza u parnici po pravilu je predvieno parninim strankama. U ostavinskom postupku kao to smo ve istakli, sud donosi odluku na osnovu rezultata cjelokupnog raspravljanja imajui u vidu kako dokaze koje su stranke podnijele, tako i dokaze koje je sam sud pribavio slu$benim putem. Na taj nain ostavinski sud po pravilu, igra znaajnu ulogu u pribavljanju dokaza nego to je to sluaj sa parninim sudom . "stavinsko rjeenje mo$e se zasnivati na dokazima koji nisu izvedeni pred sudijom koji je rjeenje donio. .ogue je takoe da odluku donese sudija koji uopte i nije vodio ostavinsku raspravu. )akle u ostavinskom postupku va$i naelo posrednosti. 3azlog ovog znaajnog ostupanja od pravila neposrednosti koje va$i u parninom postupku, uslovljeno je potrebom ekonominosti i efikasnosti ostavinskog postupka, koji se zasniva na nespornosti injeninog stanja meu strankama, a i injenicom da odluka ostavinskog suda uvijek mo$e biti korigovana u parninom postupku 'parnini postupak je korektivni postupak za raspravljanje zaostavtine(. ,akon prihvata da i neke radnje u postupku preuzimaju putem podnesaka u pisanom obliku, a za neke od njih predvia obaveznu pismenu formu. U ostavinskom postupku sud mo$e donijeti odluku i bez usmeng obraanja stranaka, dovoljno je da stranke svoje izjave i zahtjeve upute sudu u odgovarajuoj pismenoj formi. U ostavinskom postupku mogue je da se stranke uopte ne pojave, bilo da radnje preuzimaju samo u pisanom

obliku ili putem punomonika. "stavniski sud svoju odluku nikada ne donosi u obliku presudu ve uvijek u obliku rjeenja. .ogue je da ostavinski sud svoju odluku bazira na presudi parninog suda 'kad je u toku ostavinskog postupka meu strankama bilo sporno neko injenino pitanje pa ih je ostavinski sud uputio na parnicu( ali i u tom sluaju donijee rjeenje o nasleivanju. "stavinski postupak ima za cilj da utvrdi injenino stanje koje je postojalo u trenutku delacije i da na osnovu toga utvrdi nasledna prava svih lica koja ostvaruju neke koristi iz zaostavtine. "tuda se strankom u ostavinskom postupku smatraju sva lica koja tvrde da im po bilo kom osnovu, pripada neko nasledno pravo. o znai da u ostavniskom postupku mo$e biti i vie stranaka 'npr. )va zakonska naslednika, dva testamentalna naslednika, dva legatara, i svi oni imaju karakter stranke u postupku(. Upravo zbog razlikovanja pojma stranke u parninom i vanparninom postupku, a time i u ostavinskom postupku, ponekad se strane u vanparninom postupku nazivaju uesnicima u postupku. ,akon o vanparninom postupku, u zavisnosti o kontesta koristi termin stranke i zainteresovana lica, ali se iz cjeline teksta zakljuuje da su u pitanju sinonimi. U ostavinskom postupku se, u iznijetom smislu koriste sva tri termina& stranka, uesnik u postupku, zainteresovano lice 'naravno koriste se i termini sa odreenim znaenjem npr. naslednik, legatar(. NADLE!NOST I SASTAV SUDA ,a raspravljanje zaostavtine mjesno je nadle$an "snovni sud na ijem je podruju ostavitelj imao prebivalite u vrijeme smrti, a ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalite, nadle$an je "snovni sud na ijem je podruju ostavitelj ima boravite, ukoliko to posebnim ,akonom i meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. -ko ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalite i boravite u 3epublici 6osni i 7ercegovini, nadle$an je "stavinski sud na ijem podruju se nalazi zaostavtina ili prete$ni dio zaostavtine. %rivremene mjere za obezbeenje zaostavtine mo$e narediti "snovi sud na ijem podruju je ostavilac umro kao i "snovni sud na ijem podruju se nalazi zaostavtina. Uesnici u postupku za raspravljanje zaostavtine ne mogu ugovoriti ni stvarnu ni mjesnu nadle$nost suda. PRET"ODNE RADNJE %od prethodnim radnjama u ostavinskom postupku podrazumjevamo one radnje koje se preduzimaju da bi se omoguila i pripremila ostavinska rasprava. o su sastavljanje smrtovnice, popis i procjena imovine umrlog i odreivanje privremenih mjera za obezbjeenje zaostavtine. 1ud po slu$benoj du$nosti pokree ostavinski postupak im sazna za neiju smrt. Nain na koji se dolazi do ovog saznanja je relevantan, ali da bi se postigao izvjestan red i da bi se omoguilo sudu, da to je mogue efikasnije bude obavjeten o smrti nekog lica i samim tim se br$e urede graansko pravne posledice ostaviteljove smrti, ,akon stavlja u du$nost matiaru koji je nadle$an da izvri upis smrti u matinu knjigu umrlih, da u roku od 89 dana po izvrenom

upisu dostavi ostavinskom sudu smrtovnicu. U smrtovnicu se unose sledei podaci& prezime i ime umrlog, ime njegovog oca, datum roenja i dr$avljanstvo umrlog, a za umrla $enska lica i djevojako prezime2 dan, mjesec, godinu, mjesto i po mogunosti as smrti2 mjesto u kojem je umrli imao prebivalite i boravite2 prezime i ime, datum roenja, zanimanje, prebivalite odnosno boravite branog druga umrlog, kao i njegove brane, vanbrane i usvojene djece, prezime i ime, datum roenja, prebivalite odnosno boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na naslee na osnovu ,akona, kao i lica koja bi mogla biti pozvana na naslee u svojstvu testamentalnih naslednika2 pribli$nu vrijednost pokretne i nepokretne imovine umrlog. U smrtovnici e se posebno naglasiti da se oekuje roenje djeteta umrlog i da li njegova djeca i brani drug imaju staratelja. akoe, ako je prije ostavitelja umro njegov brani drug, njegovo dijete ili neko drugo lice koje bi moglo biti pozvano na naslee u smrtovnici e se oznaiti datum i mjesto njihove smrti. %o mogunosti e se navesti mjesto gdje se nalazi imovina umrlog, da li ima imovine za ije dr$anje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, da li ima gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti, tednih knji$ica ili nekih drugih va$nih isprava, da li je iza umrlog ostalo dugova i koliko, da li je umrli ostavio testament ili ugovor o do$ivotnom izdr$avanju ili ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za $ivot i gdje se oni nalaze, a ko je umrli sainio usmeni testament, onda je lino ime, zanimanje i boravite svjedoka, pred kojima je usmeni testament sainjen. 1mrtovnicu sastavlja matiar koji je nadle$an da izvri upis u matinu knjigu umrlih. -ko matiar nije u mogunosti da pribavi sve podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavie smrtovnicu samo sa onim sa kojima raspola$e i iznijee razloga zbog kojih nije mogao da sastavi potpunu smrtovnicu, a navee pokazatelje koji bi mogli da poslu$e sudu za pronala$enje imovine i naslednika umrlog. -ko je neko lice umrlo van teritorije optine u kojoj je imalo prebivalite odnosno boravite matiar e ostavinskom sudu dostaviti samo izvod iz matine knjige umrlih, kao i podatke kojima raspola$e, a koji mogu poslu$iti za sastavljanje smrtovnice. 1mrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od lica sa kojima je umrli $ivio, kao i od drugih lica koja bi mogla znati ono to je potrebno za smrtovnicu. -ko je ostavinskom sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matine knjige umrlih, sud e prema okolnostima sluaja sam sastaviti smrtovnicu u sudu, ili e narediti da smrtovnicu sastavi sudski radnik van suda, ili e sastavljanje smrtovnice povjeriti matiaru. POPIS I PRO#JENA IMOVINE %opis i procjena imovine umrlog 'zaostavtine( predstavlja skup procesnih radnji kojima se utvruje sastav i vrijednost zaostavtine. Naelno popis i procjena imovine nisu obavezne procesne radnje, ali postoje sluajevi kad su popis i procjena zaostavtine obavezni kao to je naprimjer povreda nu$nog dijela ili kada treba utvrditi obraunsku vrijednost zaostavtine. ,a popis i procjenu imovine ponekad je potrebna sudska naredba, a ponekad nije. 6ez sudske naredbe imovina se popisuje i procjenjuje pri sastavljanju smrtovnice, ali

uvijek po zahtjevu naslednika ili legatara, s tim nema smetnji da se zakon ekstenzivnije tumai i popis i procjena narede na zahtjev ostaviteljevih povjerilaca. ,ahtjev se tada dostavlja organu koji sastavlja smrtovnicu ili optinskom organu uprave prema mjestu na kojem se nalazi imovina umrlog, i mogue je sve dok se smrtovnica ne dostavi ostavinskom sudu. %o sudskoj naredbi popis i procjena se vri posle sastavljanja smrtovnice i valja razlikovati dvije situacije. %rva je kada se ostaviteljeva imovina popisuje na zahtjev naslednika, legatara ili povjerilaca, a im je neko od njih postavio zahtjev sud je obavezan da naredi popis i procjenu. )ruga situacija je ona i drugu kad sud po slu$benoj du$nosti nareuje popis i procjenu& ako nije poznato da li ima naslednika ili je njihovo boravite nepoznato, ili su naslednici zbog maloljetstva, duevnih bolesti ili nekih drugih oblika nesposobni da se staraju o svojim poslovima kao i u drugim sluajevima kad su popis i procjena opravdani. %o pravilu imovinu popisuje i procjenjuje "ptinski oragan uprave uz obavezno prisusatvo dvoje punoljetnih graana i eventualno sudjelovanje vjetaka. " popisu i procjeni se obavezno sastavlja zapisnik u kome se navode svi relevantni podaci o stanju ostaviteljeve imovine u trenutku smrti i u vrijeme popisa i procjene, specifikuje se svaka popisana i procjenjena stvar i navode kriterijumi na osnovu kojih je procjena uinjena.. %opisuje se cjelokupna imovina koja je u trenutku smrti bila u dr$avini ostavitelja, i to kako neposrednoj tako i posrednoj 'tada se u popisu oznaava ko je neposredni dr$aoc iz kojeg pravnog osnova izvodi dr$avinu(. %okretne stvari se popisuju po vrsti, rodu, broju, mjeri, te$ini ili pojedinano, znai obavezno se specifikuju, dok se nepokretne stvari popisuju pojedinano sa naznakom mjesta gdje se nalaze, kulture zemljita i zemljino*knji$nih podataka ako su poznati. %otra$ivanja, dugovi i neplaene obaveze dr$avi od strane ostavitelja ne popisuju se ve se bilje$e u zapisnik. %opis i procjena su dvije odvojene radnje koje se najeevre istovremeno nezavisno od toga kad se popis vri odmah nakon smrti ostavitelja ili godinama poslije, imovina ostavitelja se uvijek popisuje prema stanju stvari u trenutku njegove smrti. )rugaije sa procjenom stvari & stvari treba procjenjivati prema njihovom stanju u vrijeme smrti, ali prema njihovoj tr$inoj vrijednosti u vrijeme procjene. %rotiv popisa i procjene , ili protiv samo jedne od tih radnji uesnici u postupku imaju pravo prigovora. U tom sluaju, ako nae za potrebno sud mo$e popis i procjenu izuzeti iz nadle$nosti organa uprave i odrediti da ponovni popis i procjenu izvri sudski radnik. MJERE ZA O$EZ$JE%ENJE ZAOSTAVTINE .jere za obezbjeenje zaostavtine ne predstavljaju specifinost prethodnog postupka i mogu se preduzimati sve do pravosna$nosti ostavinskog rjeenja. 3azlikujemo dvije vrste ovakvih mjera& %rivremene mjere za obezbjeenje zaostavtine i mjere ostavinskog suda za obezbjeenje zaostavtine. %rivremene mjere za obezbjeenje zaostavtine preduzimaju se ukoliko se utvrdi da ni jedan od prisutnih naslednika nije sposoban da upravlja

imovinom, a nema zakonskih zastupnika ili su naslednici nepoznati ili odsutni ili kada druge okolnosti nala$u naroitu opreznost. "ve mjere se sastoje u tome to se zaostavtina predaje na uvanje pouzdanom licu, dok se gotov novac, dragocjenosti, hartije od vrijednosti, tedne knji$ice i druge va$ne isprave predaju na uvanje sudu na ijem se podruju nalazi imovina. %rivremene mjere za obezbjeenje zaostavtine mo$e narediti pored ostavinskog suda i onaj sud na ijem podruju je ostavalac umro kao i sud na ijem podruju se nalazi zaostavtina ili njen dio. U hitnim sluajevima privremene mjere mo$e poduzeti i "ptinski organ uprave koji e o tom obavjestiti sud na ijem podruju se imovina nalazi. "vaj sud e obavjestiti ostavinski sud o svim mjerama za obezbjeenje zaostavtine. "stavinski sud mo$e u toku cijelog postupka na prijedlog zainteresovanih lica ili po sopstvenoj inicijativi narediti preduzimanje mjera za obezbjeenje zaostavtine. "stavinski sud e odrediti i vrste mjera koje se imaju preduzeti. "n je ovlaen da naredi popis i procjenu zaostavtine, da odredi da se ostaviteljeve stvari predaju na uvanje povjerljivom licu ili na sudski depozit. "stavinski sud je jedini ovlaen da postavi privremenog staratelja zaostavtine, poto po mogustvu zatra$i miljenje u pogledu linosti starat: lja od lica koja su pozvana na naslee. POSTUPAK SA TESTAMENTOM ,akon o vanparninom postupku stavlja u zadatak organu koji sastavlja smrtovnicu da provjeri da li je iza ostavitelja ostao estament, pismeni testament ili isprava o usmenom testamentu. )akle, ,akon nala$e matiaru da u roku od 89 dana od smrti ostavitelja ili proglaenja lica za umrlo, dostavi ostavinskom sudu smrtovnicu i testament ostavitelja, ukoliko ga posjeduje. .eutim ukoliko ga ne posjeduje, ali ima saznanje o njegovom postojanju ili mjestu gdje se nalazi 'npr. estament se uva u sefu banke, ili ima podatke o svjedocima usmenog testamenta matiar je du$an da te injenice unese u smrtovnicu. %oto sud dobije ostaviteljev testament du$an je da ga proglasi. Naime, sud e u prisustvu najmanje dva punoljetna graana 'svjedoci proglaenja testamenta( otvoriti testament i proitati ga. Ukoliko je testament zapeaen sud treba da ga otvori tako u to mogue veoj mjeri sauva peat. 1ud e pristupiti proglaenju bez obzira da li je testament punova$an ili bez obzira da li ima vie testamenata. Naravno isprava koja se na ovaj nain proglaava mora u osnovi da odgovara elementarnim formalnim zahtjevima, odnosno sud nee pristutpiti proglaenju nekog pismena koje oigledno ne predstavlja testament 'na rjeenje o odbijanju proglaenju testamenta mo$e se izjaviti $alba(& Naravno sud e po pravilu proglasiti svako pismeno koje nosi naziv testament, poslednja izjava volje i sl. +ao i oprotajno pismo iz ije se sadr$ine mo$e zakljuiti da postoji odreena ostaviteljeva raspolaganja ili izjave koje spadaju u moguu sadr$inu testamenta. %roglaenju testamenta mogu da prisustvuju zainteresovana lica, naslednici i drugi koja ujedno mogu biti i svjedoci proglaenja testamenta 'nasledniko svojstvo i funkcija svjedoka nisu inkompatibilni kada se radi o proglaenju testamenta (. %roglaenje testamenta du$an je da izvri sud kod koga se

testament nae ili mu bude podnijet. )akle sud je du$an da proglasi testament koji se nae u njegovoj dr$avini bez obzira na injenicu da li je to ostavinski sud tj. 1ud nadle$an za raspravljanje zaostavtine 'i relevantna je i injenica da li je ostavinski sud u inostranstvu(. " proglaenju testamenta sastavlja se zapisnik. ,apisnik sadr$i sledee podatke& broj naenih testamenta, mjesto gdje su naeni, datum koji nose, lice ili lica koja su testament predala sudu ili matiaru, svjedoke proglaenja testamenta, da li je testament predat otvoren ili zatvoren i ako je zatvoren kako je zapeaen, sadr$inu testamenta, ukoliko je peat kojim je bio testament zatvoren oteen ili je u testamentu neto brisano, precrtavano ili ispravljeno, ili je sud uoio neku drugu sumnjivu injenicu to se takoe mora navesti. ,apisnik o proglaenju testamenta potpisuje sudija koji je vodio postupak proglaenja, zapisniar i svjedoci proglaenja. %osle proglaenja sud je du$an da na testament stavi potvrdu o njegovom proglaenju i datum proglaenja, a ukoliko nae vie testamenta njihov broj kao i datume. Navedena pravila odnose se na redovne i vandredne testamente, dakle na sve testamente koji su sainjeni u pismenom obliku. U sluaju postojanja usmenog testamenta treba razlikovati dvije situacije. 1 jedne strane ukoliko su testamentalni svjedoci sainili ispravu o ostavioevoj poslednjoj volji i potpisali je, sud e sadr$inu ove isprave proglasiti po pravilima za proglaenje pismenog testamenta. 1 druge strane ukoliko svjedoci usmenog testamenta nisu sainili ispravu o poslednjoj volji ostavitelja, onda e sud sasluati svjedoke o sadr$ini testamenta i to svakog posebno, a naroito o okolnosti od kojih zavisi punova$nost usmenog testamenta. 1ud e o tome sastaviti zapisnik, pa e zapisnik proglasiti o zakonskim odredbama za proglaenje pismenog testamenta.

POSTUPAK U SLU&AJU KAD JE TESTAMENT IZ'U$LJEN ILI SLU&AJNO UNITEN -ko je testator sainio pismeni testament, ali je on izgubljen, nestao ili uniten nezavisno od volje ostavitelja 'ukoliko ga je unitio sam testator sa namjerom opozivanja, onda je takav testament opozvan( a meu zainteresovanim licima nije sporno to da je testament zaista sainjen u odreenoj formi to da je nestao ili uniten kao ni njegova sadr$ina * ostavinski sud e sasluati sva zainteresovana lica i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa e o tome sainiti zapisnik, a potom taj zapisnik proglasiti po odredbama koje va$e za proglaenje pismenog testamenta. Ukoliko bi meu zainteresovanim licima nastao spor o injenicama od kojih zavisi postojanje, punova$not ili neka druga okolnost relevantna za izgubljeni ili sluajno uniteni testament, tada bi se morao prekinuti ostavinski postupak, a stranka ije je pravo manje vjerovatno 'po pravili stranka koja se poziva na testament( bila bi upuena na parnicu. 1ud koji je proglasio testament dostavie ostavinskom sudu ,apisnik o proglaenju, izvorni pismeni testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu ili zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta.

1ud koji je izvrio proglaenje testamenta zadr$ae njegov prepis."stavinski sud e testament uvati odvojeno od ostalih spisa, izvorni pismeni testament, ispravu o usmenom testamentu, zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta kao i zapisnik o sadr$ini nestalog ili unitenog testamenta. U spisima predmeta nalazie se samo prepisi ovih isprava. IZVRILA# TESTAMENTA !zvrilac testamenta je lice koga je testator u svom testamentu odredio da se stara o tano i potpunom izvrenju njegove poslednje volje. "vo je naroito korisno kada testament sadr$i modalitete& uslove, rokove i naloge. U takvim i drugim sluajevima izvrilac testamenta e ukazivati sudu na sve relevantne okolnosti ispunjenja testatorove poslednje volje 'npr. )a li nalogom optereeno lice uredno i potpuno izvrava postavljenu mu obavezu(. !zvrilac testamenta na izvjestan nain vri funkciju pomonog sudskog organa, naroito u toku ostavinskog postupka. .eutim, izvrilac testamenta se posle pravosna$nosti ostavinskog rjeenja mo$e javiti da upravlja zaostavtinom u naslednikoj zajednici. estator u svom testamentu mo$e odrediti jedno ili vie lica za izvrioca testamenta, a to mo$e biti svako potpuno poslovno sposobno lice koje se mora primiti te du$nosti. #a$ei propisi predviaju sluajeve kada testamentom nije odreen izvrilac testamenta ili je odreen a nee da se prihvati te du$nosti da to mo$e uraditi sud ako nae da je to neophodno, a naroito ako je testator odredio naloge, uslove ili rokove. !zvrilac testamenta je uvijek du$an da pola$e sudu raun o svom radu i ima pravo na naknadu trokova za svoj rad, koji e mu biti isplaen iz zaostavtine prema odluci suda, a sud mo$e opozvati izvrioca ako njegov rad nije u skladu sa voljom testatora ili sa ,akonom. SLU&AJEVI KAD SE ZAOSTAVTINA NE RASPRAVLJA "stavinski sud obustavlja raspravljanje zaostavtine kada prema podacima iz smrtovnice proizilazi da ostavitelj nije imao imovine 'npr. 5jelokupna imovina je obuhvaena Ugovorom o do$ivotnom izdr$avanju(. %ostupak se obustavlja i u sluaju da u sastavu zaostavtine nema nepokretnosti, a zainteresovana lica ne zahtjevaju da se postupak sprovede. No, ako je sud obustavio postupak iz ovog razloga, lica pozvana na naslee zadr$avaju pravo da tra$e raspravljanje zaostavtine.

OSTAVINSKA RASPRAVA ,a raspravljanje zaostavtine ostavinski sud odreuje roita i poziva zainteresovana lica. U pozivu pored obavjetenja o pokretanju postupka treba da stoji & podatak o injenici postojanja ili nepostojanja testamenta, obavjetenje o obavezi dostavljanja sudu pismenog testamenta, odnosno isprave o

10

usmenom testamentu, obavjetenje o obavezi dostavljanja podataka o svjedocima usmenog testamenta. ,ainteresovana lica e u pozivu takoe biti upozorena da mogu do okonanja postupka dati sudu izjavu da li se primaju ili se odriu naslea, te ukoliko se ne odazovu na roite, ili ne daju naslednu izjavu da e sud primjeniti zakonsku pretpostavku o prihvatanju naslea i o njihovim pravima odluiti prema podacima kojima raspola$e. %osebno upozorenje odnosie se na to da izjava o djeliminom odricanju od naslea i izjavu o odricanju od naslea / ne proizvode pravno dejstvo. U sluaju testamentalnog nasleivanja ostavinski sud je du$an da o pokretanju postupka obavijesti i lica koja su pozvana na naslee po intestatskom 'zakonskom nasleivanju(. Ukoliko je testator postavio izvritelja testamenta sud je du$an da i njega obavijesti o pokretanju ostavinskog postupka, ako nije poznato da li je ostavitelj imao naslednike ostavinski sud je du$an da oglasom pozove lica koja pola$u pravo na naslee , da se prijave sudu u roku od ; godine dana od dana objavljivanja oglasa. "bjavljivanje oglasa podrazumjeva sledee& stavljanje na oglasnu tablu suda, objavljivanje u slu$benom listu, a po potrebi sud e objavljivanje dopuniti i na drugi nain 'npr. -ko postoji indicija da je naslenik u inostranstvu sud treba da, na teret zaostavtine objavi oglas u nekom dnevnom listu zemlje na ukazuju date indicije(. 1ud e na isti nain postupiti i u sluaju kad je nasledniku postavljen privremeni staratelj i to zato to je boravite naslednika nepoznato, a naslednik nema punmonika, zato to naslednik ili njegov zakonski zastupnik nemaju punomonika, a nalaze se u inostranstvu i dostavljanje nije moglo biti izvreno. Ukoliko u roku od godine dana od objavljivanja oglasa se ne jave pozvana lica, sud e raspraviti zaostavtinu na osnovu izjave postavljenog staraoca i na osnovu podataka kojima sam raspola$e. Navedene radnje suda imaju u stvari pripremni karakter, i tek potom treba da slijedi raspravljanje na roitu. ,akon stavlja u du$nost sudu da pristupajui raspravljanju zaostavtine ispita sva pitanja koja se odnose na zaostavtinu, na pravo univerzalnih i singularnih supcesora ostavitelja, pravo na naslee, veliinu naslednog dijela i pravo na legat. Na prvo mjesto postavlja se raspravljanje pitanja o pravu na naslee a to podrazumjeva dvije stvari& da se prije svega do kraja raspravi pitanje sastava zaostavtine, ta sve ini imovinu koja je podobna za nasleivanje, izdvajanje odreene imovine kao brane tekovine njegovog supru$nika, izdvajanje za odreene srodnike koji su svojim doprinosom uveali ostavinsku masu, pitanje tuih stvari koje su se nale kod ostavitelja u trenutku smrti, pitanje predmeta domainstva, pitanje da li je imovina ili njen dio obuhvaena nekim od nasledno / pravnih ugovora, to e u sluaju postojanja spora dovesti do upuivanja stranaka na parnicu i prekidanja ostavinskog postupka. ,atim da se utvrdi koja lica su univerzalni supcesori ostavitelja 'to nije uvijek lako* npr. estator je testamentom rasporedio cjelokupnu imovinu i to tako to je tano naveo prava koja pripadaju odreenim testamentalnim naslednicima pa poto nije ima dugova, izgleda da nema univerzalnog supcesora, ali koristei odreena pravila za tumaenje testamenta, sud je du$an da navede ko je ostaviteljev univerzalni supcesor tj. Naslednik u

11

pravom smislu , da li su njegova nasledna prava uslovljena ili na drugi nain ograniena uslovima, rokovima i nalazima. ek poto je ovo utvrdio ostavinski sud raspravlja pitanje veliine naslednog dijela i konano pitanje legata, kao obligacionog prava ostaviteljevog singularnog supcesora. " navedenim pravima ostavinski sud odluuje poto od zainteresovanih lica uzme potrebne izjave. o ini kao pravilo ali o pravima lica koja su uredno pozvana a nisu dola na roite, sud e odluiti prema podacima kojima raspola$e, uzimajui u obzir njihove pismene izjave koje stignu do donoenja odluke. ,a razliku od pravila procedure koja vladaju u parninom postupku pri raspravljanju zaostavtine stranke mogu davati izjave i bez prisustva drugih zainteresovanih lica i nije potrebno da se u svakom sluaju tim licima pru$io prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresovanih lica. Ukoliko u toku raspravljanja zaostavtine sud posumnja da je uesnik u postupku jedini ili najbli$i srodnik ostavitelja pozvae e4officio lica za koja smatra da bi mogla imati jednako ili pree 'jae( nasledno pravo. Naravno ukoliko iz podataka koji su mu dostupni sud ne mo$e da utvrdi koja su to lica postupie po pravilima koja va$e za sluaj kad se nezna da li ostavitelj ima naslednike, odnosno kada je naslednikovo boravite nepoznato a nema punomonika ili kada se nalazi u inostranstvu i nema punomonika 'pozivanje oglasom(. NASLEDNI&KA IZJAVA +ao to je za materijalno pravo znaajna delacija, tako je za ostavinski postupak znaajna nasledna izjava prijem ili odricanja od naslea. ,bog toga to se trenutak smrti mora tano izvjesno utvrditi, i davanje nasledne izjave mora biti izvjesno, bez obzira da li se primio naslea ili odrekao od naslea uesnik u postupku svoju naslednu izjavu mora potpisati. U sluaju da tu izjavu daje preko punomonika ili je podnosi sudu u pismenom obliku, ta akta moraju biti ovjerena 'punomoje mora biti specijalno(. %rilikom uzimanja nasledne izjave, svejedno da li je pozitivna ili negativna sud mora da utvrdi na koji se osnov pozivanja na naslee ona odnosi& zakon ili testament, kao i to da li se ta izjava odnosi na nu$ni dio. 1ud e upozoriti lice koje daje naslednu izjavu da je ona nepoziva i da se ne mo$e dati pod uslovom ili rokovima. +ada je rije o negativnoj naslednoj izjavi treba istai da sud mora upozoriti davaoca izjave da se odricanje od naslea mo$e uiniti samo u sopstveno ime, to znai da e doi do automatske primjene prava predstavljanja, te sud poziva potomke lica koja su se odrekla naslea da i oni daju naslednu izjavu. U praksi su primjeena nezakonita postupanja nekih sudova u vezi primjene ovog pravila. Naime dogaa se da sud primjenjujui pravila zakona o nasleivanju uzima da negativna nasledna izjava obuhvata i sve potomke davaoca takve nasledne izjave , to naravno skrauje postupak, ali je direktno suprotna pozitivnim propisima i predstavlja bitnu povredu pravila procedure. Negativna nasledna izjava se mo$e dati sve do okonanja prvostepenog postupka za raspravljanje zaostavtine. "va izjave se ne mo$e dati pod uslovom ili rokom, u suprotnom smatrae se izjavom koja ne proizvodi pravno dejstvo, negativna nasledna izjava

12

se ne mo$e opozvati. "na se mo$e ponititi ukoliko je posledica prinude, prijetnje, prevare ili zablude* %ravo na odricanje od naslea prelazi na naslednikove naslednike, ukoliko naslednik umre prije okonanja prvostepenog postupka za raspravljanje zaostavtine ne davi naslednu izjavu. Negativnu naslednu izjavu ne mo$e dati naslednik koji se izriito ili preutno prihvatio naslea. "dricanje u korist odreenog naslednika smatra se pozitivnom naslednom izjavom uz istovremeno ustupanje naslednog dijela. U tom sluaju na odnose izmeu naslednika i onog u iju korist se odrekao primjenjuju se pravila o poklonu. %ozitivna nasledna izjava mo$e se dati izriito ili preutno. %reutni prijem naslea postoji u dva sluaja& ako se do okonaanja prvostepenog postupka naslednik ne odrekne naslee smatrae se da je se istog primio, te e smatrati da se primio naslea i naslednik koji je raspolagao cijelom zaostavtinom ili njenim dijelom. .eutim, mjere koje preduzme jedan naslednik samo radi ouvanja zaostavtine i mjere tekueg upravljanja ne smatraju se prijemom naslea . Nasledna izjava mo$e se dati pred ostavinskim tako i pred drugim stvarno nadle$nim sudom, a mo$e biti dati i pred konzularnim predstavnitvom nae zemlje u inostranstvu. UPU(IVANJE NA PARNI#U ILI DRU'I POSTUPAK "stavinski sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke na parnicu ili na postpak pred organom uprave ako su meu stranakama sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. Naravno sud e pokuati da stranke dou do saglasnosti, ali ako to ne uspije du$an je da ih uputi na parnicu odnosno na postupak pred organom uprave. o su sluajevi kad su meu stranakama sporne injenice od kojih zavisi& punova$nosti ili sadr$ina testamenta, odnos naslednika i ostavitelja na osnovu koga se po ,akonu nasleuje, osnovanost zahtjeva branog druga ostavitelja i ostaviteljevih potomaka koji su $ivjeli s njim u istom domainstvu da im se iz zaostavtine izdvoji predmet domainstva koji slu$i za zadovoljavanje svakodnevnih potreba, injenica od koje zavisi veliina naslednog dijela, injenica od koje zavisi osnovanost iskljuenja nu$nih naslednika ili osnovnost razloga za nedostojnost, injenice da li se neko lice odreklo naslea. U sluaju da je meu strankama sporno pravo na legat ili drugo 'obligaciono pravo iz zaostavtine( sud e takoe uputiti stranke na parnicu, odnosno na postupak pred organom uprave, ali nee prekidati ostavinski postupak. +onano postavlja se pitanje koju to stranku ostavinski sud treba da uputi na parnicu. %itanje nije bezznaajno jer upuujui jednu stranku na parnini postupak, ostavinski sud je ujedno i namjenjuje ulogu tu$ioca u toj buduoj parnici, te ostavinski sud upuuje na parnicu onu stranku ije pravo smatra manje vjerovatnim. -ko stranka u odreenom roku pokrene odgovarajui postupak prekid ostavinskog postupka e trajati do pravosna$nog okonanja parnice ili upravnog postupka. -ko ovo izostane ostavinski sud e nastaviti raspravljanje zaostavtine, bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upuena na parnicu ili upravni postupak. .eutim , i u sluaju kada je postupak

13

pred ostavinskim sudom pravosna$no okonan, jer stranka koja je upuena na parnicu nije pokrenula postupak u ostavljenom roku niti naknadno, to ne spreava tu stranku da pokrene posebnu parnicu. RJEENJE O NASLE%IVANJU %oto se u ostavinskom postupku utvrdi koja imovina sainjava ostaviteljevu zaostavtinu i koja lica ispunjavaju uslove da postanu naslednici sud e donijeti rjeenje o nasleivanju. 3jeenje treba da sadr$i& lino ime ostavitelja, ime jednog njegovog roditelja, zanimanje ostavitelja, datum njegovog roenja i njegovo dr$avljanstvo, a za lica koja su mjenjala prezime stupajui u brak i prezime koja su nosila prije stupanja u brak, oznake nepokretnosti sa podacima iz zemljinih knjiga, kao i oznake pokretnih stvari sa pozivom na popis, lino ime, zanimanje, i prebivalite naslednika, odnos naslednika prema ostavitelju tj. )a li nasleuje kao zakonski ili testamentalni naslednik, a ako ima vie naslednika i dio koji im nasleem pripada, da li je i koliko pravo naslednika odlo$eno zbog nedospjelog vremena ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odlo$eno zbog neispunjenja uslova, ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga, lino ime, zanimanje i prebivalite lica kojima je pripao legat, plodo u$ivanje ili koje druge pravo iz zaostavtine sa tanim naznaenjem tog prava. 1ud e unijeti u rjeenje o nasleivanju i sporazum kojim bi svi naslednici predlo$ili diobu i nain izvrenja te diobe. 1ud je du$an da rjeenje dostavi svim naslednicima i legatarima kao i drugim licima koja su u toku postpka isticala odreene zahtjeve iz zaostavtine. %ravosna$no ostavinsko rjeenje dostavie se nadle$nom organu uprave. %o pravosna$nosti rjeenja o nasleivanju sud e u pogledu prava na nepokretnostima narediti da se u zemljine ili druge javne knjige izvre potrebni upisi, a u pogledu pokretnih stvari, nalo$ie predaju stvari koji se nalaze na uvanju kod suda. U sluaju da univerzalni supcesori ne osporavaju legat, sud mo$e i prije donoenja rjeenja o nasleivanju, a na zahtjev legatara donijeti posebno rjeenje o legatu, na kojem se primjenjuju odredbe o dostavljanju pravosna$nog rjeenja o nasleivanju organa uprave, o upisima u zemljine knjige i predaje pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda. +ad ostavinski sud utvrdi da nema naslednika ili kad se nezna da li ima naslednika a u roku propisanim ,akonom, zainteresovana lica se ne jave sudu, nakon objavljivanja oglasa, donijet e se rjeenje da se zaostavtina preda optini na ijoj teritoriji je ostavilac imao prebivalite. U sluaju da nije imao na podruju nae zemlje prebivalite, zaostavtina e se predati optini na ijem podruju je imao boravite. -ko se radi o nekretninama koje se nalaze na podruju ostaviteljevog prebivalita i boravita takve nepokretnosti e se predati optini na ijoj teritoriji se nalaze. o je sluaj sa pokretnim stvarima %ravosna$no rjeenje o nasleivanju ima svoje subjektivne i objektivne granice. %rve znae da rjeenje vezuje samo lica koja su uestovala u ostavinskom postupku, odnosno kojima je pru$ena mogunost da u tom poslu

14

uestvuju, dok objektivne granice znae da to rjeenje obuhvata samo one injenice koje su bile poznate u vrijeme voenja ostavinskog postupka. "tuda je mogue da se i posle pravosna$nosti ostavinskog rjeenja pokrene parnini postupak u kojima bi uestovala lica kojima nije pru$ena mogunost da uestvuju u ostavinskom postupku, ili u kome bi bile istaknute injenice koje nisu bile poznate odnosno iznijete u ostavinskom postupku. %arnini postupak koji se pokree posle pravosna$nosti ostavinskog rjeenja naziva se parni)ni pos*+pa, kao korektivni nain za raspravljanje zaostavtine.

,akon o vanparninom postupku '<1l.glasnik 13 6!7=, broj ;9>?@(

1elma Aairovi 6ijeljina 89.9B.C9;;.godine

15